REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2940/2023-32
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda dr.sc. Ljiljani Matuško Antonić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice BŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Hećimović i partneri d.o.o. Slavonski Brod, Ante Starčevića 40, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, Ul. Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912, zastupan po odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Zagoršćak&Partneri d.o.o. Zagreb, Radnička cesta 52, Pisarnica Osijek, Ivana Gundulića 36b, Osijek, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave dana 02. prosinca 2024. godine u prisutnosti tužiteljice uz punomoćnicu BŠĆ, odvjetničke vježbenice i punomoćnik tuženika Perice Brainovića, odvjetnika, dana 14. siječnja 2025. godine
p r e s u d i o j e
I. Odbije se tužbeni zahtjev koji glasi:
"I. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., , Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912 da tužiteljici ZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete isplati iznos od 4.641,66 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate po stopi zateznih kamata koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku HRVATSKE AUTOCESTE d.o.o., Zagreb, Ulica Stjepana Širole 4, OIB: 57500462912 da tužiteljici ZŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove parničnog postupka koliko isti budu iznijeli sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja do isplate po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, a sve u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljici BŠ, iz [adresa], naknaditi tuženiku Hrvatske autoceste d.o.o. Zagreb, Ul. Stjepana Širole 4, parnični trošak u iznosu od 1.250,00 EUR sa zateznom kamatom tekućom od 14. siječnja 2025. godine do isplate po
P o s
lo
v
n i b r
o
j
: P
n -
2 9 4
0/2023-32
stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za svako polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi za dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke sve u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 06. kolovoza 2022. godine u mjestu Malenica došlo do štetnog događaja u kojem je pretrpjela imovinsku štetu na osobnom vozilu registarske oznake [registarska oznaka] na način da je kompresor klime otpao s NN vozila te je zbog loše reakcije ophodnje koja nije isti odmah uklonila ili ograničila brzinu kretanja na mjestu gdje se dogodila nezgoda došlo je do udara vozila tužiteljice u predmet koji se nalazio na cesti te je pri tome pričinjena materijalna šteta na osobnom vozilu u iznosu od 5.000,00 EUR. Tužiteljica predlaže usvojiti tužbeni zahtjev te traži i trošak postupka sa zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja do dana isplate.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva, osporava odgovornost i uzročno posljedičnu vezu između postupanja tuženika i štetnog događaja, s obzirom na to da je ophodarska služba tuženika dana 6. kolovoza 2022. u cijelosti postupila u skladu s pravilima struke i propisima, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta a kojim podzakonskim aktima propisane su radnje koje su pravne osobe, nadležne za održavanje javnih cesta, dužne poduzeti u svrhu održavanja cesta. Nadalje navodi da ophodnje i popravci na dionicama autocesta kojima upravlja tuženik, organizirane su svakodnevno od 00,00 do 24,00 sata na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i otklanja sve uočene nedostatke te je na navedeni način bila i organizirana ophodnja dana 6. kolovoza 2022. godine time da sukladno odredbi čl. 3. Pravilnika o ophodnji javnih cesta, ophodnja se obavlja najmanje tri puta dnevno, a prema odredbi čl. 12. istog Pravilnika ophodnja autoceste smatra se obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati. Ističe kako je ophodarska služba tuženika obišla dio kolnika na kojem se dogodio štetni događaj neposredno prije nastanka štetnog događaja kojom prilikom na kolniku autoceste nije pronađen predmet koji bi ugrožavao sigurnost prometa, pa je očito kompresor klime na kolnik autoceste dospio na način da je pao s nepoznatog vozila neposredno prije samog štetnog događaja. Ističe kako objektivno nije bilo moguće ukloniti predmet s kolnika autoceste prije štetnog događaja, budući da se ophodarska služba ne može naći u svako vrijeme na svakom mjestu predmetne dionice autoceste, a prije štetnog događaja nije bilo dojavljeno od strane korisnika autoceste tuženiku, niti djelatnicima policije, da se na kolniku autoceste nalazi predmet, što također upućuje na činjenicu da je kompresor klime neposredno prije štetnog događaja pao s nepoznatog vozila na kolnik autoceste. Tuženik navodi da predmetni štetni događaj nije nastao uslijed radnje ili propusta u radu ophodarske službe tuženika, a slijedom navedenog ne postoji osnova za odgovornost tuženika po načelu krivnje, time da ne postoji niti odgovornost po objektivnom načelu jer tuženik nije imatelj opasne stvari, kompresora klime na kolniku autoceste, već je to vlasnik vozila s kojeg je predmet pao, a koji je bio dužan otpali predmet ukloniti s kolnika autoceste. Tuženik ističe da je istog dana na dionici autoceste A1 od Zadra Istok do Skradina, ophodarska služba tuženika po dojavi o pojavi predmeta na kolniku autoceste, uklonila s kolnika autoceste lim, predmet koji je ugrožavao sigurnost prometa, čime je spriječen nastanak prometne nesreće. Tuženik se poziva na presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-850/2018, presudu Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-1626/14, te presude Županijskih
P o s
lo
v
n i b r
o
j
: P
n -
2 9 4
0/2023-32
sudova poslovni broj Gž-11/18, Gž-1683/2016 i Gžx 71/14. Tuženik predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz obvezu tužitelja da nadoknadi tuženiku prouzročeni parnični trošak.
3. Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u Potvrdu PU Zadarske od 19.08.2022.g. (list 5-6 spisa), Obavijest o odštetnom zahtjevu od 07.09.2022.g. (list 7-8 spisa), Putni radni list, dnevnik rada, ophodarski dnevnik (list 16-27 spisa), odluke Županijskih sudova, odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske i Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske (list 28- 60 spisa), preslik spisa PU Zadarske (list 85-95 spisa), proveden je dokaz prometnim vještačenjem po vještaku Berislavu Šimunoviću, saslušani su svjedoci ŠŠ, RŠ i tužiteljica kao stranka u postupku.
Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svakog za sebe i u njihovoj ukupnosti, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88105, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 80/22 i 153/23, dalje: ZPP), ovaj sud nalazi da tužbeni zahtjev nije osnovan.
4. Između stranaka nije sporna pasivna legitimacija tuženika, nastanak štetnog događaja dok je sporna odgovornost tuženika, osnov i visina tužbenog zahtjeva.
5. Tužiteljica u tijeku postupka ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva, osporava navode tuženika iz odgovora na tužbu sadržajno kao u podnesku od 25. ravnaj 2023. godine. U bitnom navodi da je odgovornost na tuženiku za nastanak štetnog događaja imajući u vidu čl. 6. Zakona o javnim cestama. Tuženik ostaje kod navoda iz odgovora na tužbu, osporava navode tužiteljice sadržajno kao u podnesku od 29. rujna 2023. godine. U bitnom ističe kako je točno da je dužan osigurati nesmetano odvijanje cestovnog prometa, međutim da to nikako ne znači da bi isti bio odgovoran za svaki štetni događaj koji se dogodi na cesti. Ističe kako je točno da se ophodnja javnih cesta između ostalog obavlja i zbog osiguravanja iznenadno nastalog izvora opasnosti (kao što je u ovom slučaju kompresor klime koji je otpao s NN vozila), koji se nije mogao predvidjeti, ali to opet ne znači da bi tuženik trebao biti odgovoran za svaku štetu koja se dogodi povodom takvog izvora opasnosti, ukoliko nema njegovog propusta.
6. Sud je na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja saslušao svjedoke i tužiteljicu, izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži u spisu te je proveden dokaz prometnim vještačenjem.
Svjedok MŠ u svom iskazu navodi da je na dan štetnog događaja radio, da su pregledavali dionicu za koju su zaduženi i da je prije ovog ročišta pregledao dnevnik rada pa može reći sa sigurnošću da su taj dan obilazili cca 350 km ceste i proveli su na cesti oko 10 sati. Navodi da nisu naišli na nikakve predmete na cesti prilikom ophodnje, a da su za ovu prometnu nezgodu doznali putem dojave policije koja se javila njihovom operateru, a potom su oni kontaktirali njih time da je dojava policije bila negdje oko 18,40 sati ili 18,50 sati.
Svjedok RŠ, suprug tužiteljice, u svom iskazu navodi je taj dan vozio vozilo koje je u vlasništvu tužiteljice, kretao se lijevom prometnom trakom brzinom oko 100 km/h, a obje su prometne trake bile pune vozila, pa su vozili u koloni, da u njegovoj lijevoj prometnoj traci kretalo se ispred njega vozilo na udaljenosti oko 50 metar i da je vidio kako je ovo vozilo ispred njega prešlo preko nekog predmeta koji je bio na cesti, a on nije mogao preći u desnu prometnu traku jer je bilo vozila, pa je prešao preko tog predmeta s vozilom. Nakon toga vozilo motora je počelo usporavati i auto je stao, pomaknuo je vozilo pored ceste, prvo se maknuo na desnu prometnu traku, a onda na ovu zaustavnu traku. Navodi da nije postojala mogućnost da izbjegne ovaj predmet jer je bila puna desna traka vozila, a P o s
lo
v
n i b r
o
j
: P
n -
2 9 4
0/2023-32
nije mogao niti kočiti jer kada je ugledao taj predmet bilo je prekasno da koči, kočio je, ali mu nije pomoglo.
Tužiteljica iskazuje da je suglasna s iskazom svjedoka RŠ, supruga i u cijelosti je suglasna s njegovim iskazom. Navodi da je popravljala svoje vozilo u Auto Zubak Požega. Ističe da je imala i troškove prijevoza vozila do [adresa].
Iskazu saslušanog svjedoka MŠ sud je u cijelosti poklonio vjeru jer je isti iznijet logično i uvjerljivo te je prihvaćen iskaz svjedoka ĐŠ i tužiteljice osim u dijelu da se kretalo vozilo udaljeno cca 50 metara ispred njih budući je iz spisa PPP Zadar utvrđeno da je uvidom u nadzorne kamere dijela dionice gdje se dogodila prometna nezgoda utvrđeno da je vidljiv samo prolazak vozila tužiteljice i vučne službe u 17,08 sati kada se i dogodila prometna nezgoda, te iz izjave RŠ djelatnicima PPP Zadar proizlazi da je isti izjavio da misli kako je predmet otpao s vučnog vozila koje se kretalo ispred njega. Nadalje nije prihvaćen niti dio iskaza svjedoka RŠ da nije mogao izbjeći udar u predmet jer da u desnoj traci su se kretala vozila u koloni budući da svjedok iskazuje da je nakon prelaska preko predmeta zaustavilo se njegovo vozilo pa je pomaknuo vozilo u desnu traku, a potom u zastavnu traku. Ako su se vozila kretala u koloni desnom prometnom trakom pa nije mogao izbjeći prelaz preko predmeta koji se nalazio na njegovoj lijevoj prometnoj traci kako iskazuje svjedok tada nije životno logično da bi pomakno vozilo u desnu prometnu traku, a potom ga pomicao s desne prometne trake na zaustavnu traku.
7. Sud je na temelju nalaza i mišljenja vještaka Berislava Šimunovića od 07. srpnja 2024. godine (list 105-117 spisa) utvrdio da je vozilo tužiteljice prešlo preko metalnog predmeta (kondenzatora klime), koji se nalazio oko sredine lijeve prometne trake istočnog kolnika autoceste A1, kojom se kretalo vozilo. Tom prilikom oštećeno je podvozje vozila tužiteljice. Nadalje vještak u mišljenju navodi da na kolniku, u lijevoj prometnoj traci kojom se kretalo vozilo tužiteljice nije bilo metalnog predmeta, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Vještak navodi kako nije poznata udaljenost između vozila tužiteljice i metalnog predmeta u trenutku kada je vozač vozila mogao prvi put ugledati ovaj predmet na kolniku. Ukoliko je ova udaljenost bila veća od 74,7 m, tada je vozač vozila tužiteljice radnjom intenzivnog kočenja mogao zaustaviti vozilo prije mjesta naleta na metalni predmet, čime bi ovaj štetni događaj bio izbjegnut. Međutim, ako je ta udaljenost bila manja od 74,7 m, tada vozač vozila tužiteljice radnjom intenzivnog kočenja nije mogao izbjeći ovaj štetni događaj te da na dijelu kolnika na kojem je došlo do štetnog događaja, brzina kretanja vozilima je bila ograničena na 100 km/h. U predmetnom štetnom događaju na vozilu tužiteljice nastala je totalna šteta u iznosi od oko 4.641,66 EUR.
Nalaz i mišljenje vještaka sud je prihvatio, jer je dano na jasan i određeni način, u skladu s pravilima struke. Tužiteljica nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka. Tuženik nema primjedbi na nalaz i mišljenje vještaka.
8. Sud je u bitnom u tijeku postupka na temelju uvida u dokumentaciju koja prileži u spisu i iskaza svjedoka i tužiteljice utvrdio:
- da je na vozilu tužiteljice došlo do oštećenja vozila (Potvrda PU Zadarske - list 19.08.2022.g. - list 5-6 spisa),
- da se tužiteljica obratila Croatia osiguranje d.d. Zagreb koje je otklonilo dogovornost tuženika za nastanak štetnog događaja (list 7-8 spisa),
- da je obavljen očevid na licu mjesta te je uvidom u spis PU Zadarske, PPP Zadar utvrđeno da se prometna nezgode dogodila u 17,08 sati, izvan naselja na području Jasenica, ograničenje brzine 100 km/h, prometna nesreća se dogodila na ravnom dijelu ceste na kojem se nalazio otpali kompresor klima uređaja NN vozila, u prometnoj nezgodi oštećeno je vozilo tužiteljice kojim je upravljao RŠ (nesporno između stranaka),
P o s
lo
v
n i b r
o
j
: P
n -
2 9 4
0/2023-32
- da je tuženik kritične zgode obavio ophodnju državne ceste – autoceste A-1, na 243 km + 500 m, općina Jasenice, sukladno Pravilniku o održavanju cesta i Pravilniku o ophodnji javnih cesta,
- da su ophodarska služba tuženika prolazila i pregledavala dio dionice gdje se dogodila prometna nezgoda od 7,00 sati do 18,00 sati svakih pola sata (radni nalog, - list 17-18 spisa),
- da je ophodarska služba krenula iz baze Marune u 16,00 sati i završila ophodnju u 16,30 sati, potom je započela ophodnju u 16,40 sati iz baze Zadar u 17,10 sati i završila ophodnju u 18,00 sati u Marunima, te je započela ophodnju u 18,00 sati i istu završila u 18,20 sati u bazi Zadar (izvršenje radnog naloga - list 17 spisa),
-da su djelatnici tuženika zaprimili dojavu u 18,50 sati da se dogodila lakša prometna nezgoda tijekom dana o kojoj nisu imali saznanja (list 19 spisa),
-da je evidentirana obavijest u 18,47 sati da je vozilo naletjelo na nekakav predmet te oštetilo vozilo, događaj nije pokriven video nadzorom (list 20-26 spisa, iskaz svjedoka MŠ),
- da je RŠ upravljao vozilom tužiteljice, kretao se 100 km/h, da je vidio kako je vozilo ispred njega prešlo preko nekog predmeta, pa kako nije mogao izbjeći taj predmet tako da vozilom prijeđe na desnu kolničku traku prešao je preko istog i oštetio vozilo, nije mogao kočiti jer je prekasno ugledao predmet u svojoj kolničkoj traci (iskaz svjedoka),
- da je RŠ djelatnicima PU Zadar, PPP Zadar izjavio kako mu nije poznato točno mjesto prometne nesreće, odnosno je li se dogodila na Masleničkom mostu, a izjavio je da smatra, ali nije vidio da je NN predmet, crne ili sive boje, veličine oko 30x30 cm, pao s tovarnog prostora vučne službe koja se kretala ispred njega desnom prometnom trakom (Izvješće o postupanju - list 91 spisa),
- da na kolniku, u lijevoj prometnoj traci kojom se kretalo vozilo tužiteljice nije bilo metalnog predmeta, do ovog štetnog događaja ne bi došlo (nalaz i mišljenje vještaka),
- da nije poznata udaljenost između vozila tužiteljice i metalnog predmeta u trenutku kada je vozač vozila mogao prvi put ugledati ovaj predmet na kolniku (nalaz i mišljenje vještaka),
- da je izvršenim obilaskom autoceste A1 od čvora Posedarje do čvora Maslenica u smjeru sjevera, na Masleničkom mostu uz desni rub kolnika pronađen kompresor klime otpao s NN vozila, da uvidom u nadzorne kamare nije bilo vidljivo s kojeg vozila je otpao kompresor klime niti koliko se dugo nalazio na kolniku autoceste (Izvješće o postupanju - list 91 spisa), - da je na snimci nadzorne kamere bio vidljiv prolazak vozila tužiteljice i vučne službe u 17,08 sati (Izvješće o postupanju - list 91 spisa),
- da je vozilo tužiteljice prešlo preko metalnog predmeta (kondenzatora klime), koji se nalazio oko sredine lijeve prometne trake istočnog kolnika autoceste A1, kojom se kretalo vozilo te je tom prilikom oštećeno podvozje vozila tužiteljice (nalaz i mišljenje vještaka, Potvrda PU Zadarske, spis PU Zadarske),
- da je tužiteljica dojavila prometnu nezgodu dana 06.08.2022. godine u 17,15 sati (Zapisnik o očevidu od 25.08.2022.g. - list 85-87 spisa),
- da u predmetnom štetnom događaju na vozilu tužiteljice nastala je totalna šteta u iznosi od oko 4.641,66 EUR (nalaz i mišljenje vještaka).
Sud je time utvrdio da je štetni događaj nastao iz razloga jer se na kolničkoj traci kojom se kretao RŠ osobnim vozilo tužiteljice nalazio kompresor klima uređaja, a preko kojeg je vozilom tužiteljice prešao RŠ koji nije mogao izbjeći udar u predmet, te je utvrđeno da je prelaskom vozila preko kompresor klima uređaja oštećeno vozilo tužiteljice.
9. Odredbom čl. 3. st. 1. točka 2. Zakona o javnim cestama ("Narodne novine" broj Zakonu o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19 i 144/21, 114/22)) propisano je "autoceste" su javne ceste s tehničkim karakteristikama autoceste određenim propisima kojima se uređuje sigurnost prometa na cestama, dočim je odredbom
P o s
lo
v
n i b r
o
j
: P
n -
2 9 4
0/2023-32
čl. 22. propisuje da autoceste održava tuženik. Sud je u ovoj konkretnoj pravnoj utvrdio da se štetni događaj zbio na auto cesti, a koja činjenica nije sporna između stranaka, pa je time utvrđena pasivna legitimacija tuženika.
Odredbom čl. 26. st. 1. Zakona o cestama propisano je da poslovi održavanja javnih cesta među inim su planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje javnih cesta, osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste. Sud je utvrdio, kako je prethodno navedeno i obrazloženo, da je šteta na vozilu tužiteljice nastala zbog prelaska vozila tužiteljice preko otpalog kompresora klima uređaja NN vozila koji se nalazio na kolničkoj traci a preko kojeg je prešao vozilom RŠ koji je upravljao vozilom i koji je pokušao izbjeći prelazak vozilom kočenjem. Nadalje je utvrđeno iz iskaza RŠ da je vidio kako je vozilo koje se kretalo ispred vozila kojim je on upravljao i koje je bilo udaljeno cca 50 metara prešlo preko nekog predmeta pa je i on prešao preko predmeta s vozilom, te VŠ u svoj izjavi djelatnicima PU Zadarske PPP Zadar izjavljuje kako smatra iako nije vidio da je NN predmet pao s tovarnog prostora vučne službe koje se kretalo ispred njega desnom prometnom trakom. Kako je prethodno navedeno policijski djelatnici su obilaskom autoceste A1 uz desni rub kolnika pronašli kompresor klima uređaja koji je otpao s NN vozila, te je uvidom u nadzorne kamere dijela dionice gdje se dogodila prometna nezgoda utvrđeno da je vidljiv samo prolazak vozila tužiteljice i vučne službe u 17,08 sati kada se i dogodila prometna nezgoda.
Odredba čl. 7. Pravilnika o održavanju cesta ("Narodne novine" broj 90/14 i 3/21) propisuje da je upravitelj ceste dužan osigurati prikupljanje podataka i pravovremeno obavješćivanje javnosti o stanju i prohodnosti cesta, o izvanrednim događajima na njima, kao i o meteorološkim uvjetima koji su od značaja za sigurno odvijanje prometa. Obavješćivanje javnosti treba osigurati uvijek kada se zbog vremenskih uvjeta, izvođenja radova, prometnih nesreća, elementarnih nepogoda ili drugih događaja, bitno promijene uvjeti odvijanja prometa.
Uvidom u ophodarski dnevnik koji prileži na listu 19-26 spisa utvrđeno je da je ophodarska služba tuženika zaprimila dojavu u 18,47 sati da je vozilo naletjelo na predmet i pri tome se vozilo oštetilo, da je potom postavljeno ograničenje na 80 km/h i postavljen je znak opasnosti, te je poslana izvanredna obavijest za prometnu nesreću, te je o prometnoj nesreći obaviješten i ŽC 112 Zadra i OKC Zadar, te je obaviješten i HAK i ophodar B. Na temelju tako utvrđenih činjenica o postupanju tuženika sud je utvrdio da je isti postupao sukladno čl. 7. Pravilnika o održavanju cesta.
10. Odredba čl. 2. Pravilnika o ophodnji javnih cesta ("Narodne novine" broj 75/14 i 7/21) propisuje da se ophodnja javnih cesta obavlja radi nadziranja stanja i prohodnosti javnih cesta, izvanrednih događaja na njima i meteoroloških uvjeta značajnih za sigurno odvijanje prometa, osiguranja iznenadno nastalog izvora opasnosti na javnoj cesti koji se nije mogao predvidjeti, otklanjanja posljedica izvanrednih događaja na javnim cestama, osiguranja redovitih i izvanrednih dojava o stanju i prohodnosti javnih cesta, dočim članak 3. citiranog Pravilnika propisuje da se ophodnja javnih cesta uspostavlja se i obavlja najmanje tri puta dnevno na autocestama i brzim cestama. Na javnim cestama koje su prometno opterećene jedino u određenom razdoblju (npr. turističke ceste, ceste na otocima i sl.), uspostavu i učestalost ophodnje određuje pravna osoba koja upravlja javnom cestom (u daljnjem tekstu: upravitelj ceste) ovisno o vrsti ceste, prometnom opterećenju, zemljišno-klimatskim uvjetima te ostalim uvjetima. Članak 10. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisuje da učestalost ophodnje ovisi o vrsti javne ceste, prometnom opterećenju (PGDP) i strukturi prometa i u pravilu se obavlja među inim na autocesti i brzoj cesti, svakodnevno od 0:00 do 24:00 sata. Članak 11. citiranog Pravilnika propisuje da na javnim cestama na kojima u ljetnom
P o s
lo
v
n i b r
o
j
: P
n -
2 9 4
0/2023-32
razdoblju (srpanj i kolovoz) dolazi do znatnog povećanja prometa, ophodnju treba uspostaviti i obavljati na način propisan člankom 10. Pravilnika uzimajući, kao mjerodavnu vrijednost, prosječni ljetni dnevni promet (PLDP). Na javnim cestama na kojima povremeno dolazi do bitnog povećanja prosječnog godišnjeg dnevnog prometa (PGDP) u trajanju od mjesec i više dana, ophodnju treba uspostaviti i obavljati na način propisan člankom 10. Pravilnika uzimajući, kao mjerodavnu vrijednost, prosječni dnevni promet (PDP) dočim članak 12. propisuje da ophodnja javne ceste smatra se obavljenom ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u osam sati, odnosno jednom u dvanaest sati kada se ophodnja obavlja subotom, nedjeljom i blagdanom od 6:00 do 18:00 sati a članak 13. Pravilnika o ophodnji javnih cesta propisuje da se iznimno smatra da je ophodnja obavljena ako je ophodarska dionica prijeđena u oba smjera najmanje jednom u dvanaest sati, ako tako zbog opravdanih razloga odredi upravitelj ceste.
Sud je uvidom u dokumentaciju koja prileži u spisu utvrdio da se prometna nesreća dogodila za vrijeme godišnjih odmora, mjesec kolovoz, da je tuženik organizirao ophodnju dijela dionice autoceste A1 svakih pola sata do četrdeset minuta iz baze Zadar u pravcu Maruna te Maruna – Zadar (list 17 spisa) iz čega proizlazi da je ophodnja organizirana češće nego što je propisano zbog gustog prometa na cestama u ljetnim mjesecima, da je djelatnik tuženika prošao dionicom autoceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda, da je ophodarska služba neposredno prije prometne nezgode tj. u vremenskom razdoblju od 16,40 sati krenula iz baze prema Zadru gdje je završena ophodnju u 17,10 sati, prijeđeno 22 km, a potom je prošla dionicom iz Zadra prema Marunama u razdoblju od 17,10 sati do 18,00 sati, prijeđeno 37 km. Iz tako utvrđenih činjenica proizlazi da je ophodarska služba tuženika prošla dionicom autoceste na kojoj se dogodila prometna nezgoda, neposredno prije prometne nezgode, iz pravca baze do Zadra u razdoblju od 16,40 do 17,10 sati, a potom iz Zadra prema Marunama prošla je između 17,10 sati do 18,00 sati, da su obilazili cestu cca 350 km i da nisu naišli na predmete na cesti prilikom ophodnje, a dojavu o predmetu na cesti su dobili oko 18,40 sati ili 18,50 sati.
11. Prema stajalištu ovog suda imajući u vidu utvrđene činjenice na temelju provedenih dokaza i to da je RŠ vidio da je vozilo koje se kretalo ispred njega prešlo preko predmeta, da smatra kako je predmet na cestu pao s tovarnog prostora vučne službe koje se kretalo ispred njega desnom prometnom trakom, da je ophodarska služba tuženika obilazila dio dionice kojom se kretao RŠ upravljajući vozilom tužiteljice kako je to i propisano Pravilnikom o ophodnji javnih cesta, da se iznenadna pojavio predmet preko kojeg je prešao vozilom tužiteljice RŠ sud je stajališta kako tuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti predmet tj. kompresor klima uređaja koji je otpao s NN vozila neposredno prije štetnog događaja i nakon što je ophodarska služba tuženika pregledala dionicu gdje se dogodila prometna nesreća. Da je riječ o iznenadnom događaju tj. padu predmeta na cestu proizlazi i iz izjave RŠ koji je izjavio djelatnicima PPP Zadar da misli da je predmet pao s tovarnog dijela vučne službe koja se kretala ispred njegovog vozila. Slijedom navedenog sud ne nalazi odgovornosti tuženika za nastanak štetnog događaja.
Sud je stajališta da iznenadna pojava predmeta koji je otpao s NN vozila u ovom slučaju kompresor klima uređaja na kolniku predstavlja vanjski i izvanredni događaj koji tuženik nije mogao predvidjeti, izbjeći ili otkloniti, pa time je sud utvrdio da je šteta na vozilu tužiteljice u štetnom događaju nastala bez krivnje tuženika. Slijedom navedenog sud je utvrdio da ne postoji odgovornost za naknadu štete u smislu odredbe čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 112/11, 78/15, 28/18, 126/21, 156/22, 155/23, dalje: ZOO).
P o s
lo
v
n i b r
o
j
: P
n -
2 9 4
0/2023-32
Slijedom navedenog sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan kao pod točkom I, izreke presude iz razloga jer je tuženik dokazao da je šteta na vozilu tužiteljice nastala bez njegove krivnje.
12. Sud je odlučivao o troškovima postupka sukladno čl. 154. stavak 1. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak odgovora na tužbu od 29.09.2023.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 17.10.2023.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT-a), pristup na ročište dana 07.05.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 9. točka 1. OT- a), sastav podneska od 26.08.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr. 8. točka 1.OT-a), pristup na ročište dana 02.12.2024.g. u iznosu od 200,00 EUR (Tbr.9. točka 1. OT-a), ukupno 1.000,00 EUR te je priznat trošak PDV-a u iznosu od 250,00 EUR, tako da je priznat trošak u iznosu od 1.250,00 EUR.
Na dosuđeni trošak sud je dosudio zateznu kamatu sukladno čl. 151. stavak 3. ZPP-a.
Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zagrebu, 14. siječnja 2025. godine
Sudac:
dr.sc. Ljiljana Matuško Antonić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude, nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 4 istovjetna primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove presude.
Dna:
1. tužiteljici po punomoćniku
2. tuženiku po punomoćniku