Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

    Tome Skalice 2, Slavonski Brod

    Poslovni broj Kž-312/2023-5.

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Madunić, kao predsjednika vijeća, Mile Soldo kao suca izvjestitelja i Damira Ronka kao člana vijeća, uz sudjelovanje Biljane Boček, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ES, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21 - dalje u tekstu KZ/11), odlučujući o žalbama Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu i okrivljenika ES podnesenoj po braniteljici odvjetnici Ljiljani Bilbija protiv presude Općinskog suda u Novom Zagrebu poslovni broj K-367/2022-36. od 24. svibnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I. Prihvaća žalba Općinskog državnog odvjetništva u Novom Zagrebu, preinačava se prvostupanjska presuda u odluci o kazni, te se okrivljenik ES s podacima kao u spisu osuđuje na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine.

    II. Na temelju članka 54. KZ/11. okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme provedeno u lišenju slobode i istražnom zatvoru od 8. travnja 2022. do 7. srpnja 2022.

    III. Zbog odluke pod I. a po službenoj dužnosti, preinačava se prvostupanjska presuda u odluci o sigurnosnoj mjeri te se okrivljeniku na temelju članka 68. stavak 1. i 3. KZ/11. izriče sigurnosna mjera obaveznog psihijatrijskog liječenja koja će trajati do izvršenja kazne zatvora izrečene mu ovom presudom.

    IV. Odbija se žalba okrivljenika ES kao neosnovana, te se u nepreinačenom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

    Obrazloženje

    1. Pobijanom presudom Općinski sud u Novom Zagrebu je proglasio krivim okrivljenika ES za počinjenje kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. KZ/11.

    2. Za počinjeno kazneno djelo okrivljenik je osuđen je na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, a na temelju članka 56. KZ/11. okrivljeniku je izrečena uvjetna osuda uz rok provjeravanja od pet godina.

    3. Na temelju članka 54 KZ/11. okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od njegova uhićenja 8. travnja 2022. do 7. srpnja 2022.

    4. Na temelju članka 73. KZ/11. okrivljeniku se izriče sigurnosna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja i uhođenja oštećene FS, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], u trajanju od 5 (pet) godina.

    5. Na temelju članka 68. KZ/11. okrivljeniku se izriče sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja u trajanju od 5 (pet) godina.

    6. Na temelju članka 148 stavak 1. u svezi članka 145 stavak 2. točka 1. i 6. i stavka 4. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/11, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 130/20, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08.) okrivljeni je na ime troškova kaznenog postupka dužan platiti troškove vještačenja u iznosu od 435,33 (četristotridesetpeteuratridesettricenta) eura/ 3.280,00 (tritisućedvjestoosamdeset) kuna1, paušalnu svotu odmjerenu sa 100,00 (sto) eura/753,45 (sedamstopedesettrikunečetrdesetpetlipa) kuna1, kao i nagradu i nužne izdatke postavljenog mu branitelja po službenoj dužnosti.

    7. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijelo Općinsko državno odvjetništvo u Novom Zagrebu zbog odluke o kazni, s prijedlogom da drugostupanjski sud preinači pobijanu presudu i okrivljenika strože kazni.

    8. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnio i okrivljenik ES po braniteljici odvjetnici Ljiljani Bilbija zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, povrede kaznenog zakona i odluke o kazni, s prijedlogom da županijski sud prihvati njegovu žalbu i ukine pobijanu presudu, te predmet vrati na ponovno suđenje a podredno da ga oslobodi optužbe.

    9. Odgovori na žalbe nisu podneseni.

    10. Žalba ODO u Novom Zagrebu je osnovana, a žalba okrivljenika ES nije osnovana.

    O žalbi okrivljenika ES

    11. Okrivljenik po branitelju pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. navodeći da u obrazloženju prvostupanjskog suda postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u razlozima presude o sadržaju iskaza US i JS i samih njihovih iskaza koje su dali kao svjedoci u postupku. Dalje navodi da ova bitna povreda postoji i zbog toga što prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude ne daje svoju ocjenu provedenog dokaza uvidom u otpusno pismo kao niti uvida u kaznenu prijavu, izvješće o uhićenju, te službenu zabilješku o dojavi.

    11. 1. Nije u pravu okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Inače ova bitna povreda postoji kada se pobijana presuda zbog razloga navedenih u citiranoj odredbi ZKP/08. ne može ispitati. Suprotno ovim žalbenim navodima okrivljenika ovaj drugostupanjski sud nalazi da je u obrazloženju pobijane presude prvostupanjski sud u bitnim dijelovima pravilno reproducirao i prikazao iskaze svjedoka US i JS a razlike u njihovim iskazima na koje se poziva žalitelj su bez značaja, te nisu važne za utvrđivanje bitnih činjenica od kojih zavisi utvrđenje suda o postupanju okrivljenika i ostvarenju bitnih obilježja terećenog kaznenog djela. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je za svako bitno utvrđenje činjenica koje tvore bitna obilježja kaznenog djela prijetnje iznio svoje razloge. Razlozi koje je prvostupanjski sud iznio temelje se na provedenim dokazima i u skladu su s njima. Izneseni razlozi su jasni i nedvosmisleni i nisu međusobno proturječni tako da se pobijana presuda može ispitati. Neobrazlaganje sadržaja otpusnog pisma, kaznene prijave i ostale dokumentacije na koju se u žalbi poziva okrivljenik nema nikakav utjecaj na jasnost i razumljivost obrazloženja pobijane presude niti izreku presude čini proturječnom u odnosu na obrazloženje. Stoga žalba okrivljenika iz ovoga žalbenog razloga nije osnovana.

    11. 2. Nije osnovana žalba prvookrivljenika niti zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda pravilno je zaključio prvostupanjski sud da je okrivljenik na način kako je to opisano u činjeničnom opisu djela iz izreke pobijane presude u nekoliko navrata zaprijetio susjedi FS da će joj motornom pilom odrezati glavu, odnosno da će je ubiti. Za svoje utvrđenje o tome prvostupanjski sud je u obrazloženju pobijane presude iznio valjane razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud. Po ocjeni ovoga suda izvedeni dokazi po prvostupanjskom sudu ne ostavljaju nikakvu sumnju u to da je okrivljenik počinio djelo na način kako je to utvrdio prvostupanjski sud. Radi se u prvom redu o iskazu oštećene FS za prijetnju upućenu inkriminiranog dana u oko 06,00 sati. U pravu je bio prvostupanjski sud kada je njezin iskaz ocijenio vjerodostojnim kao i iskaz njezinog supruga AS. Da se navedena prijetnja dogodila osim iz njihovih iskaza proizlazi i iz daljnjeg tijeka događaja toga dana opisanog u izreci pobijane presude a o kojem su iskazivali i svi ostali ispitani svjedoci. O druge dvije prijetnje susjedima AS, a prema optužbi FS, svjedoče policijski službenici koji su radi ranije prijetnje pozvani i došli na intervenciju kod okrivljenika i koji su osobno čuli kako okrivljenik najprije u svom dvorištu a potom i u kući viče da će susjedima odrezati glavu. Pojedine razlike u iskazima ispitanih svjedoka na koje se u žalbi poziva okrivljenik i „hvata se za njih“ su po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda neznatne i ne zamagljuju stvarni događaj u kojem je okrivljenik i pred policijskim službenicima „divljao“ i po svom dvorištu i u kući te vikao da će susjedima motornom pilom odrezati glavu te da u tome bude uvjerljiviji otrčao po motornu pilu i pokušavao ju upaliti. Ove prijetnje okrivljenika upućene iz dvorišta i iz kuće čula je susjeda FS a okrivljenik je bio svjestan da ih ona čuje jer ih je izgovarao jako glasno. Sve navedeno pravilno je u pobijanoj presudi utvrdio i prvostupanjski sud te obranu okrivljenika ocijenio pokušajem izbjegavanja kaznene odgovornosti.

    12. Nije u pravu okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud pobijanom presudom počinio povredu kaznenog zakona na njegovu štetu. Okrivljenik tvrdi da je povrijeđen kazneni zakon na njegovu štetu jer nije nedvojbeno utvrđeno da je prijetio susjedi. Kako je drugostupanjski sud odbio njegovu žalbu na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, samim time je neosnovana okrivljenikova žalba i iz žalbenog razloga povreda kaznenog zakona.

    O žalbi ODO u Novom Zagrebu i okrivljenika zbog odluke o kazni

    13. U pravu je državni odvjetnik iz Novog Zagreba kada u žalbi tvrdi da je po prvostupanjskom sudu izrečena kaznena sankcija u svojoj sveukupnosti preblaga i da se istom ne može postići svrha kako specijalne tako ni generalne prevencije. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud je na strani okrivljenika prilikom izbora kaznenopravne sankcije, odnosno izricanjem uvjetne osude, precijenio značaj olakotnih okolnosti a nije u dovoljnoj mjeri cijenio činjenicu da je okrivljeni do sada višestruko osuđivana osoba, između ostalog i zbog istovrsnih kaznenih djela, te nije u dovoljnoj mjeri cijenio činjenicu da okrivljenik unatrag deset godina dolazi u sukob sa zakonom upravo zbog nemogućnosti kontroliranja svoje agresije i svojeg postupanja, koje izražava na vrlo opasan način iz kojeg se može razabrati njegova ozbiljnost i realna opasnost da počini teže kazneno djelo. Suprotno stavu prvostupanjskog suda ovaj drugostupanjski sud nalazi osnovanim žalbeni navod državnog odvjetništva da narušeni susjedski odnosi nisu olakotna okolnost na strani okrivljenika je upravo suprotno dugotrajnost narušenih međususjedskih odnosa i brojnost podnesenih kaznenih prijava ukazuju na okrivljenikovu upornost i ustrajnost da silom i prijetnjama razriješi narušene međususjedske odnose što se prilikom odmjeravanja kaznene sankcije zapravo treba cijeniti otegotnim, posebice što sve do sada podnijete kaznene prijave nisu rezultirale da okrivljenik prestane činiti kaznena djela. Osim toga prvostupanjski sud nije u dovoljnoj mjeri cijenio činjenicu da je okrivljenik oštećenoj žrtvi prijetio vrlo opasnim sredstvom podobnim da izrečene prijetnje ostvari. Stoga po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda nije bilo osnova za zaključak prvostupanjskog suda da okrivljenik i bez izvršenja cijele izrečenu mu kazne zatvora neće ubuduće činiti kaznena djela odnosno za primjenu odredbe članka 56. KZ/11. i izricanje uvjetne osude. To pogotovo stoga što je okrivljenik višestruko prekršajno kažnjavana i osuđivana osoba, a između ostalog do sada u dva navrata osuđen radom za opće dobro čime je iscrpio težu kaznu od sada izrečene. S obzirom na navedeno nije za očekivati da bi se svrha da okrivljenik ne počini novo kazneno djelo mogla postići izricanjem uvjetne osude, pa po mišljenju ovoga drugostupanjskog suda nisu bili ostvareni uvjeti iz članka 56. KZ/11. da se okrivljeniku izrekne uvjetna osuda. Gore navedenim razlozima i argumentima ovaj drugostupanjski sud obrazlaže i svoj zaključak kako nije u pravu okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud prilikom odmjeravanja kazne učinio propuste koji ozbiljno dovode u pitanje potrebitost i pravednost izrečene kazne. Prvostupanjski sud je na njegovoj strani cijenio sve olakotne okolnosti pa tako i činjenicu da boluje od PTSP-a i da je bio bitno smanjeno ubrojiv što je daleko veća olakotna okolnost od činjenice da je htio počiniti suicid. Odmjerena kazna zatvora u trajanju od jedne godine u skladu je s svim olakotnim ali i otegotnim okolnostima na strani okrivljenika pogotovo kada se uzme u obzir njegova dosadašnja prekršajna kažnjavanost i kaznena osuđivanost. Zbog naprijed navedenoga drugostupanjski sud nalazi da je zbog odluke o kazni osnovana žalba ODO u Novom Zagrebu, a da nije osnovana žalba okrivljenika.

    14. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 476. stavak 1. točke 1. i 2. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud u pobijanoj presudi nije našao povreda odredaba kaznenog postupka na koje u povodu žalbe pazi po službenoj dužnosti niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika na koje pazi po službenoj dužnosti.

    15. Budući da je osnovana žalba državnog odvjetnika zbog odluke o kazni ovaj drugostupanjski sud je prihvatio žalbu državnog odvjetnika iz Novog Zagreba, te na temelju članka 486. stavak 1. ZKP/08. ovom presudom preinačio prvostupanjsku presudu u odluci o kazni te okrivljenika osudio na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od jedne godine u koju kaznu mu je uračunao vrijeme provedeno u lišenju slobode i u istražnom zatvoru. Prvostupanjskom presudom okrivljeniku je bila izrečena i sigurnosna mjera obveznog psihijatrijskog liječenja u trajanju od 5 (pet) godina. Kako je ista bila izrečena uz uvjetnu osudu i rok provjeravanja od pet godina, drugostupanjski sud je po službenoj dužnosti, a imajući u vidu odredbu članka 68. stavak 3. KZ/11. koji propisuje maksimalni rok trajanja ove sigurnosne mjere, preinačio prvostupanjsku presudu i u odluci o sigurnosnoj mjeri te je okrivljeniku na temelju članka 68. stavak 1. i 3. KZ/11. izrekao sigurnosnu mjeru obaveznog psihijatrijskog liječenja koja će trajati do izvršenja kazne zatvora izrečene mu ovom presudom.

    16. Drugostupanjski sud je našao da nije osnovana žalba okrivljenika, pa je na temelju članka 482. ZKP/08. odbio njegovu žalbu kao neosnovanu, te u nepreinačenom dijelu potvrdio prvostupanjsku presudu.

    Slavonski Brod, 14. siječnja 2025.

    Predsjednik vijeća

    Mirjana Madunić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.