REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU

Tome Skalice 2, Slavonski Brod

Poslovni broj Kž-299/2023-5.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E  i  P R E S U D A

Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Madunić, kao predsjednika vijeća, Mile Soldo kao suca izvjestitelja i Damira Ronka kao člana vijeća, uz sudjelovanje Biljane Boček, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika DD zbog kaznenog djela iz članka 229. stavak 1.točka 1. u svezi članka 228.stavak 1. Kaznenog zakona (NN 125/11., 144/12, 56/15., 61/15., 101/17., 118/18. i 126/19. - dalje KZ/11.) i dr. odlučujući o žalbama Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu i okrivljenika DD podnesenoj po branitelju odvjetniku Rafaelu Krešiću protiv presude Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-926/2020-18. od 18. travnja 2023., u sjednici vijeća održanoj 14. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e  i  p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i to samo u odnosu na točku 2. izreke pobijane prvostupanjske presude koja se odnosi na kazneno djelo teške krađe u pokušaju iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11., te članka 34. KZ/11., te se djelomično u tom dijelu ukida prvostupanjska presuda i predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku i to pred drugim sucem pojedincem.

II. Odbijaju se žalba okrivljenika DD i žalba Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu u preostalom dijelu kao neosnovane, te se u neukinutom dijelu potvrđuje prvostupanjska presuda.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Općinski kazneni sud u Zagrebu je proglasio krivim okrivljenog DD za počinjenje kaznenog djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u svezi članka 228. stavak 1. KZ/11.

2. Za počinjeno kazneno djelo okrivljenik je osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine. Na temelju članka 54. KZ/11. okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora .

uračunava vrijeme provedeno u istražnom zatvoru i to od 2. kolovoza 2019. do 23. kolovoza 2019. Na temelju članka 158. Zakona o kaznenom postupku (NN 152/08, 76/09, 80/11, 90/11 - Odluka ustavnog suda 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22 i 36/24 - dalje u tekstu ZKP/08.) okrivljeniku DD se nalaže naknaditi štetu oštećeniku OD prouzročenu počinjenjem kaznenog djela i to u iznosu od 3.172,54 eura/23.903,50 kuna. Na temelju članka 148. stavak 1. ZKP/08. okrivljeniku se nalaže podmiriti troškove kaznenog postupka u iznosu od 759,81 eura/5.724,79 kuna.

3. Istom presudom a na temelju članka 453. točka 3. ZKP/08. prvostupanjski sud je okrivljenika oslobodio optužbe da bi počinio pod točkom 2. kazneno djelo teške krađe u pokušaju iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11. te članka 34. KZ/11. i pod točkom 3. kazneno djelo teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228.stavak 1. KZ/11.

4. Protiv prvostupanjske presude žalbu je podnijelo Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da županijski sud prihvati njegovu žalbu i ukine oslobađajući dio prvostupanjske presude te predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku.

5. Protiv prvostupanjske presude žali se okrivljeni DD po branitelju odvjetniku Rafaelu Krešiću zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o kaznenoj sankciji, te predlaže da drugostupanjski sud prihvati njegovu žalbu i preinači pobijanu presudu te da ga oslobodi optužbe a podredno da ukine pobijanu presudu i vrati predmet na ponovno suđenje, te još „podrednije“ da mu izrekne blažu kaznu.

6. Odgovor na žalbu OKDO podnio je okrivljenik po branitelju s prijedlogom da županijski sud odbije njihovu žalbu kao neosnovanu.

7. Žalba okrivljenika nije osnovana, a žalba OKDO u Zagrebu osnovana je u pogledu točke 2. izreke pobijane presude, a nije osnovana u pogledu točke 3. izreke pobijane presude.

O žalbi okrivljenika DD

8. Nije u pravu okrivljenik kada u žalbi tvrdi da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. zbog koje se pobijana presuda ne može ispitati. Suprotno od ovakvog žalbenog navoda te ostalih navoda okrivljenika kojima pojašnjava svoju tvrdnju o počinjenoj bitnoj povredi odredaba kaznenog postupka, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude iznio svoje razloge o odlučnim činjenicama koje je utvrdio. Ti razlozi su jasni i nedvosmisleni te stoga i drugostupanjskome sudu a i svakome drugome razumljivi, odnosno kada se pročita dio obrazloženja pobijane presude u kojem prvostupanjski sud iznosi te svoje razloge, jasno je zbog čega prvostupanjski sud smatra da je okrivljenik počinio kazneno djelo teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. KZ/11. Ukratko, prvostupanjski sud obrazlaže da je važne činjenice utvrdio na temelju iskaza svjedoka OD i HD, zapisnika o očevidu i potvrda o .

privremeno oduzetim predmetima od okrivljenika. Budući da okrivljenik nije iznosio svoju obranu te nije pojašnjavao zbog čega se zatekao na mjestu događaja provalne krađe i od kuda kod njega netom prije u provali ukradene stvari oštećenika OD, po mišljenju ovoga drugostupanjskoga suda, prvostupanjski sud nije bio dužan razmatrati mogućnost da se radi o prikrivanju (kako to želi okrivljenik u žalbi jer su svi dokazi koje je prvostupanjski sud proveo nedvojbeno ukazivali na okrivljenika kao počinitelja. Zbog naprijed navedenoga pobijana presuda se može ispitati a prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. te iz toga razloga nije osnovana žalba okrivljenika.

9. Neosnovana je žalba okrivljenika i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Suprotno žalbenom navodu okrivljenika po branitelju da je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, jer u torbici koja je pronađena kod okrivljenika nije pronađen novac, ovaj drugostupanjski sud smatra da ta činjenica nije od utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja po prvostupanjskom sudu. Za svoje utvrđenje o tome da je upravo okrivljenik DD počinitelj ovoga kaznenog djela za koje ga je prvostupanjski sud proglasio krivim, prvostupanjski sud je dao obrazloženje na str. 5 u četvrtom pasusu koje obrazloženje i u njemu iznesene razloge i zaključke u cijelosti kao ispravne smatra i ovaj drugostupanjski sud. Naime, u situaciji kada je okrivljenik najprije uočen da bježi s mjesta provalne krađe, te po svjedoku HD a potom i oštećeniku OD uhvaćen i kod njega pronađena netom ukradena torbica s novčanikom i osobnim dokumentima žrtve te provalničkim alatom, jedini životno i logički mogući zaključak je onaj kojega je donio prvostupanjski sud. Činjenicu zbog čega kod okrivljenika nije pronađen novac koji je bio u torbici mogao je objasniti okrivljenik. Ali nije. Iz iskaza HD i OD proizlazi da im je okrivljenik rekao da je novac odnio „netko treći na biciklu“ što može značiti samo da je okrivljenik imao pomagača kojemu je nakon provale predao novac i koji je s novcem pobjegao. Ta mogućnost nije od utjecaja na utvrđenje prvostupanjskog suda da je provalnu krađu izvršio okrivljenik.

10. Nije u pravu okrivljeni kada u žalbi po branitelju tvrdi da prvostupanjski sud kod odmjeravanja kazne nije na njegovoj strani u dovoljnoj mjeri cijenio olakotnu okolnost da je zaposlen i otac jednog maloljetnog djeteta, a da je precijenio otegotnu okolnost da je okrivljenik višestruko osuđivan za kaznena djela. Po mišljenju ovoga drugostupanjskog suda prvostupanjski sud je pravilno vrednovao i olakotne i otegotne okolnosti na strani okrivljenika pa i onu olakotnu okolnost koju u žalbi posebno ističe okrivljenik. Naime, pored tolike osuđivanosti okrivljenika pri tome i za istovrsna kaznena djela, iluzorno bi bilo očekivati da se okrivljeniku može izreći neka druga kazna osim bezuvjetne kazne zatvora na koju se odlučio prvostupanjski sud. Kazna zatvora u trajanju od jedne godine na koju je okrivljenik osuđen nikako nije previsoko odmjerena jer je za ovo kazneno djelo propisana kazna zatvora u trajanju od jedne do pet godina pa je ova kazna relativno blizu minimalno propisanoj. Nižu kaznu zatvora od jedne godine prvostupanjski sud doista nije ni trebao izreći kada se ima u vidu da okrivljenik, iako do sada osam puta osuđivan i to tri puta za istovrsno kazneno djelo i dalje čini istovrsna kaznena djela. Zbog svega navedenoga nije osnovana žalba trećeokrivljenoga zbog odluke o kaznenoj sankciji.

O žalbi OKDO u Zagrebu

.

11. Nije osnovana žalba državnog odvjetništva zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavak 1. točka 11. ZKP/08. Suprotno žalbenim navodima državnog odvjetništva kojima pojašnjava svoj stav o počinjenju ove bitne povrede, ovaj drugostupanjski sud nalazi da je prvostupanjski sud u obrazloženju pobijane presude iznio svoje razloge zbog čega je našao da nije dokazano da je okrivljenik počinio kaznena djela iz točke 2. i 3. optužbe. Ti razlozi su jasni i nedvosmisleni te svima razumljivi. Dakle, prvostupanjski sud nalazi da je dokazano da je 13. lipnja 2018. počinitelj provalio u obiteljsku kuću obitelji D ali da nije sto posto dokazano da je to bio okrivljenik DD jer nalaz biometrijskog vještaka ostavlja 13 posto mogućnosti da to nije bio on. Dakle u stavu i zaključku prvostupanjskog suda nema nikakve nejasnoće niti proturječnosti a obrazloženje nije proturječno izreci. Isto se odnosi i na provalu u istu kuću koja se dogodila 22. lipnja 2018. za koju prvostupanjski sud nalazi još manje dokaza da ju je počinio okrivljenik DD. Prema tome pobijana presuda se može ispitati pa prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka na koju upire državni odvjetnik. 12. U pravu je državno odvjetništvo iz Zagreba kada u žalbi na oslobađajući dio prvostupanjske presude tvrdi da je prvostupanjski sud pogrešno utvrdio činjenično stanje u pogledu točke 2. optužbe odnosno kaznenog djela teške krađe u pokušaju iz članka 229. stavak 1. točka 1. u svezi članka 228. stavak 1. u svezi članka 34. KZ/11. Obrazlažući svoj stav da nema dokaza da je okrivljenik počinitelj ovoga kaznenog djela prvostupanjski sud je zanemario nalaz i mišljenja vještaka prof. dr. sc. Miroslava Bača, stalnog sudskog vještaka za biometriju od 4. siječnja 2023., u kojem između ostaloga stoji da, u slučaju kad se najmanje 80% uspoređivanih točaka lika spornog i nespornog uzorka poklapaju, smatra se da je identifikacija gotovo sigurna, a ako je to slučaj s najmanje 90% točaka, tada je identifikacija sigurna i nedvojbena. Kako je navedeni vještak utvrdio da je podudarnost okrivljenika i osobe sa snimke video kamere za kazneno djelo pod točkom 2. čak 87%, onda ne stoji valjanim zaključak prvostupanjskog suda da postoji 13%-tna mogućnost da okrivljenik nije počinitelj ovoga kaznenog djela već je mogućnost da se ne radi o okrivljeniku zapravo zanemariva. Stoga je u pravu državni odvjetnik kada u žalbi zbog pogrešno utvrđeno činjenično stanje u odnosu na ovo kazneno djelo upire upravo na gore navedeni nalaz i mišljenje biometrijskog vještačenja pa je njegova žalba u tom dijelu osnovana.

13. Nije osnovana žalba OKDO zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u pogledu kaznenog djela teške krađe iz članka 229. stavak 1. točka 1. u svezi članka 228. stavak 1. KZ/11. označenog u točki 3. izreke prvostupanjske presude. U pravu je prvostupanjski sud kada u obrazloženju pobijane presude navodi da nema dokaza da je okrivljenik počinio ovo kazneno djelo. Po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda ne stoji tvrdnja državnog odvjetništva da za počinjenje ovoga kaznenog djela postoje relevantni dokazi na temelju kojih je prvostupanjski sud trebao utvrditi da je okrivljenik nedvojbeno počinitelj i ovoga kaznenog djela. Naime, ne može se prihvatiti stav državnog odvjetništva da su svjedoci D i policijski službenici na video zapisu kamere koja je snimila provalnika 22. lipnja 2018. na snimci prepoznali DD. U nalazu i mišljenju biometrijskog vještaka Miroslava Bača stoji da lice osobe na toj snimci nije moguće detaljno analizirati zbog nedostatka osvjetljenja i položaja glave te osobe. Ni sam državni odvjetnik nema primjedbi na ovaj nalaz i mišljenje. Prema tome ako stručna osoba nije mogla analizirati eventualnu podudarnost lica osobe sa snimke s licem okrivljenika DD, to zasigurno u još manjem opsegu mogu svjedoci D i policijski službenici koji su pregledavali predmetnu snimku. Kako drugih .

dokaza o tome da bi upravo okrivljenik 22. lipnja 2018. provalio u kuću obitelji D i otuđio predmete opisane u točki 3. optužbe, jedini mogući i valjani zaključak je onaj kojega je i donio prvostupanjski sud u pobijanoj presudi, da nema dokaza da je počinitelj ovoga kaznenog odjela okrivljenik DD.

14. Ispitujući pobijanu presudu po službenoj dužnosti sukladno odredbi članka 476. stavak 1. točke 1. i 2. ZKP/08. ovaj drugostupanjski sud u pobijanoj presudi nije našao povreda odredaba kaznenog postupka na koje u povodu žalbe pazi po službenoj dužnosti niti povreda kaznenog zakona na štetu okrivljenika na koje pazi po službenoj dužnosti.

15. Kako je po ocjeni ovoga drugostupanjskog suda osnovana žalba državnog odvjetništva iz Zagreba zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i to samo u odnosu točku 2. izreke pobijane prvostupanjske presude koja se odnosi na kazneno djelo teške krađe u pokušaju iz članka 229. stavak 1. točka 1. u vezi članka 228. stavak 1. KZ/11. te članka 34. KZ/11., na temelju članka 483. stavak 1. i 484. stavak 1. i 2. ZKP/08. ovim rješenjem djelomično je ukinuo prvostupanjsku presudu i u tom dijelu predmet uputio prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku i to pred drugim sucem pojedincem.

16. Budući da je drugostupanjski sud našao da nije osnovana žalba OKDO u Zagrebu u preostalom dijelu i da nije osnovana žalba okrivljenika u cijelosti, na temelju članka 482. ZKP/08. odbio je žalbu OKDO u Zagrebu u preostalom neprihvaćenom dijelu te žalbu okrivljenika kao neosnovane i u neukinutom dijelu potvrdio prvostupanjsku presudu.

Slavonski Brod,14. siječnja 2025.

Predsjednik vijeća

Mirjana Madunić