REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-4914/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac doc. dr. sc. Jelena Čuveljak, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja UF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Leo Buljat, odvjetnik iz Odvjetničkog društva BULJAT & PARTNERI u Zagrebu, Trnjanska cesta 45A, protiv protivnika osiguranja Sveučilište u Zagrebu Fakultet hrvatskih studija, Zagreb, Borongajska cesta 83D, OIB: 99454315441, kojeg zastupa punomoćnik Josip Štefičić, odvjetnik u Zagrebu, Preradovićeva 16, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-201/2024 od 8. studenog 2024., 14. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba predlagatelja osiguranja i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj R1-201/2024 od 8. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine kao neosnovan.

2. Iz obrazloženja u bitnome proizlazi da je podnesen prijedlog za donošenje privremene mjere u kojem se navodi da je odlukom 53. sjednice Fakultetskog vijeća izabrana za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija, ali nije upisana u sudski registar nadležnog suda kao osoba ovlaštena za zastupanje, već je imenovan vršitelj dužnosti, a koji nije upisan u sudski registar. Odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 142/12, 93,14, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ) propisano je da se privremena mjera radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Navedene pretpostavke moraju biti ostvarene kumulativno, odnosno predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim i postojanje svoje tražbine i opasnost da će ostvarenje tražbine biti spriječeno ili znatno otežano. Sud je uvidom u dokumentaciju zaključio da predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja jer iz dostavljene dokumentacije razvidno je da je predlagateljica dobila suglasnost za Program rada predlagateljice za dekana protivnika u mandatnom razdoblju od akademske godine 2023/2024 do 2025/2026. kako od strane Fakultetskog vijeća protivnika tako i od strane Senata Sveučilišta. Također je razvidno da je Fakultetsko vijeće donijelo odluku kojom nju bira za dekanicu i dostavlja odluku Senatu. No, Senat Sveučilišta nije potvrdio njezin izbor za dekanicu protivnika osiguranja, a što je trebao sukladno čl. 21. st. 1. t. 17. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, slijedom čega isti nije dekanica protivnika osiguranja. Stoga je sud prvog stupnja odbio prijedlog za određivanje privremene mjere.

3. Protiv rješenje kojim je odbijen prijedlog za određivanje privremene mjere je predlagateljica osiguranja izjavila žalbu iz svih žalbenih razloga te ističe prigovore vezane uz valjanost punomoći punomoćnika protivnika osiguranja te ponavlja navode istaknute u prijedlogu za osiguranje vezano za svoj izbor i ističe da je sud prvog stupnja pogrešno primijenio materijalno pravo u pogledu utvrđivanja uvjeta za izbor dekana te predlaže drugostupanjskom sud prihvatiti žalbu predlagateljice osiguranja, preinačiti pobijanu odluku i prihvatiti predloženu privremenu mjeru podredno ukinuti pobijano rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu ponovno odlučiti o prijedlogu za određivanje privremene mjere.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijano rješenje na temelju odredbe čl. 365. st. 2. i čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22; dalje: ZPP), u vezi s čl. 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 142/12, 93/14, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24; dalje: OZ), u granicama razloga navedenih u žalbi te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je ono pravilno i na zakonu osnovano.

6. Temeljem čl. 354. st. 3. ZPP-a je propisano: „Zato što stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlaštena osoba, ili zato što parnično nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili zato što zakonski zastupnik odnosno punomoćnik stranke nije imao potrebno ovlaštenje za vođenje parnice ili za pojedine radnje u postupku - žalbu može izjaviti samo stranka koje se ti nedostaci tiču.“ Slijedom navedenog žalbeni navodi predlagateljice osiguranja koji se tiču valjanosti punomoći protivnika osiguranja nisu ispitivani, jer se jedino protivnik osiguranja može pozvati na te žalbene razloge.

7. Prema odredbi čl. 346. st. 1. OZ-a radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

8. Dakle, preduvjet za određivanje privremene mjere jest potraživanje čije se osiguranje zahtijeva njezinim određivanjem i to konkretno postojanje tražbine (u ovoj pravnoj stvari nenovčane tražbine) predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja. Dakle, predlagatelj osiguranja mora učiniti vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine prema protivniku osiguranja. Vjerojatnost o postojanju tražbine pretpostavlja predlagateljevu sposobnost iznijeti i dokazati one činjenice iz kojih proizlazi zaključak da od protivnika osiguranja zahtjeva takvo činjenje, trpljenje ili propuštanje.

9. Pravilno je sud prvog stupnja u ovoj pravnoj stvari utvrdio da predlagateljica osiguranja nije dokazala da su ispunjeni svi uvjeti za određivanja privremene mjere. Naime sud je uvidom o Odluku Fakultetskog vijeća od 21. prosinca 2022. utvrdio da se istom predlagateljica bira za dekanicu Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu za mandatno razdoblje od 3 godine, dok je Odlukom od 16. rujna 2022. dana suglasnost za Program rada te je isti upućen rektoru radi predlaganja Senatu i davanja suglasnost. Iz Odluke Senata od 13. prosinca 2022. razvidno je da je dana suglasnost od strane Senata na Program rada. Sukladno čl. 21. st. 1. Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti („Narodne novine“ broj 119/22) Dekana javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije bira fakultetsko odnosno akademijsko vijeće. Stavkom 2. istog članka propisuje kako se postupak i uvjeti izbora dekana fakulteta odnosno umjetničke akademije uređuju statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Ako u postupku izbora dekan ne bude izabran, izbori će se ponoviti, dok stavak 8. propisuje da ako dekan javnog fakulteta odnosno javne umjetničke akademije nije izabran u postupku izbora ili ako dekanu prestane mandat odnosno ako je razriješen dužnosti prije vremena na koje je izabran, do izbora dekana fakultetsko odnosno akademijsko vijeće imenuje vršitelja dužnosti dekana najdulje do godinu dana, u skladu sa statutom fakulteta odnosno umjetničke akademije. Sukladno čl. 32. st. 6. Statuta protivnika razvidno je kako dekan stupa u službu prvog dana nove akademske godine, mandat traje tri godine i može se jednom ponoviti. Sukladno čl. 33. Statuta protivnika razvidno je kako za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju redovitog profesora u trajnom zvanju, redovitog ili izvanrednog profesora, da postupak započinje pozivom Fakultetskog vijeća na podnošenje prijava, da prijava mora sadržavati stručni životopis, pismo potpore s potpisima najmanje 10 nastavnika i program rada. Prijedlog programa se izlaže usmeno pred Fakultetskim vijećem te prijedlozi rada koji dobiju suglasnost Fakultetskog vijeća upućuju se Senatu koji na Rektorov prijedlog u roku od mjesec dana odlučuje o davanju suglasnosti na uredno podneseni zahtjev. Fakultetsko vijeće potom tajnim glasanjem bira Dekana za čiji program je Senat dao suglasnost te je za dekana izabran predloženik koji u konačnom glasovanju dobije natpolovičnu većinu ukupnog sastava Fakultetskog vijeća. Postupak izbora za Dekana mora završiti najkasnije 1. lipnja, ako se Dekan ne izabere do 1. lipnja Fakultetsko vijeće će u roku od 30 dana predložiti Senatu osobu koja ispunjava propisane uvjete kao obnašatelja dužnosti do izbora Dekana.

10. Sukladno čl. 2. Statuta protivnika razvidno je kako je isti u sastavu Sveučilišta u Zagrebu. Člankom 14. Statuta protivnika osiguranja navedeno je da opći akti Fakulteta moraju biti usklađeni sa zakonom, provedbenim propisima, Statutom Sveučilišta i tim Statutom. Sukladno čl. 21. st. 1. t. 17. Statuta Sveučilišta u Zagrebu utvrđeno je kako nadležnost Senata Sveučilišta u Zagrebu uključuje i potvrđivanja imenovanja ili izbora čelnika drugih sastavnica Sveučilišta, ako tim Statutom, aktom osnivanja, odnosno statutom sastavnice nije određeno drukčije. Stoga je pravilno sud prvog stupnja utvrdio da Senat Sveučilišta u svojoj nadležnosti ima potvrditi imenovanje ili izbor dekana. Naime, iako Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti propisuje kako dekana bira Fakultetsko vijeće u postupku i uvjetima izbora kako je uređeno statutom fakulteta, valja napomenuti kako prema Statutu protivnika osiguranja je protivnik član Sveučilišta u Zagrebu te se na njega primjenjuje Statut Sveučilišta u Zagrebu, koji jasno propisuje kako Senat potvrđuje izbor dekana. Stoga, je pravilno utvrđeno da predlagateljica nije dokazala kako je i Senat potvrdio njezin izbor za dekanicu, pa je pravilno sud prvog stupnja odbio prijedlog za određivanje privremene mjere.

11. Iako je pogrešno sud prvog stupnja u točki 26. obrazloženja istaknuo kako nije moguće donijeti regulacijsku privremenu mjeru, ističe se da je u čl. 347. st. 2. propisano: „Ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.“ Dakle, moguće je odrediti mjeru kojom će se privremeno urediti sporni odnos među strankama, ali predlagateljica u ovoj pravnoj stvari nije dokazala da bi bile ispunjene sve pretpostavke da se odredi ova vrsta privremene mjere.

12. Slijedom navedenog, na temelju odredbe čl. 380. t. 2. i čl. 381. ZPP-a, u vezi s odredbom iz čl. 368. st. 2. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 21., čl. 346. st. 1. i čl. 347. st. 2. OZ-a riješeno je kao u izreci.

Zagreb, 14. siječnja 2025.

Sudac

doc.dr.sc. Jelena Čuveljak