Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ob-110/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Androš, izvanparničnom predmetu predlagateljice RO, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Nives Rolić, odvjetnici u Grubišnom Polju, protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba u Zagrebu, OIB 84397956623, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, Područni ured Bjelovar, Masarykova 7, Bjelovar, OIB 84397956623, kojeg zastupa punomoćnik EO, dipl. iur., zaposlenik protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice protiv rješenja Općinskog suda u Bjelovaru od 23. lipnja 2023. poslovni broj R1 Ob-476/2022-10, ispravljeno rješenjem poslovni broj R1 Ob-476/2022-12 od 08. studenoga 2023., 14. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalba predlagateljice odbija se kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Bjelovaru od 23. lipnja 2023. poslovni broj R1 Ob-476/2022-10.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbija se predlagateljica s prijedlogom koji glasi:

"Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica između RO, rođene R, kćerke E i H, iz [adresa], rođene **.**.1954. godine, OIB: [osobni identifikacijski broj] i sada pok. HO, sina S i T rođene K, iz [adresa], rođenog **.**.1953., OIB: [osobni identifikacijski broj], umrlog dana **.**.2022. u [adresa], koja je prestala smrću SO dana **.**.2022., a koja izvanbračna zajednica je trajala od lipnja 2019. godine do smrti HO dana **.**.2022.." "

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija predlagateljica zbog žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 1. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), te predlaže da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovni postupak ili donese rješenje kojim će se utvrditi postojanje izvanbračne zajednice predlagateljice i sada pok. HO.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu odluku, postupak koji je prethodio i žalbene navode predlagateljice, ovaj sud ne nalazi da bi bila počinjena bitna povreda odredbi parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u svezi paragrafa 21. pravnog pravila Zakona o sudskom vanparničnom postupku.

6. Iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je polazeći od zakonske definicije izvanbračne zajednice, a na temelju rezultata provedenog dokaznog postupka utvrđeno da u konkretnom slučaju nisu bile ispunjene zakonske pretpostavke za priznavanje izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. HO u smislu odredbe čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23., dalje: ObZ).

7. Prvostupanjski sud nadalje utvrđuje da je predlagateljica rješenjem o nasljeđivanju poslovni broj O-2310/2022 od 21. rujna 2022. iza pok. HO utvrđena jedinom zakonskom nasljednicom kao njegova izvanbračna supruga.

8. No, neovisno o navedenim utvrđenjima prvostupanjski sud nalazi prijedlog predlagateljice neosnovanim uz obrazloženje da u postupku utvrđivanja izvanbračne zajednice Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba Zagreb nije pasivno legitimiran jer se u tom postupku ne odlučuje o pravima i interesima HZMO-a već utvrđivanje izvanbračne zajednice predstavlja prethodno pitanje za upravni postupak ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

9. Pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je predlagateljica kao protustranku naznačila osobu koja nije pasivno legitimirana u ovom postupku.

10. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj: 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21. dalje: ZMO) pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. istog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, s time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku. Iz te odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice protustranka bila pasivno legitimirana, jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Dakle, radi se o sporu između fizičkih osoba, jer se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima protustranke (isto pravno shvaćanje izneseno je i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1639/2018).

11. Isto tako, prema odredbi čl. 436. ObZ-a kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Kako se, dakle, radi o sporu između fizičkih osoba, onda se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

12. S obzirom da je iz naprijed obrazloženih razloga utvrđeno da protustranka nije pasivno legitimirana u ovom postupku, iz kojih razloga je prijedlog neosnovan, ovaj sud nije po žalbi predlagateljice ispitivao činjenična utvrđenja suda prvog stupnja koja žalbom osporava predlagateljica.

13. Na žalbene navode valja odgovoriti da je odredbom čl. 22. st. 3. ZMO-a izričito propisano da se postojanje izvanbračne zajednice radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu utvrđuje u izvanparničnom postupku koji nije strogo formalan i po svojim učincima, stupnju složenosti i pravnoj naravi se bitno razlikuje od parničnog postupka, te u istom mogu sudjelovati dvije suprotstavljene strane ali može biti i jednostranački.

14. Iz obrazloženih razloga žalbu predlagateljice trebalo je odbiti, a rješenje suda prvog stupnja potvrditi primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

Osijek, 14. siječnja 2025.

Sudac

Snježana Androš