Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: Gž-28/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Varaždinu po sutkinji Tanji Novak-Premec, kao sucu pojedincu, u predmetu tužitelja - predlagatelja osiguranja LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa Ivica Kučinac, odvjetnik u Valpovu, protiv tuženika - protivnika osiguranja OTP banka, OIB: 52508873833, Domovinskog rata 61, Split, kojeg zastupaju punomoćnici Dora Hanžeković Žuža i dr., odvjetnici u Odvjetničkom društvu Hanžeković & Partneri d.o.o. u Zagrebu, radi osiguranja privremenom mjerom, odlučujući povodom žalbe tuženika - protivnika osiguranja izjavljene protiv rješenja Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama od 9. prosinca 2024. poslovni broj: P-412/2024-3, 14. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se žalba tuženika - protivnika osiguranja, preinačuje se rješenje Općinskog suda u Đakovu, Stalna služba u Našicama poslovni broj: P-412/2024-3 od 9. prosinca 2024. i odbija se tužitelj - predlagatelj osiguranja s prijedlogom za osiguranje donošenjem privremene mjere kojom se tuženiku – protivniku osiguranja zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč.br. ...

– kuća i dvor površine 602 m2.

II. Nalaže se tužitelju - predlagatelju osiguranja da tuženiku – protivniku osiguranja naknadi trošak žalbenog postupka u iznosu od 316,45 EUR (slovima: tristošesnaest eura i četrdesetpet centi) u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem u točki I. izreke riješeno je:

"Radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu broj 41221/08 sa sporazumom o osiguranju prijenosa prava vlasništva, koje odredbe se odnose na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu, a koji ugovor su sklopili u Našicama dana 2. srpnja 2008. godine tužitelj-predlagatelj osiguranja LJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] i tuženik-protivnik OTP banka d.d., OIB: 52508873833, Domovinskog rata 61, Split, određuje se privremena mjera kojom se tuženiku–protivniku osiguranja "OTP banci d.d.", OIB: 52508873833, Domovinskog rata 61, Split, zabranjuje otuđenje i opterećenje nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kč. br. [katastarska čestica] kuća i dvor, u površini od 602 m2.". Pod točkom II. izreke određeno je da će Zemljišnoknjižni odjel Valpovo provesti zabilježbu ove privremene mjere u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da se zabrana smatra provedenom dostavom ovog rješenja navedenom zemljišnoknjižnom odjelu. Pod točkom III. izreke određeno je da privremena mjera ostaje na snazi i traje do pravomoćnog okončanja ovog postupka ili drugačije odluke suda, a pod točkom IV. izreke da eventualno izjavljena žalba ne odgađa provedbu privremene mjere.

2. Navedeno prvostupanjsko rješenje pravodobnom žalbom pobija tuženik - protivnik osiguranja pobijajući istu u cijelosti i svih žalbenih razloga propisanih člankom 353. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 – Odluka USRH, 123/08 - ispravak, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 – Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP) u vezi članka 21. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 – Odluka USRH, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – Odluka US RH– dalje u tekstu: OZ). Predlaže ukinuti pobijano rješenje i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.

3. U odgovoru na žalbu tužitelj - predlagatelj osiguranja navode žalbe smatra neutemeljenim ističući da je prvostupanjski sud donio pravilno i zakonito rješenje o osiguranju pravilno ga obrazloživši. Predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsko rješenje.

4. Žalba tuženika - protivnika osiguranja je osnovana.

5. Obrazlažući pobijano rješenje prvostupanjski sud prije svega navodi da je tužitelj – predlagatelj osiguranja LJ (dalje u tekstu: predlagatelj osiguranja) podnio tužbu protiv tuženika OTP banke d.d. Split (dalje u tekstu: protivnik osiguranja), radi utvrđenja ništetnosti odredbi ugovora i isplate te izdavanja privremene mjere. Iz podnesene tužbe da je vidljivo da su stranke zaključile Ugovor o kreditu sa sporazumom o osiguranju prijenosom prava vlasništva br. 41221/08 za iznos kredita u kunskoj protuvrijednosti od 39.900,00 EUR za adaptaciju s rokom otplate od 240 mjeseci i kamatnom stopom od 6,20% promjenjivom te da su se zbog promjenjive kamatne stope tijekom otplate kredita rate kredita povećavale zbog čega predlagatelj osiguranja nije bio u mogućnosti redovito otplaćivati svoje mjesečne obveze pa mu je protivnik osiguranja otkazao ugovor o kreditu. Nastavno, prvostupanjski sud iznosi sadržaj prijedloga za osiguranje pa tako i da predlagatelj osiguranja ističe da mu kuća u kojoj živi sa obitelji predstavlja jedini dom te da će biti prodana putem javne dražbe jer je protivnik osiguranja na svoje ime uknjižio fiduciju i izvršio prijenos prava vlasništva. Također da ističe da se radi o neosnovanom stjecanju bez osnove na strani protivnika osiguranja koja je visina nastala zbog nepoštenih i ništetnih odredbi Ugovora o kreditu u vezi primjene promjenjive kamatne stope i valutne klauzule.

5.1. U ocjeni osnovanosti prijedloga za osiguranje prvostupanjski sud polazi od članka 346. stavak 1. OZ kojim je propisano da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti te od članka 347. stavka 1. istog Zakona kojim je propisano da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja pa i zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine na koju je upravljena tražbina ili stvarnih prava upisanih na nekretnini na koju je upravljena tražbina, uz zabilježbu zabrane u zemljišnu knjigu; oduzimanje nekretnine i njezino povjeravanje na čuvanje i upravu predlagatelju osiguranja ili trećoj osobi (točka 4.). Prvostupanjski sud ukazuje i na članak 347. stavak 2. OZ iz kojeg proizlazi da sud može odrediti privremenu mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama ako je to nužno radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnog reda.

5.2. Nastavno prvostupanjski sud utvrđuje da iz tužbe proizlazi da se radi o kući predlagatelja osiguranja u kojoj živi sa svojom obitelji i koja predstavlja njegov jedini dom, a da bi mu prodajom kuće na javnoj dražbi nastala nenadoknadiva šteta zbog čega smatra da su kumulativno ispunjeni uvjeti za izdavanje privremene mjere kao što je tražbina predlagatelja osiguranja i postojanje opasnosti da bi protivnik osiguranja spriječio iz znatno otežao ostvarenje tražbine tužitelja otuđenjem njegove kuće tj. nekretnine koja mu predstavlja jedini dom. Posljedično utvrđenom određuje privremenu mjeru kao u izreci.

6. Prema članku 365. stavku 2. u vezi članka 381. ZPP koji se u ovršnim postupcima i postupcima osiguranja na temelju članka 21. stavka 1. OZ primjenjuje na odgovarajući način, drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu (rješenje) u granicama razloga određenih u žalbi pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. tog Zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava, osim u odnosu na primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka.

7. Ispitivanjem pobijanog rješenja primjenom naprijed navedene odredbe članka 365. stavka 2. u vezi članka 381. ZPP utvrđeno je da je donošenjem istog prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP koju bitnu povredu obrazlaže protivnik osiguranja navodima da je obrazloženje manjkavo i nepotpuno, da je rješenje doneseno bez valjanog obrazloženja te da ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, da nema razloga o odlučnim činjenicama i da prvostupanjski sud ne navodi na koji način je predlagatelj osiguranja dokazao postojanje pretpostavki, a niti je obrazložio kojim je dokazima isto potkrijepljeno.

8. Naime, osnovano protivnik osiguranja ukazuje da su razlozi prvostupanjskog suda zbog kojih usvaja predloženu privremenu mjeru zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina upisanih u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] – kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvor u površini od 602 m[2] manjkavi i nedostatni.

9. Člankom 341. stavkom 2. OZ propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojemu će točno označiti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti te predmet osiguranja, uz odgovarajuću primjenu pravila ovoga Zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojima se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere te predložiti dokazi kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

10. Protivno toj zakonskoj odredbi, a imajući na umu da prema članku 2. točki 1. OZ izraz »tražbina« označava pravo na neko davanje, činjenje, nečinjenje ili trpljenje, predlagatelj osiguranja u prijedlogu za osiguranje nije označio tražbinu čije osiguranje traži, a niti je prvostupanjski sud u obrazloženju naveo koja se nenovčana tražbina osigurava određenom privremenom mjerom zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

11. U izreci pobijanog rješenje navodi se da se određena privremena mjera određuje "radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu broj 41221/08 sa sporazumom o osiguranju prijenosa prava vlasništva, koje odredbe se odnose na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu...", a utvrđenje ništetnosti određenog ugovora nije tražbine u smislu članka 2. točke. 1. OZ.

12. U tužbi podnesenoj protiv protivnika osiguranja predlagatelj osiguranja tužbenim zahtjevom traži da se utvrde ništetnim odredbe sadržane u točkama 2. i 5. Ugovora o kreditu sa sporazumom o osiguranju prijenosa prava vlasništva broj 41221/08 koje odredbe se odnose na valutnu klauzulu i promjenjivu kamatnu stopu (točka I. tužbenog zahtjeva) te da se naloži tuženiku (protivniku osiguranja) da tužitelju (predlagatelju osiguranja) isplati dospjelu novčanu tražbinu s osnova promjene tečaja i promjenjive kamatne stope u iznosu od 2.000,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom od 1. kolovoza 2015. do isplate. Stoga niti iz u tužbi postavljenog tužbenog zahtjeva ne proizlazi postojanje nenovčane tražbine koja bi se trebala osigurati zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine, odnosno nikakva tražbina nije upravljena na nekretninu niti stvarno pravo upisano na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]..

13. Kako dakle predlagatelj osiguranja ne navodi bilo kakvu nenovčanu tražbinu koju bi trebalo osigurati niti to ne navodi prvostupanjski sud, to protivno utvrđenju prvostupanjskog suda nisu kumulativno ispunjene pretpostavke radi osiguranja nenovčane tražbine jer predlagatelj osiguranja nije učinio vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine zbog čega je određivanjem privremene mjere kao u izreci prvostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu članka 346. stavka 1. ZPP odnosno ostvaren je žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava koji žalbeni razlog ističe i obrazlaže protivnik osiguranja u žalbi.

14. Predlagatelj osiguranja se u odgovoru na žalbu poziva na zaključak sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 11. ožujka 2022. prema kojem je obveza ovršnog suda u ovršnim postupcima u kojima se ovrha određuje i provodi na temelju ovršnih isprava koje nisu prošle sudsku kontrolu, a koji proizlazi iz potrošačkih ugovora, po službenoj dužnosti preispitati sadrži li potrošački ugovor nepoštene (ništetne) ugovorne odredbe, zatim na pravno shvaćanje Suda Europske unije izraženo u predmetu broj C-407/2018 prema kojem su sudovi dužni ispitati jesu li odredbe sadržane u javnobilježničkom aktu (potrošačkom ugovoru) nepoštene odnosno ništetne u smislu Direktive 93/13 EEZ od 5. travnja1993. kao i na odredbu članka 327. stavka 1. Zakona o obveznim odnosima kojim je propisano da sud na ništetnost pazi po službenoj dužnosti i da se na nju može pozvati svaka zainteresirana osoba a što je upravo predmet ovog parničnog postupka.

15. Niti iznesenim navodima u odgovoru na žalbu predlagatelj osiguranja ne ukazuje na tražbinu koju ima prema protivniku osiguranja koju bi trebalo osigurati predloženom privremenom mjerom dok iznesena pravna shvaćanja kao i zakonske odredbe nisu odlučne za primjenu odredbi Ovršnog zakona kojim je uređen postupak osiguranja izdavanjem privremene mjere pa tako i pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine i zbog čega ta pravna stajališta nisu primjenjiva za konkretnu situaciju.

16. Imajući u vidu naprijed izneseno valjalo je primjenom članka 380. točke 3. ZPP u vezi članka 21. stavka 1. OZ uvažiti žalbu protivnika osiguranja zbog ostvarene bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava te preinačiti pobijano rješenje i odbiti prijedlog za osiguranje kao neosnovan.

17. Budući je uvažena žalba protivnika osiguranja i preinačeno pobijano rešenje na način da je odbijen prijedlog za osiguranje predlagatelja osiguranja to je odgovarajućom primjenom članka 154. stavka 1 ZPP u vezi članka 21. stavka 1. OZ valjalo predlagatelja osiguranja obvezati da protivniku osiguranja naknadi trošak žalbe u iznosu od 316,45 EUR koji trošak se sastoji od troškova za sastav žalbe u iznosu do 250,00 EUR sukladno Tbr. 13. točka 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23 – dalje u tekstu: Tarifa) i Tbr. 46. iste Tarife, te pristojbe na žalbu u iznosu od 66,45 EUR.

U Varaždinu 14. siječnja 2025.

Sutkinja

Tanja Novak-Premec