Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

32270 Županja

Veliki kraj 48

Poslovni broj: Pn-73/2023-83

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, OIB: 77561654785, Stalna služba u Županji, po sucu Heleni Zetić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u Vinkovcima, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282. OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. iz Zagreba, Pisarnica u Osijeku, radi naknade štete, 5. veljače 2024., nakon zaključene glavne i javne rasprave, održane 27. studenog 2024., u nazočnosti punomoćnika tužitelja Ivana Ergotića, odvjetnika u Vinkovcima, te punomoćnika tuženika Ivice Šimundića, odvjetnika u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica u Osijeku, a koja presuda je donesena i objavljena 13. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282. OIB: 22694857747, da tužitelju CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade imovinske zbog izgubljene isplati iznosi 93.738,19 eura (slovima: devedeset tri tisuće sedam stotina trideset osam eura i devetnaest centi), sa pripadajućim zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose kako slijedi i to za:

- travanj 2010. neto iznos od 455,47 eura tekućim od 15. svibnja 2010. do isplate,

- svibanj 2010. neto iznos od 455,47 eura tekućim od 15. lipnja 2010. do isplate,

- lipanj 2010. neto iznos od 455,47 eura tekućim od 15. srpnja 2010. do isplate,

- srpanj 2010. neto iznos od 455,47 eura tekućim od 15. kolovoza 2010. do isplate,

- kolovoz 2010. neto iznos od 455,47 eura tekućim od 15. rujna 2010. do isplate,

- rujan 2010. neto iznos od 455,47 eura tekućim od 15. listopada 2010. do isplate,

- listopad 2010. neto iznos od 455,47 eura tekućim od 15. studenog 2010. do isplate,

- studeni 2010. neto iznos od 455,47 eura tekućim od 15. prosinca 2010. do isplate,

- prosinac 2010. neto iznos od 455,47 eura tekućim od 15. siječnja 2011. do isplate,

- siječanj 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. veljače 2011. do isplate,

- veljača 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. ožujka 2011. do isplate,

- ožujak 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. travnja 2011. do isplate,

- travanj 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. svibnja 2011. do isplate, - svibanj 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. lipnja 2011. do isplate,

- lipanj 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. srpnja 2011. do isplate,

- srpanj 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. kolovoza 2011. do isplate,

- kolovoz 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. rujna 2011. do isplate,

- rujan 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. listopada 2011. do isplate,

- listopad 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. studenog 2011. do isplate,

- studeni 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. prosinca 2011. do isplate,

- prosinac 2011. neto iznos od 465,89 eura tekućim od 15. siječnja 2012. do isplate,

- siječanj 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. veljače 2012. do isplate,

- veljača 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. ožujka 2012. do isplate,

- ožujak 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. travnja 2012. do isplate,

- travanj 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. svibnja 2012. do isplate,

- svibanj 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. lipnja 2012. do isplate,

- lipanj 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. srpnja 2012. do isplate,

- srpanj 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. kolovoza 2012. do isplate,

- kolovoz 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. rujna 2012. do isplate,

- rujan 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. listopada 2012. do isplate,

- listopad 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. studenog 2012. do isplate,

- studeni 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. prosinca 2012. do isplate,

- prosinac 2012. neto iznos od 474,55 eura tekućim od 15. siječnja 2013. do isplate,

- siječanj 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. veljače 2013. do isplate,

- veljača 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. ožujka 2013. do isplate,

- ožujak 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. travnja 2013. do isplate,

- travanj 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. svibnja 2013. do isplate,

- svibanj 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. lipnja 2013. do isplate,

- lipanj 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. srpnja 2013. do isplate,

- srpanj 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. kolovoza 2013. do isplate,

- kolovoz 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. rujna 2013. do isplate,

- rujan 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. listopada 2013. do isplate,

- listopad 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. studenog 2013. do isplate,

- studeni 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. prosinca 2013. do isplate,

- prosinac 2013. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. siječnja 2014. do isplate,

- siječanj 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. veljače 2014. do isplate,

- veljača 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. ožujka 2014. do isplate,

- ožujak 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. travnja 2014. do isplate,

- travanj 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. svibnja 2014. do isplate,

- svibanj 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. lipnja 2014. do isplate,

- lipanj 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. srpnja 2014. do isplate,

- srpanj 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. kolovoza 2014. do isplate,

- kolovoz 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. rujna 2014. do isplate,

- rujan 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. listopada 2014. do isplate,

- listopad 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. studenog 2014. do isplate,

- studeni 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. prosinca 2014. do isplate,

- prosinac 2014. neto iznos od 504,68 eura tekućim od 15. siječnja 2015. do isplate,

- siječanj 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. veljače 2015. do isplate,

- veljača 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. ožujka 2015. do isplate,

- ožujak 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. travnja 2015. do isplate,

- travanj 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. svibnja 2015. do isplate,

- svibanj 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. lipnja 2015. do isplate,

- lipanj 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. srpnja 2015. do isplate, - srpanj 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. kolovoza 2015. do isplate,

- kolovoz 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. rujna 2015. do isplate,

- rujan 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. listopada 2015. do isplate,

- listopad 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. studenog 2015. do isplate,

- studeni 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. prosinca 2015. do isplate,

- prosinac 2015. neto iznos od 482,65 eura tekućim od 15. siječnja 2016. do isplate,

- siječanj 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. veljače 2016. do isplate,

- veljača 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. ožujka 2016. do isplate,

- ožujak 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. travnja 2016. do isplate,

- travanj 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. svibnja 2016. do isplate,

- svibanj 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. lipnja 2016. do isplate,

- lipanj 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. srpnja 2016. do isplate,

- srpanj 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. kolovoza 2016. do isplate,

- kolovoz 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. rujna 2016. do isplate,

- rujan 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. listopada 2016. do isplate,

- listopad 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. studenog 2016. do isplate,

- studeni 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. prosinca 2016. do isplate,

- prosinac 2016. neto iznos od 521,00 eura tekućim od 15. siječnja 2017. do isplate,

- siječanj 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. veljače 2017. do isplate,

- veljača 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. ožujka 2017. do isplate,

- ožujak 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. travnja 2017. do isplate,

- travanj 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. svibnja 2017. do isplate,

- svibanj 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. lipnja 2017. do isplate,

- lipanj 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. srpnja 2017. do isplate,

- srpanj 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. kolovoza 2017. do isplate,

- kolovoz 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. rujna 2017. do isplate,

- rujan 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. listopada 2017. do isplate,

- listopad 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. studenog 2017. do isplate,

- studeni 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. prosinca 2017. do isplate,

- prosinac 2017. neto iznos od 537,83 eura tekućim od 15. siječnja 2018. do isplate,

- siječanj 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. veljače 2018. do isplate,

- veljača 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. ožujka 2018. do isplate,

- ožujak 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. travnja 2018. do isplate,

- travanj 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. svibnja 2018. do isplate,

- svibanj 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. lipnja 2018. do isplate,

- lipanj 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. srpnja 2018. do isplate,

- srpanj 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. kolovoza 2018. do isplate,

- kolovoz 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. rujna 2018. do isplate,

- rujan 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. listopada 2018. do isplate,

- listopad 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. studenog 2018. do isplate,

- studeni 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. prosinca 2018. do isplate,

- prosinac 2018. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. siječnja 2019. do isplate,

- siječanj 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. veljače 2019. do isplate,

- veljača 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. ožujka 2019. do isplate,

- ožujak 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. travnja 2019. do isplate,

- travanj 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. svibnja 2019. do isplate,

- svibanj 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. lipnja 2019. do isplate,

- lipanj 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. srpnja 2019. do isplate,

- srpanj 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. kolovoza 2019. do isplate,

- kolovoz 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. rujna 2019. do isplate, - rujan 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. listopada 2019. do isplate,

- listopad 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. studenog 2019. do isplate,

- studeni 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. prosinca 2019. do isplate,

- prosinac 2019. neto iznos od 570,21 eura tekućim od 15. siječnja 2020. do isplate,

- siječanj 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. veljače 2020. do isplate,

- veljača 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. ožujka 2020. do isplate,

- ožujak 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. travnja 2020. do isplate,

- travanj 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. svibnja 2020. do isplate,

- svibanj 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. lipnja 2020. do isplate,

- lipanj 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. srpnja 2020. do isplate,

- srpanj 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. kolovoza 2020. do isplate,

- kolovoz 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. rujna 2020. do isplate,

- rujan 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. listopada 2020. do isplate,

- listopad 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. studenog 2020. do isplate,

- studeni 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. prosinca 2020. do isplate,

- prosinac 2020. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. siječnja 2021. do isplate,

- siječanj 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. veljače 2021. do isplate,

- veljača 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. ožujka 2021. do isplate,

- ožujak 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. travnja 2021. do isplate,

- travanj 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. svibnja 2021. do isplate,

- svibanj 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. lipnja 2021. do isplate,

- lipanj 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. srpnja 2021. do isplate,

- srpanj 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. kolovoza 2021. do isplate,

- kolovoz 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. rujna 2021. do isplate,

- rujan 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. listopada 2021. do isplate,

- listopad 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. studenog 2021. do isplate,

- studeni 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. prosinca 2021. do isplate,

- prosinac 2021. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. siječnja 2022. do isplate,

- siječanj 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. veljače 2022. do isplate,

- veljača 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. ožujka 2022. do isplate,

- ožujak 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. travnja 2022. do isplate,

- travanj 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. svibnja 2022. do isplate,

- svibanj 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. lipnja 2022. do isplate,

- lipanj 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. srpnja 2022. do isplate,

- srpanj 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. kolovoza 2022. do isplate,

- kolovoz 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. rujna 2022. do isplate,

- rujan 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. listopada 2022. do isplate,

- listopad 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. studenog 2022. do isplate,

- studeni 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. prosinca 2022. do isplate,

- prosinac 2022. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. siječnja 2023. do isplate,

- siječanj 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. veljače 2023. do isplate,

- veljača 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. ožujka 2023. do isplate,

- ožujak 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. travnja 2023. do isplate,

- travanj 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. svibnja 2023. do isplate,

- svibanj 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. lipnja 2023. do isplate,

- lipanj 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. srpnja 2023. do isplate,

- srpanj 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. kolovoza 2023. do isplate,

- kolovoz 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. rujna 2023. do isplate,

- rujan 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. listopada 2023. do isplate,

- listopad 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. studenog 2023. do isplate, - studeni 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. prosinca 2023. do isplate,

- prosinac 2023. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. siječnja 2023. do isplate,

- siječanj 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. veljače 2024. do isplate,

- veljača 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. ožujka 2024. do isplate,

- ožujak 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. travnja 2024. do isplate,

- travanj 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. svibnja 2024. do isplate,

- svibanj 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. lipnja 2024. do isplate,

- lipanj 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. srpnja 2024. do isplate,

- srpanj 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. kolovoza 2024. do isplate,

- kolovoz 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. rujna 2024. do isplate,

- rujan 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. listopada 2024. do isplate,

- listopad 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. studeni 2024. do isplate,

- studeni 2024. neto iznos od 591,74 eura tekućim od 15. prosinca 2024 do isplate, kao i da plaća na ime imovinske štete s osnova rente zbog izgubljene zarade, od 15. prosinca 2024. pa nadalje, sve dok za to postoje zakonski uvjeti, iznos od 591,74 eura (slovima: pet stotina devedeset jedan euro i sedamdeset četiri centa) mjesečno, sa zakonskom zateznom kamatom od 15-tog u mjesecu za prethodni mjesec do isplate, sve sa zakonskom zateznom kamatom i to do 31. srpnja 2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila posljednjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. pa do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. pa do isplate uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi od 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:

" Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282. OIB: 22694857747, da tužitelju CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati na ime naknade materijalne štete u vidu izgubljene zarade za:

- siječanj 2010. neto iznos od 455,47 eura s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. veljače 2010. pa do isplate,

- veljača 2010. neto iznos od 455,47 eura s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. ožujka 2010. pa do isplate,

- ožujak 2010. neto iznos od 455,47 eura s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 15. travnja 2010. pa do isplate.".

III. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, da tužitelju CF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 14.365,08 eura (slovima: četrnaest tisuća tri stotine šezdeset pet eura i osam centi), u roku 15 dana, dok se tužitelj odbija s preostalim dijelom zahtjeva za naknadu parničnog troška preko dosuđenog iznosa, a do ukupno zatraženog iznosa od 15.749,34 eura.

r j e š i o  j e

I. Dopušta se preinaka tužbe i tuženog zahtjeva kako je to učinio tužitelj svojim podnescima od 8. studeni 2022. (list 320 do 327 spisa), na raspravnom ročištu od 9. studenog 2023. (list 366 spisa), podneskom od 18. rujna 2024. (list 389-390 spisa) i na raspravnom ročištu od 27. studeni 2024. (list 396 spisa).

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je nastradao u prometnoj nesreći koja se dogodila 3. kolovoza 2009., u svojstvu putnika u osobnom automobilu marke VW Golf, reg. oznake [registarska oznaka], da je predmetnu nesreću prouzročila svojom krivnjom IF iz [adresa], upravljajući osobnim automobilom marke VW Golf, reg. oznake [registarska oznaka]. Nadalje navodi da je u predmetnoj nesreći zadobio izrazito teške tjelesne ozljede koje se očituju u medicinskoj dokumentaciji. Da je tuženik u ovoj pravnoj stvari legitimiran i odgovoran naknaditi tužitelju pretrpljenu i buduću nematerijalnu štetu i materijalnu štetu, budući je izdao policu osiguranja od automobilske odgovornosti broj: 0809458013 i to za osobni automobil marke VW Golf, reg. oznake [registarska oznaka], kojim je IF prouzročila predmetnu prometnu nesreću. Tužitelj nadalje navodi da ima srednju ugostiteljsku stručnu spremu i po zanimanju je ugostiteljski djelatnik. Svi dokumenti koje je posjedovao su mu u ratu 1992. izgorjeli u Gradačcu, BiH, a od 1993. preselio se živjeti u [adresa], pa je sve do stradavanja radio niz poslova kako bih svoju obitelj prehranio. Glavnina poslova je bila oko ugostiteljstva, pa je sezonski radio u Švicarskoj kod brata, te na moru. Osim ugostiteljstva radio je i fizičke poslove na građevini, ali gotovo sve neprijavljeno, te ukoliko nema posla na građevini i ugostiteljstvu radio je na polju. Navodi da je predmetna nesreća u posljedičnoj vezi s nemogućnošću obavljanja fizičkih poslova tužitelja, a koje je obavljao prije stradavanja, te tužitelj s osnova materijalne štete u vidu izgubljene zarade svaki mjesec gubi financijsku korist u iznosu od minimalno 2.000,00 kn. Taj iznos je tužitelju gubitak koji je mogao osnovano očekivati prema redovitom tijeku stvari, a čije ostvarenje je spriječila štetnikova radnja. Tužitelj tijekom 2010., 2011. i 2012. pa sve do travnja 2013. nije ostvario nikakva primanja tj. kroz vremenski period od 40 mjeseci. Budući da tuženik odbija tužitelju isplatiti iznos od 80.000,00 kn na ime izgubljene zarade, kao i plaćati mu ubuduće mjesečnu rentu u iznosu od 2.000,00 kn, tužitelj predlaže da sud temeljem odredbi čl. 1095. i čl. 1088. Zakona o obveznim odnosima, po provedenom postupku donese presudu kojom će naložiti tuženiku da tužitelju isplati na ime naknade materijalne štete u vidu izgubljene zarade kroz vrijeme od 40 mjeseci iznos od 80.000,00 kn (od 2010. do travnja 2013.), te da mu od dana presuđenja pa nadalje, sve, dok za to postoje zakonski uvjeti, plaća mjesečnu rentu po osnovu izgubljene zarade u iznosu od 2.000,00 kn do svakog 10- tog u mjesecu za svaki prethodni mjesec, sa zakonskom zateznom kamatom na dospjele, a neplaćene iznose od dospijeća do isplate, te kojom će naložiti tuženiku da tužitelju naknadi parnični trošak.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi da priznaje neprijepornu činjenicu da se 3. kolovoza 2009. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] Golf, reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen, temeljem čl. 22. st. 1. Zakona o obvezno osiguranju u prometu - ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog tjelesne ozljede, smrti, narušavanja zdravlja i uništenja ili oštećenja stvari. Sastavni dio ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti su Uvjeti za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti u kojima navodi: opseg pokrića - čl. 1. - osiguratelj je temeljem police osiguranja i propisa o odgovornosti u obvezi nadoknaditi štetu, ako je pri uporabi vozila došlo do tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja ili smrti neke osobe; te uništenja odnosno oštećenja stvari, osim ako je došlo do štete na stvarima koje je vlasnik vozila primio radi prijevoza. Tuženik navodi da priznaje odgovornost za nastanak štetnog događaja, da je tužitelj nastradao kao putnim u vozilu osiguranika tuženika. U odnosu na navode iz tužbe, tuženik osporava da je kod tužitelja došlo do 45% smanjenja životnih aktivnosti. Naime, u postupku koji se provodio pred Općinskim sudom u Županji pod poslovnim brojem P-284/2010 je provedeno medicinsko vještačenje, te je utvrđeno da kod tužitelja postoji 45% smanjenja životnih aktivnosti. Na navedeno vještačenje tuženik je imao niz primjedbi, no sud je odbio novo medicinsko vještačenje. Na temelju navedenog vještačenja sud je donio odluku, na koju je tuženik podnio žalbu. Povodom žalbe tuženika Županijski sud u Osijeku donio je presudu i rješenje poslovni broj Gž-2172/2012 od 22. studenog 2012., te je navedenim rješenjem ukinuo presudu Općinskog suda u Županji poslovni broj P-284/2010 u dijelu kojim je naloženo tuženiku da plati tužitelju na ime povrede prava osobnosti iznos preko 50.000,00 kn, kao i u odnosu na zakonsku zateznu kamatu, te parnični trošak. Zaključno, iz odluke drugostupanjskog suda je vidljivo da je sporna ocjena vještaka da je kod tužitelja 45% smanjenja životnih aktivnosti, te se je trebalo provesti novo medicinsko vještačenje u predmetu poslovni broj P-284/2010 (novi poslovni broj P-9/2013). Stoga tuženik smatra da je i dalje sporna i tvrdnja tužitelja da je kod njega došlo do 45% smanjenja životnih aktivnosti. Tuženik je sklopio s tužiteljem izvansudsku nagodbu radi ekonomičnosti postupka i izbjegavanja daljnjih troškova.

Dalje navodi da u cijelosti osporava zahtjev tužitelja za izgubljenom zaradom kao neosnovan, te predlaže da sud nakon što utvrdi da li tužitelj ostvaruje od Centra za socijalnu skrb, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, primanja vezana za ovu imovinsku štetu, te ukoliko utvrdi da ih tužitelj prima, da za iste umanji tužbom traženu štetu u vidu izgubljene zarade, a ukoliko je tužitelj propustio ostvariti takva prava nužno je utvrditi koliku bi naknadu ostvario da je postavio zahtjeve za ostvarivanje tih prava (primitaka) i potom za propust umanjiti tužbeni zahtjev. Radi svega naprijed navedenog tuženik predlaže odbaciti tužiteljevu tužbu u cijelosti, a podredno odbiti tužitelja sa tužbom i tužbeni zahtjevom preko primjerenog iznosa, te ga obvezati da tuženiku naknadi parnični trošak.

3. Podneskom od 8. studenog 2022. (list 320 do 327 spisa), a nakon provedenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja, postavlja tužbu i tužbeni zahtjev na način da na ime izgubljene zarade tužitelja za vremenski period od 1. siječnja 2010. pa do 1. listopada 2022. potražuje sveukupni iznos od 587.261,50 kn/77.943,00 eura, a sukladno nalazu i mišljenju vještaka na način da potražuje svakomjesečni iznos sukladno nalazu i mišljenju vještaka (list 225 spisa) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 15-og u mjesecu do isplate.

4. Na raspravnom ročištu od 9. studeni 2023. (list 366 spisa), s obzirom na protek vremena, tužitelj potražuje i izgubljenu zaradu za studeni 2022. do zaključno listopada 2023. u svakomjesečnom iznosu od 591,74 eura/4.458,50 kn sa zakonskim zateznim kamatama na svaki pojedinačni iznos od 15-og u mjesecu do isplate.

5. Podneskom od 18. rujna 2024. (list 389 do 390 spisa) tužitelj, s obzirom na protek vremena, proširuje tužbeni zahtjev na način da pored već postavljenog tužbenog zahtjeva zahtijeva i isplatu izgubljene zarade i nadalje i to od 1. studenog 2022. do 1. rujna 2024. u iznosu od 13.610,02 eura, sa zakonskim zateznim kamatama koje teku na svakomjesečni iznos od 591,74 eura počevši od 15-og u mjesecu do isplate.

6. Na raspravnom ročištu od 27. studeni 2024. (list 396 spisa) tužitelj potražuje i daljnji iznos izgubljene zarade nadalje i to za listopad 2024. u iznosu od 591,74 eura s kamatama tekućim od 15. studenog 2024. do isplate, te za studeni 2024. u istom iznosu s kamatama od 15. prosinca 2024. do isplate, te rentu - u svakomjesečnom iznosu od 591,74 eura počevši od presuđenja, pa dok za to postoje zakonski uvjeti, sa zakonskom zateznom kamatom na svakomjesečni iznos od 15-og u mjesecu do isplate.

7. Tuženik se protivio ovim povećanjima/preinakama tužbenog, a također je istakao i prigovor zastare preinačenog tužbenog zahtjeva po navedenim podnescima.

8. Budući da je tužitelj podnescima navedenim u točki I. izreke ovoga rješenja povećavao tužbeni zahtjev, kojim se tuženik i nadalje protivio, sud je ovu preinaku ipak dopustio sukladno čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22; u daljnjem tekstu: Zakona o parničnom postupku), kojom je propisano da sud može dopustiti preinaku i bez pristanka tuženika koji se upustio u raspravljanje, ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama. Ovakvu preinaku tužbenog zahtjev sud je prihvatio upravo pozivom na odredbu čl. 190. st. 3. Zakona o parničnom postupku, odnosno iz razloga što smatra da je ova preinaka nužna i svrsishodna za konačno razrješenje odnosa među parničnim strankama, pa je stoga odlučeno kao u točki I. izreke ovoga rješenja.

9. U dokaznom postupku provedeni su dokazi uvidom u: dopis Općinskog državnog odvjetništva u Županji poslovni broj KDO-255-09 od 16. studenog 2009., zapisnik o očevidu sačinjen po Policijskoj upravi Vukovarsko-srijemskoj – Policijska postaja Županja od 7. kolovoza 2009., medicinsku dokumentaciju tužitelja, presudu Općinskog suda u Županji poslovni broj P-284/10 od 1. prosinca 2011., nalaz i mišljenje od 3. siječnja 2011., očitovanje od 26. rujna 2011., nalaz i mišljenje od 29. lipnja 2011., Uvjete za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti, izvršen je uvid u presliku radne knjižice tužitelja, pročitan je dopis Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod od 2. listopada 2013., dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 1. listopada 2013. i 17. listopada 2013., dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 14. listopada 2013., dopis Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od 30. listopada 2013., čita se dopis JU mješovita srednja škola Hasan Kitić Gradačac od 19. veljače 2014., izvršen je uvid u nalaz i mišljenje vještaka medicine rada dr. Dragana Terzić od 21. rujna 2015. s lista 100 do 102 spisa, medicinsku dokumentaciju tužitelja s lista 111 spisa, presudu i rješenje Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž-2172/12-2 s lista 113 do 114 spisa, izvršen je uvid u nalaz i mišljenje vještaka medicine rada dr. Dragana Terzića od 5. veljače 2016. s lista 132 do 134 spisa, uz suglasnost stranaka pročitan je iskaz vještaka dr. Dragana Terzića s raspravnog zapisnika od 20. studenog 2017., pročitan je dopis Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod od 30. svibnja 2019. s lista 151 spisa, pročitan je dopis Hrvatskog zavoda za zapošljavanje - Područni ured Slavonski Brod od 2. lipnja 2021. s lista 171 spisa, izvršen je uvid u potvrdu s lista 172 spisa, pročitan je dopis Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje - Područni ured Slavonski Brod od 7. lipnja 2021. s lista 173 spisa, izvršen je uvid u potvrdu izdanu od Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje s lista 177 spisa, izvršen je uvid u fotografije priložene uz zapisnik s raspravnog ročišta od 1. listopada 2021., u dokaze priložene uz nalaz i mišljenje financijsko-knjigovodstvenog vještaka s lista 231 do 310 spisa, u vještačenje vještaka Ivana Šnajder s lista 349 do 359 spisa, te dopunu vještačenja sačinjenog po financijsko-knjigovodstvenom vještaku Ivanu Šnajder od 11. ožujka 2024. s lista 373 do 383 spisa, te je izvršen uvid u osobni zdravstveni karton tužitelja, saslušan je tužitelj, te svjedoci: ŠF, GF, NF, DF, BF i OF, sud nije izvodio dokaz saslušanjem svjedoka UF, HF, ŽF, ČF, ĆF, VF, PF i MF, a također nije izvodio dokaz novim medicinskim vještačenjem po vještaku medicine rada, kao i novim financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem, dok drugih dokaza nije bilo.

10. Cijeneći navode parničnih stranaka, ovako provedene dokaze i na temelju njih utvrđeno činjenično stanje, sud tužbu smatra osnovanom, stoga je tužbeni zahtjev prihvaćen, na način kako je to navedeno u točki I. izreke ove presude.

11. Među strankama je nesporno:

- da se 3. kolovoza 2009. dogodila prometna nezgoda u kojoj je sudjelovalo vozilo reg. oznake [registarska oznaka] Golf, reg. oznake [registarska oznaka], za koje je vlasnik u trenutku nezgode imao kod tuženika sklopljen, temeljem čl. 22. st. 1. Zakona o obvezno osiguranju u prometu - ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti za štetu koju uporabom vozila može nanijeti trećim osobama zbog tjelesne ozljede, smrti, narušavanja zdravlja i uništenja ili oštećenja stvari, da je tužitelj nastradao kao putnim u vozilu osiguranika tuženika,

- odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja,

- da je presudom Općinskog suda u Županji poslovni broj P-284/2010 od 1. prosinca 2011. naloženo tuženiku da tužitelju isplati na ime pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti iznos od 114.000,00 kn, te na ime materijalne štete u vidu tuđe pomoći, uništene garderobe i troškova liječenja iznos od 4.200,00 kn, sve sa zakonskim zateznim kamatama počevši od 8. lipnja 2010. do isplate, da je povodom žalbe tuženika protiv navedene presude Županijski sud u Osijeku donio presudu i rješenje poslovni broj Gž-2172/2012 od 22. studenog 2012., te je navedenim rješenjem ukinuo presudu Općinskog suda u Županji poslovni broj P-284/2010 u dijelu kojim je naloženo tuženiku da plati tužitelju na ime povrede prava osobnosti iznos preko 50.000,00 kn, kao i u odnosu na zakonsku zateznu kamatu, te parnični trošak, jer je bila sporna ocjena smanjenja životnih aktivnosti tužitelja od 45%, kao i da su tužitelj i tuženik vezano za preostalu neimovinsku štetu u vidu smanjene životne aktivnosti sklopili izvansudsku nagodbu,

- da je tužitelj sada u dobi od 62 godine,

- da tužitelj vezano za svoju radnu nesposobnost od Hrvatskog zavoda za socijalni skrb, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje nije zahtijevao, niti je dobivao bilo kakve naknade, a niti je podnosio zahtijevao za profesionalnu rehabilitaciju, (budući da je u Republici Hrvatskoj imao samo nekoliko mjeseci radnoga staža, a koji radni staž je jedan od uvjeta za ostvarenje prava na profesionalnu rehabilitaciju), a ovo je utvrđeno iz dopisa navedenih tijela s listova 151, 171 do 173, te 175 ovog spisa, kao i iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Dragana Terzića.

12. Među strankama je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, istaknuti prigovor zastare, kao i prigovor zastare preinačenog (povećanog) dijela tužbenog zahtjeva, kao i to da li je činjenica što tužitelj vezano za izgubljenu zaradu kod Centra za socijalnu skrb sada Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje propustio ostvariti takva prava nužno u ovom parničnom utvrditi koliku bi naknadu ostvario da je postavio takve zahtjeve za ostvarivanje tih prava (primitaka) i potom za propušteno umanjiti iznose iz tužbenog zahtjeva.

13. Na okolnost utvrđenja osnove tužbenog zahtjeva saslušan je tužitelj, te svjedoci ŠF, GF, NF, DF, BF i OF, a također izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku medicine rada dr. Draganu Terziću, te je izvršen uvid u osobni zdravstveni karton tužitelja i njegovu medicinsku dokumentaciju.

14. Iz iskaza tužitelja CF utvrđeno je da je on rođen 1962., da je po zanimanju konobar, da je do 1989/1990 živio u [adresa], da je nakon toga otišao sa suprugom raditi u Švicarsku, da 1995. nisu dobili vizu pa su se vratili u [adresa], gdje su kupili kuću i 2 kj poljoprivrednog zemljišta na kojem su se bavili poljoprivredom - uzgojem povrća do 2002/2003. Da je 2002. tužitelj otišao raditi u Italiju, da je tamo radio 8 mjeseci, da je nakon toga otišao raditi u Švicarsku gdje je radio "na crno" u građevini do 2009., a kada se vratio u Republiku Hrvatsku na godišnji odmor, gdje je i doživio prometnu nesreću, vezano za koju traži u ovom postupku izgubljenu zaradu i rentu. Da je tužitelj radeći na poljoprivredi, koje poslove je radio zajedno sa svojom obitelji, mogao ostvariti godišnju zaradu između 40.000,00 kn i 50.000,00 kn; da je uz taj posao mogao raditi (na traktoru) i na poljoprivrednim poslovima kod svog punca koji obrađuje 350 kj zemlje u [adresa], za što ga je punac plaćao od 100,00 kn do 200,00 kn sukladno tome da li je radio cijeli ili dio dana; da je radeći na građevini u Švicarskoj najviše odrađivao krovopokrivačke poslove kao tesar, a nešto manje i kao zidar; da je u Švicarskoj u periodu od 2003. do stradavanja radio tijekom cijele godine; a nakon stradavanja više nije mogao raditi građevinske poslove; da je u tadašnjoj Jugoslaviji do Domovinskog rata ostvario 7 godina radnog staža, a nakon Domovinskog rata, 8 mjeseci radnog staža radeći u Montaži d.d. Zagreb u Italiji. Također je naveo da iz Bosne i Hercegovine i Švicarske ne prima bilo kakva novčana primanja vezane za svoj rad. 15. Svjedoci ŠF, GF, NF i BF, koji nisu u srodstvu sa tužiteljem, potvrdili su tužiteljeve tvrdnje vezane za rad u Švicarskoj, kao i to da se on bavio poljoprivredom, a njegov iskaz također je potvrdio i svjedok OF, njegova sestra.

16. Iskaze svjedoka LF, KF, SF i BF sud je posebno cijenio uvjerljivim i istinitim, budući da oni nisu u bilo kakvom srodstvu sa tužiteljem, pa stoga nisu na bilo koji način zainteresirani za uspjeh tužitelja u ovom postupku.

17. Na okolnost utvrđenja tužiteljeve radne sposobnosti, te posljedica vezanih za spornu prometnu nezgodu, vještak medicine rada dr. Dragan Terzić, na temelju pregleda tužitelja i njegove medicinske dokumentacije, sačinio je pisani nalaz i mišljenje od 21. rujna 2015. (list 101 spisa), u kojem je utvrdio da je isti u spornoj prometnoj nesreći između ostalog zadobio ozljedu u vidu prijeloma čašice desnog kuka da više ulomaka, isti šepa na desnu nogu i nosi štap, da mu je smanjena pokretljivost desnog kuka u manjem do srednjem stupnju, da je od posljednjeg vještačenje po dr. KF u spisu poslovni broj P-284/2010 došlo do manjeg poboljšanja pokretljivosti desnog kuka, da se kliničkim pregledom potvrđuje artroza desnog kuka kao posljedica prijeloma čašice desnog kuka sa više ulomaka. Da kod tužitelja postoje kontraindikacije za poslove koji zahtijevaju: dugotrajno hodanje i stajanje, dizanje i nošenje težih tereta, duži prisilan položaj pri radi kao npr. sjedenje, čučanje, klečanje, te rad na visini. S obzirom na navedene kontraindikacije nije sposoban za posao u ugostiteljstvu (konobar), za fizičke poslove u graditeljstvu i poljoprivredi. Da kod tužitelja postoji preostala radna sposobnost, a što se tiče realizacije preostale radne sposobnosti, treba uzeti u obzir da s odmakom dobi pada sposobnost za fizička opterećenja; uslijed dugotrajnog neaktiviteta tj. neobavljanja posla dolazi do smanjenja obučenosti za rad; pada i motivacija zbog dugotrajnog bolovanja, neobavljanje profesionalne i radne rehabilitacije, teškoća u pronalaženju posla, te moguće rentne tendencije, a da su se kod tužitelja razvile i psihičke tegobe što je utvrdio psihijatrijski vještak Alojzija Trogrlić također u spisu Općinskog suda u Županji poslovni broj P-284/2010.

18. Na ovakva pisani nalaz i mišljenje tužitelj nije imao primjedbi, dok je tuženik imao primjedbi u smislu da se vještak očituje da li je tužitelj u mogućnosti i nadalje sa preostalom radnom sposobnošću obavljati poslove u poljoprivredi, građevinarstvu i ugostiteljstvu, te koje poslove može obavljati sa preostalom radnom sposobnošću i u kojem opsegu.

19. Vezano za primjedbe tuženika naloženo je medicinskom vještaku dr. Draganu Terziću da se pisano dopunski očituje, te je isti u svom pisanom nalazu i mišljenju od 5. veljače 2016. (list 132 do 133 spisa) utvrdio da postotak smanjenja životnih aktivnosti nema sam po sebi nikakvo značenje vezano za ocjenu radne sposobnosti, nego se radna sposobnost utvrđuje na temelju zdravstvenog stanja (tjelesnog i psihičkog), kao i okolnosti radnog mjesta tužitelja, da su prethodna vještačenja ortopeda i psihijatra, koja su sačinjena za potrebe spisa Općinskog suda u Županji poslovni broj P-284/2010, za vještaka bila bitna u smislu evaluacije zdravstvenog stanja (tjelesnog i psihičkog) tužitelja uz medicinsku dokumentaciju koja je bila priložena u navedenom spisu, da je mišljenje sačinjeno i na temelju medicinske dokumentacije tužitelja i to RTG snimka kukova. Da je iz nalaza ortopeda (od **.**.2011. dr. C) koji je očitao RTG snimak kukova utvrđeno da je kontraktura desnog kuka za sada lakšeg tipa, ali da je za očekivati progresiju artroze i bolesti kuka. Da je 1. veljače 2016. obavljeno novo snimanje oba kuka i kralježnice, te je očitanjem utvrđeno da stanje nakon frakture desnog acetabuluma s osteosintetskom, koksartrotske promjene desno, lijevim suženjem kranijalnog dijela koksofemoralnog zgloba, te da je utvrđeno postojanje degenerativne promjene slabinske kralježnice. Znači nedvojbeno je utvrđeno postojanje artroze i osteosintetskog materijala na desnom kuku, a također i promjene na lijevom kuku, vjerojatno zbog veće opterećenja istog. Vještak je naveo da su u prethodnom vještačenju utvrđene kontraindikacije za rad u smislu dugotrajnog hodanja i stajanja, dizanja i nošenja tereta, dužeg prisilnog položaja pri radu kao npr. sjedenje, čučanje, klečanje, te radi na visini. Zbog tih kontraindikacija nije sposoban za sustavni rad, niti u jednoj od tih oblasti. Da tužitelj može obavljati poslove gdje bi imao slobodan ritam rada tj. gdje bi naizmjenično mogao stajati, hodati, sjediti, ne dizati teže terete, niti biti u dužem prisilnom položaju tijela pri radu i ne raditi na visini, da u praksi osoba s takvim kontraindikacijama nije ocijenjena sposobnom za rad u sustavnom radu u poljoprivredi. Da je pored toga za svaki odgovorniji posao, te koji traži pažnju i koncentraciju, potrebno zadovoljiti kriterije psihologijskog ispitivanja na medicini radi. Da tužitelj može obavljati poslove u smanjenom opsegu koji su usklađeni s kontraindikacijama vezanim za poslove koji iziskuju rad u smislu dugotrajnog hodanja i stajanja, dizanja i nošenja tereta, dužeg prisilnog položaja pri radu kao npr. sjedenje, čučanje, klečanje, te radi na visini. Da je prema navodima tužitelja on ranije radio slijedeće poslove: u poljoprivredi u smislu uzgajanja povrća na punčevoj zemlji radi prodaje proizvoda; rad je zahtijevao fizičko naprezanje, rad s traktorom, dugotrajno sjedenje i hodanje; u građevinarstvu kao samouki krovopokrivač, te samouki tesar i zidarske poslove; u ugostiteljstvu kao pizza majstor i konobar. S obzirom na zdravstveno stanje i kontraindikacije, iste poslove više ne može raditi. Tužitelj može obavljati poslove gdje bi imao slobodan ritam rada tj. gdje bi naizmjenično mogao stajati, hodati, sjediti, ne dizati teže terete, niti biti u dužem prisilnom položaju tijela pri radu i ne raditi na visini. Tužitelj bi mogao, obzirom da posjeduje vozačku dozvolu, voziti dostavno vozilo ili traktor, ali ograničeno tj. u skraćenom vremenu.

20. Očitujući se na primjedbe tuženika usmeno saslušan vještak medicine rada dr. Dragan Terzić, na ročištu od 20. studenog 2017., je naveo da ozljeda koju je dobio tužitelj 3. kolovoza 2009. uzrokovala je smanjenje radne sposobnosti, da isti nije sposoban za sustavni rad u ugostiteljstvu, te za fizičke poslove u graditeljstvu i poljoprivredi, da je teško očekivati da bi poslodavac zaposlio osobu sa takvom radnom sposobnošću za obavljanje poslova u ovim granama djelatnosti. Da bi tužitelj s obzirom na njegovo smanjenje radne sposobnosti mogao obavljati samo lakše poslove i to u smanjenom radnom vremenu, a pod lakšim poslovima on podrazumijeva sve ono što je pobliže naveo u dopuni njegovog pismenog nalaza i mišljenja od 5. veljače 2016. (u točki III.). Da je prilikom provođenja vještačenja i prilikom pregleda tužitelja u razgovoru sa istim on došao da saznanja da tužitelj posjeduje vozačku dozvolu B kategorije, ali on nema saznanja dali u praksi tužitelj doista i upravlja motornim vozilom B kategorije, a ako i upravlja to može biti samo amaterski, budući da tužitelj s obzirom na njegovo zdravstveno stanje ne bi mogao dobiti vozačku dozvolu B kategorije u svrhu profesionalnog upravljanja motornim vozilom, odnosno isti npr. a s obzirom na njegovo zdravstveno stanje i na radnu sposobnost ne bi mogao obavljati posao dostavljača pice u punom radnom vremenu već bi isto mogao činiti samo povremeno, ali ne na način da to kontinuirano čini u sklopu npr. osmosatnog radnom vremenu. Da vještak s obzirom na stanje spisa, dokumentacije u spisu, dokumentacije koju mu je predočio tužitelj prilikom vještačenja, kao i na ono što mu je govorio tužitelj, nema saznanja da li je tužitelj podnosio zahtjev za profesionalnu rehabilitaciju, pa on pretpostavlja da tužitelj ovaj zahtjev nije, niti postavljao, budući da iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj u Republici Hrvatskoj imao samo nekoliko mjeseci radnoga staža, a koji radni staž je jedan od uvjeta za ostvarenje prava na profesionalnu rehabilitaciju. Da bi tužitelj s obzirom na njegovu preostalu radnu sposobnost mogao povremeno obavljati i određene poslove u poljoprivredi, dakle povremeno nekontinuirano, pa bi npr. mogao povremeno voziti traktor, odvesti poljoprivredne proizvode na tržnicu i slično. Da je vještak prilikom izrade njegovog nalaza i mišljenja koristio i nalaze i mišljenja liječnika vještaka dr. Mirka Kneževića i dr. ĐF, koji su vještačili za potrebe drugog parničnog postupka između istih stranaka i u kojim nalazima i mišljenjima su ovi vještaci utvrditi invaliditet tužitelja u postupku od 45%. Da je on u svom nalazu i mišljenju utvrdio i da kod tužitelja postoje degenerativne promjene slabinske kralježnice, međutim, iste nisu utjecale, niti utječu na radnu sposobnost tužitelja u pogledu ovoga vještačenja. Da je tužitelj nakon nesreće bio privremeno radno nesposoban otprilike oko godinu do godinu i pol dana, te da se može uzeti da je u tom vremenskom periodu nakon prometne nesreće završeno aktivno liječenje, odnosno da je u tom vremenskom periodu on bio potpuno nesposoban za bilo kakav rad, a nakon toga vremenskog perioda kod tužitelja postoji nekakva preostala radna sposobnost kako je to naprijed navedeno.

21. Tužitelj nije imao primjedbi na ovakav iskaz medicinskog vještaka, dok je tuženik i nadalje osporavao navodeći da isti osporava pogotovo u dijelu u kojem vještak spominje 45%-tni invaliditet na strani tužitelja, budući da navedeno nigdje nije utvrđeno. Vezano za ovu primjedbu tuženika, vještak je odgovorio kako je to on već pobliže i naveo u dopuni njegovog nalaza i mišljenja od 5. veljače 2016., da su prethodna vještačenja vještaka dr. Mirka Kneževića i dr. ĐF za njega bila bitna samo u smislu evaluacije zdravstvenog stanja tužitelja, odnosno dijagnoze njegovog zdravstvenog stanja, te da u tom smislu postotak invaliditeta odnosno smanjenja životne aktivnosti na strani tužitelja od 45%, a koji su naveli spomenuti vještaci dr. Mirko Knežević i dr. ĐF za njegov nalaz i mišljenje samo po sebi nema nikakvo značenje, jer je on svoj nalaz i mišljenje izradio s aspekta medicine rada i prema pravilima struke medicine rada. Radi svega naprijed navedenog vještak medicine rada dr. Dragan Terzić u cijelosti je ostao kod svog pisano nalaza i mišljenja od 21. rujna 2015., te dopune od 5.veljače 2016.

22. Imajući u vidu da je medicinski vještak utvrdio nesposobnost tužitelja za rad na poslovima koje je obavljao prije ozljede, njegovu preostalu radnu sposobnost, te da je svojim dodatnim očitovanjima uspješno otklonio sve prigovore koje je na njegov nalaz i mišljenje imao tuženik, stoga ga sud u cijelosti smatra stručnim, objektivnim i vjerodostojnim.

23. Prema odredbi čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, u daljnjem tekstu: Zakona o obveznim odnosima) propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu, između ostalih, i izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, .

24. Prema odredbi čl. 1095. st. 2. Zakona o obveznim odnosima propisano da ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, da mu je odgovorna osoba dužna plaćati određenu novčanu rentu kao naknadu za štetu. U tom smislu za utvrđivanje granica prava i iznosa novčane rente potrebno je u svakom pojedinom slučaju utvrditi u čemu se konkretno sastoje tjelesna ograničenja koja su posljedica ozljede, te u čemu i kako onemogućuju tužitelja da radom ostvaruje zaradu koju je ostvarivao na poslovima ili aktivnostima koje je radi stjecanja zarade ostvarivao prije nastupanja štetnog događaja.

25. Temeljem svih provedenih dokaza u postupku je nesporno utvrđeno da zbog posljedica zadobivenih ozljeda tužitelj nije bio sposoban obavljati poslove koje je obavljao do štetnog događaja, odnosno poslove koje je radio neposredno prije nastanka štetnog događaja, ali da zbog posljedica štetnog događaja on nije u cijelosti izgubio radnu sposobnost, odnosno da je kod njega preostala radna sposobnost za obavljanje drugih poslova i to: u smanjenom opsegu obavljanje poslova koji su usklađeni s kontraindikacijama vezanim za poslove koji iziskuju rad u smislu dugotrajnog hodanja i stajanja, dizanja i nošenja tereta, dužeg prisilnog položaja pri radu kao npr. sjedenje, čučanje, klečanje, te radi na visini; obavljanje poslova gdje bi imao slobodan ritam rada tj. gdje bi naizmjenično mogao stajati, hodati, sjediti, ne dizati teže terete, niti biti u dužem prisilnom položaju tijela pri radu i ne raditi na visini, te da bi tužitelj bi mogao, obzirom da posjeduje vozačku dozvolu, voziti dostavno vozilo ili traktor, ali ograničeno tj. u skraćenom vremenu.

26. Dakle, između štetnog događaja i smanjenja tužiteljevih prihoda od štetnog događaja pa nadalje postoji uzročno-posljedična veza.

27. Kako je tijekom ovog postupka nesporno da je osiguranik tuženika isključivo odgovoran za nastalu prometnu nesreću, te kako je utvrđeno da je zbog iste prometne nesreće tužitelj više nije mogao obavljati poslove koje je do tada obavljao, iz tog razloga je tuženik u obvezi naknaditi tužitelju izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad, te isplaćivati rentu zbog izgubljene zarade, odnosno isplatiti mu štetu koja mu je nastala zbog nesposobnosti za rad na poslovnima koje je obavljao prije štetnog događaja. a činjenica je da se od ovih poslova za koje mu je preostala radna sposobnost

28. Prilikom utvrđivanja prava tužitelja kao oštećenika na naknadu štete s osnova izgubljene zarade nebitno je da li je neostvarenje imovinske koristi s osnova izgubljene zarade posljedica gubitka zarade u radnom odnosu ili izvan radnog odnosa.

29. Sud je utvrdio da zbog posljedica štetnog događaja tužitelj nije u mogućnosti baviti se poslovima koje je obavljao prije štetnog događaja, niti poslovima svoje struke (konobara), pa je za očekivati da bi po redovnom tijeku stvari bez nastanka štetnog događaja oštećenik odnosno tužitelj i nadalje nastavio ostvarivati ove prihode.

30. Vezano za preostalu radnu sposobnost kod tužitelja koji su utvrđeni nalazom i mišljenjem medicinskog vještaka (u smanjenom opsegu obavljanje poslova koji su usklađeni s kontraindikacijama vezanim za poslove koji iziskuju rad u smislu dugotrajnog hodanja i stajanja, dizanja i nošenja tereta, dužeg prisilnog položaja pri radu kao npr. sjedenje, čučanje, klečanje, te radi na visini; obavljanje poslova gdje bi imao slobodan ritam rada tj. gdje bi naizmjenično mogao stajati, hodati, sjediti, ne dizati teže terete, niti biti u dužem prisilnom položaju tijela pri radu i ne raditi na visini, te da bi tužitelj bi mogao, obzirom da posjeduje vozačku dozvolu, voziti dostavno vozilo ili traktor, ali ograničeno tj. u skraćenom vremenu) proizlazi da s obzirom na stanje tržišta rada, na notornu činjenicu da tužitelj živi u malom poljoprivrednom mjestu po stavu suda ne postoji mogućnost obavljanja takvih poslova. Ovo pogotovo imajući u vidu da je medicinski vještak utvrdio da što se tiče realizacije preostale radne sposobnosti tužitelja, treba uzeti u obzir da s odmakom dobi pada sposobnost za fizička opterećenja; uslijed dugotrajnog neaktiviteta tj. neobavljanja posla dolazi do smanjenja obučenosti za rad; pada i motivacija zbog dugotrajnog bolovanja i teškoća u pronalaženju posla.

31. Bez obzira što je tužitelj od Centra za socijalnu skrb sada Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje propustio ostvariti prava i eventualnu naknadu vezano za svoju rasnu nesposobnost, u ovom parničnom ne utvrđuje se odnosno sud nije u obvezi utvrditi koliku bi naknadu tužitelj ostvario da je postavio takve zahtjeve za ostvarivanje tih prava (primitaka), no da je isti ostvario bilo kakva imovinska prava od navedenih tijela nužno bi bilo isto uračunati i za iste eventualno umanjiti zatražene iznose iz tužbenog zahtjeva.

32. Radi utvrđenja visine štete izveden je dokaz financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem po vještaku Ivanu Šnajder, dipl. oec. iz Županje.

33. Iz nalaza i mišljenja financijsko-knjigovodstvenog vještaka Ivana Šnajder, od 17. lipnja 2022. (list 219 do 310 spisa), utvrđena je visina izgubljene zarade tužitelja u periodu od 2010. do 2012., te od siječnja do travnja 2013. Prema navedenom vještak nalazi da je izgubljena zarada u periodu od siječnja 2010. pa do travnja 2013., a prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, iznosila 140.756,00 kn neto ili 188.294,00 kn bruto. U privitku 1. nalaza i mišljenja sačinio je pojedinačne visine i način izračuna prosječne plaće u ovome slučaju. U privitku 2. sačinio je pojedinačne iznose izgubljene zarade - prosječne plaće - za svaki mjesec, u neto i bruto iznosu, te sa datumom dospijeća svakog pojedinog iznosa, te visinu izgubljene zarade - rente od svibnja 2013. pa nadalje. Za izračun ovoga dijela zadatka koristio je istu metodu izračuna - podatke o prosječno isplaćenim plaćama u pojedinim djelatnostima, a prema stupnju stručne spreme Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske po pojedinim djelatnostima, a ponderirane sa periodima obavljanja pojedinih djelatnosti - prema prethodno navedenom. Za izračun rente u periodu od svibnja 2013. pa do svibnja 2022. koristio je podatke o prosječno isplaćenim plaćama u pojedinim djelatnostima u navedenoj godini, te je iste iznose iskazao kao mjesečne iznose u čitavoj godini. U privitku 3. prikazao je prosjeke isplaćenih plaća po pojedinim djelatnostima za navedenu godinu, ponderirane iznose prosječnih plaća za djelatnosti tužitelja, kao i ukupne godišnje iznose izgubljene dobiti po godinama i ukupno. U privitku 4. prikazao je izračunane mjesečne iznose izgubljene dobiti - prosječne plaće - za svaki mjesec i to u neto i bruto iznosu, te sa datumom dospijeća svakog pojedinog iznosa, te je vještak utvrdio neto izgubljene iznose zarade tužitelja u kunama, a u nalazu I mišljenu sa lista 349 do 359 iste je izrazio u eurima, sve na način kako je to pobliže navedeno u točki I. izreke ove presude.

34. Na nalaz i mišljenje ovoga vještaka tužitelj nije imao primjedbi, dok je tuženik imao primjedbe.

35. Vezano za primjedbe tuženika da nalaz i mišljenje financijsko- knjigovodstvenog vještaka ne odgovara navodima i dokazima koji su navedeni u spisu, vještak se usmeno očitovao na raspravnom ročištu od 13. siječnja 2023. (list 346 do 347 spisa) navodeći da je sačinio svoj nalaz i mišljenje prema zadatku vještačenja, a prema službenim podacima o visinama zarada u pojedinim sektorima. Posebno je dodao da bez obzira na to koje vrijeme bi tužitelj proveo na kojim poslovima (da li na poslovima u poljoprivredi, ugostiteljstvu i građevinarstvu) to bitno ne bi utjecalo na visinu izračuna, odnosno taj omjer nije od bitnog značaja na matematički izračun ukupnog rada tužitelja. Da kod određivanja omjera, odnosno broja mjeseci rada u pojedinoj djelatnosti, je uzeo u obzir i iskaze tužitelja i svjedoka o djelatnosti u kojima je tužitelj radio. Na prijedlog tuženika da sud naloži vještaku da izračuna poreze i doprinose na iznos od 2.000,00 kn (na koji je postavljen prvobitni tužbeni zahtjev) vještak je odgovorio da je u izračunanim iznosima zarade prikazao neto iznose i bruto iznose zarada u kojima su sadržani i porezi i doprinosi. Na pitanje tuženika da li vještak ostaje kod svog nalaza u kojem navodi da iz dokumenata privijenih u spisu nije razvidno koliko bi iznosila izgubljena zarada zbog nemogućnosti obavljanja poslova koje je prethodno obavljao, odnosno da u spisu ne prilaže dokumenti iz kojih bi bilo vidljivo koliko je tužitelj zarađivao u obavljanju poslova prije nesreće, vještak je odgovorio da ostaje pri svom nalazu i mišljenju, budući da u spisu ne postoje podaci o stvarnim zaradama tužitelja. Na temelju čega, odnosno kojeg dokaza je vještak utvrdio da je tužitelj stvarno gubio zaradu kako je to navedeno u vještačkom nalazu i mišljenju, vještak je naveo da je u svome nalazu u odjeljku 3 objasnio pod kojim uvjetima je sačinio nalaz i mišljenje, te naglasio da ne može ulaziti u eventualni postotak invalidnosti ili postotak umanjenja izgubljene zarade. Izgubljenu zaradu je izračunao kao prosjek službenih zarada u navedenim djelatnostima i to u 100 postotnom iznosu. Zaradu je ponderirao prema navedenim periodima rada u pojedinim djelatnostima, a svakomjesečnu izgubljenu zaradu tužitelja izračunao je iz službenih podataka o neto i bruto plaćama u pojedinim djelatnostima, budući da nema dokaza da je tužitelj nešto zarađivao u tom periodu, pri tome ne ulazeći u činjenicu da li je tužitelj radio ili ne, i koliko je radio. Jedini dokaz izračuna su službeni statistički podaci koje je priložio uz nalaz i mišljenje. Na navedenom ročištu vještak je sačinio i pretvaranje kunski iznosa u protuvrijednosti u eurima, imajući u vidu da je EUR službena valuta u RH od 1. siječnja 2023. Radi svega naprijed navedenog vještak je u cijelosti ostao kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 17. lipnja 2022.

36. Nakon ovakvog iskaza tužitelj nije imao primjedbi, a tuženik je naveo da isti smatra teoretskim i apstraktnim, jer niti iz jednog dokaza kojega bi tužitelj eventualno dostavio u spis ne proizlazi da bi se mogla eventualno utvrditi izgubljena zarada tužitelja, odnosno da je tužitelj gubio upravo onu zaradu kako je to utvrdio financijsko-knjigovodstveni vještak.

37. Imajući u vidu ovakav nalaz i mišljenje, da u spisu ne postoje podaci o stvarnim zaradama tužitelja, jer je tužitelj ove poslove radio "na crno" pa je vještak izgubljenu zaradu izračunao kao prosjek službenih zarada u navedenim djelatnostima u kojima je radio tužitelj prije ozljeđivanja, da je zaradu ponderirao prema navedenim periodima rada u pojedinim djelatnostima, a svakomjesečnu izgubljenu zaradu tužitelja izračunao je iz službenih podataka o neto i bruto plaćama u tim djelatnostima, te da ga primjedbe tuženika ga nisu dovele ničim u sumnju, niti dvojbu, jer je vještak visinu izgubljene zarade utvrdio na temelju raspoloživih podataka koje je imao u spisu i koje je pribavio za potrebe vještačenja, stoga mu je sud poklonio vjeru u cijelosti kao konkretnom, stručnom, objektivnom i vjerodostojnom, te je utvrdio da je tužitelj gubio zaradu upravo u onom iznosu kako je to utvrdio financijsko-knjigovodstveni vještak i to do zaključenja glavne rasprave, a kako je nesporno da i od zaključenja glavne rasprave pa nadalje postoje uvjeti za dosuđenje rente, jer je nesporno da tužitelj još uvijek nije otišao u mirovinu, tužitelju je valjalo dosuditi i rentu od zaključenja glavne rasprave pa nadalje, imajući u vidu da je tužitelj tužbeni zahtjev specificirao potražujući izgubljenu zaradu za listopad i studeni 2024. tj. do zaključenja glavne rasprave, a nakon zaključenja glavne rasprave potraživao je izgubljenu zaradu koju ću tužitelj ostvarivati ubuduće, te je sud istu dosudio u okviru postavljenog tužbenog zahtjeva, koji je u cijelosti u skladu sa nalazom i mišljenjem vještaka, osim izgubljene zarade za 2016., budući da je vještak utvrdio da tužitelju pripada svakomjesečni iznos od 521,07 eura, a tužitelj je potraživao svakomjesečni iznos od 521,00 eura, te je tužitelju radi izbjegavanja prekoračenja tako postavljenog tužbenog zahtjeva i suđenja u okviru istog i dosuđen svakomjesečni iznos od 521,00 eura, a visina rente dosuđena mu je na bazi prosjeka posljednje godine.

38. Iako je nesporno da je tužitelj određene poslove radio u Švicarskoj, a ne u Republici Hrvatskoj, a financijsko-knjigovodstveni vještak je visinu izgubljene zarade utvrđivao temeljem statističkih podataka o prosječno isplaćenim plaćama u Republici Hrvatskoj, zbog uvažavanja načela ekonomičnosti i svrsishodnosti nije se visina ove zarade utvrđivala temeljem podataka o plaćama odnosno zaradi u Švicarskoj, a ovo nikako ne može biti na štetu tuženika, nego eventualno samo tužitelja, jer je općepoznato da je zarada u Švicarskoj kudikamo viša nego u Republici Hrvatskoj.

39. Vještak je utvrdio da ukupan mjesečni trošak tuženika iznosi 265,45 eura (2.000,03 kn), iznos rente tužitelju iznosi 182,29 eura (1.373,45 kn), te ukoliko je tuženik dužan obračunati doprinose na plaću, time se povećava mjesečni trošak tuženiku za iste doprinose, te mjesečni trošak iznosi 309,25 eura (2.330,04 kn), mjesečna renta tužitelju iznosi 212,36 eura (1.600,00 kn), a sud je vještaku naložio i izradu dopunskog nalazu i mišljenju na okolnost umanjenja prvobitnog tužbenog zahtjeva tužitelja za poreze i doprinose, te je vještak na tu okolnost sačinio dopunski nalaz mišljenje od 11. ožujka 2024. (list 373 do 383 spisa), no ovo je samo u slučaju da viši sud zauzme drugačije stajalište po pitanju prvobitno postavljenog tužbenog zahtjeva od prvostupanjskog suda, koji je stava da je prvobitni tužbeni zahtjev tužitelj i postavio ispravno u neto iznosu, jer se radi o gubitku zarade koju je tužitelj ostvarivao "radom na crno".

40. Odredbom članka 292. stavkom 7. Zakona o parničnom postupku propisano je, da će sud po okončanju pripremnog ročišta, rješenjem zaključiti prethodni postupak, dok je odredbom članka 299. stavkom 1. istog Zakona propisano, stranke su dužne već u tužbi i odgovoru na tužbu, a najkasnije na pripremnom ročištu iznijeti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve, predložiti dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica te se izjasniti o činjeničnim navodima i dokaznim prijedlozima protivne stranke.

41. Tužitelj je dokaz radi provođenja financijsko-knjigovodstvenog vještačenja predložio na raspravnom ročištu od 25. svibnja 2021. (list 160 spisa), činjenica je da prvostupanjski sud nije formalno zaključio prethodni postupak do 27. studenog 2024., pa stoga tužitelj nije zakasnio sa predlaganjem izvođenja dokaza financijsko- knjigovodstvenim vještačenjem.

42. Imajući u vidu navedeno, kao i činjenicu da je prethodni postupak zaključen 27. studeni 2024., neovisno o činjenici što je tužitelj izvođenje navedenog dokaza predložio na ročištu od 25. svibnja 2021., navedeni dokaz smatra se pravovremeno predloženim.

43. Tuženik se protivio svakom povećanju tužbenog zahtjeva odnosno preinaci, navodeći da smatra da su i preinačeni tužbeni zahtjevi tužitelja u zastari.

44. Ovaj sud zaključuje da nije došlo do zastare samog prava na naknadu štete normiranog odredbom čl. 227. st. 1. Zakona o obveznim odnosima temeljem kojeg zastara samog prava iz kojeg proistječu povremena potraživanja (a imajući u vidu da je potraživanje naknade štete povremeno potraživanje) zastarijeva za 5 godina računajući od dana dospijeća najstarijeg neispunjenog potraživanja. Imajući u vidu da je tužba u ovom predmet podnesena 6. lipnja 2013., a da je štetni događaj bio 3. kolovoza 2009., da je najstarije neispunjeno potraživanja dospjelo u veljači 2010. nije istekao zastarni rok propisan čl. 227. st. 1. Zakona o obveznim odnosima. Dakle, unutar zastarnog roka došlo je do prekida zastarijevanja utužene tražbine tužitelja, s time što je tužitelj naknadnim podnescima povećavao iznos naknade štete koju traži, on jeste preinačio tužbu, ali tako preinačena tužba nema karakter novog zahtjeva u pogledu početka i tijeka roka zastare u odnosu na prvobitno postavljeni tužbeni zahtjev, a čijim je podnošenjem došlo do prekida zastrijevanja tražbine tužitelja. Imajući u vidu navedeno, nema zastare povećanog dijela tužbenog zahtjeva u slučaju kada je tužitelj pravovremeno podnio tužbu pa je tijekom postupka povisio tužbeno zahtjev, a u pogledu zastare takav povećani dio tužbenog zahtjeva dijeli isti ishod kao i prvotno postavljeni tužbeni zahtjev (ovakav stav zauzet je u više odluka županijskih sudova, ali i Vrhovnog suda Republike Hrvatske).

45. Vezano za prigovor zastare tužbenog zahtjeva, imajući u vidu da se u konkretnom slučaju radi o naknadi štete u vezi sa izgubljenom zaradom, potrebno je primijeniti odredbu čl. 372. st. 1. Zakona o obveznim odnosima, kojom je propisano da potraživanja povremenim davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim vremenskim razdobljima (povremena potraživanja), a i onih povremenih potraživanjima u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je i predmet potraživanja s osnova izgubljene zarade, zastarijevaju za 3 godine od dospjelosti svakog pojedinog davanja. Imajući u vidu da je tužba u ovom predmetu podnesena 6. svibnja 2013., a da prvo potraživanje tužitelja dospijeva u veljači 2010., zastarjela su sva pojedinačna potraživanja tužitelja dospjela do 6. svibnja 2010., dakle zastarjela su sva potraživanja koja dospijevaju od 15. veljače 2010. do 15. travnja 2010., budući da je tužba podnesena izvan posebnog trogodišnjeg roka za navedena potraživanja, pa je u tom dijelu prigovor zastare tuženika djelomično osnovan, dok ostala povremena potraživanja izgubljene zarade tužitelja nisu u zastari, pa je odlučeno kao pod točkom II. izreke ove presude.

46. Sud nije izvodio dokaz saslušanjem svjedoka UF, HF, ŽF, ČF, ĆF, VF, PF i MF, ovo stoga što je sve potrebno vezano poslove koje je tužitelj obavljao sud utvrdio iz iskaza ranije saslušanih svjedoka, a također sud nije izvodio, ni dokaz novim medicinskim vještačenjem po vještaku medicine rada, kao i novim financijsko-knjigovodstvenim vještačenjem, ovo stoga što je u spisu već ranije provedeno i medicinsko i financijsko knjigovodstveno vještačenje, koja je sud prihvatio u cijelosti, pa su nova vještačenjima istog tipa nepotrebna.

47. Iskazivanje dosuđenoga iznosa tužitelju u eurima izvršeno je uz primjenu fiksnog tečaja konverzije sukladno pravilima za preračunavanje i zaokruživanje koja su utvrđena Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine" broj 57/22 i 88/22).

48. Odluka o kamati i kamatnoj stopi temelji se na čl. 29. Zakona o obveznim odnosima.

49. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 4. uz primjenu čl. 155. Zakona o parničnom postupku, imajući u vidu vrijednost predmeta spora i Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj: 142/12, 103,14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22, 138/23; u daljnjem tekstu: Odvjetničke tarife), te su tužitelju zastupanom po punomoćniku odvjetniku priznati kao potrebni i nužni i trošak sastava tužbe u zatraženom iznosu od 100 bodova prema Tbr. 7. toč. 1. Odvjetničke tarife, trošak zastupanja na 12 ročišta prema Tbr. 9. toč. 1. Odvjetničke tarife i to ročište od 12. rujna 2013., 14. travnja 2015., 20. studeni 2017., 25. svibnja 2021., 30. rujna 2021., 1. listopada 2021., 2. veljače 2022. svako ročište u zatraženom iznosu od 100 bodova, te trošak zastupanja na ročištu od 22. studeni 2022., 13. siječnja 2023., 9. studeni 2023., 2. listopada 2024. i 27. studeni 2024., svako ročište u zatraženom iznosu od 587 bodova, kao i trošak zastupanja na ročištu od 17. prosinca 2015. u zatraženom iznosu od 25 bodova prema Tbr. 9. toč. 2. Odvjetničke tarife; trošak sastava obrazloženih podnesaka prema Tbr. 8. toč. 1. Odvjetničke tarife (i to podnesak od 16. siječnja 2014. i 15. listopada 2015.) u zatraženom iznosu od 100 bodova, te podnesaka od 9. studeni 2022. i 23. prosinca 2022.) u zatraženom iznosu od po 587 bodova, na ime sastava obrazloženog podneska od 19. rujna 2024. u iznosu od 293,50 bodova prema Tbr. 8. toč.3. Odvjetničke tarife, odnosno za sve poduzete radnje 5427,50 bodova, te pripadajući porez na dodanu vrijednost u iznosu od 1356,87 bodova, odnosno ukupno 6784,37 bodova, a što s obzirom na vrijednost boda od 2,00 eura iznosi 13.568,74 eura. Također je tužitelju priznat trošak predujmljenog medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura, trošak predujmljenog financijsko-knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 530,89 eura, trošak predujmljenog dopunskog financijsko- knjigovodstvenog vještačenja u iznosu od 398,17 eura, tako da ukupno priznati troškovi iznose 14.365,08 eura, zbog čega je i odlučeno kao u točki III. izreke ove presude.

U Županji 13. siječnja 2025.

Sudac

Helena Zetić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Rok za žalbu za stranku koja je uredno pozvana na ročište za objavu presude teče od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje (čl. 335. st. 9. Zakona o parničnom postupku).

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojoj se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ovog zakona o dostavi pismena, te tada rok za žalbu počinje teći od dana primitka ovjerenog prijepisa presude.

Žalba se podnosi ovome sudu pismeno, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud.

O tom obavijest:

1. Tužitelj po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u Vinkovcima,

2. Tuženik po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. u Zagrebu, Pisarnica u Osijeku.