Poslovni broj: Pn-87/2023-47

Republika Hrvatska

Općinski sud u Vinkovcima

Stalna služba u Županji

Veliki kraj 48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Vinkovcima, Stalna služba u Županji, OIB: 77561654785, po sucu Anici Pastović, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] zastupanog po punomoćniku Hrvoju Joviću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženika Lovačke udruge "Fazan" Posavski Podgajci, Savska 5, OIB:46606733233 zastupanog po punomoćniku Krunoslavu Glokoviću, odvjetniku u Županji, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 27. studenog 2024. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i vještaka Luke Lešića, te nakon ročišta na kojem je donesena i objavljena presuda dana 9. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je povučen dio tužbenog zahtjeva kojim se potraživao iznos preko iznosa od 1.169,93 eura do iznosa od 1.592,67 eura s osnova štete na vozilu.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Lovačkoj udruzi „FAZAN“ Posavski Podgajci, Posavski Podgajci, Savska 5b, OIB 46606733233 isplatiti tužitelju KI, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 761,48 eur sa zakonskim zateznim kamatama kako slijedi:

-na iznos od 701,95 eur od 13. siječnja 2025. do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%,

-na iznos od 59,53 eur od 14. siječnja 2015. do isplate, i to do 31. srpnja 2015. po eskontnoj stopi HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015.g. do 31.prosinca 2022.g. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1.1.2023. g. do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%, kao, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Lovačkoj udruzi „FAZAN“ Posavski Podgajci, Posavski Podgajci, Savska 5b, OIB 46606733233 isplatiti tužitelju KI, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 940,58 eura (devetstočetrdeseteuraipedesetosamcenti) sa zakonskim zateznim kamatama od 13. siječnja 2025. do isplate po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem koje je obavila prije 1. kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3%, sve u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužitelj sa zatraženim dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa od 701,96 eura do zatraženog iznosa od 1.169,93 eura s osnova štete na vozilu i preko dosuđenog iznosa od 59,53 eura do zatraženog iznosa od 99,21 eura s osnova troškova vučne službe, kao i sa zatraženim troškom parničnog postupka preko dosuđenog iznosa od 940,58 eura do zatraženog iznosa od 3.617,10 eura kao i sa zahtjevom kojim traži zakonsku zateznu kamatu na štetu na vozilu od podnošenja tužbe do 12. siječnja 2025.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 21. prosinca 2014. godine došlo do prometne nesreće na državnoj cesti D-214 na način da je UI iz [adresa], M. [adresa] upravljala osobnim automobilom marke Citroen reg. oznake [registarska oznaka] kada je došlo do naleta na divlju svinju (koja je pretrčavala preko ceste) i udara u prednji dio osobnog automobila u vlasništvu tužitelja kojom prilikom su nastala znatna oštećenja na vozilu u iznosu od 12.000,00 kn i trošak vučne službe u iznosu od 747,50 kn.

1.1. Tužitelj nadalje navodi da je tuženik pasivno legitimiran za naknadu štete jer je divljač na cesti opasna stvar, tako da tuženik kao osoba koja gospodari lovištem iz kojeg je došla divljač odgovara sukladno odredbama čl. 1045., čl. 1063. i čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, dalje u tekstu: ZOO), dakle po kriteriju objektivne odgovornosti.

2. Tužbenim zahtjevom postavljenim u tužbi tužitelj predlaže da sud obveže tuženika na naknadu imovinske štete u ukupnom iznosu od 12.747,50 kn s kamatom na iznos od 12.000,00 kn od podnošenja tužbe, a na iznos od 747,50 kn od 14. siječnja 2015., uz naknadu troškova postupka s kamatom od donošenja presuda.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je u cijelosti osporio tužbeni zahtjev ističući prigovor nedostatka pasivne legitimacije ujedno predlažući prekid postupka do okončanja parničnog postupka kojeg je pokrenula UI povodom istog štetnog događaja. Nadalje tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužitelj ničim ne dokazuje da je u konkretnom slučaju šteta nastala od divljači odnosno divlje svinje jer postoji mogućost da je do sudara došlo i sa primjerice pitomom svinjom odnosno drugom domaćom životinjom. Naime, na mjestu nezgode nije pronađen leš životinje, te je tužitelj, na kojim je teret dokazivanja, dužan uplatiti trošak provođenja odgovarajućeg vještačenja bioloških tragova životinjskog porijekla radi utvrđenja vrste životinje na koju je izvršen nalet vozilom. Tuženik nadalje navodi kako nije jasno sa koje strane je došlo do navodnog istrčavanja divlje svinje, o kojoj činjenici ovisi i pasivna legitimacija po drugom pravnom osnovu.

3.1. U tužbi se uopće na navodi brzina kretanja osobnog automobila iako je na predmetnoj dionici brzina ograničena na 60 km/h. Ukoliko je UI zadobila tjelesne ozljede jasno je da je brzina bila znatno veća od propisane. Na navedenoj cestovnoj dionici je bio postavljen znak opasnosti "divljač na cesti" i dopunska ploča EO3, te je stoga UI bila dužna prilagoditi brzinu vozila izdanom upozorenju i stanju na cesti.

3.2. Tuženik ističe i prigovor podijeljene odgovornosti i prekomjernosti tužbenog zahtjeva, te predlaže da sud nakon provedenog postupka odbije tužbeni zahtjev uz naknadu parničnog troška.

4. Očitujući se na navode iz odgovora na tužbu tužitelj u podnesku od 3. srpnja 2018. navodi da je neosnovano osporavanje pasivne legitimacije i odgovornosti tuženika za nastanak štetnog događaja, s obzirom da je tužitelj dokazao da se prometna nezgoda dogodila uslijed naleta divljači – divlje svinje koja je pretrčavala kolnik državne ceste D214 sa zapadne na istočnu stranu kako to stoji u službenoj zabilješci PP Vrbanja od 25. prosinca 2014. koja predstavlja javnu ispravu.

4.1. Nadalje u gore navedenom podnesku tužitelj navodi da je bespredmetno predlaganje tuženika za vještačenjem bioloških tragova životinjskog porijekla (krv, tkivo i dlake) kao i vještačenje po vještaku lovno šumarske struke o činjenici gospodarenja lovištem. Također navodi da je neosnovan prigovor tuženika o odgovornosti vozača UI kao i prigovor podijeljene odgovornosti s obzirom da je na predmetnoj dionici ceste vrijedilo ograničenje brzine kretanja na 90 km/h prema podacima Cesting d.o.o. Osijek.

5. Tuženik u podnesku od 25. listopada 2019. navodi da ostaje kod odgovora na tužbu ponovno navodeći da ničim nije dokazano da je u konkretnom slučaju došlo do naleta na divlju svinju a ne primjerice neku drugu vrstu životinje (pas, pitoma svinja i sl.). Nadalje tuženik tvrdi da je kritične zgode vozilom upravljao tužitelj ĆI a ne njegova supruga a tužitelj je bio alkoholiziran te se radi o simulaciji događaja te postavlja otvoreno pitanje zašto policijski službenici nisu provodili alkotestiranje tužitelja, s obzirom da je postojala sumnja o tome tko je upravljao vozilom, tako da tuženik smatra da je "čitav postupak" odrađen neprofesionalno i pristrano a na vozilu je nastala znatna šteta dok o "navodnoj divljači ni traga" , pri tom nisu izuzeti biološki tragovi životinje ako su uopće nađeni i postojali već se sve svodilo na procjenu policijskih službenika koji nisu neposredni očevidci. Nadalje, cijeneći oštećenja na vozilu tužitelja, tuženik smatra da ukoliko je uopće došlo do istrčavanja određene životinjske vrste što svakako nije divljač cijeneći oštećenja vozila, dio istrčavanja je došlo sa desne strane u pravcu kretanja osobnog vozila, odnosno sa državnom lovišta Desićevo kojim upravlja Agrolov a ne tuženik.

5.1. S obzirom na gore navedeno tuženik smatra da je prije svega radi utvrđenja pasivne legitimacije pa i krivnje potrebno provesti vještačenje po Centru za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja FI iz [adresa] na okolnost utvrđenja bioloških tragova životinjskog porijekla (krv, tkivo i dlake) u svrhu dokazivanja životinjske vrste na koju je navodno vozilom naletjela supruga tužitelja, a potom vještačenje po vještaku prometne struke na okolnost dokazivanja izlaska nepoznate životinjske vrste (ako je uopće do nje došlo) s desne strane u pravcu kretanja tužiteljevog vozila, kao i na okolnost cjelokupne dinamike nastanka prometne nezgode. Protivi se da se kao dokaz koristi prometno vještačenje po sudskom vještaku Darku Konjeviću koje je provedeno u predmetu ovog suda posl. br. Pn-215/2019.

5.2. Tuženik nadalje predlaže da se u ovom postupku sasluša lovnik tuženika II koji je saslušan u postupku kojeg je vodila UI povodom istog štetnog događaja, na okolnost primijećene prisutnosti pitomih svinja na predmetnom području a u okviru prigovora pasivne legitimacije predlaže i saslušanje policijskih službenika (ĐI, DI) koji su obavili očevid te saslušani kao svjedoci u postupku kojeg je vodila UI protiv tuženika koji su se "o porijeklu dlake" i vrsti životinje očitovali na bazi vjerojatnosti i iskustva.

6. Na ročištu za glavnu raspravu od 5. rujna 2023. stranke su navele da je u tijeku pokušaj mirnog rješenja spora radi čega su suglasni da se zastane s postupkom u trajanju od 30 dana, s tim da u slučaju da stranke ne riješe spor mirnim putem tužitelj navodi da je suglasan da se ne provodi ponovno saslušanje svjedoka koji su saslušani u parnici ovog suda posl. br. Pn-215/2019 gdje je riječ o istom štetnom događaju a ostaje kod prijedloga da se sasluša tužitelj, te je suglasan da se provede dokaz čitanjem iskaza svjedoka ĐI, DI, UI i OI koji su bili pozvani na ročište 5. rujna 2023. ali na to ročište nisu pristupili.

6.1. Tuženik je naveo kako je suglasan da se pročita iskaz svjedoka UI i OI, dok se protivi iskazima svjedoka ĐI i DI, s tim da su stranke postigle suglasnost da se izvrši uvid u presudu ovog suda posl. br. Pn-215/2019-52 od 16. studeni 2022. kao i uvidom u presudu i rješenje kojim je navedena prvostupanjska odluka potvrđena, odnosno suglasni su da se priklopi spis ovog suda Pn-215/2019 radi čitanja iskaza svjedoka UI i OI za slučaj da stranke spor ne riješe mirnim putem.

6.2. Na navedenom ročištu tužitelj je tužbeni zahtjev iskazao i u eurima potražujući ukupan iznos od 1.691,88 eura/ 12.747,50 kn sa zateznim kamatama od podnošenja tužbe s tim da na iznos od 99.21 eur/747,50 kn potražuje kamatu od 14. siječnja 2015. dok na trošak parničnog postupka potražuje kamatu od presuđenja.

7. Tijekom postupka na ročištu od 29. studenog 2023. tuženik je naveo da je došao do saznanja da podaci iz dopisa Cesting d.o.o. koje je tužitelj priložio uz tužbu (s lista 6) ne sadržava točne podatke odnosno da podaci nisu ažurirani, a to je da je na zahtjev Šumarije Gunja upućenog Cestingu d.o.o. došlo do promjene prometne signalizacije kako je to potvrđeno službenom bilješkom PP Vrbanja od 25.12.2014., a riječ je o odlučnim činjenicama koje se odnose na dopuštenu brzinu kretanja na predmetno dionici ceste, koja po naknadnim saznanjima dobivenim od upravitelja Šuma Gunja je na dan štetnog događaja zbog poplave i radova na cesti bila i niža brzina od 40 km/h.

7.1. S obzirom na gore navedeno na ročištu od 29. studenoga 2023. odlučeno je da će se zatražiti očitovanje od Cesting d.o.o. vezano za primjedbe tuženika na njegov dopis od 19. siječnja 2016. s lista 6 sudskog spisa, te je odlučeno da će se na sljedeće ročište pozvati svjedoci ĐI i DI.

8. Provedeni su dokazi uvidom u priklopljeni spis ovog suda poslovni broj Pn- 215/2019, uvidom u službene bilješke PP Vrbanja od 25. prosinca 2014. godine, uvidom u dopis Cesting d.o.o. od 19. siječnja 2016. s lista 6 sudskog spisa, uvidom u izvid štete Unica osiguranja s lista 7-8 sudskog spisa, uvidom u račun Auto Franjo vučna služba o izvršenoj usluzi 21. prosinca 2014. s lista 8 sudskog spisa, uvidom u zahtjev za naknadu štete upućenog tuženiku prije podnošenja tužbe s lista 9 sudskog spisa, uvidom u dva nalaza i mišljenja sudskog vještaka prometne struke Luke Lešića kao i njegovim saslušanjem.

9. Cijeneći navode stranaka i na osnovu provedenih dokaza utvrđeno činjenično stanje sud tužbu smatra osnovanom, te je tužbeni zahtjev djelomično prihvaćen.

10. U dokaznom postupku je utvrđeno:

- prema službenoj bilješci od 25. prosinca 2014. godine PU Vukovarsko- srijemske - PP Vrbanja (list 4-5 spisa) dana 21. prosinca 2014. godine oko 16,55 sati na 15 km + 200 metara državne ceste D-214 (Posavski Podgajci – Bošnjaci) došlo je do oštećenja osobnog automobila marke Citroen reg. oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala UI a uslijed udara u divlju svinju,

- do kontakta divlje svinje koja je pretrčavala kolnik navedene državne ceste sa zapadne na istočnu stranu došlo je prednjim dijelom vozila, a nakon sudara divljač se udaljila u smjeru istoka (šume), dok se osobni automobil zaustavio na istočnoj prometnoj traci,

- kao putnik na prednjem desnom sjedištu u osobnom automobilu nalazio se je ĆI (suprug UI),

- na mjesto događaja je izašao lovnik tuženika OI iz [adresa] radi pronalaska divlje svinje,

- prema podacima službene bilješke prometni tehničar je fotografirao mjesto događaja i oštećenja na osobnom automobilu, te je konstatirano da je u vrijeme događaja bila noć, vidljivost dobra, kolnik suh, izgrađen od asfaltne mase i u dobrom stanju, promet slabog intenziteta, kao i to da je na ovom dijelu prometnice ograničena brzina na 60 km/h,

- prema dopisu tvrtke "Cesting" d.o.o. Osijek od 19. siječnja 2016. godine, upućenom punomoćniku tužiteljice po podnesenom zahtjev za dostavom podataka, proizlazi da na državnoj cesti D-214 iz smjera [adresa] u smjeru Bošnjaka odnosno od mjestopisne table na izlasku iz [adresa] do mjesta prometne nesreće nema evidentiranog prometnog znaka ograničenja brzine; nadalje dana 21. prosinca 2014. godine kada je došlo do prometne nesreće tvrtka "Cesting" d.o.o. nije izvodila radove na kritičnoj dionici zbog koje bi bili postavljeni prometni znakovi privremene regulacije prometa,

- nesporno je utvrđeno službenom bilješkom da je na 15 km i 800 metara D-214 uz istočni rub kolnika postavljen prometni znak "divljač na cesti" (A44) i dopunska ploča EO3,

- također je nesporno da je tužitelj prije podnošenja tužbe po punomoćniku podnio zahtjev za naknadu štete na vozilu u iznosu od 29.350,71 kn prema procjeni Unica osiguranja i trošak vučne službe u iznosu od 747,50 kn. -da je pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj 15 Pn-215/2019-52 od 16. studenog 2022. koja je preinačena presudom Županijskog suda u velikoj Gorici poslovni broj 14 Gž-52/2023-2 od **.**.2023. UI dosuđena naknada neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje zbog zadobivenih ozljeda u predmetnom štetnom događaju, u kojem je sudjelovala kao vozač osobnog automobila u vlasništvu KI te joj je dosuđena i imovinska šteta s osnova tuđe pomoći i njege, troškova liječenja i uništene odjeće, s tim da je utvrđen njezin doprinos od 40%.

11. Među strankama je sporna pasivna legitimacija obzirom na tvrdnju tuženika da u sudaru nije sudjelovala divlja svinja, te da nije utvrđeno s koje strane je životinja izašla na cestu odnosno da li je izašla iz lovišta kojem gospodari tuženik ili iz susjednog lovišta kojim ne gospodari tuženik. Dalje je sporan doprinos UI obzirom na postavljeni znak "divljač na cesti", te sporno pitanje ograničenja brzine kretanja vozila na ovom dijelu prometnice.

12. Radi utvrđenja ovih okolnosti sud je proveo dokaz uvidom u spis ovog suda posl. br. Pn-215/19, te prometnim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i visine štete.

13. Tužitelj ĆI, koji je saslušan u svojstvu svjedoka u gore navedenom parničnom postupku u svom iskazu s ročišta od 09. srpnja 2015. godine navodi da se prometna nesreća desila u večernjim satima; da je UI vozila brzinom od oko 55 km/h, te da su oboje bili vezani sigurnosnim pojasom. U jednom trenutku s njihove lijeve strane je izašla divlja svinja, te je došlo do kontakta prednjeg lijevog dijela vozila sa životinjom. Navodi da je on vidio jednu divlju svinju, no njegova supruga mu je rekla da su bile 2 do 3 divlje svinje koje su prelazile cestu.

13.1. Odgovarajući na upite suca da li je siguran da se radi o divljoj svinji ĆI je naveo kako je siguran da je divlja svinja udarila u vozilo jer su na mjestu udara zatečene dlake divlje svinje, a on vrlo dobro razlikuje divlju od domaće svinje. Nakon sudara divlja svinja se udaljila u šumu, a oni su pozvali policiju i njihovog sina koji je UI, njegovu suprugu odvezao u Dom zdravlja u [adresa], a potom u [adresa] obzirom da je zadobila tjelesne ozljede.

13.2. Po dolasku djelatnika policije skicirano je i fotografirano mjesto događaja, a on je inzistirao i na tome da se fotografiraju i dlake divlje svinje, što je i učinjeno. 13.3. Odgovarajući na upite punomoćnika stranaka ĆI je naveo kako je neposredno prije nesreće nailazilo vozilo iz suprotnog smjera. Nadalje, u razgovoru sa djelatnicima policije isti su mu prilikom fotografiranja potvrdili da se radi o dlaci divlje svinje. Na dalji upit navodi da je divljač izašla s lijeve strane ceste, a inače s obje strane ceste je šuma, no ne može se točno očitovati koliko je šuma s lijeve strane udaljena od kolnika. Čini nespornim da je primijetio na ovom dijelu ceste prometni znak "divljač na cesti".

13.4. Sud nije smatrao potrebnim saslušanje tužitelja u ovom postupku jer isti ne bi zasigurno drugačije iskazao nego u priklopljenom spisu.

14. Nadalje izvršenim uvidom u gore navedeni spis utvrđeno je da je u tom predmetu saslušan svjedok II, lovnik i član tuženika, koji u svom iskazu s ročišta od 09. srpnja 2015. godine navodi da je za prometnu nesreću čuo od kolege koji je naišao na lice mjesta, te ga o tome izvijestio. Razgovarao je sa KI koji mu je rekao da je tužiteljica upravljala osobnim automobilom, te da je s njihove lijeve strane tj. iz lovišta LU "Fazan Posavski Podgajci" naletjela divlja svinja koja je pretrčavala cestu. Svjedok je na licu mjesta primijetio da je osobni automobil bio zaustavljen na udaljenosti od 50 do 80 metara od mjesta gdje su se nalazile krhotine plastike i stakla na kolniku. Kao profesionalni vozač smatra da je tužiteljica vozila većom brzinom. Napominje da se s lijeve strane kolnika ne nalazi šuma već raslinje i to u dubini od 40 do 50 metara i ta je površina istarupana nakon poplava. On je zajedno sa djelatnicima policije tražio tragove divlje svinje s lijeve i s desne strane ceste ali samo uz cestu, te tragovi nisu primijećeni. Napominje da je nakon poplava na ovom području dosta pitomih svinja zaostalo po šumama, te su iste i ranije primijećene na ovom području.

14.1. Odgovarajući na upite punomoćnika tuženika II je naveo da je zemljište koje je istarupano (s lijeve strane kolnika) bez raslinja odnosno čisto, kao i da je na tom dijelu prometnice vidio prometni znak ograničenja brzine na 60 km/h, te znak upozorenja oštećenja kolnika, kao i znak "divljač na cesti". Nadalje navodi da on na mjestu događaja, a niti na samom vozilu, nije primijetio dlaku odnosno krv divljači, već je jedino primijetio ulje odnosno antifriz koji je curio iz vozila. Sutradan je također tražio tragove divljači na mjestu događaja, no nije ih pronašao.

15. UI koja je kao stranka saslušana u predmetu ovog suda posl. br. Pn-215/19 na ročištu od 9. srpnja 2015. godine navodi da je u vrijeme prometne nesreće upravljala osobnim automobilom u pravcu [adresa] zajedno sa suprugom. Bila je noć, vidljivost dobra, a ona je vozila brzinom od oko 55 km/h. Iz suprotnog smjera je nailazilo vozilo, te je uključila kratka svjetla, a neposredno nakon toga s lijeve strane kolnika je naišao vepar koji je pretrčavao cestu, tako da je došlo do sudara s prednjim lijevim dijelom vozila. Zbog iznenadnosti situacije i prepasti nije kočila, te je samo uspjela zadržati smjer vozila. Nakon sudara s veprom primijetila je još jednu divlju svinju koja je također pretrčavala cestu. Neposredno nakon sudara je naišao jedan čovjek te je ponudio svoju pomoć odnosno pozvao je djelatnike policije, a poslije je na lice mjesta došao i njihov sin.

16. U postupku je nesporno utvrđeno da je djelatnik policije ĐI u službenoj bilješci naveo kako je brzina na ovom dijelu prometnice ograničena na 60 km/h.

17. U službenoj bilješci je evidentiran postavljeni prometni znak "divljač na cesti" i dopunska ploča, ali ne i znak ograničenja brzine.

18. Nadalje, prema dopisu tvrtke "Cesting" d.o.o. što se nalazi u priklopljenom spisu, na navedenoj dionici nije postavljen prometni znak ograničenja brzine na 60 km/h, niti su u vrijeme prometne nesreće obavljani bilo kakvi radovi.

19. Nesporno je da je službena bilješka PP Vrbanja javna isprava u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a, no dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena (st. 3. čl. 230. ZPP- a).

19.1. S obzirom na sadržaj službene bilješke gdje je policijski službenik naveo da je dopuštena brzina ograničena na 60 kn , sud nije smatrao potrebnim saslušavati policijske službenike ĐI i DI jer bi oni zasigurno ostali kod svojih zapažanja koja su evidentirali u službenoj bilješci a to je da je dopuštena brzina ograničena na 60 km/h. Međutim sud smatra utvrđenim na temelju podataka iz dopisa Cesting d.o.o. 20. prosinca 2023. s lista 90 sudskog spisa da na kritičnoj dionici nije postojalo ograničenje brzine 21. prosinca 2014., tako da je vrijedilo ograničenje propisano Zakonom o sigurnosti prometom na cestama ("Narodne novine" 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14 u daljem tekstu ZSPC), koja se odnosi na cestu izvan naselja, odnosno 90 km/h. Pri tom tuženik paušalnim navodima o privremenim radovima na cesti i o svjetlosnoj signalizaciji te traženju šumarije Gunja da se brzina na predmetnoj dionici ograniči na 40 km/h (koji nisu ničim dokazani) nije osporio podatke iz navedenog dopisa Cesting d.o.o.

20. Nesporno je da je u priklopljenom predmetu proveden dokaz prometnim vještačenjem na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja što je povjereno sudskom vještaku prometne struke Darku Konjeviću, dipl. ing. cestovnog prometa iz Slavonskog Broda, s tim da tuženik nije prihvatio da se navedeno vještačenje koristi u ovom postupku.

21. Temeljem odredbe čl. 250. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 26/1991, 34/1991, 53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 78/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019 – u daljem tekstu ZPP) sud izvodi dokaz vještačenjem dok temeljem odredbe čl. 251. st. 1. – 4. ZPP-a je također određeno da sud određuje provođenje dokaza vještačenjem te je dužan omogućiti protivnoj stranci da se izjasni o predloženom vještaku kojeg je predložila druga stranka, što znači da s obzirom na protivljenje tuženika sud nije mogao cijeniti prometno vještačenje provedeno u drugom postupku nego je trebalo odrediti prometno vještačenje na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja u ovom postupku.

22. Sudski vještak Luka Lešić očitujući se o okolnostima dinamike nastanka prometne nezgode od 21.12.2014. godine navodi da je proučio dobiveni Spis u kome se nalazi službena zabilješka policije, fotoelaborat prometne nezgode učinjen od djelatnika policije i skica lica mjesta na temelju čega utvrđuje da je po izjavi sudionika divlja svinja dolazila iz prostora L.U. Posavski Podgajci, sa zapadne strane ceste, te da se nakon kontakta ista udaljila s mjesta nezgode na istočnu stranu.

22.1. Utvrdio je da je kolnik državne ceste širine 6,60 metara, da središnja isprekidana crta označava dva kolnička traka, služi za promet vozila u oba smjera, kolnik je bio suh, ravan potez ceste, a kolnik u dobrom stanju. U vrijeme nezgode bio je mrak, vidljivost dobra uz uporabu svjetala vozila. Prema službenoj bilješki policije brzina prometa je bila ograničena na 60 km/h, a dopis Cestinga d.o.o. demantira isto i ograničava brzinu na 90 km/h.

22.2. Iz smjera dolaska osobnog automobila bio je postavljen prometni znak divljač na cesti s dopunskom pločom dužine put opasnosti od divljači, na kolniku je preostao slabi trag pneumatika vozila pri zaustavljanju, u dužini od oko 30 metara, trag rasute tekućine, kao i trag rasutog stakla i plastike u dužini od oko 100 metara.

22.3. Na osobnom automobilu je došlo do štećenja prednjeg dijela vozila, branika, poklopac, blatobrana lijevog, veznog lima, hladnjaka.

22.4. Sudski vještak potom daje mišljenje da u noćnim uvjetima vožnje, pri dobroj vidljivosti, na ravnom i suhom dijelu državne ceste D-214, iz smjera [adresa], kreće se osobni automobil Citroen Saxo, reg. oznake i broja ŽU721AJ, a istim upravlja vozač UI, dolaskom do u blizinu mjesta prometne nezgode, 15 km+ 200 metara, a po izjavi sudionika, ista vrši nalet na divlju svinju.

22.5. Uz intenzitet kočenja od 5 m/s2, dužini puta od 30 metara, izračunao je brzinu vozila prije započete radnje zaustavljanja koja je iznosila 57,62 km/h, a kontaktom divlje svinje i vozila došlo je do deformacije šasije vozila u dubini od cca 90 cm a što je proizvela udarna brzina, kontakt vozila i divlje svinje ostvaren je pri brzini od oko 56,23 km/h, a to je i približno brzina kojom se isto vozilo kretalo i prije kontakta. Prema ovome nalet na divlju svinju je došao iznenadno, tj. ista je došla u vidokrug vozača neposredno prije naleta, u noćnim uvjetima pa je iz tog razloga došlo do izostanka reakcije vozača, u vidu pokušaja zaustavljanja prije naleta na divljač.

22.6. Prema izjavi vozača UI divljač je došla vozilu s lijeve strane, na koji način je prešla put od cca 3,5 metara i iz kojeg položaja je ista trebala biti uočena, s tim da nema podatak o načinu kretanja divljači, (hod ili trk), kako bi preciznije mogao utvrditi način ponašanja vozača vozila, tj. mogućnosti izbjegavanja iste, ili smanjenju brzine i izazivanju manje materijalne štete.

22.7. U zaključnom djelu nalaza i mišljenja sudski vještak Luka Lešić navodi da vozač UI, nije bila pod utjecajem alkohola, i kretala se brzinom od oko 57,62 km/h, ista vrši nalet na divlju svinju, prednjim dijelom vozila, a divljač se udaljava s lica mjesta i nije pronađena, tj. ista nije usmrćena. Vožnja se odvijala u večernjim satima, sumrak i ulazak u noć, što je otežavalo kvalitetno uočavanje dolaska divlje svinje na kolnik ceste, reakcija vozača je izostala, pa je vještak mišljenja, da uz ovu brzinu kretanja vozila, a s obzirom da je divljač, došla s lijeve strane, mogla je biti ranije uočena od strane vozača UI i mogla je biti poduzeta radnja zaustavljanja vozila.

22.8. Uzrok nastanka prometne nezgode je izlazak divlje svinje na kolnik ceste s tim da doprinos nastanku prometne nezgode ima vozač UI koja na vrijeme ne uočava opasnost kretanja divlje svinje i ne poduzima adekvatnu radnju u pokušaju izbjegavanja prometne nezgode.

23. Tužitelj u podnesku od 21. listopada 2024. očitujući se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka Luke Lešića navodi da iako prema službenoj bilješci policije brzina prometa je bila ograničena na 60 km/h, vještak navodi kako dopis Cestinga d.o.o. isto demantira i ograničava brzinu na 90 km/h, a vozač vozila UI je kritične zgode upravljala brzinom od oko 57,62 km/h, što znači u okviru dopuštene brzine kretanja i njezina vožnja je bila u cijelosti sukladno odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama.

23.1. Tužitelj u navedenom očitovanju nadalje navodi da sudski vještak iznosi pogrešnu tezu o navodnom doprinosu nastanku nezgode vozača vozila UI koja na vrijeme ne uočava opasnost kretanja divlje svinje i ne poduzima adekvatnu radnju u pokušaju izbjegavanja prometne nezgode, navodeći da je to u suprotnosti sa zaključkom vještaka da se radilo o iznenadnom naletu na divljač koja je ušla u vidokrug vozača neposredno prije naleta u noćnim uvjetima iz kojih razloga dolazi do izostanka reakcije vozača, tako da po mišljenju tužitelja nema doprinosa vozača vozila, radi čega je predložio ponovno prometno vještačenje.

24. Tuženik u podnesku od 26. studenoga 2024. navodi da ostaje u cijelosti kod svih navoda i dokaznih prijedloga iznesenih tijekom postupka, te osporava u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Luke Lešić, navodeći da uzevši u obzir oštećenja na vozilu proizilazi da je do istrčavanja (ako je do istog uopće došlo) određene životinjske vrste, što svakako nije „divljač“ došlo sa desne strane u pravcu kretanja osobnog vozila, odnosno sa državnog lovišta Desićevo kojim upravlja Agrolov, što potvrđuju i tragovi, radi čega predlaže ponovno provođenje dokaza prometnim vještačenjem na okolnost dokazivanja da je do navodnog izlaska nepoznate životinjske vrste (ako je uopće do nje došlo) došlo sa desne strane u pravcu kretanja osobnog vozila.

25. Tuženik u podnesku od 18. ožujka 2024. ponovno navodi da ne postoji odgovornost tuženika temeljem odredbe čl. 86. st. 3. ZOL- i temeljem sudske prakse na koju se i ranije pozivao, dalje navodeći da divljač sama po sebi ne predstavlja opasnu stvar u smislu odredbe čl. 1064. ZOO-a, ponovno se pozivajući na već navedenu sudsku praksu.

25.1. Nadalje u navedenom podnesku tuženik navodi da su supružnici UI neposredno prije događaja čitav dan proveli na svinjokolji u Posavskim Podgajcima, gdje se konzumirao alkohol, te tuženik raspolaže saznanjima da je osobnim vozilom upravljao ĆI, pa se ovdje radi najvjerojatnije o simuliranju prometne nesreće zbog čega su u tijeku druge izvidne radnje, ukazuje da je nekoliko mjeseci prije događaja zbila se katastrofalna poplava uslijed pucanja nasipa, zbog čega je došlo i do propadanja dijela kolničkog zastora na cesti D-214. od smjera [adresa] prema Topoli, na udaljenosti od oko 500 metara od mjesta događaja prometne nesreće, na kojem mjestu je postavljeno treptajuće žuto, upozoravajuće svijetlo, na izlazu iz [adresa] prema mjestu događaja bio je postavljen prometni znak ograničenje brzine kretanja vozila od 60 km/h.

25.2. Osim toga, navodi kako se takozvano pozajmište kamena za sanaciju puta ispod obrambenog nasipa nalazilo na udaljenosti od oko 1,5 km od mjesta događaja, neposredno uz kolnik, preko odvodnog kanala, a prometni znak ograničenja brzine kretanja od 60 km/h se nalazi i iz smjera Topole prema mjestu događaja, što su osobno utvrdili policijski službenici PP Županja DI i ĐI koji su dali izjavu tijekom prethodnog postupka, a dio utvrđenog stvarnog činjeničnog stanja je naveden i u službenoj bilješci istih.

25.3. S obzirom na navedeno dostavlja u podnesku od 18. ožujka 2024. adrese ove dvojice policajaca koje je od ranije predlagao za svjedoke protiveći se da se pročita njihov iskaz iz priklopljenog spisa.

26. Sudski vještak prometne struke Luka Lešić prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja na ročištu odgovarajući na pitanje punomoćnika tužitelja koji traži odgovor iz kojeg razloga sudski vještak tvrdi u zaključku nalaza i mišljenja da postoji doprinos nastanku nezgode od strane vozača UI, navodi da izračun u nalazu i mišljenju ukazuje da se vozaču UI sve dogodilo iznenada, tj. nema njezine reakcije, sva reakcija je bila poslije kontakta s divljom svinjom, a prema tvrdnji UI divlja svinja je došla njoj s lijeve strane, stoga je njegovo mišljenje da je reakcija trebala biti ranije. Odgovarajući na pitanje kojim se traži odgovor na kojoj udaljenosti divlja svinja ulazi u vidokrug vozača neposredno prije naleta, sudski vještak je odgovorio da tijelo divlje svinje nije pronađeno, i zbog toga nije mogao utvrditi točnu udaljenost kada je svinja ušla u vidokrug vozača, pri tom navodi da se vozilo kritične zgode kretalo primjerenom brzinom.

27. Punomoćnik tužitelja nakon saslušanja sudskog vještaka prometne struke navodi da neovisno o iskazu vještaka materijalno pravo pa i pitanje eventualne suodgovornosti ocjenjuje sud, ali opreza radi predlaže u nastavku postupka provesti drugo prometno vještačenje na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, s obzirom da ne postoji doprinos vozača UI nastanku i visini štete jer se radilo o iznenadnom naletu na divlju svinju koja je u vidokrug vozača ušla neposredno prije naleta a brzina kretanja osobnog automobila je bila primjerena.

28. Sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju sudskog vještaka prometne struke Luke Lešića o tome da je izostala reakcija vozača UI koja je kritične zgode ranije mogla primijetiti dolazak životinje, te kočenjem usporiti brzinu kretanja vozila čime bi šteta bila manja, tako da se njezin doprinos ocjenjuje na 40%.

29. Nesporno je da je u skladu sa uputom Županijskog suda u Velikoj Gorici iz rješenja posl. br. Gž-1071/2016-3 od 25. svibnja 2018. (koje je doneseno u priklopljenom spisu) zatražen od PGP Vrbanja podatak da li je izuzeta dlaka kritične zgode, te da u dopisu PGP Vrbanja s lista 148 sudskog spisa stoji da tragovi dlake s divljači nisu izuzimani jer divljač nije pronađena ali da su tragovi dlake vidljivi na fotografijama i na CD-u koji je dostavljen u spis ovog suda Pn-120/19.

30. Nesporno je da je u priklopljenom spisu određeno provođenje dokaza forenzičkim vještačenjem na okolnost da li se na CD -u koji je priklopljen nalaze fotografirani tragovi dlake divlje svinje.

31. Nesporno je da je Centar za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić kojem je povjereno vještačenje naveo u dopisu da vještačenje tragova dlaka moguće je provesti isključivo mikroskopskim pregledom, radi čega nisu u mogućnosti provesti vještačenje fotografije tragova dlaka s CD -a u svrhu utvrđivanja porijekla istih.

32. Sud je poklonio vjeru iskazu tužitelja koji je saslušan kao svjedok u predmetu ovog suda posl. br. Pn215/19 i iskazu UI u navedenom predmetu koji su službenim osobama policije neposredno nakon prometne nezgode rekli da je divlja svinja došla s lijeve strane u odnosu na vozilo kojim je upravljala UI znači da je došlo iz lovišta kojim gospodari tuženik. Sud ne pronalazi da bi njih dvoje neposredno nakon štetnog događaja kada su zasigurno bili u stanju šoka, a uz to UI je bila i ozlijeđena, imali razloga lagati o strani s koje je došla životinja, a oštećenja koja je pobrojao vještak na vozilu su u većoj mjeri s lijeve strane vozila kao npr. blatobran lijevi i kućište kotača lijevog.

33. Prema odredbi čl. 16. st. 1. ZSPC znakovi opasnosti služe da se sudionici u prometu na cesti upozore na opasnost koja prijeti na određenom mjestu, odnosno dijelu ceste i da se obavijeste o prirodi te opasnosti.

34. Iz rezultata dokaznog postupka nespornim proizlazi da je UI bila upoznata sa opasnošću izlijetanja divljači na cestu obzirom na postavljeni znak opasnosti. Slijedom izloženog je morala na ovom dijelu prometnice upravljati vozilom sa povećanim oprezom, napose imajući u vidu noćne uvjete vožnje pod kratkim svjetlima.

35. Slijedom izloženog sud ne pronalazi odgovornost UI za nastanak štetnog događaja u smislu odredbe čl. 86. st. 3. Zakona o lovstvu (NN 140/05, 75/09, 153/09, 14/14 i 21/16, dalje u tekstu: ZOL) ali pronalazi njezin doprinos visini štete što cijeni na doprinos od 40%

36. Tuženik prigovara da je nalet OA izvršen na domaću svinju što nije dokazao. Njegov lovnik II koji je izašao na lice mjesta upoznat je da životinja nije pronađena na mjestu štetnog događaja, upoznat je da su službene osobe iz policije utvrdile nalet OA na divlju svinju. Upoznat je s izuzimanjem tragova, te na licu mjesta nije reagirao tražeći npr. da se s OA izuzmu tragovi dlake radi vještačenja. Iz ovoga proizilazi zaključak da je iskaz svjedoka II lovnika i člana tuženika dan na ročištu 9. srpnja 2015. usmjeren na izbjegavanje odgovornosti tuženika, te u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima i nesporno utvrđenom činjenicom da je na dijelu prometnice gdje je došlo do štetnog događaja postavljen prometni znak opasnosti "divljač na cesti" s dopunskom pločom EO3 koja označuje duljinu dijela ceste na kojem prijeti opasnost. Također ne može se prihvatiti iskaz ovog svjedoka da su se na području gdje je došlo do štetnog događaja kretale pitome svinje koje su lutale nakon poplava u istočnom dijelu bivše Općine Županja iz svibnja 2014. s obzirom da je do štetnog događaja došlo 21. prosinca 2014. a da je zamijećeno kretanje pitomih svinja moglo se tražiti postavljanje prometnog znaka "domaće životinje na cesti".

37. Dokazni prijedlozi tuženika kojim bi otklonio svoju odgovornost su bili da se zatraži očitovanje od policije zašto nije izuzeta dlaka s OA te provođenje dokaza po sudskom vještaku šumarsko lovne struke na okolnost gospodarenja lovištima i obitavanju divljači koji dokazni prijedlog sud nije prihvatio s obzirom da je zbog postojanja prometnog znaka "divlja na cesti" utvrđena činjenica da na toj dionici ceste postoji učestala opasnost od divljači na cesti.

38. S obzirom na sve navedeno sud utvrđuje da je kritične zgode šteta na vozilu nastala uslijed pojave divlje svinje na kolniku s obzirom da je postavljen prometni znak opasnosti divljač na cesti kao i s obzirom na ostalo utvrđeno činjenično stanje, radi čega nije prihvaćen prijedlog tuženika da se vještačenjem utvrdi da li u predmetnom predjelu obitavaju divlje svinje a također je odbijen prijedlog da se utvrdi da li su preostale dlake divlje svinje jer je u priklopljenom spisu utvrđeno da dokazi s kojima se raspolaže nisu dostatni za traženo vještačenje.

39. Prema odredbi čl. 83. ZOL-a za štetu koju počini divljač u lovištu odgovoran je lovoovlaštenik lovišta u kojem ta divljač stalno živi, a smatra se da divljač stalno živi u lovištu u kojem je počinjena šteta (st. 1.).

39.1. Za štetu koju počini divljač koja u lovištu stalno ne živi, odgovoran je lovoovlaštenik lovišta u kojem je šteta počinjena, ali ima pravo na odstrjel te divljači (st. 3.).

40. Prema odredbi čl. 86. st. 3. ZOL-a odgovornost za nastalu štetu na vozilu snosi vozač ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u protivnom pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala. Iznimno od ove odredbe štetu snosi ovlaštenik prava lova, ako je šteta uvjetovana vršenjem skupnog lova.

41. Pored navedenog, temeljem odredbe čl. 50. Zakona o cestama (NN 84/11 u daljem tekstu ZC) za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovora se po osnovi krivnje. Pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz st. 1. tog članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima.

42. Slijedom citiranih zakonskih odredbi, a koje su bile na snazi u vrijeme nastanka predmetnog štetnog događaja proizilazi da je odgovornost od naleta na divljač na prvom mjestu vezana za odgovornost vozača, te ukoliko su izvršeni svi zakonski preduvjeti po osnovu odgovornosti vezano uz čl. 50. ZC-a tada ne postoji odgovornost pravne osobe koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar.

43. U ovoj pravnoj stvari odgovornost tuženika prije svega ima se cijeniti temeljem odredbi čl. 86. st. 3. ZOL-a, po kojoj odredbi odgovornost za nastalu štetu na vozilu snosi vozač ukoliko nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti, tako da može pravovremeno postupiti po prometnom pravilu ili znaku, a u protivnom pravna osoba koja gospodari prometnicom na kojoj je šteta nastala. Iznimno od ove odredbe štetu snosi ovlaštenik prava lova, ako je šteta uvjetovana vršenjem skupnog lova. S tim u svezi imaju se primijeniti i odredbe čl. 1063. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 63/08, 134/08 i 78/15 – u daljem tekstu ZOO/05) po kojoj odredbi šteta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari, odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Nadalje, prema odredbi čl. 1064. ZOO za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, a za štetu od opasne djelatnosti odgovara osoba koja se njome bavi.

44. U ovom slučaju tuženik kao lovoovlaštenik je odgovoran za nastalu štetu zbog naleta divlje svinje iz njegovog lovišta temeljem odredbe čl. 1063. ZOO-a tj. po objektivnoj odgovornosti budući da je šteta u ovom slučaju nastala u vezi s opasnom stvari (divljač na cesti u noćnim uvjetima vožnje) za što temeljem odredbi čl. 1064. odgovara njezin vlasnik. Tuženik se može osloboditi odgovornosti jedino uz ispunjenje uvjeta iz čl. 1067. ZOO, dakle ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti; nadalje ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći niti otkloniti. Djelomično se može osloboditi odgovornosti ako je oštećenik pridonio nastanku štete (čl. 1067. st. 2. i 3. ZOO).

45. U odnosu na visinu štete sudski vještak za cestovni promet i procjenu motornih vozila Luka Lešić u nalazu i mišljenju od 24. veljače 2024. navodi da je visinu štete na vozilu tužitelja. sačinio nakon što je proučio sudski spis i izvršio uvid u izvid štete Uniqa osiguranja na temelju čega utvrđuje da su na osobnom automobilu Citroen Saxo 1,2 s, reg. oznaka i broj [registarska oznaka], godina proizvodnje 2001.dijelovi za zamjenu na prednjem dijelu: branik – oplata ( cijena neto 155,00 eura, a cijena bruto 193,75 eura), PVC rešetka branika (cijena neto 11,10 eura, a cijena bruto 13,87 eura), PVc rešetka hladnjaka (cijena neto 17,00 eura, a cijena bruto 21,25 eura), poklopac motora (cijena neto 221,00 eura, a cijena bruto 276,25 eura), mehanizam zatvaranja pok. (cijena neto 7,40 eura, a cijena bruto 9,25 eura), oznaka marke vozila (cijena neto 5,35 eura, a cijena bruto 6,68 eura), reflektor lijevi i desni (cijena neto 104,20 eura, a cijena bruto 130,25eura), smjerokaz lijevi i desni (cijena neto 28,46 eura, a cijena bruto 35,57 eura), blatobran lijevi (cijena neto 71,00 eura, a cijena bruto 88,75 eura), letvica blatobrana (cijena neto 9,10 eura, a cijena bruto 11,27 eura), vezni lim (cijena neto 20,10 eura, a cijena bruto 25,12 eura), vj. staklo (cijena neto 135,00 eura, a cijena bruto 168,75 eura), i dovod zraka hladnjaka (cijena neto 4,30 eura, a cijena bruto 5,37 eura)

45.1. Nadalje ovaj sudski vještak navodi da su dijelovi za zamjenu: zračni jastuk vozača (cijena neto 185,00 eura, a cijena bruto 231,25 eura), greda prednja zaštitna (cijena neto 61,00 eura, a cijena bruto 76,25 eura), kućište kotača lijevog (cijena neto 34,50 eura, a cijena bruto 43,12 eura), hladnjak motora (cijena neto 41,20 eura, a cijena bruto 51,50 eura), okvir ventilatora (cijena neto 17,10 eura, a cijena bruto 21,37 eura), elektro ventilator (cijena neto 110,00 eura, a cijena bruto 137,50 eura), držači hladnjaka (cijena neto 6,32 eura, a cijena bruto 7,90 eura), alternator (cijena neto 37,20 eura, a cijena bruto 46,50 eura), poklopac osigurača (cijena neto 3,40 eura, a cijena bruto 4,25 eura) i držač kutije osigurača (cijena neto 2,50 eura, a cijena bruto 3,12 eura).

45.2. Dijelovi za popravak su blatobran prednji desni, uzdužni nosač prednji lijevi, uzdužni nosač prednji desni, uz lakiranje oštećenih dijelova s tim da limarski rad iznosi 20,00 eura po satu, a potrebno je 25 sati što iznosi 500,00 eura uz to potrebni su lakirerski radovi u trajanju 14 sati po cijeni od 50 eura za sat što iznosi 700,00 eura.

45.3. U zaključnom dijelu nalaza i mišljenja stoji da trošak dijelova za zamjenu iznosi 1.608,82 eura, trošak rada s repromaterijalom iznosi 1.200,00 eura što daje ukupni iznos štete od 2.808,82 eura, a vrijednost vozila navedenih karakteristika iznosi 16.070,48 eura što umanjeno za starost od 14 godina daje novu vrijednost koja je amortizirana 10,4% i iznosi 1.671,33 eura tako da je šteta na vozilu veća od vrijednosti popravka , tako da je riječ o totalnoj šteti uz ostatak spašenih dijelova koji se procjenjuju na 30% vrijednosti istog , a što iznosi 501,40 euro tako da šteta iznosi 1.169,93 eura.

46. Tužitelj u podnesku od 13. ožujka 2024. očitujući se na nalaz i mišljenje vještaka prometne struke Luke Lešić, navodi da zahtijeva da mu tuženik naknadi nastalu imovinsku štetu na vozilu u iznosu od 1.169,93 eur na koji iznos je štetu procijenio sudski vještak kao i štetu u vidu nastalih troškova vučne službe u iznosu od 99,21 eur prema priloženom računu Auto-Franjo vučne službe od 13.1.2015.g. odnosno sveukupno iznos od 1.269,14 eur s tim da na iznos od 1.169,93 eur potražuje kamatu od podnošenja tužbe, a na iznos od 99,21 eur od 14.1.2015.g., uz naknadu tužitelju troškova parničnog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

47. Tuženik u podnesku od 18. ožujka 2024. navodi da i nadalje osporava pasivnu legitimaciju i odgovornost pozivajući se na odredbu čl. 86. st. ZOL-a i na sudsku praksu izraženu u presudi Visokog trgovačkog suda RH posl. br. 32 Pž- 3870/2022-2 od 6. studeni 2023. navodeći da divljač sama po sebi ne predstavlja opasnu stvar.

48. Sudski vještak prometne struke Luka Lešić prilikom usmenog izlaganja nalaza i mišljenja navodi da ostaje kod nalaza i mišljenja kao i kod navoda da prema tvrdnji UI divlja svinja dolazila je njoj s lijeve strane, stoga je on mišljenja da je njezina reakcija trebala biti ranije, s tim da ukazuje da tijelo divlje svinje nije pronađeno, i zbog toga on nije mogao utvrditi točnu udaljenost kada je svinja ušla u vidokrug vozača. Dalje vještak navodi da se vozilo kritične zgode kretalo primjerenom brzinom.

49. Sud je poklonio vjeru nalazu i mišljenju sudskog vještaka Luke Lešića o visini štete na vozilu tužitelja, dok je trošak premještanja vozila vidljiv iz priloženog računa te je iznosio 747,50 kn sada 99,21 eura, s tim da se tužitelju moglo dosuditi 60% iznosa, s obzirom na zakašnjelu reakciju vozača UI u uočavanju divljači i zakašnjelu reakciju usporavanja kretanja vozila, što je izostalo.

50. Na iznos naknade imovinske štete tužitelja u vidu štete na vozilu, tužitelj ostvaruje pravo na zakonsku zateznu kamatu od dana presuđenja sukladno odredbi čl. 1086. ZOO, budući da nije priložio račun o popravku vozila a sudski vještak je štetu procijenio kao totalnu prema kriterijima važećem u vrijeme izrade nalaza i mišljenja. Za imovinsku štetu u vidu troška premještanja vozila nakon štetnog događaja putem vučne službe tužitelj temeljem odredbe čl. 1086 ZOO-a ostvaruje pravo na kamatu od dana plaćanja tog troška za što je priložio račun.

51. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 2, a u svezi s čl. 155 st. 1 ZPP-a najprije je utvrđen postotak u kojem je svaka stranka uspjela u postupku, te je utvrđeno da je tužitelj matematički gledano uspio u postupku 60%, s obzirom da je od zatraženog iznosa dosuđen iznos od 60% pri tom je omjer uspjeha u parnici ocijenjen prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu. Vodilo se računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva za što je tužitelju priznao još 10% odnosno priznat mu je uspjeh u postupku od 70%.

51.1. Nakon što je utvrđen uspjeh u postupku tuženika od 30%, oduzet je postotak uspjeha tuženika od postotka uspjeha tužitelja, te je utvrđeno da tužitelju treba dosuditi 40% njegovih troškova.

51.2. Tužitelju zastupanom po odvjetniku kao osnovani priznati zatraženi troškovi sastava tužbe za što se temeljem Tbr. 7. Toč. 1. Tarife (Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" 138/2023 u daljem tekstu Tarifa) mogao priznati iznos od 75 bodova, trošak sastava podneska od 3. srpnja 2018. u kojem se očitovao na odgovor na tužbu, trošak sastava podneska od 13. ožujka 2024. u kojem se očitovao na nalaz i mišljenje sudskog vještaka o dinamici prometne nezgode i trošak sastava podneska od 21. listopada 2024. u kojem se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka o visini štete za što se temeljem Tbr. 8. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 75 bodova, za svaki podnesak za što se temeljem Tbr. 8. toč. 3. Tarife mogao priznati iznos.

51.3. Tužitelju je također priznat trošak zastupanja na ročištima od 25. listopada 2019., 29. studeni 2023., 6. veljače 2024., 11. lipnja 2024., i 27. studeni 2024. na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari za što se temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 75 bodova kn za svako ročište. Također je priznat trošak sastava zahtjeva za naknadu štete za što se temeljem Tbr. 7. toč. 1. Tarife mogao priznati iznos od 75 bodova.

51.4. Na ime zastupanja na ročištima od 27. travnja 2023., i 5. rujna 2023., temeljem Tbr. 9. toč. 2. Tarife priznat je iznos od 37,5 bodova za svako ročište, na ime zastupanja na ročištima od 12. lipnja 2018. i 10. srpnja 2018. temeljem Tbr. 9. toč. 5. Tarife priznat je iznos od 18,75 bodova za svako ročište.

51.5. Tužitelju je ukupno na ime troškova zastupanja po punomoćniku odvjetniku priznat iznos od 1.968,75 eura s uključenim PDV-om od čega se tužitelju s obzirom na postignut uspjeh u postupku mogao dosuditi iznos od 787,50 eura.

51.6. Potom je tužitelju priznati trošak prometnog vještačenja u iznosu od 250,00 eura, trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 79,63 eura i trošak sudske pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eura od čega mu je također dosuđen iznos od 40%, odnosno iznos od 153,08 eur, što daje ukupni parnični trošak u iznosu od 940,58 eura.

52. Temeljem odredbe čl. 151. st. 3. ZPP-a tužitelju je dosuđena zatezna kamata na troškove postupka od dana donošenja odluke.

U Županji, 13. siječnja 2025.

Sudac:

Anica Pastović

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana, od dana primitka iste.

Žalba se predaje putem ovog suda pisana u tri primjerka.

O tome obavijest:

1. Odvjetnik Hrvoje Jović, Vinkovci,

2. Odvjetnik Krunoslav Gloković, Županja.