Posl. broj P-6287/2019

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Stalna služba u Sinju

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, Stalna služba u Sinju, po sucu ovog suda Tei Lolić Prenc, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice TF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Sandri Šimunić Mamić, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika AGRAM LIFE osiguranje d.d. iz Zagreba, Trnjanska cesta 108, OIB: 18742666873, zastupanog punomoćnicima – odvjetnicima u odvjetničkom društvu Grgić & partneri u Zagrebu, radi isplate osigurnine, nakon glavne rasprave zaključene dana 13. studenoga 2024. u nazočnosti punomoćnika stranaka, dana 13. siječnja 2025. godine, donio je i javno objavio

p r e s u d u

I. Nalaže se tuženiku AGRAM LIFE osiguranje d.d., Zagreb, Trnjanska cesta 108, OIB: 18742666873 u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici TF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime osigurnine iznos od 7.943,46 Eur sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 22.12.2017. godine pa do isplate, obračunate od 22.12.2017. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, dok se za više zatraženih 5.673,90 Eur tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženiku AGRAM LIFE osiguranje d.d., Zagreb, Trnjanska cesta 108, OIB: 18742666873 u roku od petnaest dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužiteljici TF, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zakonske zatezne kamate koje teku:

- na iznos od 3.882,14 EUR /29.250,00 kn od 22.12.2017.g. pa do 10.04.2018. g. - na iznos od 530,89 EUR / 4.000,00 kn od 22.12.12.2017. g. pa do 10.04.2018. g. - na iznos od 6.808,68 EUR/ 51.300,00 kn od 22.12.2017. g. pa do 25.09.2018. g. a što uglavičeno iznosi 456,29 EUR / 3.437,92 kn sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe 20.12.2019. pa do isplate obračunate od 20.12.2019. do 31.12.2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih za

Posl. broj P-6287/2019

razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. pa do 31.12.2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 01.01.2024. pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine.

III. Svaka stranka snosi svoje troškove ovog parničnog postupka.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je dana 24. srpnja 2016. tužiteljica stradala kao putnica u prometnoj nezgodi u kojem trenutku da je bila redovna studentica Ekonomskog fakulteta osigurana policom osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja, zaključenom između Sunca osiguranja d.d. kao osiguratelja i Ekonomskog fakulteta kao ugovaratelja osiguranja u korist osiguranika - studenata prema službenoj evidenciji, da je Sunce osiguranje d.d. pripojeno tuženiku pa da tuženik odgovara za njegove obveze, da je tužiteljica u prometnoj nezgodi zadobila višestruke i teške tjelesne ozljede uslijed čega je kod nje nastupio trajni invaliditet, da se tužiteljica bila obratila tuženiku 07. prosinca 2017. sa zahtjevom za isplatom osigurnine, pa da je tuženik najprije odbio zahtjev tužiteljice kao neosnovan, a potom po izjavljenom prigovoru tužiteljici isplatio samo dio pripadajuće osigurane svote i to dana 20. travnja 2018. iznos od 29.250,00 kuna kao dnevnu naknadu za liječenje u bolnici, dana 10. travnja 2018. iznos od 4.000,00 kn kao naknadu za lom kosti i dana 25. rujna 2018. iznos od 51.300,00 kuna kao naknadu za trajni invaliditet za procijenjenih 6% invaliditeta, dok da je tuženik odbio isplatiti cjelokupni pripadajući iznos na ime invaliditeta i pripadajuće zakonske zatezne kamate na ime ispaćenog iznosa osigurnine, da tužiteljica traži da joj se pored već isplaćenog iznosa na ime trajnog invaliditeta isplati i daljnji iznos te nadalje da joj se isplati kamata od dana 22. prosinca 2017. pa do isplate tj. od dana kad je tuženik pao u zakašnjenje pa do isplate. Podneskom od dana 14. svibnja 2024. te na zapisniku od dana 09. srpnja 2024. tužiteljica je precizirala postavljeni tužbeni zahtjev na način da je umjesto iznosa od 2.269,56 eur-a zatražila isplatu iznosa od 13.617,36 eur-a.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se istoj u cijelosti usprotivio navodeći da priznaje pasivnu legitimaciju i osnovu odgovornosti, ali da osporava visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tuženik je naveo da se postotak trajnog invaliditeta te ispunjenje uvjeta za njegovo određivanje ocjenjuje isključivo putem tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode), da je temeljem dostupne dokumentacije tuženik tužiteljici isplatio nesporni iznos koji da je razmjeran za ostalom trajnom invaliditetu od 6 %, ali da se ne protivi izvođenju dokaza medicinskim vještačenjem po pribavi cjelovite medicinske dokumentacije. Tuženik se nadalje usprotivio dijelu tužbenog zahtjeva koji se odnosi na isplatu zateznih kamata navodeći da bi tuženik bio dužan kamatu platiti tek nakon što je saznao za svoju obvezu i ako je po pozivu vjerovnika nije platio jer da bi tek tada pao u zakašnjenje pa je predložio postavljeni tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti. Tuženik se usprotivio preciziranom tužbenom zahtjevu navodeći da se radi o preinaci i povišenju tužbenog zahtjeva za što da je protekao i zastarni rok te ističući

Posl. broj P-6287/2019

da je Vrhovni sud na sjednici održanoj 27. svibnja 2024. prekoračio ustavna ovlaštenja kad je zauzeo stajalište da se ne radi o preinaci onda kada je tužbeni zahtjev povećan bez istodobne preinake činjenične osnove tužbe.

3. U dokaznom postupku pregledana je sva pisana dokumentacija u spisu i to:

Ugovor o osiguranju studenata od posljedica nesretnog slučaja u akademskoj godini 2015/2016 od 22. rujna 2015. (list 4-6), rješenje ODO Split broj K-DO-1743/16 od 07. studenog 2016. (list 7-10), polica za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja od 28. rujna 2015. (list 11), klauzula naknada za lom kostiju (list 12), potvrda ekonomskog fakulteta u Splitu od 28. studenoga 2017. (list 13), medicinska dokumentacija (list 14-48), obračun zateznih kamata (list 49-50), uvjeti za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja (list 62-78), Uvjeti za osiguranje predškolske djece, školske djece i studenata od posljedica nesretnog slučaja (list 79), očitovanje liječnice PF (list 80-81), odštetni zahtjev od 06. prosinca 2017. (list 82- 83), nalaz i mišljenje dr. UF (list 109-111).

4. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

5. Pregledom ugovora za osiguranje studenata od posljedica nesretnog slučaja u akademskoj godini 2015/16 utvrđeno je da su dana 22. rujna 2015. Ekonomski fakultet u Splitu i Sunce osiguranje d.d. zaključili grupno osiguranje od posljedica nesretnog slučaja tijekom 24 sata svih studenata osiguranika upisanih u akademskoj godini 2015/2016 za razdoblje osiguranja od 28. rujna 2015. do 30. rujna 2016. te da je za nastupanje trajne invalidnosti uslijed nesretnog slučaja iznos osigurane svote bio 855.000,00 kn. Nadalje je utvrđeno da je tužiteljica bila studentica Ekonomskog fakulteta u akademskoj godini 2015/2016 te da je njezin status redovitog studenta prestao 21. rujna 2016., dakle da je u trenutku stradavanja tužiteljica bila osiguranik prednika tuženika.

6. Uvidom u odštetni zahtjev koji je tuženik zaprimio 11. prosinca 2017. utvrđeno je da je tužiteljica zatražila isplatu osigurnine, a pregledom očitovanja dr. PF, liječnika cenzora osiguravatelja, utvrđeno je da se iz snimaka nesporno vidi prijelom dvaju rebara s minimalnim pomakom ulomka, dok da se ne može sa sigurnošću utvrditi da ih kod ostala dva rebra ne postoji minimalni pomak ulomaka te da je kod tužiteljice zaostao trajni invaliditet od 6% od čega 3% po točki T40 točka 1 prsni koš i 3% po točki T149 koljeno.

7. Pregledom tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja (nezgode) tuženika utvrđeno je da se u točki 6. iste navodi da se ocjena invaliditeta za različite posljedice na jednom zglobu ne zbraja, već da se invaliditet određuje po onoj točki koja daje najveći postotak, da nije dozvoljena primjena dvije točke za isto funkcionalno oštećenje odnosno posljedicu. U točki 40 ove tablice se navodi da se priznaje postotak od 3% za prijelom dva rebra ako je zacijeljen s dislokacijom odnosno 5% za prijelom tri ili više rebara zacijeljenih s dislokacijom. U točki 81 se navodi da se priznaje 3% za umanjenu pokretljivost kralježnice poslije prijeloma tijela kralješka prsnog segmenta dokazanog MR-om ili CT-om neposredno nakon ozljede; prema točki 149. rendgenološki verificirani prijelomi u području koljena s zaraslim pomakom ili intraartikularni prijelomi uz smanjenu pokretljivost koljena priznaju se s 5%; prema točki 150 nestabilnost koljena nakon rupture puknuća ligamentnih struktura – komparirano za zdravim priznaje se od 10 do 20%

Posl. broj P-6287/2019

8. Radi raspravljanja svih spornih okolnosti izveden je dokaz vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji za ortopediju dr. Danči Tripalo koja je navela da je pregledala cjeloviti sudski spis s priloženom medicinskom dokumentacijom, te da je tužiteljici bio utvrđen prijelom od drugog do šestog lijevog rebra, hematopneumatoraks lijevo, otrgnuće dijela tijela prvog torakalnog kralješka, prijelom natkoljenice iznad desnog koljena složeni zglobni, ruptura lateralnog ligamenta desnog koljena, posjekotina u području brade, prsišta i desnog lakta uz ogrebotine po tijelu. Vještakinja se očitovala da bi invaliditet u prsnom košu za prijelom 3 i više rebara iznosio 5 % ; da bi za prijelom u području koljena iznosio 5%, za nestabilnost koljena još 5% te konačno za umanjenu pokretljivost kralježnice 3 %, odnosno ukupno 18%. Vještakinja se očitovala da je i kod rebara i kod koljena došlo do pomaka te da je kod koljena zaostala smanjena pokretljivost u blagoj mjeri budući da se radilo o zglobom prijelomu kod kojeg je zahvaćana i hrskavica, ali i da se točke 149. i 150. tablice odnose na isti zglob. Vezano za kralježnicu je navela da je prijelom potvrđen budući da je nalaz MSCT-a toraksa napravljen na dan ozljede ili neposredno nakon ozljede.

9. Po izvršenom vještačenju na koji tužiteljica nije imala primjedbi ista je uredila postavljeni tužbeni zahtjev na način da je umjesto iznosa od 2.269,56 eur-a zatražila isplatu iznosa od 13.617,36 eur-a, te je predložila zaključiti s raspravljanjem navodeći kako nema daljnjih dokaznih prijedloga. Tuženik se usprotivio navodima tužiteljice navodeći da se radi o preinaci tužbenog zahtjeva ujedno ističući prigovor zastare u odnosu na povišeni tužbeni zahtjev. Nadalje je prigovorio nalazu i mišljenju vještakinje navodeći da bi isti bio nejasan, nepotpun i proturječan samom sebi pa je predložio izvesti dokaz vještačenjem po vještaku radiologu kako bi se utvrdilo postoji li dislokacija ili ne postoji. Tuženik je istaknuo da se na ime ozljede koljena ne mogu zbrajati invaliditeti budući da se radi o istom zglobu pa se posljedice na jednom zglobu ne mogu zbrajati, da se invaliditet može odrediti po onoj točki koja daje najveći postotak pa da je stoga kod tužiteljice zaostao trajni invaliditet od 13 % a ne od 18% kako to tužiteljica potražuje.

10. Sud je odbio prijedlog tuženika da se vještakinja dr. Tripalo pozove radi ponovnog saslušanja kako bi se očitovala o prigovorima tuženika, budući da je kvalificirani punomoćnik tuženika bio nazočan ročištu na kojem je vještačenje provedeno pa je imao prigodu postaviti vještakinji sva pitanja koja su mu se činila spornima. Takav prigovor tuženika sud cijeni odugovlačećim što je svakako protivno načelima ekonomičnosti i koncentracije postupka, pa je sud taj prijedlog tuženika odbio. Sud je prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje dr. Tripalo kao detaljan i stručan, izrađen po svim pravilima struke i sukladno nalozima suda, a paušalnim prigovorima tuženika isti nije doveden i pitanje. Vještakinja je na održanom ročištu dala iscrpne odgovore na sva postavljena pitanja, a puko nezadovoljstvo stranke provedenim vještačenjem ne može biti razlog da se vještačenje obnovi s istim ili drugim vještacima. Nadalje, sud je odbacio prijedlog tuženika za provođenje vještačenja po vještaku radiologu kao nepravovremen, budući da je tuženik takav prijedlog postavio više godina nakon zaključenja prethodnog postupka, a uostalom već je i liječnik cenzor tuženika dr. PF utvrdila u svome očitovanju od 30. svibnja 2018. i 22. prosinca 2017. da je došlo do prijeloma s pomakom u području koljena kao i do prijeloma rebara s pomakom ulomaka, pa svakako tuženiku nije moglo biti nepoznato da je došlo do dislokacije kostiju pri prijelomu, a ukoliko je u to sumnjao, onda bi svakako pravovremeno predložio provesti vještačenje po vještaku radiologu.

11. U odnosu na prigovor tuženika da bi se radilo o preinaci tužbenog zahtjeva i da bi isti bio u zastari za navesti je da je najviši sud zauzeo stav da tužitelj može

Posl. broj P-6287/2019

preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako ju bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka. U konkretnom slučaju tužiteljica je visinu invaliditeta mogla saznati tek nakon provedenog medicinskog vještačenja. Sukladno stavu ovog suda ne radi se o preinaci tužbenog zahtjeva, već o preciziranju istog. Naime, ni stranke ni sud nemaju potrebna stručna znanja kako bi sami utvrdili visinu novčanog potraživanja pa se upravo iz tog razloga i određuje izvesti dokaz vještačenjem po vještaku odgovarajuće struke. Tužiteljica je svoj tužbeni zahtjev precizirala po zaprimanju nalaza i mišljenja vještaka jer ga ranije niti nije mogla precizirati. Uostalom, sve da se i radi o preinaci postavljenog tužbenog zahtjeva, a što ovaj sud ne smatra, temeljem čl. 190. st. 3. Zakona parničnom postupku sud može dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrsishodno za konačno rješenje odnosa među strankama što u konkretnom slučaju svakako jest svrsishodno. Nadalje, zastara potraživanja nije mogla nastupiti budući da se radi o povećanju tužbenog zahtjeva iz iste činjenične i pravne osnove kakva je u tužbi.

12. Iz svih izvedenih dokaza proizlazi da je tuženik tužiteljici priznao invaliditet u visini od 6%, dok iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da je kod tužiteljice zaostalo trajni invaliditet u području rebara od 5%, u području kralježnice od 3% te u području koljena od 10% (5% za prijelom s pomakom i 5% za nestabilnost koljena), što bi ukupno davalo 18%, međutim, tužiteljici se za invaliditet u predjelu koljena ne može priznati više od 5 % budući da se radi o istom zglobu, pa se invaliditet određuje po onoj točki koja daje najveći postotak, tj. 5%, iz čega proizlazi da je kod tužiteljice zaostao trajni invaliditet od ukupno 13%. Budući da je tužiteljici tuženik već isplatio naknadu za trajni invaliditet od 6% to je u ovom postupku tužiteljici priznat daljnji invaliditet od 7%, koji postotak na iznos od 855.000,00 kuna daje 59.850,00 kn odnosno 7.943,46 eur-a, koliko je tužiteljici valjalo priznati, a istovremeno tužiteljicu odbiti za više zatraženih 5.673,90 eur-a.

13. Temeljem čl. 921. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05) ugovorom o osiguranju osiguratelj se obvezuje ugovaratelju osiguranja isplatiti osigurninu ako nastane osigurani slučaj, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje osiguratelju platiti premiju osiguranja. Nije sporno da su stranke zaključile ugovor o osiguranju, da je premija osiguranja plaćena i da je nastupio osigurani slučaj. Temeljem članka 943. stavak 1. istog zakona, kad se dogodi osigurani slučaj osiguratelj je dužan isplatiti osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od 14 dana računajući od kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio, a temeljem stavka 4. istog članka ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu u propisanom roku duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom slučaju kao i naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala. Temeljem članka 966. ZOO-a u ugovorima o osiguranju osoba visina osiguranog iznosa koji je osiguratelj dužan isplatiti kad nastupa osigurani slučaj utvrđuje se u polici prema sporazumu ugovornih strana.

14. Nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev iz točke I. izreke ove presude djelomično, a iz točke II. izreke ove presude u cijelosti osnovan pa je odlučeno kao u točkama I. i II. izreke ove presude.

15. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 4. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, dalje: ZPP) te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14,

Posl. broj P-6287/2019 118/14, 107/15, 37/22), budući da su stranke djelomično uspjele u parnici u približno jednakim dijelovima pa je odlučeno da svaka stranka snosi svoje troškove kao u točki III. izreke.

U Sinju, dana 13. siječnja 2025. godine

S U T K I N J A :

Tea Lolić Prenc

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dostave prijepisa presude. Žalba se izjavljuje pismeno u tri primjerka putem ovog suda, a o žalbi odlučuje županijski sud. Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud neće dostavljati presudu prema odredbama Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 25/13) o dostavi pismena. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, sud će na ročištu uručiti ovjereni prijepis presude. Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasne ploče sudova osam dana, računajući od dana kada je održano ročište za objavu. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 335. ZPP-a).

Dostaviti:

1. pun. tužitelja odvj. Sandra Šimunić Mamić

2. pun. tuženika odvj. društvo Grgić & partneri