REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2794/2022-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sutkinji tog suda Vanesi Brizić Bahun, kao sucu pojedincu, na prijedlog višeg sudskog savjetnika-specijalista Maria Samardžića, u pravnoj stvari tužitelja NŽ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu-Filipu Gregoviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Zagrebački holding d.o.o.-Podružnica Zagrebačke ceste, Zagreb, Donje Svetice 48, OIB:85584865987, zastupan po punomoćnici Maji Zvačko Vuleta, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Mađarić i Lui u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB:26187994862, zastupan po punomoćnici Petri Matić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župić i partneri u Zagrebu, radi naknade štete, nakon zaključene glavne javne rasprave održane dana 26. studenoga 2024. u prisutnosti punomoćnika stranaka i punomoćnice umješača, dana 13. siječnja 2025. godine

r i j e š i o  j e

Prihvaća se sudjelovanje Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB:26187994862, kao umješača na strani tuženika.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos od 419,83 eura/3.163,21 kuna sa zateznim kamatama tekućima od 17. svibnja 2018. do 31. prosinca 2022. po stopi zatezne kamate određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblja dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a za razdoblje od 01. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja za isplatu zateznih kamata tekućih na iznos od 419,83 eura od 03. ožujka 2018. do 16. svibnja 2018., kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku platiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 1.138,27 eura sa zateznim kamatama tekućima od 13. siječnja 2025. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška u iznosu od 62,50 eura, kao neosnovan.

O b r a z l o ž e n j e

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 2. ožujka 2018. oko 16 sati vozeći vlastiti osobni automobil BMW ulicom Trg kralja Petra Svačića u Zagrebu u smjeru juga, između kućnog broja 2 i 3, osjetio siloviti udarac u prednjem, donjem i desnom dijelu automobila nakon čega je zaustavio automobil i pregledom dijela automobila na kojem je osjetio udar primijetio sljedeća oštećenja podvozja automobila: obloga („deka“ kojom su s donje strane prekriveni unutarnji dijelovi) visjela je s automobila i dodirivala cestu, limarija automobila bila je oštećena a mjesto na kojem se nalazi plastični držač (nosač auto dizalice) bilo je potrgano. Na mjestu kolnika na kojem je došlo do udara tužitelj je uočio kako odlomljeni komad asfalta veličine cca. 30 cm stoji uspravno na cesti i strši poput stijene. Nešto dalje od opisane asfaltne stijene tužitelj je pronašao i potrgani dio plastičnog držača (nosača auto dizalice) koji se odlomio i koji je od siline udarca u asfaltnu stijenu odletio u snijeg. Nakon uočenog stanja, tužitelj je pozvao policiju da napravi očevid prometne nesreće kako bi se utvrdile okolnosti prometne nesreće kao i njeni sudionici. Tužitelj je dana 28. listopada 2019. od nadležne policijske postaje zatražio i dobio Potvrdu o prometnoj nesreći iz koje je saznao tko je štetnik u ovom štetnom događaju. Iz Zapisnika o očevidu od 8. srpnja 2018. i Potvrde o prometnoj nesreći od 28. listopada 2019. proizlazi da su sudionici prometne nesreće tužitelj u svojstvu oštećenika (žrtve) te tuženik i ČŽ, zaposlenik i odgovorna osoba pri tuženiku u svojstvu štetnika (okrivljenika). Na temelju rezultata očevida I. postaja prometne policije kao prvostupanjsko prekršajno tijelo donijela je Obavezni prekršajni nalog broj: 511-19- 4475-OPN-7243/2018 od 7. rujna 2018. godine jer je utvrdila prekršajnu odgovornost okrivljenih sukladno čl. 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (u nastavku: ZSPC) jer okrivljenici odnosno osobe štetnici nisu vodile brigu i poduzimale primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa tj., nisu organizirale saniranje udarnih rupa koje su se nalazile uz zapadni rub istočnog kolnika Svačićevog trga koji je bio prekriven snijegom uslijed čega je došlo do prometne nesreće. Pored prekršajno pravne odgovornosti, tuženik je odgovoran i u okviru građanskopravne odgovornosti i to po osnovi odgovornosti za štetu sukladno čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima. Naime, obveza tužitelja kao upravitelja ceste je, između ostaloga, nadzor i pregled ceste i objekata, redovito održavanje prometnih površina, osiguranje preglednosti i čišćenje ceste sukladno čl. 13. Pravilnika o održavanju cesta. Uz navedeno, obveza je tuženika da ako nastane izvanredni događaj koji je u ovom slučaju oštećenje kolničke konstrukcije (asfaltnu stijenu) koja ugrožava sigurnost prometa, odmah obavijestiti mjesto stalnog dežurstva sukladno čl. 39. st. 1. t. 4. Pravilnika o ophodnji javnih cesta (75/2014; u nastavku: POJC), a mjesto opasnosti osigurati odnosno označiti kao privremenu opasnost na javnoj cesti postavljanjem prometnih znakova sukladno čl. 45. POJC-a. Prema tome, štetna radnja je propust tuženika da sanira oštećenje na cesti odnosno da isto obilježi odgovarajućom prometnom signalizacijom sukladno navedenim propisima. Dakle, protupravnom radnjom tuženika došlo je do udarca automobila u asfaltnu stijenu jer cesta nije bila u voznom stanju zbog iste odnosno nije bila obilježena odgovarajućom prometnom signalizacijom, a uz neočišćen snijeg na cesti tužitelj udarac nije mogao izbjeći čime je tužitelju prouzročena imovinska šteta. Opisana oštećenja na automobilu tuženika prouzročena su propustom tuženika. Vozilo je pregledano i popravljeno u ovlaštenom servisu za automobil tužitelja. Iznos štete odgovara cijeni popravka automobila u ovlaštenom servisu u iznosu od 3.163,21 kn čiju naknadu sukladno čl. 1085. ZOO-a tužitelj potražuje od tuženika sa zateznim kamatama od 03. ožujka 2018. do isplate uz nadoknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava uzročno-posljedičnu vezu između u tužbi opisanog štetnog događaja i nastale štete jer je iz fotografija dostavljenih uz tužbu vidljivo da na fotografiranom mjestu (ukoliko je isto mjesto nastanka štete) ne postoji oštećenje takve veličine da tužitelj istu nije mogao pravovremeno uočiti i istu zaobići pri čemu do nastanka štete ne bi došlo. Osporava se odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja te se ističe prigovor isključive odgovornosti tužitelja. Također, okolnost da je protiv odgovorne osobe pokrenut prekršajni postupak i eventualno izdan Obvezni prekršajni nalog ne utječe na odgovornost tuženika, jer je tužitelj dužan dokazati kumulativno svaku pojedinu pretpostavku za naknadu štete sukladno odredbama ZOO-a, a odluka Prekršajnog suda ne obvezuje ovaj sud u donošenju odluke. Obzirom je sporno je li tuženik odgovoran za upravljanje i održavanje predmetne prometnice te, ukoliko jest, je li u zimskim uvjetima mogao pravovremeno djelovati na način da ukloni snijeg (svaki vozač je, sukladno Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, dužan prilagoditi vožnju uvjetima na kolniku) pri čemu nije poznato kada je nastalo predmetno oštećenje, tuženik osporava osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Ovo posebno jer nije vidljivo od kada datiraju fotografije koje je dostavio tužitelj, jesu li ih sačinili policijski službenici i da li iste prileže spisu nadležne policijske postaje. Osporava i pasivnu legitimaciju, jer tužitelj nije dokazao da bi tuženik bio nadležan za održavanje opisanog mjesta nezgode. Osporava se osnova i visina tužbenog zahtjeva u cijelosti te se ističe prigovor zastare. Naime, štetni događaj se dogodio dana 02.03.2018., a tužitelj je tužbu podnio dana 27.10.2022., dakle izvan zastarnog roka od 3 godine. Tužitelj u tužbi navodi da se zastarni rok računa od dana 28.10.2019. kada je od nadležne policijske postaje zatražio i dobio Potvrdu o prometnoj nesreći iz koje je saznao za štetnika, pa da se tek od tada računa subjektivni rok od 3 godine. Tuženik se protivi navedenom te ističe kako je iz dokumentacije koju je zaprimio uz tužbu vidljivo da je tužitelj mogao saznati za štetnika danom nezgode, odnosno danom sastavljanja Zapisnika o očevidu, a najkasnije s danom 08.07.2018. s kojim danom je izdana Potvrda pod brojem: 511-19-44/6-8-0848/2018. Naime, iz dokaza priloženih uz tužbu vidljivo je da je tužitelj zatražio izdavanje navedene potvrde o prometnoj nezgodi dana 23.10.2019., međutim, tužitelj nije dostavio Potvrdu o nezgodi izdanu s tim danom, pa nije dokazao da je to najraniji trenutak saznanja za štetnika. Osim što je stav sudova u raširenoj sudskoj praksi da je tužitelj mogao saznati za štetnika na dan nezgode, u ovom slučaju tužitelju su bili dostupni podaci o štetniku dana 08.07.2018. s kojim danom je izdana Potvrda o nezgodi i iz koje je vidljivo da se izdaje na zahtjev. Dakle, tužitelj je za štetnika saznao dana 08.07.2018., a za visinu (opseg) štete danom primitka računa za popravak vozila 17.05.2018., s kojim danom je i platio navedeni račun. Kako je tužba podnesena nakon proteka roka od 3 godine računajući od 08.07.2018. kada su tužitelju bili dostupni podaci o štetniku (kao kasnijem datumu), predmetna tražbina tužitelja je u zastari te predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. U postupak se na strani tuženika umiješalo društvo Croatia osiguranje d.d., kod kojeg je tuženik na dan štetnog događaja imao zaključenu policu osiguranja od odgovornosti, koje miješanje je dopušteno ovosudnim rješenjem sukladno čl. 206. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje:ZPP) te se umješač u cijelosti pridružio navodima tuženika.

4. Tijekom postupka izvedeni su dokazi uvidom u zapisnik o očevidu od 08. srpnja 2018. (list 19-20 spisa), skica mjesta događaja (list 22 spisa), fotografije (list 25-27 spisa), potvrdu od 08. srpnja 2018. (list 15-16 spisa), zahtjev za izdavanje potvrde (list 17 spisa), račun (list 4 spisa), potvrda o plaćanju (list 9 spisa), saslušan je tužitelj, pribavljen je cd s fotografijama policijskog izvida (list 93 spisa) za potrebe prometnog vještačenja, izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku prometne struke ZŽ.

5. Ocjenjujući u postupku izvedene dokaze sukladno čl. 8. ZPP-a, tužbeni zahtjev je utvrđen osnovanim kao pod toč. I izreke.

6. Sud nije izvodio dokaze čitanjem i razgledavanjem ostalih isprava, kao nepotrebno, jer je činjenično stanje potpuno utvrđeno izvođenjem gore navedenih dokaza.

7. Među strankama nije sporna aktivna legitimacija tužitelja.

8. Sporna je uzročno posljedična veza, odgovornost tuženika za nastanak predmetnog štetnog događaja uz isticanje prigovora isključive odgovornosti tužitelja, pasivna legitimacija odnosno je li tužitelj odgovoran za upravljanje i odražavanje predmetne prometnice, osnova i visina tužbenog zahtjeva te je istaknut prigovor zastare.

9. Uvidom u zapisnik o očevidu od 08. srpnja 2018. i potvrdu od 08. srpnja 2018. utvrđeno je da se dana 02. ožujka 2018. u 16.45 sati u Zagrebu, Trg Petra Svačića 2 dogodila prometna nesreća. Policijski djelatnici su izašli na mjesto događaja po dojavi NŽ. Na mjesto događaja izašli su djelatnici Zagrebačkih cesta koji su udarnu rupu označili prometnim oznakama. Oštećen je donji dio vozila, plastična zaštita podvozja vozila ZG1249-GM, vlasništvo NŽ. Mjesto događaja do dolaska ekipe za očevide je izmijenjeno utoliko što je vozač NŽ pomaknuo vozilo s kolnika radi nesmetanog odvijanja prometa. Udarna rupa je zatečena uz zapadni rub istočnog kolnika Svačićevog trga. Trag krhotine plastike osobnog automobila ZG1249-GM nalazi se uz zapadni rub istočnog kolnika Svačićevog trga. Mjesto događaja je fotografirano. Zapisnik o očevidu je dostavljen Referadi prekršajnog postupka kao prilog Izvješća o počinjenom prekršaju protiv Zagrebački holding podružnica Zagrebačke ceste.

10. Uvidom u skicu mjesta događaja i policijske fotografije utvrđen je smjer kretanja vozila tužitelja na istočnom kolniku Svačićevog trga u Zagrebu, položaj udarne rupe na kolniku i trag krhotine plastike osobnog automobila ZG1249-GM. Fotografirano je mjesto događaja sa vidljivom udarnom rupom, grumenom veličine dvadesetak cm te podvozje vozila na kojem je vidljivo kako visi plastična zaštita podvozja.

11. Uvidom u zahtjev za izdavanje potvrde utvrđeno je kako je tužitelj dana 28. listopada 2019. podnio zahtjev I postaji prometne policije za izdavanje potvrde o prometnoj nesreći od 02. ožujka 2018. u Zagrebu, Trg Petra Svačića.

12. Uvidom u račun br. 3835/1/31 utvrđeno je da je Tomić &Co. izdao dana 17. svibnja 2018. račun tužitelju za radove na vozilu marke BMW na iznos od 3.163,21 kuna.

13. Uvidom u potvrdu o plaćanju utvrđeno je da je tužitelj dana 17. svibnja 2018. platio iznos od 3.163,21 kuna Tomić &Co. d.o.o.

14. Iz iskaza tužitelja proizlazi da se dana 02. ožujka 2018. vozio Preradovićevom ulicom u smjeru juga te je stao na križanju sa zelenim valom. Potom je nastavio kretanje u smjeru juga dolazeći prema trgu Petra Svačića i tijekom vožnje osjetio udarac u donji desni prednji dio automobila. Zaustavio je vozilo, izašao van i uočio oštećenje na vozilu kao i dijelove vozila koji su bili na cesti. Pogledao je unatrag i vidio asfaltnu stijenu u visini u cca 30 cm. Pozvao je policiju. Policija je potom obavila očevid. Zapisnik o provedenom očevidu nije dobio neposredno nakon provedenog očevida obzirom da isti nije odmah bio izrađen. Naknadno je zvao I PP Zagreb da bi došao do zapisnika ali mu se nitko nije javljao na telefon. Otišao je osobno u I PP Zagreb i zatražio izdavanje zahtjeva o prometnoj nezgodi, misli da je to bilo negdje 28. listopada. Nakon toga je dobio potvrdu o prometnoj nesreći ali ne i zapisnik o očevidu. Potom je na Prekršajnom sudu u Zagrebu izvršio uvid u prekršajni spis iz kojega je uslikao zapisnik o očevidu koji se danas nalazi u ovom spisu. Fotografija koja se nalazi na listu 13 spisa prikazuje odlomljenu asfaltnu stijenu. Relativno često se kreće dionicom ceste na kojoj se desio štetni događaj. Ispod asfaltne stijene uočio je rupu na asfaltu koja odgovara veličini asfaltne stijene, ne može točno utvrditi mehanizam nastanka odloma stijene, a radi li se o asfaltnoj stijeni ili kamenčiću stvar je uvida obzirom da netko odron veličine od 30-ak cm može nazivati stijenom odnosno kamenčićem. Nije se informirao o osobi štetnika od strane drugih tijela nego samo od nadležne policijske postaje.

15. Iz nalaza i mišljenja vještaka prometne struke dipl. ing. ZŽ proizlazi da je prema zapisniku o očevidu i fotografijama policije koje se nalaze na CD-u u ovom štetnom događaju na vozilu tužitelja nastala oštećenja plastične zaštite podvozja i plastične obloge desnog praga. Na osnovi stanja spisa i utvrđenih oštećenja na vozilu tužitelja zaključio je da je vozilo tužitelja svojim prednjim desnim kotačem naišlo na oštećeni dio kolnika pri čemu je došlo do podizanja dijela oštećenog kolnika i oštećenja prednjeg desnog donjeg dijela vozila tužitelja. Prilikom obavljanja očevida od strane policije na kolniku je utvrđeno oštećenje kolnika u vidu udarne rupe koja je u skici policije na listu označena brojkom 2 i trag čestica plastike vozila tužitelja označen brojkom 3. Položaj opisanih materijalnih tragova uz smjer kretanja vozila tužitelja označen brojkom 1 upućuje na zaključak da se oštećeni dio kolnika, gledano u smjeru kretanja vozila tužitelja, nalazio na desnoj polovini kolnika udaljen od desnog ruba kolnika oko 1,5 m, a kako je to prikazano na skici i fotografijama policije. Bliži izgled oštećenog dijela kolnika u vidu udarne rupe prikazuju fotografije policije. Za izračun brzine kretanja vozila tužitelja neposredno prije nailaska na oštećeni dio kolnika nema elemenata jer na kolniku nisu utvrđeni bilo kakvi materijalni tragovi od kotača vozila tužitelja. Utvrđena dinamika uz položaj i oblik zatečenih materijalnih tragova pokazuju da je vozilo tužitelja tijekom kretanja po svojoj desnoj polovini kolnika svojim prednjim desnim kotačem naišlo na oštećeni dio kolnika pri čemu je došlo do podizanja dijela oštećenog kolnika i oštećenja prednjeg desnog donjeg dijela vozila tužitelja, što znači da je oštećenje kolnika u vidu udarne rupe bilo uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. Uzimajući o obzir stanje površine kolnika koji je bio prekriven snijegom kao i mehanizam nastanka oštećenja, nije realno za očekivati da je tužitelj imao bilo kakve tehnički objektivne mogućnosti izbjegavanja predmetnog štetnog događaja. Pregledom računa tvrtke Tomić&Co. utvrdio je da su sve stavke u računu popravka realno obračunate i da su u skladu s utvrđenom dinamikom nastanka predmetnog štetnog događaja pa stoga visina štete na vozilu tužitelja kao posljedica predmetnog štetnog događaja iznosi zajedno s PDV-om 3.163,21 kuna ili preračunato 419,83 eura. Provedena analiza pokazuje da je vozilo tužitelja tijekom kretanja po sebi desnoj polovini kolnika svojim prednjim desnim kotačem naišlo na oštećeni dio kolnika pri čemu je došlo do podizanja dijela oštećenog kolnika i oštećenja prednjeg desnog donjeg dijela vozila tužitelja, što znači da je oštećenje kolnika u vidu udarne rupe bilo uzrokom nastanka predmetnog štetnog događaja. U ovakvoj prometnoj situaciji nije realno za očekivati da je tužitelj imao bilo kakve tehnički objektivne mogućnosti izbjegavanja predmetnog štetnog događaja. Visina štete na vozilu tužitelja kao posljedica predmetnog štetnog događaja iznosi zajedno s PDV-om 419,83 eura.

16. Na primjedbe tuženika vještak je saslušan te je iskazao da za izračun brzine kretanja vozila tužitelja nije bilo elemenata pa stoga istu nije bilo moguće niti izračunati. Činjenica da je prema zapisniku o očevidu od strane djelatnika policije utvrđeno oštećenje plastične zaštite podvozja i plastične obloge desnog praga vozila tužitelja, a ne oštećenja prednjeg desnog kotača ili ovjesa, u tehničkom smislu ukazuju da takva oštećenja nisu bila posljedica brzine kretanja vozila tužitelja nego isključivo okomitog gibanja zbog predmetnog oštećenja kolnika, pa bi stoga do nastanka ovakvih oštećenja došlo i kod minimalnih brzina kretanja vozila tužitelja. Nadalje u konkretnom slučaju sam izgled štetnog događaja je bio takav da u konačnici nije bilo realno za očekivati da je tužitelj imao objektivne mogućnosti izbjegavanja nastanka predmetnog štetnog događaja. Što se tiče visine štete navodi da u spisu nema izvida štete kojeg bi mogao usporediti sa računom popravka vozila tužitelja, pa je stoga i u nalazu samo mogao zaključiti da su sve stavke iz navedenog računa popravka realno obračunate te da su u skladu s utvrđenom dinamikom nastanka predmetnog štetnog događaja kao i utvrđenjima djelatnika policija tijekom očevida. U navedenom računu detaljno su opisani zamijenjeni dijelovi, potrošeni materijal kao i radni sati.

17. Nalaz i mišljenje vještaka sud je prihvatio kao nepristrano i obrazloženo te sukladno pravilima struke, a primjedbe tuženika vještak je obrazloženo otklonio, isti je u skladu s ispravama u spisu, nakon čega nije više bilo pitanja za vještaka, pa je odbijen dokazni prijedlog tuženika i umješača izvođenjem dokaza prometnim vještačenjem po novom vještaku, kao nepotrebnim.

18. Iskaz tužitelja sud je prihvatio, jer je isti logičan i uvjerljiv te nije u suprotnosti s ispravama u spisu, a niti je u suprotnosti s utvrđenjima vještaka. Tako je sud prihvatio iskaz tužitelja koji je naveo da je dana 02. ožujka 2018. vozio u smjeru juga dolazeći prema trgu Petra Svačića i tijekom vožnje osjetio udarac u donji desni prednji dio automobila. Zaustavio je vozilo i uočio oštećenje na vozilu kao i dijelove vozila koji su bili na cesti. Pogledao je unatrag i vidio asfaltnu stijenu u visini u cca 30 cm. Pozvao je policiju, koja je obavila očevid. Zapisnik o provedenom očevidu nije dobio neposredno nakon provedenog očevida obzirom da isti nije odmah bio izrađen. Naknadno je zatražio izdavanje zahtjeva o prometnoj nezgodi. Nakon toga je dobio potvrdu o prometnoj nesreći. Dakle, prihvaćen je iskaz glede nastanka štetnog događaja odnosno dinamike nastanka događaja, jer drugačije ne proizlazi niti iz utvrđenja vještaka.

19. Dakle, u postupku je utvrđeno:

-da je do štetnog događaja došlo dana 02. ožujka 2018. u 16.45 sati u Zagrebu, Trg Petra Svačića 2 na način da je vozilo tužitelja svojim prednjim desnim kotačem naišlo na oštećeni dio kolnika pri čemu je došlo do podizanja dijela oštećenog kolnika i oštećenja prednjeg desnog donjeg dijela vozila tužitelja,

-uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja je oštećenje kolnika u vidu udarne rupe,

-na tužiteljevom vozilu nastala su oštećenja plastične zaštite podvozja i plastična obloga desnog praga vozila,

-oštećenja nisu bila posljedica brzine kretanja vozila tužitelja nego isključivo okomitog gibanja zbog predmetnog oštećenja kolnika, pa bi do ovakvih oštećenja došlo i kod minimalnih brzina kretanja vozila tužitelja,

-tužitelj objektivno nije mogao izbjeći nastanak štetnog događaja te nije pridonio nastanku štete odnosno ne postoji isključiva odgovornost tužitelja,

-na mjesto događaja su izašli djelatnici tuženika koji su udarnu rupu označili prometnim oznakama,

-visina štete utvrđena je u iznosu od 419,83 eura.

20. Odredbom čl. 107. Zakona o cestama (Narodne novine br. 84/11., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 4/23., 133/23., dalje:ZC) propisano je da se upravljanje, građenje i održavanje nerazvrstanih cesta obavlja na način propisan za obavljanje komunalnih djelatnosti sukladno propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo, ako ovim zakonom nije propisano drukčije. Jedinica lokalne samouprave može osnovati trgovačko društvo u svom vlasništvu radi obavljanja poslova upravljanja i održavanja nerazvrstanih cesta.

21. Nadalje, sukladno čl. 98. st. 1. ZC-a cesta unutar grada na kojoj se dogodio predmetni štetni događaj je nerazvrstana cesta, a na temelju čl. 14. i čl. 15. Odluke o nerazvrstanim cestama (Službeni glasnik Grada Zagreba br. 18/13., 16/14., 25/15., 2/17., dalje:Odluka) održavanje nerazvrstanih cesta kao mjestimični popravci i hitni popravci u što spada i krpanje rupa povjereno je tuženiku sukladno čl. 16. st. 1. Odluke. Osim toga djelatnici tuženika su nakon štetnog događaja izašli na mjesto događaja i udarnu rupu označili prometnim oznakama, pa je stoga neosnovan prigovor promašene pasivne legitimacije.

22. Nadalje, odredbom čl. 1045. st. 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 155/23., dalje:ZOO) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

23. Dakle, za naknadu štete nastale oštećenjem kolnika na cesti pravna osoba koja održava cestu odgovara po načelu predmnijevane krivnje. U konkretnom slučaju treba uzeti u obzir da udarna rupa koja se nalazi na kolniku ceste predstavlja iznimnu opasnost za sve sudionike u prometu.

24. Budući je utvrđeno da je uzrok nastanka predmetnog štetnog događaja oštećenje kolnika u vidu udarne rupe te da je rupa na kolniku na mjestu štetnog događaja bila obilježena ili sanirana, a koji poslovi su u nadležnosti tuženika, tada do štetnog događaja ne bi došlo.

25. Kada je utvrđeno da se udarna rupa nalazila na kolniku ceste samim time dokazan je propust u održavanju ceste od strane pravne osobe koja održava cestu. Na tuženiku je teret dokazivanja činjenice da nije bilo njegovih propusta u održavanju ceste pri čemu tužitelj nije dužan konkretizirati svaki pojedini propust ili štetnu radnju zbog kojih se udarna rupa zatekla na kolniku ceste. Tuženik je društvo koje održava cestu na kojoj se dogodio predmetni štetni događaj. Tuženikova je zakonska obveza održavati cestu sukladno čl. 2. st. 1. t. 13., čl. 23. i 33., a u svezi s čl. 107. ZC-a te čl. 3. st. 1. točka 7. Zakona o komunalnom gospodarstvu (Narodne novine br. 36/95., 70/97., 128/99., 57/00., 129/00., 59/01., 26/03. –pročišćeni tekst, 82/04., 178/04., 38/09., 79/09., 153/09., 49/11., 84/11., 90/11., 144/12., 94/13., 153/13., 147/14. i 36/15.). Redovito održavanje ceste uključuje poduzimanje odgovarajućih mjera i radnji sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta, ali i sa svrhom održavanja i omogućavanja sigurnog i neometanog prometa na cestama.

26. U ovom slučaju, na kolniku ceste našla se udarna rupa. Teret dokaza da su poduzete sve radnje radi odvijanja nesmetanog i sigurnog prometa, bio je, kako je naprijed navedeno, na tuženiku. No, tuženik nije dokazao suprotno.

27. Sama činjenica što tuženik održava predmetnu cestu i što nisu nađena oštećenja prije štetnog događaja, ne znači da nema tuženikove odgovornosti za štetu ili da nema tuženikovih propusta u održavanju ceste. Budući da tuženik održava cestu i da je bio u obvezi održavati cestu na način koji omogućava siguran promet, tuženik je dužan naknaditi štetu korisniku ceste prouzročenu njegovim propustom da poduzme mjere radi sigurnog neometanog prometa i mjere održavanja sigurnosti prometnice.

28. U odnosu na prigovor zastare isti je neosnovan. Naime, štetni događaj se dogodio 02. ožujka 2018., a tužitelj je za štetnika saznao tek podnošenjem zahtjeva za izdavanje potvrde dana 28. listopada 2019. I postaji prometne policije. Kako je tužba podnesena dana 27. listopada 2022. ista je podnesena unutar zastarnog roka od tri godine sukladno čl. 230. ZOO-a.

29. Kako je u postupku utvrđeno da visina imovinske štete u vidu troškova popravka vozila tužitelja iznosi 419,83 eura (3.163,21 kn) s PDV–om, tužitelju je dosuđen zatraženi iznos od 419,83 eura/3.163,21 kuna.

30. Prema odredbi čl. 1086. ZOO-a obveza naknade imovinske štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete, ali u konkretnom slučaju tužitelj je priložio račun popravka vozila pa se radi o tzv. nenovčanoj imovinskoj šteti čija je visina utvrđena popravkom, zbog čega i zatezna kamata na taj vid štete tužitelju pripada od dana kada su učinjeni troškovi radi otklanjanja štete tj. od 17. svibnja 2018. od kada je tuženik u zakašnjenju.

31. Stopa zatezne kamate određena je sukladno čl. 29. ZOO-a.

32. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbama čl. 154. st. 5. (tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu sporednog tužbenog zahtjeva i to tijeka zatezne kamate) i čl. 155. ZPP-a, a isti troškovi odmjereni su sukladno vrijednosti predmeta spora, postavljenom zahtjevu za nadoknadu troškova postupka i Tbr. 52. st. 3. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23, dalje:OT) te da na sve obavljene radnje odvjetnik ima pravo obračunati pripadajući porez na dodanu vrijednost.

33. Slijedom navedenog, tužitelju je valjalo priznati troškove postupka, kao potrebne za vođenje parnice, koji se sastoje od troška sastava tužbe (Tbr. 7./1. OT), sastav podnesaka od 16. ožujka 2023., 22. ožujka 2023. i 09. srpnja 2023. (Tbr. 8./1. OT), zastupanja na ročištima 28. travnja 2023., 12. listopada 2023. i 26. studenoga 2024. (Tbr. 9./1. OT), za svaku radnju po 50 bodova. Dakle, ukupno 350 bodova, pa s obzirom na vrijednost boda od 2 eura, uvećanog za pripadajući PDV 25%, ukupno iznosi 875,00 eura. Ujedno je tužitelju u cijelosti valjalo priznati trošak predujmova vještačenja u iznosu 199,08 eura i 50,92 eura te trošak sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 13,27 eura.

34. Međutim, nije priznat trošak zastupanja na ročištu za objavu odluke, budući da trošak ročišta za objavu presude nije potreban u smislu čl. 155. ZPP-a jer se presuda neposredno nakon ročišta za objavu objavljuje i na e-oglasnoj ploči te je cjelovit sadržaj odluke dostupan strankama odmah nakon ročišta za objavu, pa isti nije bio potreban za postupak, a na ročištu za objavu nije potrebna prisutnost stranaka niti može utjecati na postupak.

35. Stoga je tužitelju valjalo dosuditi parnične troškove u sveukupnom iznosu 1.138,27 eura, zajedno sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja presude do isplate, sukladno čl. 151. st. 3. ZPP-a, dok je u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova odbijen (zahtijevan ukupan trošak od 1.200,77 eura).

36. Slijedom navedenog je odlučeno kao u izreci.

U Zagrebu 13. siječnja 2025.

Sutkinja

Vanesa Brizić Bahun

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana objave presude odnosno od dana dostave prijepisa ove presude u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (Čl. 335. Zakona o parničnom postupku). Žalba se podnosi pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni županijski sud. Presuda se može pobijati samo zbog pogrešne primjene materijalnog prava i zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku (osim iz čl. 354. st. 2. točke 3.). Žalba protiv presude ne odgađa ovrhu.

DNA:

1. Oglasna ploča suda 8 dana