Republika Hrvatska

Općinski sud u Požegi

Sv. Florijana 2, Požega

Poslovni broj: Pn-46/2022-37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Požegi, po sucu ovog suda Mihovilu Budimiru, kao sucu pojedincu, u parničnom predmetu tužitelja HT, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Galoviću, odvjetniku u Kutini, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d., OIB:23759810849 iz Zagreba, Ulica Vjekoslava Heinzela 70, zastupan po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku u Vinkovcima, radi naknade neimovinske i imovinske štete, 13. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Ulica Vjekoslava Heinzela, 10000 Zagreb, OIB: 23759810849, da tužitelju HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade neimovinske štete isplati iznos od 16.000,00 (šesnaesttisuća) eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 02.10.2019. godine pa do 31.12.2022. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 01.01.2023. godine do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

II Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Ulica Vjekoslava Heinzela, 10000 Zagreb, OIB: 23759810849, da tužitelju HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime naknade štete za tuđu njegu i pomoć isplati iznos od 960,00 (devetstošezdeset) eura sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana. III Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Ulica Vjekoslava Heinzela, 10000 Zagreb, OIB: 23759810849, da tužitelju HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime kamata na nepravovremeno plaćeni nesporni iznos od 3.981,68 EUR (30.000,00 kn), isplati iznos od 515,97 (petstopetnaesteura devedesetsedamcenti) eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 01.12.2021. godine pa do dana 31.12.2022. godine, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 01.01.2023. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

IV Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., Ulica Vjekoslava Heinzela, 10000 Zagreb, OIB: 23759810849, naknaditi tužitelju HT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak parničnog postupka u iznosu od 3.132,69 eura, zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 13. siječnja 2025., pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj HT zastupan po roditeljima RT i DT putem punomoćnika dana 14. svibnja 2022. podnijeli su tužbu protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d. U tužbi navode da je dana 13. srpnja 2019. u Gvozdu, Crevarska strana između kbr. 9 i 12 došlo do teške prometne nezgode u kojoj je upravljajući vozilom registarske oznake [registarska oznaka] osiguranim kod Allianz Hrvatska d.d. policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 0440558218, uzrokujući prometnu nezgodu, smrtno stradao MT, dok su u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] tjelesne ozljede zadobili vozač IT te maloljetni putnik ĆT, dok je maloljetnik putnik, ovdje tužitelj HT zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život. Shodno tome tužitelj se dana 2. listopada 2019. obratio tuženiku sa zahtjevom za naknadom imovinske i neimovinske štete. Do dana podnošenja tužbe, tuženik je na ime naknade štete kao nesporno prvo isplatio iznos od 40.000,00 kuna, a potom iznos od 30.000,00 kuna odnosno ukupno 70.000,00 kuna/ 9.290,60 eura, a što je prema mišljenju tužitelja daleko ispod pravične naknade pretrpljene štete. Nadalje, navodi kako je tužitelj mlada osoba rođena 2007. godine, te da teške ozljede unutrašnjih organa, a koje su posljedice štetnog događaja, uzrokuju cjeloživotno smanjenje životne aktivnosti kao i trpljenje duševnih boli zbog naruženja koje će nositi cijeli život, opetovano ponavlja kako se isplaćena naknada nikako ne može smatrati pravičnom. Obzirom da do izvansudskog rješenja spora nije došlo tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom se nalaže tuženiku da mu na ime naknade štete isplati iznos od 86.675,00 kuna/11.503,75 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama kao i kamate na nepravovremeno plaćeni nesporni iznos te troškove ovog postupka.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe kako priznaje svoju pasivnu legitimaciju budući da je izdana polica od automobilske odgovornosti za osobni automobil marke "Škoda" registarskih oznaka [registarska oznaka] kao što priznaje i zadobivene teške tjelesne ozljede kod mldb. tužitelja koje su uzročno povezane sa štetnim događajem. Napominje kako je tuženik u dva navrata isplatio nesporni iznos štete u visini 70.000,00 kuna/ 9.290,60 eura. Nastavno ističe prigovor visine svih postavljenih zahtjeva neimovinske i imovinske štete, smatrajući kako su navedeni zahtjevi prekomjerno postavljeni te nisu u skladu s medicinskom dokumentacijom, ozljedama tužitelja, kriterijima VSRH-a i sudskom praksom. Vezano uz zahtjev tužitelja za isplatom zakonskih kamata na iznos isplaćen u visini od 30.000,00 kuna ističe kako je isti pravno neosnovan iz razloga što se tužitelj od štetnog događaja liječio sve do 27. kolovoza 2021. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tužitelj je podneskom od 15. travnja 2024., a nakon što je prethodno zaprimio nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, postavio svoj konačni tužbeni zahtjev kojim po odbitku već isplaćenih iznosa na ime naknade neimovinske štete potražuje iznos od 16.000,00 eura, a na ime naknade štete za tuđu njegu i pomoć iznos od 960,00 eura, oba sa zakonskim zateznim kamatama, dok u preostalom dijelu tužbeni zahtjev ostaje neizmijenjen.

4. Podneskom od 3. srpnja 2024. tuženik se usprotivio tako postavljenom sporednom zahtjevu navodeći kako ne prihvaća kamate prije 6. mjeseca 2022. dok se u odnosu na preinaku glavnog tužbenog zahtjeva nije očitovao, pa se sukladno članku 190. ZPP- a smatra da glede istog postoji pristanak tuženika budući da se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, a da se prije toga navedenoj preinaci nije protivio.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio zapisnik o očevidu od 13. srpnja 2019. (list 6- 10 spisa), nalog za isplatu Allianz Zagreb d.d. od 25. studenog 2019. (list 12 spisa), nalog za isplatu Allianz Zagreb d.d. od 30. studenog 2021. (list 13 spisa), medicinsku dokumentaciju za tužitelja (list 14-48 spisa), medicinski karton tužitelja (list 73 spisa), pisani nalaz i mišljenje doktora Marcela Marcikića od 1. ožujka 2024. (list 80-85 spisa), te je saslušan vještak dr. Marcel Marcikić.

7. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 – Odluka US RH, 84/08, 96/08 – Odluka US RH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), ovaj sud je utvrdio da je konačno postavljeni zahtjev tužitelja u cijelosti osnovan.

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske i neimovinske štete nastale iz štetnog događaja od 13. srpnja 2019. gdje je maloljetni tužitelj kao putnik prometne nesreće u mjestu Gvozdu zadobio teške tjelesne ozljede opasne po život, a u kojoj je sudjelovao osiguranik tuženika. Stoga za rješavanje ovoga spora treba primijeniti mjerodavne odredbe Zakona o obveznim odnosima (''Narodne novine'' broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 – dalje u tekstu – ZOO) glede naknade imovinske i neimovinske štete.

8.1. Prema članku 1045. navedenog zakona tko drugome prouzroči štetu dužan ju je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje, pri tome prednjeva obična nepažnja, a za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu, odgovara se bez obzira na krivnju.

8.2. Prema članku 1046. istoga Zakona šteta je umanjene nečije imovine (obična šteta) sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

8.3. Prema članku 1063. tog Zakona za štetu nastalu u vezi s opasnom stvari, odnosno opasnom djelatnošću, smatra da se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete. Nije za odmet napomenuti kako je člankom 1067. istoga Zakona propisano da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, kao i u situaciji kada dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći ni otkloniti odnosno u slučaju kada je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete, a u kojem slučaju je i oslobođenje navedene odgovornosti djelomično.

9. Među strankama nije sporna odgovornost tuženika za štetu, već je sporna visina štete kao i početak roka zakonskih zateznih kamata glede glavnog tako i sporednog tužbenog zahtjeva.

10. Na temelju nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka, specijalista neurokirurgije prim. Marcela Marcikića dr. med. proizlazi da je isti dana 1. ožujka 2024. pregledao tužitelja u pratnji bake i utvrdio da je isti uredno pokretan, da povremeno osjeća bolove u području prijeloma rebara i to kada leži na boku i kad se napreže u pognutom stavom i podizanju težih tereta. Jednako tako, utvrđuje da je maloljetni HT na trajnoj dijetalnoj prehrani, da ne jede začinjenu hranu kao i da povremeno prije ili nakon jela osjeća mučninu što ne može razjasniti. Također utvrđuje da je isti cijepljen protiv gripe, a protiv meningokoka pneumokoka se cijepi u periodičnim terminima dok su mu antibiotici ukinuti u ljeto 2022. Nadalje, vještak navodi da je liječenje tužitelja završeno upravo prestankom uzimanja antibiotika u ljeto 2022., a da se isti nakon ozljede dobro oporavio. Ističe kako su kod tužitelja zaostale trajne posljedice u vidu bolova na mjestu prijeloma rebara, bolovi trbušne stjenke, povremene probavne smetnje te mu je smanjen imunološki potencijal (zbog čega je izložen vrlo opasnim infekcijama- meningokok i pneumokok, te gripi). Posebno ističe kako je tužitelj izgubio neke unutarnje organe (žučna vrećica, slezena) ili dijelove unutarnjih organa (jetra) čime je kod istog značajno smanjena opća životna aktivnost. Posebno navodi kako navedene ozljede i posljedice mogu uzročno posljedično povezati s predmetnom prometnom nesrećom. Mišljenja je da je nakon ozljeđivanja u predmetnoj prometnoj nesreći koju je tužitelj doživio 13. srpnja 2019. riječ o ozljedama koje se kvalificiraju kao osobito teška tjelesna ozljeda. Ističe kako je tužitelj trpio bolove jakog intenziteta 5 dana nakon ozljede, bolove srednjeg intenziteta kroz 15 dana, te bolove slabije intenziteta i trajnog karaktera kroz 40 dana kao i bolove slabijeg intenziteta i povremenog karaktera koji ulaze u pojačane napone. Također navodi da je tužitelj pretrpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja u trenutku neposredno prije sudara, sekundarni strah jakog intenziteta kroz 4 dana nakon nesreće do druge operacije, zatim strah srednjeg intenziteta kroz 15 dana te strah slabog intenziteta kroz 30 dana, a sve zbog zabrinutosti oko ishoda liječenja te eventualnih pojava komplikacija na koje je upozoren. Jednako tako, zbog potreba mirovanja tijekom oporavka, tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć kod odijevanja i obuvanja, održavanja higijene te za obavljanje svakodnevnih potreba i aktivnosti u ukupnom trajanju od 240 sati. Posebno ističe kako je na trbuhu tužitelja vidljiv ožiljak od operacije koji predstavlja narušenog srednjeg stupa, povremeno vidljiva trećima. Zaključno navodi kako je nakon pregleda tužitelja, uzevši u obzir dob i spol, mišljenja da mu je zbog gubitka slezene narušen imunološki sustav zbog čega postoji umanjenje opće životne aktivnosti od oko 25%, zbog gubitka dijela jetara i gubitka žučne vrećice, čime mu je smanjena funkcija probavnog sustava, postoji umanjenje opće životne aktivnosti oko 30%, a zbog prijeloma dva rebra i povremenih bolova pri pritisku na ozlijeđena rebra postoji umanjenje opće životne aktivnosti oko 5%. Jednako tako, umanjena je i čvrstoća i funkcija trbušne stjenke zbog velikog i dubokog ožiljka što također umanjuje opću životnu aktivnost oko 5%. Zbog toga zaključuje da tužitelj svakodnevno ulaže pojačane napore zbog zaostalih trajnih posljedica ukupno u visini od 45% uz naruženost srednjeg stupnja povremeno vidljivo trećima.

10.1. Na ročištu kod ovoga suda dana 26. studenog 2024. vještak se očitovao u odnosu na prigovore tuženika u odnosu na visinu umanjenja opće životne aktivnosti navodeći kako je tužitelj u prometnoj nesreći izgubio jedan važan organ u tijelu- slezenu, zatim dio jetara i žučnu vrećicu, a zbog čega mu je trajno oštećena i umanjena imunološka sposobnost tj. zaštita od infekcija zbog čega će doživotno primati cjepiva. Jednako tako, navodi da mu je zbog gubitka dijela jetara smanjena probavna sposobnost, a čemu doprinosi i gubitak žučne vrećice. Tužitelju je povrijeđeno i pravo osobnosti na slobodnom voljom izabrane aktivnosti kao što su sportske aktivnosti, uživanje hrane i slično. Ističe kako će trajno morati izbjegavati pothlađivanje organizma, boravak u velikim skupinama u vrijeme očekivanih epidemija gripe i sličnih infekcija, čak i COVIDA kao što u dobi od 17 godina mora paziti na ishranu. Slijedom toga, ocjenjuje da njegovo tijelo ulaže pojačane napore, a on trpi duševne boli u visini od 45%. Obzirom da je tužitelj operiran, prerezana mu je koža i muskulatura trbuha iz razloga da bi se pristupilo oštećenim organima i praktički spasio život, pa je time značajno narušena čvrstoća i funkcionalnost trbušne stjenke zbog čega ulaže minimalno pojačane napore kao i zbog prijeloma dva rebra, a koji prijelomi srasli izazivaju povremene bolove istodobno navodeći kako je sve to uzeo u obzir kod ocjene umanjenja opće životne aktivnosti. Vezano uz naruženost kod tužitelja, navodi kako se ista odnosi na operacijski rez na koži trbuha koji je vidljiv sugovorniku te izaziva značajnu pozornost pa čak i nelagodu te predstavlja naruženost srednjeg stupnja povremeno vidljiva, te isto nema nikakve povezanosti sa procjenom oštećena trbušne stjenke odnosno navedeno naruženje predstavlja zasebnu kategoriju. Vezano uz spomenuti ožiljak iskazuje da je isti dugačak u okomitom dijelu oko 30 cm, u bočnom predjelu jetara oko 15 cm s 4 točkasta ožiljka širine 1 cm desno i lijevo ispod rebarnog luka te desno i lijevo u donjem dijelu trbuha, a što predstavlja ožiljke od laparoskopske operacije. Širina ožiljka je najizraženija u okomitom dijelu oko pupka i iznosi oko 1cm, dok mu je boja sada trajno promijenjena te je vrlo slična koži i neće se više mijenjati, a isto je razvidno i pregledom tužitelja uživo na raspravi, ali i na slikama priloženim u medicinskoj dokumentaciji. Nadalje ističe kako je gubitak dijela jetre i žučne vrećice ocijenio s 30% umanjenja životne aktivnosti, a isto je utvrđeno uz pomoć tablice grupe autora H i R napisane još 80-ih godina prošloga stoljeća koje su ostale nepromijenjene do danas. U odnosu na umanjenje životne aktivnosti od 5% zbog zaostalog ožiljka te da li se isto preklapa s ocjenom naruženosti odnosno je li ista posljedica uzeta dva puta u obzir, ističe da se operacijskim postupkom moralo prerezati neke mišiće i time narušiti funkciju trbušne stjenke koja je građena od mišića, slijedom čega se radi o umanjenju funkcije minimalno 5%, dok sam ožiljak na koži predstavlja naruženje i tim ožiljkom ne remeti funkcija na koži. Posebno ističe da su ozljede unutarnjih organa mogle nastati od korištenja sigurnosnog pojasa, ali jednako tako mišljenja je da sigurnosti pojas tužitelju spasio život iako mu je teško oštetio zdravlje, te da nije bio vezan sigurnosnim pojasom zabio bi se tijelom u komadnu ploču, polomio ruke i noge, zadobio udarac u glavu, moguće slomio vrat, a moguće zadobio i krvarenje u lubanjskoj šupljini, a u krajnjem slučaju je mogao i poginuti.

11. Sud je nalaz medicinskog vještaka prihvatio kao stručan i objektivan, te kao takav podoban za donošenje odluke u ovom sporu. Jednako tako, vještak je u svom nalazu i mišljenju kao i iskazu pred ovim sudom dao jasna i iscrpna obrazloženja, a posebice glede onih pitanja na koja je tuženik isticao primjedbe u svom podnesku od 3. srpnja 2024., čime su otklonjene navedene nejasnoće, a na što stranke kasnije nisu imale primjedbi.

12. Prema konačnom postavljenom tužbenom zahtjevu tužitelj na ime neimovinske štete potražuje iznos od 16.000,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama, dok na ime imovinske štete potražuje iznos od 960,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama budući da mu je iznos od 9.290,60 eura već isplaćen kao nesporan.

13. Pravo na naknadu neimovinske štete određuje se sukladno članku 1100. ZOO-a, koja propisuje da će sud ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu neovisno o naknadi imovinske štete kao i u slučaju kada nje nema. Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih bolova i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom.

14. Prema tome, a uzveši u obzir i orijentacijske kriterije Vrhovnog suda Republike Hrvatske za naknadu neimovinske štete, ovaj sud je ocijenio da bi pravična novčana naknada iznosila 26.250,60 eura od čega se na fizičke bolove odnosi 1.550,00 eura, pretrpljeni strah 2.700,00 eura, naruženost 2.500,00 eura, te umanjenje životne aktivnosti u iznosu od 18.540,60 eura. Napominje se da je 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020. pod brojem Su-IV-47/2020 na drugoj sjednici građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto pravno shvaćanje kojim se mijenja dosadašnja praksa o visini naknade neimovinske štete. Jednako tako, za napomenuti je kako navedeni orijentacijski kriterij ne predstavljaju matematičku formulu koja pukim automatizmom služi za izračunavanje pravične novčane naknade, već u primjeni valja uvijek imati na umu sve okolnosti slučaja. Prema tome, trajanje i jačina fizičkih i duševnih bolova i straha imaju tek značaj osobito važnih, ali ne i jedinih okolnosti koje sud mora imati na umu pri određivanju iznosa pravične novčane naknade, a u ovom slučaju postoje okolnosti koje opravdavaju određivanje i većih iznosa naknade za pojedine vidove štete, a što je u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka specijalista neurokirurgije dr. Marcela Marcikića. Stoga sud smatra da pravična novčana naknada u ovom slučaju za pretrpljene jake fizičke bolove iznosi 60,00 eura po danu, što za 5 dana iznosi 300,00 eura, za pretrpljene fizičke bolove srednjeg intenziteta 43,33 eura po danu, što za 15 dana iznosi 650,00 eura, te za bolove slabog intenziteta 13,33 eura po danu što za 45 dana iznosi 600,00 eura, a sve ukupno 1.550,00 eura. U odnosu na naruženje srednjeg stupnja povremeno vidljivo trećima, a za koje se sud uvjerio neposrednim opažanjem na raspravi, priznata je pravična novčana naknada po tom osnovu u iznosu od 2.500,00 eura, dok je pravična naknada za pretrpljeni strah koji je tužitelj pretrpio, a koji se odnosi na primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja u trenutku neposredno prije sudara, sekundarni strah jakog intenziteta kroz 4 dana nakon nesreće do druge operacije kao i strah srednjeg intenziteta kroz 15 dana i strah slabog intenziteta kroz 30 dana određena u iznosu od 2.700,00 eura. Pravična naknada po osnovu duševnih bolova zbog umanjena životne aktivnosti od 45% po stavu suda iznosi 18.540,60 eura. U odnosu na imovinsku štetu u obliku tuđe pomoći i njege u ukupnom trajanju od 240 sati, tuženiku je priznat iznos od 960,00 eura, a s čim se suglasio sam tuženik u podnesku od 18. rujna 2024. navodeći kako je isto nesporno. Prema tome, pravična novčana naknada neimovinske štete po svim osnovama iznosi ukupno 25.290,60 eura, čemu se ima pribrojiti ranije navedeni nesporni iznos imovinske štete (tuđa pomoć i njega) u iznosu od 960,00 eura, slijedom čega je tužitelju po tužbenom zahtjevu iz točke I izreke dosuđen iznos od 16.000,00 eura, a po tužbenom zahtjevu iz točke II izreke iznos od 960,00 eura, a sve iz razloga jer je istome prije podnošenja tužbe kao nesporan isplaćen iznos od 9.290,60 eura

15. Odluka o zateznim kamatama temelji se na članku 29. ZOO-a, koji propisuje da dužnik koji zakasne s ispunjenjem novčane obveze duguje pored glavnice i zatezne kamate.

15.1. Tužitelj je za sve vidove neimovinske štete zatražio i zakonske zatezne kamate tekuće od dana 2. listopada 2019.

15.2. Sukladno članku 1103. ZOO-a razvidno je kako obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

15.3. Uvidom u nalog za isplatu A02436/19-3 utvrđeno je da je temeljem prijave podnositelja HT od dana 2. listopada 2019. tuženik (Allianz Hrvatska d.d.) temeljem navedenog zahtjeva, a povodom događaja od 13. srpnja 2019. izvršio isplatu na račun tužitelja i to dana 25. studenog 2019. iznos od 40.000,00 kuna, a dana 30. studenog 2021. iznos od 30.000,00 kuna, a sve na ime nespornog dijela naknade prema pisanoj ponudi.

15.4. Slijedom navedenog, a sukladno pravnom shvaćanju Vrhovnog suda Republike Hrvatske (Rev-27/2022) obveza pravične novčane naknade neimovinske štete, u slučaju kada šteta nije nastala nakon toga, dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, a ne danom donošenja prvostupanjske presude. Budući da je uvidom u ranije navedeni nalog za isplatu A02436/19 utvrđeno da je datum prijave (zahtjeva) 2. listopada 2019., o tijeku kamata odlučeno je na način kako je to u točki I izreke navedeno.

16. U odnosu na tužbeni zahtjev za isplatom kamata na nepravovremeno plaćeni nesporni iznos od 3.981,68 eura (30.000,00 kuna), ovaj sud je istog prihvatio kao osnovan budući da je isti u skladu s brojim odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske kao i odluci broj Rev-1056/2017, te Rev-373/2022, a iz kojih proizlazi da je pri donošenju odluke o tijeku zateznih kamata sud dužan cijeniti odredbu članka 12. stavak 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine broj 75/09) kojom je propisano da u slučaju neizvršavanja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1. tog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva.

16.1. Kako u spisu ne prileži odštetni zahtjev, sud je datum podnošenja prijave odnosno zahtjeva utvrdio iz naloga za isplatu tuženika pod brojem A02436/19 (list 13 spisa) iz kojeg je razvidno da je riječ o 2. listopadu 2019., a da je nesporni dio naknade štete od strane tuženika isplaćen 30. studenog 2021., slijedom čega je odlučeno kao u točki III izreke.

17. Odluka o parničnom trošku u skladu je s odredbom članka 154. stavak 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a. Slijedom toga, a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku, odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (''Narodne novine'' broj 138/23

- dalje: Tarifa) i to za: sastav tužbe u iznosu od 250 bodova (Tbr. 7.t.1. Tarife), trošak obrazloženog podneska od 15. travnja 2024. u iznosu od 250 bodova (Tbr. 8.t.1. Tarife), zastupanje na ročištu 14. prosinca 2023. u visini od 250 bodova, te za ročište od 26. studenog 2024. u visini od 250 bodova (Tbr. 9. t. 1.) kao i ročišta za donošenje i objavu presude u visini od 50 bodova (Tbr. 9. t. 3.) što uz važeću vrijednost jednog boda od 2,00 EUR prema Tbr. 54. Tarife, uvećano za 25% PDV-a (525,00 eura) kao i sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 80,75 eura i sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 161,49 eura kao i troškove medicinskog vještačenja u iznosu od 265,45 eura, ukupno iznosi 3.132,69 eura.

17.1. Na navedeni trošak tužitelju su dosuđene i zatezne kamate koje teku od dana donošenja ove presude pa do isplate temeljem čl. 151. st. 3. ZPP-a, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. ZOO-a.

17.2. U preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka odbijen je kao neosnovan.

18. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Požegi, 13. siječnja 2025.

S u d a c

Mihovil Budimir

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU :

Protiv ove presude dopuštena je žalba. Podnosi se ovome sudu u tri istovjetna primjerka, u roku od 15 dana, računajući od dana primitka presude. O žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužitelj po punomoćniku Marku Galoviću, odvjetniku iz Kutine

2. Tuženik po punomoćniku Ivanu Ergotiću, odvjetniku iz Vinkovaca