REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Split, Gundulićeva 27
Psp 49/21-41
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Sandi Petričić, u pravnoj stvari tužiteljice DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po pun. Tihomiru Luetiću, odvj. u Splitu protiv tuženika ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po pun. Draški Krajina, odvj. u Trogiru, radi smetanja posjeda, nakon glavne i javne rasprave održane dana 28. studenog 2024. g. u prisutnosti pun. tužiteljice i tuženika s pun., dana 13. siječnja 2025. g.,
r i j e š i o j e
I.Utvrđuje se da je tuženik ĆŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], smetao tužiteljicu FŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], u posljednjem posjedu prava služnosti puta tj. pravu staze, progona stoke i kolnika preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je označen na skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza od 22. studenog 2022. g. slovima I, H, G, F, E, D, C, A, B, P, O, N, M, L, K, J i I, a u korist nekretnine tužiteljice označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], time što je neutvrđenog dana, a što je tužiteljica vidjela 14. ožujka 2021. g. i 21. ožujka 2021. g., premjestio žičanu ogradu na metalnim stupovima s pozicije označene slovima I, H, G, F, E, D, C i A na poziciju označenu slovima J, K, L, M, N, O, P, B i A, i na zapadnom dijelu postavio metalna žičana vrata (kapiju) i ista lokotom zaključao, a koja su označena slovima I-J te posadio stablo masline označeno plavom bojom i sadnice limuna označene žutom bojom i to na putu označenom slovima I, H, G, F, E, D, C, A, B, P, O, N, M, L, K, J i I,
pa se nalaže tuženiku uspostavit ranije posjedovno stanje na način da u roku od 15 dana:
-vrati metalnu žičanu ogradu s metalnim stupovima s pozicije označene na skici vještaka mjernika od 22. studenog 2022. g. slovima J, K, L, M, N, O, P, B i A na raniju poziciju označenu na skici slovima I, H, G, F, E, D, C i A,
-vrati metalna vrata (kapiju) s položaja označenog na navedenoj skici slovima I-J na položaj označen slovom I prema H iste skice na tako postavljenu ogradu te
-ukloni zasađenu maslinu označenu plavom bojom i mlade sadnice limuna označene žutom bojom s puta na navedenoj skici označenog I, H, G, F, E, D, C, A, B, P, O, N, M, L, K, J i I,
i na taj način omogući tužiteljici nesmetani prolaz do njene nekretnine, te mu se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice ubuduće.
II.Odbija se kao neosnovan prijedlog tužiteljice za izdavanje privremene mjere kojom je zatraženo naložiti tuženiku u roku od 24 sata predati tužiteljici ključ lokota kojim su zaključana metalna žičana vrata (kapija) na jugo-zapadnom dijelu tuženikove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
III.Dužan je tuženik u roku od 15 dana isplatiti tužiteljici na ime parničnog troška iznos od 1.795,00 EUR.
Obrazloženje
Tužiteljica je ustala tužbom pred ovim sudom dana 12. travnja 2021. g. u kojoj je navela da je vlasnica i posjednica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a tuženik da je vlasnik i posjednik nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tužiteljica da je uvijek do svoje nekretnine dolazila putem preko tuženikove nekretnine širine oko 2,5 do 3 m, a koji put je položen uz južni dio tuženikove nekretnine po cijeloj dužini iste, i koji je bio omeđen žičanom ogradom postavljenom na metalnim stupcima u smjeru zapad-istok. Na tako postavljenoj žičanoj ogradi, na njenom krajnjem zapadnom dijelu da su bila postavljena metalna žičana vrata (kapija) kroz koja je tuženik pristupao na svoju nekretninu. Prolaženju tužiteljice preko tuženikove nekretnine uz njen južni dio da se nikada nitko na bilo koji način nije protivio. Dana 14. ožujka 2021. g. tužiteljice da je vidjela da je tuženik izmjestio naprijed spomenuta metalna žičana vrata na način da je ista postavio na početku puta odnosno na zapadnom dijelu, ali u smjeru sjever-jug, te da su vrata zaključana lokotom. Tužiteljica da je uočila da i da je tuženik započeo s premještanjem metalnih stupaca i žičane ograde s postojeće pozicije na južnu među svoje nekretnine na koji način je tužiteljici onemogućio korištenje predmetnog puta preko njegove nekretnine za dolazak do njene nekretnine. Tužiteljica da je ponovno došla na lice mjesta 21. ožujka 2021. g. i vidjela da je tuženik premjestio metalne stupove i žičanu ogradu s ranijeg položaja na južnu među njegove nekretnine. Drugim riječima, tuženik da je premjestio ranije postojeću ogradu južnije za 2,5 do 3 m u smjeru zapad-istok od mjesta gdje je bila postavljena ranije, čime da je tužiteljici onemogućio prolazak preko njegove nekretnine do njene nekretnine. Predloženo je donošenje rješenja kojim će se utvrditi da je tuženik zasmetao tužiteljicu u posljednjem posjedu prava služnosti puta odnosno pravu staze, progona stoke i kolnika preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], širine oko 2,5 do 3 m, položenog uz južnu među tuženikove nekretnine po cijeloj dužini iste u smjeru zapad-istok, a u korist nekretnine tužiteljice označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], time što je neutvrđenog dana, a što je tužiteljica vidjela 14. ožujka 2021. g. i 21. ožujka 2021. g., izmjestio žičanu ogradu na metalnim stupovima južnije za 2,5 do 3 m u smjeru zapad-istok i na zapadnom dijelu postavio metalna žičana vrata (kapiju) u smjeru sjever-jug i ista lokotom zaključao, naložiti tuženiku uspostaviti ranije posjedovno stanje na način da metalnu žičanu ogradu s metalnim stupovima vrati sjevernije na ranije postojeću poziciju u smjeru zapad-istok te vrati metalna vrata (kapiju ) na tako postavljenu ogradu u smjeru zapad-istok na njenom zapadnom dijelu i omogući tužiteljici nesmetani prolaz do njene nekretnine, te tuženiku zabraniti svako takvo ili slično smetanje.
Kako tužiteljica zbog ponašanja tuženika ne može dolaziti do svoje nekretnine na način kako je to do sada činila, tužiteljica je predložila i da sud hitno odredi privremenu mjeru i naloži tuženiku da u roku od 24 sata preda tužiteljici ključ lokota kojim su zaključana metalna žičana vrata (kapija) na jugo-zapadnom dijelu tuženikove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
U odgovoru na tužbu tuženik se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu navodeći da preko južnog dijela njegove nekretnine u cijeloj dužini nikada nije postojao put radi pristupa na nekretninu tužiteljice, a budući da to nije bilo potrebno jer je nekretnina tužiteljice položena neposredno uz put sa sjeverne strane. To da nije bilo ni moguće obzirom da je nekretnina tuženika bila ograđena, kako je to i sama tužiteljica navela, te je tuženik umjesto drvene ograde postavio žičanu ogradu. Isto da se odnosi i na ulazna vrata. Takvo stanje da datira više mjeseci prije podnošenja tužbe pa je, opreza radi, istaknut prigovor prekluzije. Put opisan u tužbi ne samo da nije nikad postojao već da tuženik od 2011. g., od kada je u samostalnom i nesmetanom posjedu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a ni od ranije dok je bio u suposjedu sa pok. ocem, nikada nije vidio da se tužiteljica za pristup do svoje nekretnine koristila njegovom nekretninom. Tužiteljica da je na svoju nekretninu pristupala direktno s puta položenog sjeverno od nekretnina stranaka, što da čini neprekidno te svoju nekretninu nesmetano obrađuje, na isti način kako je to činila i prije događaja koji je opisala u tužbi. Tuženik se usprotivio i prijedlogu tužiteljice za izdavanje privremene mjere.
Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev u podnesku od 22. veljače 2023. g. nakon dostave pisane dopune nalaza i mišljenja sudskog vještaka Petra Garmaza te je mjesto spora odnosno dio nekretnine tuženika preko kojeg, po njenim tvrdnjama, ima posjed prava služnosti označila slovima I, H, G, F, E, D, C, A, B, P, O, N, M, L, K, J i I, a kako je označeno na skici sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza od 22. studenog 2022. g. koja čini sastavni dio rješenja, te je precizirala da je tuženik izmjestio žičanu ogradu na metalnim stupovima s pozicije označene slovima I, H, G, F, E, D, C i A na poziciju označenu slovima J, K, L, M, N, O, P, B i A, i na zapadnom dijelu postavio metalna žičana vrata (kapiju) i ista lokotom zaključao, a koja su označena slovima I-J te posadio stablo masline označeno plavom bojom i sadnice limuna označene žutom bojom i to na putu označenom slovima I, H, G, F, E, D, C, A, B, P, O, N, M, L, K, J i I, te je predložila da sud naloži tuženiku uspostaviti ranije posjedovno stanje na način što će metalnu žičanu ogradu s metalnim stupovima vratiti s pozicije označene na skici od 22. studenog 2022. g. slovima J, K, L, M, N, O, P, B i A na ranije postojeću poziciju označenu na skici slovima I I, H, G, F, E, D, C i A, vratiti metalna vrata (kapiju ) s položaja označenog na skici slovima I-J na položaj označen slovom I prema H iste skice na tako postavljenu ogradu, te ukloniti zasađenu maslinu označenu plavom bojom i mlade sadnice limuna označene žutom bojom s puta označenog I, H, G, F, E, D, C, A, B, P, O, N, M, L, K, J i I i na taj način omogućiti tužiteljici nesmetani prolaz do njene nekretnine, uz zabranu takvog ili sličnog smetanja.
U postupku su izvedeni dokazi pregledom fotografija priloženih u spis od strane tužiteljice na pripremnom ročištu od 22. studenog 2021. g. Sud je izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika Petra Garmaza koji je izradio pisani nalaz i mišljenje od 14. lipnja 2022. g., pisane dopune od 22. studenog 2022. g. i 31. siječnja 2023. g. te usmenu dopunu na ročištu od 8. veljače 2024. g. Sud je proveo dokaz saslušanjem parničnih stranaka i svjedoka CŽ, VŽ i AŽ.
Stranke su popisale trošak postupka.
Tužbeni zahtjev je u cijelosti osnovan.
Predmet ovog postupka predstavlja zahtjev tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite radi čina smetanja posjeda prava stvarne služnosti prolaska putem odnosno staze, progona stoke i kolnika preko južnog dijela nekretnine tuženika označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to putem širokim 2,5 do 3 m koji se pruža cijelom dužinom nekretnine u smjeru zapad-istok.
O stjecanju posjeda prava stvarne služnosti govori odredba čl. 16. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 i 153/09, dalje ZV), prema kojoj kad posjednik jedne nekretnine jednostrano učini glede nekretnine koju drugi posjeduje nešto što taj ne bi trebao trpjeti, a taj to ipak otrpi, posjednik prve nekretnine je time u korist te nekretnine, kao povlasne, izvorno stekao posjed stvarne služnosti na drugoj nekretnini kao poslužnoj.
Drugim riječima, posjed prava stvarne služnosti stječe se faktičnim vršenjem ovlaštenja koja čine sadržaj tog prava neovisno od volje vlasnika poslužnog dobra.
Konkretnije, ovo pravilo znači da je tužiteljica mogla steći posjed prava stvarne služnosti prolaza spornim putem kada bi sud utvrdio da je makar jednom tim putem prošla pješice ili vozilom uz znanje tuženika i čemu se tuženik nije usprotivio, jer se posjed afirmativne stvarne služnosti osniva jednostranim činom stjecanja kojim neposredni posrednik jedne nekretnine u korist te svoje nekretnine samovlasno izvrši na nekretnini u tuđem posjedu nešto što posjednik te druge nekretnine ne bi trebao trpjeti, a to ipak otrpi.
Nadalje, prema odredbi čl. 10. st. 5. ZV-a s posjedom stvari izjednačeno je faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti glede neke nekretnine (posjed prava) pa se na posjed prava primjenjuju na odgovarajući način odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Prema odredbi čl. 21. st. 1. ZV-a koga drugi samovlasno smeta u posjedu bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.
Prema navodima tužiteljice iz tužbe radi se o pravu stvarne služnosti prolaska pješice i vozilom južnim dijelom nekretnine tuženika iz smjera zapada u smjeru istoka prema nekretnini tužiteljice (i natrag) u širini od 2,5 do 3 m te je tužiteljica oduvijek koristila ovaj put za pristup do svoje nekretnine, što je tuženik u odgovoru na tužbu porekao navodeći da su tužiteljica i njen pravni prednik do svoje nekretnine oduvijek pristupali direktno putem sa sjeverne strane.
Da bi utvrdio preko kojeg je dijela nekretnine tuženika prije označenog čina smetanja posjeda prava stvarne služnosti prolazila tužiteljica (po njenim tvrdnjama), sud je prije svih ostalih predloženih dokaza, proveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika.
Punomoćnik tužiteljice je na licu mjesta pokazao kojim je dijelom nekretnine tuženika tužiteljica prolazila do svoje istočnije položene nekretnine te je naveo da je cijelom dužinom nekretnine tuženika uz južni rub postojao put koji se pružao sve do ruba maslina gdje se prije nalazila žičana ograda. Žičana ograda koja je zatečena uz južni rub nekretnine tuženika da nije bila na tom mjestu nego je bila postavljena sjevernije i to upravo onoliko koliki je razmak između tri stupa koji se nalaze na istočnoj granici tuženikove nekretnine. Sud je na licu mjesta na polovici širine pokazanog puta zatekao sadnice limuna, mandarina i loza za koje je tuženik naveo da su davno posađene odnosno prije tri godine. Suprotno navodima pun. tužiteljice, tuženik je na licu mjesta pokazao da se južna ograda prije nalazila tamo gdje su sadnice i drveni kolci.
Na pitanje suda da li je u prostoru između zatečenih drvenih kolaca odnosno južno od mjesta gdje je ranije bila, po riječima tuženika, postavljena ograda i zatečene ograde itko ikada prolazio, tuženik je odgovorio da tu nije nitko prolazio odnosno da tužiteljica nije prolazila.
Tuženik je nakon toga precizirao svoje navode: kazao je da se ''stara'' ograda nalazila tamo gdje je južniji položen kolac od dva kolca jer su uz svaku voćku u zemlji dva drvena kolca.
Vještak geodetske struke Petar Garmaz je u pisanom nalazu i mišljenju izmjerio udaljenost između točaka A i B, a to su upravo čvrste točke zatečene na licu mjesta odnosno stupovi nove ograde s istočne strane nekretnine tuženika koji su mogli označiti položaj ranije postavljene ograde u smjeru istok-zapad u odnosu na ogradu koju je sud zatekao na licu mjesta. Stupovi su fotografirani na fotografiji broj 2 s lista 39 spisa. Dakle, radi se o udaljenosti od 2,76 m što je u skladu s navodima tužiteljice iz tužbe o tome koliko je bio širok put kojim je prolazila do svoje nekretnine.
Nadalje, vještak je isprekidanu crtu cian (plave) boje postavio paralelno sa žičanom ogradom na udaljenosti od 2,76 m i tim postupkom rekonstruirao položaj ranije ograde. Ucrtao je i južne masline starijeg datuma sadnje, mladu maslinu na zapadnom dijelu nekretnine tuženika plavim krugom te je žutim krugovima označio mlade sadnice (limuni), koji su okruženi drvenim kolcima, spominjući i navod tuženika: da je nekada žičana ograda išla pravcem južnih kolaca.
Tužiteljica je u podnesku od 15. rujna 2022. g. ukazala sudu kako vještak nije prikazao položaj metalnih žičanih vrata (kapije) koja se nalaze na jugozapadnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kroz koja se sada pristupa na prolaz između plave i crvene crte, a koja su također predmet spora. Predloženo je vještaku naložiti slovima označiti plavu crtu na zapadnoj strani koja ide od slova A prema zapadu, kao i crvenu crtu koja ide od točke B prema zapadu te slovima označiti položaj metalnih žičanih vrata (kapije).
Vještak Garmaz je u pisanoj dopuni od 22. studenog 2022. g., a na traženje suda, slovima I i J označio metalna vrata u jugozapadnom uglu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te lomne točke crta crvene i cian boje.
Tuženik je također izložio prigovore na osnovni nalaz i mišljenje u podnesku od 20. studenog 2022. g. navodeći:
-da iz nalaza i mišljenja i skice nije jasno što predstavljaju točke A i B, odnosno kako je vještak došao do udaljenosti između ovih točaka,
a prema mišljenju suda potpuno je jasno što ove točke predstavljaju: položaj stupova novopostavljene ograde/kapije s istočne strane nekretnine tuženika, što znači da je ova primjedba tuženika potpuno neosnovana jer je vještak u osnovnom nalazu i mišljenju bio jasan. Vještak je u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 31. siječnja 2023. g., a sud je vještaka pozvao na očitovanje na primjedbe i prigovore tuženika iz podneska od 20. studenog 2022. g. temeljem odredbe čl. 261. st. 2. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22, dalje ZPP), ponovio da su točke A i B pokazane na terenu te predstavljaju dva željezna kolca,
-da vještak za geodeziju nema stručno znanje za ocjenu starosti stabala niti je sud prilikom opisa lica mjesta zatečena stabla maslina i sadnica opisivao na taj način već je opisivan samo položaj sadnica i kolaca, a vještak da je propustio označiti položaj kolaca uz sadnice kao i označiti položaj premještene žičane ograde po navodima tuženika,
a prema mišljenju suda očitovanje vještaka vezano za starost zatečenih stabala temelji se na općem znanju i zdravoj pameti te za takvu opservaciju, koju je izrazio i sud u zapisniku s lica mjesta citirajući izjavu samog tuženika da se radi o mladicama limuna, mandarina i loza starosti najviše tri godine, nije potrebno nikakvo stručno znanje, što znači da je i ova primjedba tuženika potpuno neosnovana. Što se tiče zatečenog ''prvog'' jugozapadno položenog stabla masline sud nije prihvatio navod tuženika s lica mjesta da se ne radi o ''novijoj'' maslini jer je ta maslina bila posađena i prije premještanja ograde jer je to u suprotnosti s materijalnim dokazima: fotografijama s listova 20 i 21 spisa, o čemu će više biti govora u nastavku ovog rješenja. Vještak je u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 31. siječnja 2023. g. ipak, uz dopuštenje suda, naveo da razlikovanje starijih stabala maslina i vidljivo mlađih ne predstavlja bilo kakvo stručno znanje, što je u cijelosti već izraženo mišljenje ovog suda,
-da vještak nije točno označio položaj južnih maslina niti je dao pojašnjenje da li ucrtani položaj južnih maslina predstavlja deblo bez krošnje te da nije razjašnjeno predstavlja li crvena crta južnu žičanu ogradu ili stanje terena,
a prema mišljenju suda radi se o primjedbama koje su u potpunosti nebitne za ocjenu osnovanosti zahtjeva tužiteljice, što znači da su i ove primjedbe tuženika potpuno neosnovana. Vještak je u pisanoj dopuni nalaza i mišljenja od 31. siječnja 2023. g. ipak, uz dopuštenje suda, naveo da je u skici lica mjesta sadnice limuna jasno označio žutim krugovima, da se iz fotografija vrlo jasno vidi da se kolci nalaze na oko 15 cm od stabljike limuna, da su u skici mjesta spora jasno označene rubne južne masline, te plavim krugom stablo mlade masline te da se pozicije maslina odnose na poziciju sredine debla.
Tuženik ni nakon pisane dopune nalaza i mišljenja vještaka Garmaza od 31. siječnja 2023. g. nije odustao od većine svojih prigovora te je sud, opet u skladu s odredbom čl. 261. st. 2. ZPP-a, odlučio provesti i dokaz usmenom dopunom nalaza i mišljenja i to isključivo iz razloga što je iz dosadašnje sudske prakse u primjeni odredbe čl. 260. st. 1. ZPP-a poznat stav viših sudova: da se nalaz i mišljenje iznosi usmeno na raspravi te da je u suprotnom riječ o bitnoj povredi odredaba ZPP-a. Sud je, naime, ponovljene prigovore tuženika ocijenio u potpunosti neosnovanima.
Tuženik je u ovom podnesku ponovio svoje prigovore vezane za navodno nejasno označavanje zapadne granice u skici lica mjesta, položaja premještene žičane ograde po tvrdnjama tuženika i položaja dva drvena kolca uz sadnice limuna.
Usmena dopuna nalaza i mišljenja uslijedila je na ročištu od 8. veljače 2024. g. te je vještak pokazao i još jedan put pojasnio da se dva željezna stupa koja su u skici označena slovima A i B vide na fotografijama broj 1 i 2 iz osnovnog nalaza i mišljenja te je dodatno ucrtan položaj tih stupova grafitnom olovkom, a također i na fotografijama broj 3 i 4 (u daljini).
Nadalje, bilo je potrebno interpretirati iskaze stranaka te ih dovesti u vezu s fotografijama koje je na pripremnom ročištu od 22. studenog 2021. g. u spis predala tužiteljica.
Prema iskazu tužiteljice, stranke su imale zajedničkog pretka: djeda koji je umro 1971. g. Od tada pa do 2021. g. da su djed, njen otac i tužiteljica prolazili spornim putem, i to ne samo pješice nego i autom, a djed i konjem i karom, kao i vlasnici istočno položene parcele u odnosu na tužiteljičinu te im prolaz nitko nije branio niti ih u tome ometao. Istočni susjedi da su, međutim, prestali tuda prolaziti jer su imali drugi put. Tuženikov otac da je par godina prije smrti, a umro je 2011. g., postavio ogradu uz ovaj put na način da se i dalje moglo nesmetano prolaziti i time ogradio svoju parcelu prema jugu i istoku. Što se tiče kultura da je na nekretnini tuženika stric odavno povadio vinograd i posadio masline, a ogradu postavio tik do maslina tako da ostane slobodno 3 metra za prolaz, gledajući od granice prema jugu. U treći mjesec 2021. g. da su prvo bila postavljena vrata i da se vidjelo da se priprema postavljanje ograde koja da se počela premještati prema jugu i istoku, tako da se, nakon postavljanja ograde, tuda više uopće nije moglo prolaziti. Sve da je i imala ključeve postavljenih vrata da se ne bi moglo prolaziti autom jer je bio ograđen i istočni dio. Prvo da je bila postavljena improvizirana ograda s vratima, a kasnije da je zamijenjena čvršćom, željeznom. Što se tiče tvrdnje tuženika iz odgovora na tužbu da se radilo o zamjeni drvene željeznom ogradom i radovima koji su izvršeni više mjeseci prije podnošenja tužbe, navela je da nije bilo drvene ograde i da joj nije poznato kad je točno tuženik postavio vrata i ogradu, ali da je to uočeno dana koji je naveden u tužbi, a budući da tužiteljica i njena obitelj tamo rijetko idu. Na putu da se ranije nije nalazilo nikakvo raslinje ni voćke, koje da su posađene kasnije, a za postojanje voćaka da je saznala tek kad je sud obavio uviđaj na licu mjesta.
Tužiteljica je potvrdila da se na fotografiji s lista 17 spisa vidi položaj ograde koju je bio postavio stric, a na fotografiji s lista 18 spisa nova ograda.
Tuženik je u svom iskazu potvrdio da njegova nekretnina nije bila ograđena prema južno položenoj zemlji susjeda, ali je naveo odmah na početku iskaza da se tu nikada nije nalazio put već da je to bio kraj zemlje gdje se okretao konj da bi orao. Potvrdio je kao točan navod tužiteljice da je njegov otac postavio ogradu ali ne kad je to navela tužiteljica nego par godina prije djedove smrti (koji je umro 1971. g) i to na način da se odijelio od tužiteljice, a ograda da je tada bila postavljena s južne strane do ''bijelog puta'' sa zapadne strane. Ujedno, da je na mjestu gdje su današnja vrata postavio stup, betonirao ga i između tog stupa i stabla postavio lanac s katancem te se taj katanac zaključavao. Prolaz između stupa i stabla, koje da je gotovo na istom mjestu gdje su sada vrata prema zapadnoj strani, da je bio širok 4 m, a prolazilo se tako da se otključavao katanac. Ključeve tih vrata da nisu imali ni tužiteljičin otac ni tužiteljica, te tim dijelom tuženikove nekretnine, ponovio je, nisu prolazili ni pješice. Razjasnio je, na traženje suda: da je njegov otac, pored toga što je između stupa i stabla postavio lanac s katancem, postavio i ogradu prema jugu i to na mjestu neznatno više prema sjeveru u odnosu na današnju ogradu, a na traženje suda izjasniti se što znači neznatno više odgovorio je: pola metra. Što se tiče vremena postavljanja ograde pojasnio je da je sigurno godinu dana prije podnošenja tužbe započeo izvođenje radova na postavljanju ograde sa zapadne i sjeverne strane zemlje, a onda da je odlučio i zamijeniti trošnu ogradu s južne strane i to po trasi na kojoj je danas postavljena, a na pitanje suda zašto je odlučio premjestiti ogradu prema jugu odgovorio je da je to trasa koja predstavlja granicu prema jugu radi čega da je odlučio pomaknuti ogradu pola metra južnije. Tužiteljicu i njenu obitelj da viđa dva do tri puta godišnje u vrijeme poljoprivrednih radova te da nikad nije vidio da prolaze južnim dijelom njegove nekretnine ni pješice ni autom već da isključivo pristupaju sa sjevera.
Tuženik je potvrdio da je na listu 17 spisa fotografija stare ograde prema jugu, da fotografija s lista 18 spisa prikazuje u prvom planu improvizirana vrata prema zapadu i improvizirane stupove prema jugu. Pojasnio je da se prilikom spominjanja drvene ograda u odgovoru na tužbu mislilo na drvene kolce koji se vide na fotografiji s lista 17 spisa.
Dakle, među strankama nije uopće bilo sporno da se na fotografiji s lista 17 vidi položaj ograde koju je postavio otac tuženika, odnosno ''stare ograde''. Osim na listu 17 ta je ograda prikazana i na fotografijama s listova 16 i 19.
Na fotografijama s listova 18, 20 i 21 vidi se ograda koju je premjestio tuženik i radi koje se radnje, između ostalog, vodi ovaj spor radi smetanja posjeda.
Tuženik nije ni osporavao da je premjestio ogradu koju je bio postavio njegov otac ali je osporio da su spornim dijelom njegove nekretnine, odnosno kako se izrazila tužiteljica putem, ikada prolazili tužiteljica i njeni prednici te je osporio i da je ogradu premjestio 2,5 do 3 m južnije, navodeći da je premjestio samo pola metra južnije.
Fotografije koje pokazuju stanje nekretnine tuženika prije radova na ograđivanju nekretnine, koje je tužiteljica zamijetila 2021. g., prema ocjeni ovog suda jasno pokazuju trasu prolaska južno od ograde s drvenim i metalnim kolcima koju je, prema suglasnim navodima stranaka, postavio otac tuženika. Ta je ograda bila postavljena uz južni rub maslina te masline, kako se lijepo vidi na fotografiji s lista 17, krošnjom dotiču pa i prelaze ogradu. Na fotografiji s lista 19, isto tako, jasno se vidi da na početku tog puta nije bilo nikakve kapije koja bi priječila prolaz i koja se trebala otključavati. Dakle, prolaz uz južnu ogradu koju je postavio otac tuženika bio je u potpunosti slobodan te je cijeli ovaj dio tuženikove nekretnine bio neograđen sa zapadne, južne i istočne strane.
Fotografija s lista 18 i prema potvrdi tuženika, pokazuje postavljena improvizirana vrata prema zapadu. U prvom planu na toj fotografiji je veliki kamen koji je sad unutar ograđenog prostora, a na fotografiji stare ograde (list 17) taj je kamen izvan ograđenog prostora i to na dijelu koji nije utaban i ne predstavlja dio kojim se prolazi.
I konačno, na fotografijama s lista 20 i 21 ne vide se posađena stabla limuna niti kolci oko tih stabala jer ih, jednostavno, tada nije bilo. Nedaleko od postavljenih improviziranih vrata prema zapadu ne vidi se ni stablo masline koje je na skici lica mjesta vještak Garmaz označio plavim krugom i opisao kao ''mlada maslina'' iz istog jednostavnog razloga: tog stabla u vrijeme kad je sačinjena fotografija nije bilo. Sud u cijelosti prihvaća oznaku tužiteljice na fotografiji s lista 20 spisa jer je prema položaju stabala maslina i krošnje tih stabala i potpunom laiku jasno gdje se nalazila ograda koju je preko drvenih (djelomično i metalnih) kolaca raširio otac tuženika.
Stoga su ovom sudu o položaju ''stare i nove ograde'' sasvim dovoljno govorile fotografije koje su opisane. Ujedno se na fotografiji s listova 20 i 21 vidi da je netom novoograđeni dio u naravi utabana površina bez ikakvog raslinja, baš kako je to u iskazu kazala tužiteljica, i da sjeverno od te površine počinje površine s travom koje na utabanom dijelu nema.
Stoga je potpuno neprihvatljiv navod tuženika da je ogradu premjestio za pola metra, jer je premjestio tako da je obuhvatio kamen koji se vidi i na fotografijama s listova 17 (''stara ograda'') i 18 (''nova improvizirana ograda''), a upravo je taj kamen označavao južnu granicu sporne staze.
Da li se tom stazom za pristup do svoje nekretnine služila tužiteljica i njeni pravni prednici sud je, osim iz iskaza stranaka, pokušao saznati i iz iskaza saslušanih svjedoka. Saslušana je CŽ, susjeda i poznanica tužiteljice, VŽ, radni kolega supruga tužiteljice i AŽ, tužiteljičin suprug. Svi su redom potvrdili da je riječ o putu kojim je tužiteljica s južne strane dolazila do svog vinograda.
Svjedokinja CŽ, pri tome, kazala je da se auto ostavljao na čistini, a putem prolazilo pješice, ali kad je trebalo, primjerice, pokupiti grožđe da se do vinograda tužiteljice tim putem prilazilo i autom te i potrebnim strojevima za obradu, s tim da nije znala preko čije se zemlje prolazilo. Svjedokinja je na fotografiji s lista 17 spisa pokazala sporni put. Svjedok VŽ potvrdio je da je i sam dolazio na zemlju tužiteljice tako da je prolazio putem od zapada prema istoku, putem da su gurali njegovu prikolicu koja se inače prikači na osobni auto, ali da autom tuda nije prolazio. Put da je bio makadamski i djelom obrastao travom. I ovaj je svjedok pokazao put na fotografiji s lista 17 spisa. I konačno, i očekivano, svjedok AŽ potvrdio je navode tužiteljice da se radi o putu položenom s južne strane od zapada prema istoku širine između 2,5 i 3 m, da je tim putem njegov punac prolazio karom i konjem, a poslije njegove smrti da je svjedok prolazio autom i to manjim autom: ''Fićom'' ili Twingom. Ovaj svjedok potvrdio je i navod tužiteljice kad je primijećena nova ograda i nova vrata s lokotom koja brane prolaz: u treći mjesec 2021. g.
Sud je, prihvaćajući navode tužiteljice iz tužbe i njenog iskaza i navode svjedoka AŽ, prigovor prekluzije koji je istakao tuženik ocijenio neosnovanim jer tuženik nije uspio dokazati da je za postavljanje vrata i ograde tužiteljica saznala prije ožujka 2021. g.
Nadalje, sud je prihvatio navod tužiteljice, koji su potvrdili svi svjedoci: da su putem koji je prikazan na fotografiji s lista 17 spisa tužiteljica i njeni prednici dolazili do istočno položenog vinograda i to pješice i vozilom. Drugim riječima: ocjena je suda da je tužiteljica prolazila spornim putem širine 2,5 do 3 m pješice i manjim automobilom i da to nije učinila samo jednom već redovito više puta godišnje u vrijeme poljoprivrednih radova, bez traženja dozvole i uz znanje tuženika.
O tome da li je tužiteljica na svoj vinograd pristupala i sa sjeverne strane sud se nije bavio jer se ne radi o odlučnoj okolnosti kod ocjene postojanja posjeda prava stvarne služnosti prolaska pješice i vozilom. Drugim riječima, okolnost da li je tužiteljica mogla i je li do svog vinograda pristupala sa sjeverne strane svoje parcele nije od bilo kakvog odlučnog značaja jer se radi o parnici radi smetanja posjeda, a ne radi ukidanja ili prelaganja služnosti.
Tuženik je, pak, premještanjem ograde u južnom dijelu svoje nekretnine na način koji je sud već opisao i postavljanjem žičanih vrata s lokotom na zapadnom dijelu u potpunosti onemogućio tužiteljici prolazak spornim putem.
Zbog navedenog tužbeni zahtjev je bilo potrebno u cijelosti prihvatiti u dijelu kojim je tužiteljica zatražila utvrđenje da je tuženik zasmetao u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti puta tj. pravu staze, progona stoke i kolnika preko nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji je označen na skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju Petra Garmaza od 22. studenog 2022. g. slovima I, H, G, F, E, D, C, A, B, P, O, N, M, L, K, J i I, a u korist nekretnine tužiteljice označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], time što je neutvrđenog dana, a što je tužiteljica vidjela 14. ožujka 2021. g. i 21. ožujka 2021. g., premjestio žičanu ogradu na metalnim stupovima s pozicije označene slovima I, H, G, F, E, D, C i A na poziciju označenu slovima J, K, L, M, N, O, P, B i A, i na zapadnom dijelu postavio metalna žičana vrata (kapiju) i ista lokotom zaključao, a koja su označena slovima I-J te posadio stablo masline označeno plavom bojom i sadnice limuna označene žutom bojom i to na putu označenom slovima I, H, G, F, E, D, C, A, B, P, O, N, M, L, K, J i I.
U odnosu na smetanje posjeda koje je izvršeno sadnjom stabala limuna i mlade masline, koje se prilikom sastavljanja tužbe nisu nalazili na licu mjesta, i za koja je tužiteljica u svom iskazu navela da je za postojanje tih stabala saznala kad je pročitala zapisnik s uviđaja na licu mjesta, ovaj sud smatra potrebnim navesti da se radi o uređenju zahtjeva tužiteljice nakon zaključenja prethodnog postupka koje nije, po mišljenju suda, nedopušteno. Tuženik je prigovorio preinaci na ročištu od 15. lipnja 2023. g. te istakao i prigovor prekluzije u odnosu na sadnju stabala.
U sudskoj je praksi u dosadašnjoj primjeni novele ZPP-a iz 2013. g. izražen stav da u sporovima za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti u trenutku zaključenja prethodnog postupka, po prirodi stvari (jer nije proveden dokaz medicinskim vještačenjem), tužitelj ne može istaknuti potpuno određen tužbeni zahtjev u pogledu visine štete, već je to moguće učiniti tek tijekom postupka i to u pravilu nakon provedenog medicinskog vještačenja odnosno da je preinaka tužbenog zahtjeva u parnicama radi naknade štete radi povrede prava osobnosti nakon provođenja dokaza medicinskim vještačenjima dopuštena. Ovakav stav treba primijeniti i u odnosu na promjene koje je utvrdio ovlašteni vještak mjernik prilikom radnje uviđaja na licu mjesta, a koje se, u konkretnom slučaju, odnose na sadnju stabala koja priječe prolazak tužiteljice spornim putem, a budući da tužiteljica u trenutku sastavljanja tužbe nije mogla predvidjeti da će se tuženik odlučiti i na te radnje koje joj ometaju posjed. Stoga je ocjena suda da se ne radi o nedopuštenoj preinaci tužbe.
S obzirom da je tužiteljica mogla konačno urediti tužbeni zahtjev nakon dostave dopune nalaza i mišljenja vještaka Garmaza od 31. siječnja 2023. g. u kojoj su sporne trase ranije postavljene i premještene ograde bile označene slovima, ocjena je suda da je u podnesku od 22. veljače 2023. g. tužiteljica pravovremeno, u roku od 30 dana od kad joj je to bilo omogućeno, izvršila preinaku svog zahtjeva te da je i u ovom dijelu prigovor prekluzije neosnovan.
Osim utvrđenja čina smetanja tužiteljica je zatražila i nalaganje uspostave ranijeg posjedovnog stanja koje je postojalo prije postavljanja metalnih vrata (kapije), ograde i sadnje masline i limuna na način da sud tuženika obveže:
-vratiti metalnu žičanu ogradu s metalnim stupovima s pozicije označene na skici vještaka mjernika od 22. studenog 2022. g. slovima J, K, L, M, N, O, P, B i A na raniju poziciju označenu na skici slovima I, H, G, F, E, D, C i A,
-vratiti metalna vrata (kapiju) s položaja označenog na navedenoj skici slovima I-J na položaj označen slovom I prema H iste skice na tako postavljenu ogradu te
-ukloniti zasađenu maslinu označenu plavom bojom i mlade sadnice limuna označene žutom bojom s puta na navedenoj skici označenog I, H, G, F, E, D, C, A, B, P, O, N, M, L, K, J i I,
i na taj način omogući tužiteljici nesmetani prolaz do njene nekretnine, što je sud, a iz već iznesenih razloga, u cijelosti prihvatio. Tuženiku je, k tome, trebalo i zabraniti svako takvo ili slično smetanje posjeda tužiteljice ubuduće, a kako sve predviđa odredba čl. 22. st. 1. ZV-a.
Prijedlog za izdavanje privremene mjere kojom je zatraženo nalaganje tuženiku u roku od 24 sata predati tužiteljici ključ lokota kojim su zaključana metalna žičana vrata (kapija) na jugo-zapadnom dijelu tuženikove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] trebalo je odbiti kao neosnovan i odlučiti kao u izreci rješenja pod točkom II. jer za izdavanje takve mjere nisu bili ispunjeni uvjeti predviđeni odredbom čl. 346. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24). Osim toga, a kako je jasno navela i tužiteljica u iskazu, i da je imala ključeve tog lokota ne bi mogla izvršavati sadržaj svog prava jer joj je prolaz (i pješke i autom) priječila i novopostavljena ograda s istočne strane tuženikove nekretnine.
Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a jer je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu pa je tuženika trebalo obvezati na plaćanje cijelog troška kojem je bila izložena tužiteljica.
Tužiteljici je trebalo priznati popisani trošak od 250 bodova koji joj, temeljem Tbr. 7. st. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23, dalje Tarifa) pripada kao jednokratna nagrada za cijeli prvostupanjski postupak u parnici radi smetanja posjeda.
Prema ovom Tbr. određena jednokratna nagrada u parnici radi smetanja posjeda obuhvaća najviše do četiri radnje za svaki prvostupanjski postupak, s tim da za svaku daljnju radnju odvjetniku pripada nagrada u visini od 50 bodova.
Prema mišljenju tužiteljice četiri radnje koje obuhvaća jednokratna nagrada odnose se na sastav tužbe i zastupanja na ročištima od 22. studenog 2021. g. i 7. veljače i 13. lipnja 2022. g., što u cijelosti prihvaća ovaj sud.
Radnje koje nisu obuhvaćene jednokratnom nagradom, a za koje je tužiteljici trebalo priznati nagradu su: sastav podnesaka od 15. rujna 2022. g. i 22. veljače 2023. g. i zastupanje na ročištima od 8.veljače, 9. svibnja i 1. listopada 2024. g. po 50 bodova (ukupno 250 bodova) i zastupanje na ročištima od 13. ožujka i 15. lipnja 2023. g. i 28. studenog 2024. g. po 12,5 bodova (ukupno 37,5 bodova).
Prema ocjeni ovog suda trošak sastava privremene mjere i zastupanja na ročištu radi objave i uručenja rješenja nije bio potreban radi vođenja parnice, a prema odredbi čl. 155. st. 1. ZPP-a.
Ukupan broj bodova koji je priznat tužiteljici od 537,5 trebalo je pomnožiti s vrijednošću boda iz Tbr. 54. Tarife. Iznos koji se dobije na opisan način (1.075,00 EUR) trebalo je uvećati za zatraženi PDV i zatraženu pristojbu tužbe i rješenja o smetanju posjeda (po 26,54 EUR) i trošak koji je tužiteljica platila za vještačenje (u zatraženoj visini od 398,17 EUR) te tako dobiti iznos od 1.795,00 EUR koji predstavlja trošak koji je trebalo dosuditi tužiteljici i kako je trebala glasiti odluka o troškovima postupka iz točke III. izreke ovog rješenja.
Iznos troška iz izreke rješenja izražen je isključivo u valuti EUR s fiksnim tečajem konverzije 7,53450, a u skladu s odredbom čl. 43. st. 1. Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22 i 88/22) i Odluke Vlade RH o objavi uvođenja eura kao službene valute u RH iz Narodnih novina broj 85/22, prema kojima razdoblje obveznog dvojnog iskazivanja traje do 31. prosinca 2023. g.
U Splitu, 13. siječnja 2025. g.
S U D A C :
SANDI PETRIČIĆ
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, a putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka.
Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se rješenje o smetanju posjeda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu na koje nije pristupila, smatra se da je dostava rješenja o smetanju posjeda obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se rješenje objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje smatra se da je dostava rješenja o smetanju posjeda obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka (čl. 335. st. 7., 8., 9. i 11. ZPP-a).