REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Ovr-4320/2024-4

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K L J U Č A K

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Mirni Jakovac, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja B2 Kapital d.o.o. iz Zagreba, Radnička cesta 41, OIB: 57509775367, zastupanog po punomoćniku Zvonimiru Buterinu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Buterin & Partneri d.o.o. u Zagrebu, Masarykova ulica 3, protiv ovršenika ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Kristini Baričević, odvjetnici u Zagrebu, Sesvete, Ninska 9a, radi ovrhe, dana 13. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog ovršenika ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za odgodu izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Matoša poslovnog broja Ovrv- 971/17 od 6. lipnja 2017., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev ovršenika ZG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za naknadu troška sastava prijedloga za odgodu ovrhe kao neosnovan, a odluka o naknadi troška sastava žalbe nakon proteka roka će biti donesena nakon donošenja odluke o osnovanosti tužbenog zahtjeva u parničnom postupku kojeg je ovršenik upućen pokrenuti zaključkom ovog suda poslovnog broja Ovr-4320/2024-4 od 13. siječnja 2025.

z a k l j u č i o j e

Upućuje se ovršenik, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ovog zaključka, pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom izvansudske ovrhe koja se vodi na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Matoša poslovnog broja Ovrv- 971/17 od 6. lipnja 2017., zbog razloga iz članka 50. stavak 1. točka 9. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ).

Obrazloženje

1. U ovom postupku, protiv ovršenika je pokrenut postupak izvansudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Mladena Matoša poslovnog broja Ovrv- 971/17 od 6. lipnja 2017.

2. Ovršenik je podnio podnesak naslovljen kao prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, a koji podnesak je sud ocijenio kao žalbu nakon proteka roka te prijedlog za odgodu ovrhe u smislu članka 284. stavak 5. OZ-a budući se protiv ovršenika vodi postupak izvansudske ovrhe.

3. U žalbi nakon proteka roka, ovršenik navodi ističe razlog iz članka 50. stavak 1. točka 9. OZ-a te navodi kako je podnesen prijedlog za ukidanje potvrde pravomoćnosti i ovršnosti.

4. U podnesku od 10. prosinca 2024. ovrhovoditelj je osporio osnovanost ovršenikovih navoda.

5. Člankom 284. stavak 2. OZ-a propisano je pravo ovrhovoditelja da na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi kojim je ovrha određena na novčanoj tražbini po računu kod banke ili općenito na imovini ovršenika zatraži izravno od Financijske agencije da banci izda nalog da iznos za koji je ovrha određena prenese sa svih ovršenikovih računa koji se vode pod njegovim osobnim identifikacijskim brojem na račun koji je određen u rješenju o ovrsi odnosno na račun kojeg je ovrhovoditelj odredio u zahtjevu za provedbu ovrhe.

6. Člankom 284. stavak 5. OZ-a propisano je pravo ovršenika da u postupku izvansudske ovrhe podnese žalbu nakon proteka roka.

7. Člankom 53. stavak 1. OZ-a propisano je da se žalba nakon proteka roka može podnijeti iz razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 7. OZ-a te razloga propisanih člankom 50. stavak 1. točka 9. do 11. OZ-a, dok je člankom 55. stavak 1. OZ-a, u vezi s člankom 55. stavak 2. OZ-a propisano da će sud zaključkom uputiti ovršenika da u roku 15 dana od dana dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom ako rješenje o žalbi iz članka 53. stavka 1. OZ-a ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, osim ako je postojanje tih činjenica dokazano javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su iste općepoznate ili se njihovo postojanje može utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

8. Slijedom navedenog, obzirom je ovršenik podnio žalbu nakon proteka roka iz žalbenog razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, ovrhovoditelj je osporio osnovanost žalbenih razloga, a ovršenik osnovanost žalbenih razloga nije dokazao ispravama iz članka 55. stavak 2. OZ-a, na temelju članka 55. stavak 1. OZ- a, odlučeno je kao u izreci ovog zaključka.

9. U prijedlogu za odgodu ovrhe, ovršenik navodi da bi mu provedbom ovrhe bila otežana egzistencija, posebice jer je isti osoba koja boluje od teške bolesti te je ovisan o pomoći drugih ljudi.

10. U podnesku od 10. prosinca 2024. ovrhovoditelj je osporio osnovanost prijedloga za odgodu ovrhe.

11. Prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan.

12. Člankom 65. stavak 1. OZ-a propisano je da sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna kako bi se spriječilo nasilje te ako, uz to, postoji i neki od razloga navedenih u točci 1. do 11. stavak 1. članka 65. OZ-a.

13. Slijedom navedenog, iz odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, jasno je da se ovrha može odgoditi na prijedlog ovršenika samo ako se kumulativno ispune obje pretpostavke propisane člankom 65. stavak 1. OZ-a odnosno ako je ostvaren neki od pojedinačno navedenih razloga iz članka 65. stavak 1. točka 1. do 11. OZ-a te ako uz postojanje nekog od tih razloga postoji još i vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete, teško nadoknadive štete ili nasilja.

14. Postojanje navedenih kumulativnih pretpostavki dužan je dokazati ovršenik (članak 219. stavk 1. Zakona o parničnom postupku, "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 i 80/22, dalje u tekstu: ZPP, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a), a što ovršenik u ovom postupku nije učinio.

15. Naime, ovršenik je dokazao postojanje prve kumulativne pretpostavke budući je podnio žalbu nakon proteka roka iz razloga propisanog člankom 50. stavak 1. točka 9. OZ-a, a čime je ispunjen razlog iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, međutim ovršenik nije dokazao postojanje vjerojatnosti nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete.

16. U tom smislu, sud ističe da vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja odnosno o tome jeli ovrhovoditeljeva imovina dostatna za povrat novčanih iznosa koji će u postupku izravne naplate biti preneseni ovrhovoditelju ako naknadno bude odlučeno da ovrhovoditelj ipak nije imao pravo na isplatu tih iznosa.

17. Zbog navedenog, ovršenik koji tvrdi da će mu pljenidbom i prijenosom novčanih sredstava nastati nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta mora dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za eventualni naknadni povrat iznosa koji će u postupku izravne naplate biti zaplijenjen i prenesen, a što se dokazuje odgovarajućim ispravama (izvadak iz zemljišne knjige, potvrda Ministarstva unutarnjih poslova o vlasništvu motornog vozila, potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o radnom statusu ovrhovoditelja i slično), ili na drugi odgovarajući način mora dokazati vjerojatnu insolventnost ovrhovoditelja.

18. Ovršenik niti ne tvrdi da imovina ovrhovoditelja nije dostatna za eventualni povrat novčanih sredstava ako ovršenik u parničnom postupku na koji je upućen dokaže nedopuštenost ovrhe.

19. Ovršenik vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete ili teško nadoknadive štete obrazlaže navodeći da će postupak ovrhe biti otegotan za njegovu egzistenciju i egzistenciju njegove obitelji, posebice jer ovršenik boluje od teške bolesti, međutim navedeno nije šteta u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a.

20. Naime, u postupku ovrhe se prisilno namiruje tražbina ovrhovoditelja (vjerovnika), a čime se prisilno umanjuje ovršenikova imovina, zbog čega postupak prisilnog namirenja uvijek ima otegotne posljedice za egzistenciju ovršenika fizičke osobe. Stoga, kada bi se navedeno smatralo štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ- a, u svakom postupku prisilnog namirenja bi bile ispunjene pretpostavke za odgodu, a što nije smisao instituta odgode. Naime institut odgode, a što proizlazi i iz same odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a, se primjenjuje samo iznimno, što znači samo u onim situacijama u kojima je opravdaniji interes ovršenika da zaštiti svoju imovinu od mogućeg neosnovanog umanjenja nego interes ovrhovoditelja da bez odgađanja namiri svoju tražbinu utvrđenu ovršnom ispravom (osnovom za plaćanje).

21. Stoga, zauzimanje stava prema kojem se svaki negativan utjecaj prisilnog namirenja tražbine na egzistenciju ovršenika smatra štetom u smislu članka 65. stavak 1. OZ-a bi primjenu instituta odgode ovrhe učinilo pravilom, a ne iznimkom, što bi imalo za posljedicu odgađanje provedbe prisilne naplate u svakom postupku prisilnog namirenja, slijedom čega je jasno da bi takav pravni stav bio rezultat pogrešnog tumačenja odredbe članka 65. stavak 1. OZ-a.

22. Slijedom navedenog, sama okolnost što je provedba ovrhe otegotna za egzistenciju ovršenika, neovisno o poštovanju suda prema teškim životnim okolnostima ovršenika, nije dostatna za primjenu instituta odgode ovrhe.

23. Stoga je odlučeno kao pod točkom I. izreke ovog rješenja.

24. U odnosu na navode ovršenika da su mu s zaštićenog računa zaplijenjena i prenesena novčana sredstva u iznosu 233,00 eura, sud ističe kako novčana sredstva na zaštićenom računu pripadaju ovršeniku, slijedom čega ovršenik ima pravo na povrat navedenih sredstava ako su ista doista zaplijenjena i prenesena s njegovog zaštićenog računa.

25. U tom smislu, ovršenik može povrat novčanih sredstava, koja su mu već prenesena s zaštićenog računa, ishoditi u za to odgovarajućem postupku, a u ovom postupku sud može odlučiti o proglašenju pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ako se pljenidba i prijenos i dalje provode na novčanim sredstvima koja su pohranjena na zaštićenom računu ovršenika, međutim ovršenik to ne tvrdi niti to proizlazi iz njegovih navoda.

27. Obzirom je prijedlog za odgodu ovrhe odbijen nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 5. OZ-a za naknadu troška ovršeniku, slijedom čega je zahtjev za naknadu troška sastava navedenog prijedloga odbijen, dok će analognom primjenom članka 166. stavak 3. ZPP-a, u vezi s člankom 21. stavak 1. OZ-a, odluka o naknadi troška sastava žalbe nakon proteka roka biti donesena u odluci kojom će se odlučiti o osnovanosti navedenog prijedloga (točka II. izreke).

U Zagrebu, 13. siječnja 2025.

Sudac:

Mirna Jakovac

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu izjaviti žalbu u roku osam (8) dana od dana dostave ovog rješenja. Žalba se podnosi ovom sudu pisanim putem u četiri (4) primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Protiv ovog zaključka nije dopušten pravni lijek (članak 11. stavak 5. OZ-a).

DNA:

1. Ovrhovoditelju po punomoćniku na znak: 198184

2. Ovršeniku po punomoćniku