Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    P-3511/2020-28

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Branku Karamanu u pravnoj stvari tužiteljice ARD, [adresa], zastupane po punomoćniku Ivanu Krokaru, odvjetniku u Splitu, protiv tužena AR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Krešimiru Bobanoviću, odvjetniku u Splitu, radi isplate, nakon glavne i javne rasprave zaključene 30. rujna 2024. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tužene tuženika, na ročištu za objavu održanom 13. siječnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I Nalaže se tuženiku u roku od 8 dana isplatiti tužitelju iznos od 16.500,00 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 23. veljače 2018. do 31.12.2022. po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. sa zateznom kamatom koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    II Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana isplatiti tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.961,45 eura s pripadajućom zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 13. siječnja 2025. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    Obrazloženje

    1. U tužbi podnesenoj 12. listopada 2020. tužiteljica navodi da je sa svojim ocem, pokojnim NR zaključila Ugovor o zajmu 3. travnja 2003. temeljem kojeg mu je isplatila ukupno 32.000,00 eura. Nakon smrti oca ona i majka su zakonski nasljednici i odgovaraju za ostaviteljeve dugove pa je njena majka odgovara razmjernost na dijelu i to ½ tog duga što ukupno iznosi 16.500,00 eura.

    2. U odgovoru na tužbu tužena osporava navode u cijelosti. Negira da bi tužiteljica posudila svom ocu spomenuti iznos, a ugovor o zajmu kojeg prilaže tužiteljica smatra prividnim pravnim poslom jer da do pozajmljivanja novca nije došlo. Tuženoj nije mogla ostati nepoznata činjenica da bi njen suprug pokojni NR zaključio ugovor o zajmu sa kćerkom. Tužena prigovara zastari jer da je od ugovora proteklo više od 18 godina.

    3. Tijekom postupka sud je izveo dokaz čitanjem ugovora o zajmu, izvatka za račun otvoren u banci Podravska banka d.d. na ime IR, saslušanjem tužiteljice ARD ( list 29-32 spisa), saslušanjem tužene AR (list 62-68 spisa), te čitanje spisa O-3407/2019.

    4. Među parničnim strankama nije sporno da li je pok. NR pozajmio od tužiteljice iznos od 33.000,00 eura.

    4.1. U ovom postupku mjerodavne su niže citirane odredbe Zakon o obveznim odnosima (1978) ("Službeni list SFRJ" br. 29/78., 39/85., 46/85., 57/89., "Narodne novine" br. 53/91., 73/91., 3/94., 111/93., 107/95., 7/96., 91/96., 112/99., 88/01.) i Zakon o nasljeđivanju ("Narodne novine" br. 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19.).

    5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

    6. Člankom 557. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je da se ugovorom o zajmu obvezuje zajmodavac da zajmoprimcu preda određeni iznos novca ili određenu količinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje da mu vrati poslije stanovitog vremena isti iznos novca odnosno istu količinu stvari iste vrste i kvalitete.

    6.1. Člankom 562. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima propisano je da ako ugovaratelji nisu odredili rok za vraćanje zajma niti se on može odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je dužan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčevog traženja da mu se zajam vrati.

    6.2. Člankom 371. Zakona o obveznim odnosima propisano je da Potraživanja zastarijevaju za pet godina ako zakonom nije određen neki drugi rok zastare.

    6.3. Člankom 139. stavak 1. Zakona o nasljeđivanju propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove.

    7. Sukladno odredbi članka 7. stavka 1., članka 2019. stavka 1., članka 221. a i članka 220. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Službeni list SFRJ“ br. 4/77., 36/77., 36/80., 6/80., 69/82., 43/82., 58/84., 74/87., 57/89., 20/90., 27/90., 35/91., „Narodne novine“ br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. – službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22.), prema kojima je naš pravni sustav utemeljen na raspravnom načelu u odnosu na prikupljanje činjenične i dokazne građe spora, a teret inicijative za prikupljanjem dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, pa je pregledom priložene i predložene dokumentacije utvrđeno:

    - tužiteljica je 3. travnja 2003. zaključila s pok. NR Ugovor o zajmu na iznos od 33.000,00 eura, člankom 2. Ugovora ugovoreno da je IR ovlastila zajmoprimca NR da kao opunomoćenik disponira sa sredstvima zajmodavca koja su položena na račun otvoren u banci Podravska banka d.d. Člankom 3. Ugovora ugovoreno je da zajmodavac u trenutku potpisa ugovora predaje zajmoprimcu 5.200,00 eura dok će preostali iznos od 27.000,00 eura biti doznačen sa računa zajmodavca.

    - čitanjem izvatka za račun otvoren u banci Podravska banka d.d. utvrđeno je da je vlasnik tog računa IR, a da je opunomoćenik NR. Utvrđeno je da je 17. studenog 2004. s tog računa podignut iznos od 27.000,00 eura, 25. studenog 2004. podignuto 530,00 eura, a 12. prosinca 2004. podignuto 265,00 eura.

    8. -pregledom spisa O-3407/2019 utvrđeno je da je rješenjem o nasljeđivanju od 28. travnja 2021, pravomoćno **.**.2021., AR, supruga ostavitelja pok. NR proglašena njegovim nasljednikom i to za ¼ dijela od ½ stana na adresi [adresa], površine 50,96 m2.

    9. U iskazu tužiteljica navodi kako nije nikada bila u dobrim odnosima sa svojom majkom te da je uvijek preferirala njenu kćer iz prvog braka ZR. Spomenuti novac pozajmila je svom ocu jer je imao namjeru renovirati i obnoviti kuću u mjestu Ljig u Republici Srbiji koju je naslijedio. Nisu spominjali rok povrata zajma jer između njih postojalo međusobno povjerenje. Na ruke mu je predala iznos od 5.200,00 eura dok je preostali iznos do ugovorenih 33.000,00 eura isplatila na način da mu je dala punomoć te da navedeni novac može podignuti sa njenog računa kada mu je to potrebno, a taj način je bio jednostavniji jer je u to vrijeme puno putovala. Majka je sasvim sigurno znala za navedenu pozajmicu. Ugovor je zaključen na traženje njenog oca. Tuženoj nije poznato da li je otac potrošio novac i u koje svrhe.

    9.1. Tužena u iskazu navodi kako joj ništa nije poznato o tome da bi njen pokojni suprug posudio od kćeri 33.000,00 eura niti da su zaključili ugovor o zajmu. On nije imao niti potrebe posuđivati novac jer je imao dobru mirovinu. Tužena je vodila računa o financijama u njihovom domaćinstvu, nikada nije vidjela toliku količinu novca kod svog supruga. Suprug je nije trebao pitati za novce već ga je mogao samo uzeti. Nisu imali značajnije ušteđevine već su živjeli od mirovine i plaće. Potvrđuje da su kćer i pokojni suprug bili u dobrim odnosima.

    10. U odnosu na tužbeni zahtjev potrebno je istaknuti kako tužena nije osporavala činjenicu da je zaključen ugovor o zajmu već samo da je tužiteljica pozajmila svom ocu 33.000,00 eura pa sukladno tome ističu da je zaključen ugovor bio prividan pravni posao. Pritom ne obrazlaže iz kojih razloga bi to bio prividan pravni posao niti koji su pravni posao ugovaratelji htjeli prikriti ugovorom o zajmu. Iz navoda u odgovoru na tužbu u kojem tužena osporava da je došlo do zajma te da ugovor o zajmu, ako je uopće autentičan, predstavlja prividan pravni posao sud zaključuje kako tužena ne osporava da je pok. NR zaključio ugovor o zajmu, a tim više što na tu okolnost ne predlaže izvođenje dokaza.

    10.1. Uzimajući u obzir da je ugovor o zajmu vjerodostojna isprava u kojoj se navode načini isplate zajma to su te odredbe provjerene izvatkom iz računa tužiteljice. S tog računa izvršena je isplata novca upravo onako kako se to i navodi u ugovoru o zajmu. Nesporno je da je pok. NR imao punomoć na računu tužiteljice dok su s tog računa podignuti iznosi čiji zbroj zajedno sa iznosom predanim u gotovini odgovora pozajmljenom iznosu. Dovodeći u vezu izneseno s navodima tužene da su ona i otac imale povjerenje jedno u drugo te da je ona dala ocu punomoć da može sam podignuti novac s računa sud je poklonio vjeru takvom iskazu tužiteljice jer se dijelom potvrđuju i materijalnom dokumentacijom.

    10.2. Izuzev iznesenog sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice i temeljem drugih navoda iznesenih tijekom postupka. Tako se primjerice u podnesku tužene od 13. listopada 2020. navodi da je tužiteljica bila u lošim odnosima s ocem dok tužena ispitana u svojstvu stranke navodi kako je Tužiteljica ipak bila u dobrim odnosima. Isto tako tužena je odustala od saslušanja kćeri ZR svojstvu svjedoku s kojom je zaključila ugovor o doživotnom uzdržavanju i predala joj ½ vlasništva stana na adresi [adresa] temeljem čega se može zaključiti kako je tužiteljica uvijek bila u lošim odnosima s majkom.

    10.3. Samim navodi tužene koja u svom iskazu navodi da njen suprug od kćeri nije pozajmio iznos jer bi ona to znala nije dostatno za zaključiti da do zajma nije došlo. 10.4. Slijedom iznesenog, sud je utvrdio da je tužiteljica zaključila s ocem ugovor o zajmu, predala mu dio u gotovini, a ostatak je otac preuzeo s račun na kojem je imao punomoć.

    11. Kako je tužena nasljednica zajmoprimca to odgovara za njegove dugove sukladno svom nasljednom dijelu od ½ kao supruga ostavitelja dok tužiteljica kao kćer ostavitelja isto tako nasljednica za ½ dijela zbog čega je tužena dužna podmiriti ½ duga, a to je utuženih 16.500,00 eura.

    11.1. U odnosu na prigovor zastare za navesti je da potraživanja zastarijevaju protekom roka od 5 godina od dospijeća. Kako ugovorom o zajmu nije ugovoren rok povrata, odnosno dospijeća to zajam dospijeva nakon isteka primjerenog roka koji ne može biti kraći od dva mjeseca računajući od zajmodavčevog traženja da mu se zajam vrati. Iz sadržaja spisa proizlazi da je tužiteljica tek od tužene kao nasljednice potraživala povrat zajma to je zastarni rok počeo teći protekom dva mjeseca od kada je od tužene zatražen povrat zajma, a to je 25. kolovoza 2020.

    12. Kako je prihvaćen glavni tužbeni zahtjev to je izostala odluka u podrednom tužbenom zahtjevu.

    13 . Slijedom utvrđenog i iznesenog, odlučeno je kao pod točkom I. Izreke

    14. Parnični troškovi dosuđeni su tužiteljici na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP s obzirom na to da je u cijelosti uspio u parnici. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrijednost predmeta spora u konačno postavljenom tužbenom zahtjevu što iznosi 16.500,00 eura.

    15. Prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15 i 37/22, dalje Tarifa) i temeljem članka 155. Zakona o parničnom postupku tužitelju se priznaju troškovi potrebni za vođenje parnice i to u vrijednosti od 250 bodova za svaku poduzetu radnju.

    15.1. Na temelju odredbe čl. 155. ZPP priznaju se tužitelju po 250 bodova Temeljem Tbr. 8. t. 1. Tarife za sastav tužbe od 12. listopada 2020., zatim po 250 bodova Temeljem Tbr. 9. t. 1. Tarife za pristup ročištu od 15. rujna 2021., 26. siječnja 2022., 28. ožujka 2022., 12. srpnja 2024. te 30. rujna 2024. što ukupno iznosi 1500 bodova, odnosno 3.000,00 eura, a s obračunatim PDV-om 3.750,00 eura na što je potrebno pridodati zatraženi trošak pristojbe na tužbu i to 211,45 eur, što sveukupno iznosi 3.961,45 eura.

    15.2. Odluka o zateznim kamatama na dosuđene troškove parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 80/22), a stopa je određena sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO kao u ostalim odnosima.

    U Splitu, 13. siječnja 2025.

    S U D A C

    Branko Karaman

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka iste. Žalba se podnosi ovome sudu pismeno u tri primjerka, a o njoj odlučuje Županijski sud kao drugostupanjski sud.

    Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

    DNA:

    - pun. tužiteljice

    - pun. tužene

    - u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.