Republika Hrvatska

Županijski sud u Zadru

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

Poslovni broj: Gž Ovr-2/2025-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja AB, [adresa], [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika BU, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Drašku Šoću, odvjetniku iz Zagreba, Srebrnjak 93, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1736/24-2 od 15. svibnja 2024., dana 13. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovršenika BU kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-1736/24-2 od 15. svibnja 2024.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:

"I/ Odbija se prijedlog ovršenika od 3. svibnja 2024. godine za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave - zadužnice javnog bilježnika Milana Glibote iz Zagreba poslovni broj OV-20262/08 od 19. prosinca 2008. godine u odnosu na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 1. Ovršnog zakona, kao neosnovan.

II/ Odbija se prijedlog ovršenika od 3. svibnja 2024. godine za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave - zadužnice javnog bilježnika Milana Glibote iz Zagreba poslovni broj OV-20262/08 od 19. prosinca 2008. godine u odnosu na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 2. Ovršnog zakona, kao neosnovan.

III/ Odbija se prijedlog ovršenika od 3. svibnja 2024. godine za odgodu prijenosa novčanih sredstava zaplijenjenih u postupku izravne naplate novčane tražbine na temelju ovršne isprave - zadužnice javnog bilježnika Milana Glibote iz Zagreba poslovni broj OV-20262/08 od 19. prosinca 2008. godine, kao neosnovan.“

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavio ovršenik zbog bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primijene materijalnog prava. Navodi da je prijedlog radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim podnio iz razloga propisanog u čl. 50. st. 1. toč. 11. Ovršnog zakona jer je nastupila zastara tražbine iz zadužnice. Ističe da je sud prvog stupnja počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 345. st. 2. toč. 6. Zakona o parničnom postupku obzirom da je propustio ocijeniti navedeni prigovor zastare te je takvim postupanjem ovršeniku onemogućio raspravljanje pred sudom. Također ističe da je sud prvog stupnja počinio apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 345. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku obzirom da je pobijano rješenje opterećeno nedostacima zbog kojih nije moguće ispitati njegovu zakonitost i pravilnost. Predlaže da sud drugog stupnja ukine pobijano rješenje i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz spisa predmeta slijedi da je dana 3. svibnja 2024. ovršenik podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim te prijedlog za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom temeljem ovršne isprave - zadužnice javnog bilježnika Milana Glibote iz Zagreba poslovni broj OV-20262/08 od 19. prosinca 2008.

6. U navedenom prijedlogu od 2. veljače 2024. ovršenik navodi žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1. i 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 144/22 i 6/24 - dalje OZ) te dodaje kako bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu, odnosno teško nadoknadivu štetu jer mu je blokiran račun za ukupno 10.706,04 eura, te da isti iznos predstavlja ozbiljnu ugrozu za egzistenciju ovršenika i njegove obitelji o kojoj skrbi (kćerke i supruge).

7. Odredbom čl. 209. st. 1. OZ propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

8. Odredbom čl. 210. OZ propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. OZ, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Odredba čl. 210. st. 2. OZ propisuje da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz st. 1. toga članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

9. Pravilno je sud prvog stupnja utvrdio u odnosu na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 1. OZ, koji propisuje da se žalba može izjaviti protiv rješenja o ovrsi ako isprava na temelju koje je ono doneseno nije ovršna isprava, da ovršenik svojim navodima nije dokazao da bi navedeni žalbeni razlog bio ispunjen obzirom da nije dostavio materijalne dokaze koji bi upućivali na ostvarenje navedenog žalbenog razloga. Naime, sukladno odredbi čl. 214. st. 1. OZ dužnik može ispravom potvrđenom od javnog bilježnika dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenog vjerovnika zaplijene svi računu koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno uplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja, dok je st. 7. istog članka propisano da navedena isprava ima svojstvo ovršne isprave.

10. Nadalje, također je sud prvog stupnja pravilno utvrdio, u odnosu na žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 2. OZ, koji propisuje da se žalba može izjaviti protiv rješenja o ovrsi ako isprava nije stekla svojstvo ovršnosti, kako je zadužnica u naravi, jednostrani, privatnopravni akt dužnika, kojim dužnik preuzima obvezu za ispunjenje novčane tražbine vjerovniku s određenim javnopravnim učinkom te joj OZ daje svojstvo ovršne isprave s određenim učinkom (učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi), sukladno čl. 214. st. 1. OZ.

11. Što se tiče navoda iz žalbe ovršenika za istaknuti je da ovršenik u predmetnom prijedlogu od 3. svibnja 2024. ne navodi žalbeni razlog iz čl. 50. st. 1. toč. 11. OZ, odnosno ne poziva se na zastaru predmetne tražbine, slijedom čega sud prvog stupnja nije niti mogao odlučivati o predmetnom žalbenom razlogu.

12. Slijedom navedenog, obzirom da ovršenik nije dokazao osnovanost prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, pravilno je sud prvog stupnja postupio kada je odbio prijedlog istog kao neosnovan.

13. Suprotno ocjeni ovršenika, ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem pravilno postupio kada je prijedlog ovršenika za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos novčanih sredstava u postupku izravne naplate ocijenio kao neosnovan.

14. Naime, prema odredbi čl. 65. st. 1. OZ, sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako postoji koji od razloga za odgodu navedenih pod toč. 1. do 11. te odredbe i ako ovršenik učini vjerojatnom opasnost da bi provođenjem ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je odgoda potrebna radi sprječavanja nasilja.

15. Dakle, za odgodu ovrhe moraju biti kumulativno ispunjena dva uvjeta, od kojih je jedan da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a drugi je ostvarenje barem jedne od pretpostavki taksativno navedenih u čl. 65. st. 1. toč. 1. do toč. 11. OZ.

16. Pravilno je utvrdio sud prvog stupnja da je ovršenik podnio prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom pozivajući se na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1. toč. 1. i 2. OZ, slijedom čega je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta za odgodu propisanih čl. 65. st. 1. OZ, i to onaj iz toč. 5. čl. 65. st. 1. OZ.

17. Također je prvostupanjski sud, i po nalaženju ovog suda, pravilno zaključio da ovršenik navodima u prijedlogu, nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe koju predlaže odgoditi, trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu odnosno da je odgodom potrebno spriječiti nasilje, a sve u smislu odredbe čl. 65. st. 1. OZ.

18. U odnosu na materijalno stanje ovršenika, valja naglasiti, da je pravilno sud prvog stupnja utvrdio kako isto ne predstavlja zakonom propisani uvjet za odgodu ovrhe. Također, pokretanje postupka izravne naplate i sama provedba ovrhe ne može se smatrati razlogom nenadoknadive ili teško nadoknadive štete niti je ovršenik učinio vjerojatnim da provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu.

19. Za istaknuti je da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP) kako to u žalbi ističe ovršenik, obzirom da su u pobijanom rješenju navedeni razlozi o odlučnim činjenicama, koji su jasni te nisu proturječni, te se isto može ispitati, niti bitnu povredu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP obzirom da ovršeniku nije onemogućeno raspravljanje pred sudom, kao ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4.,

8., 9., 13. i 14. ZPP, na što ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem čl. 365. st. 2. u vezi čl. 381. ZPP, a sve u vezi čl. 21. st. 1. OZ.

20. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem čl. 380. toč. 2. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ, odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu i potvrditi rješenje suda prvog stupnja.

U Zadru 13. siječnja 2025.

Sutkinja

Blanka Pervan