Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

Poslovni broj: Pr-67/2022-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji toga suda Heleni Topić Vuković, u pravnoj stvari tužiteljice KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Damiru Ratkoviću, odvjetniku u Osijeku, protiv tuženika Klinički bolnički centar Osijek, J. Huttlera 4, OIB: 89819375646, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 29. studenog 2024., u nazočnosti tužiteljice, zamjenice punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, te uz javnu objavu presude, 13. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I/ Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR OSIJEK iz Osijeka, J. Huttlera 4, OIB: 89819375646, da KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati neimovinsku štetu u iznosu od 5.308,91 EUR-a (pettisućatristoosameura-devedesetjedancent) sa zateznim kamatama tekućim od 13. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

II/ Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR OSIJEK iz Osijeka, J. Huttlera 4, OIB: 89819375646, da KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati naknadu imovinske štete u iznosu od 265,44 EUR-a (dvjestošezdesetpeteura-četrdesetčetiricenta) sa zateznim kamatama tekućim od 13. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

III/ Nalaže se tuženiku KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR OSIJEK iz Osijeka, J. Huttlera 4, OIB: 89819375646, da KM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak postupka u iznosu 3.908,47 EUR-a (tritisućedevestoosameura-četrdesetsedamcenta) sa zateznim kamatama tekućim od 13. siječnja 2025. pa do isplate, po stopi koja se određuje sa svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja, sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu administratora na Odjelu za kliničku laboratorijsku dijagnostiku. Nadalje, navodi da je dana 22. srpnja 2015. pretrpjela ozljedu na radu na način da je prilikom sjedanja na stolicu puknuo kotač stolice, te je tužiteljica izgubila ravnotežu i od straha da ne padne svom težinom sjela na stolicu, prilikom čega je zadobila običnu tešku tjelesnu ozljedu, kompresivni prijelom trupa prvog slabinskog kralješka. Ističe kako joj tuženik nije osigurao ispravnu radnu stolicu na njezinom radnom mjestu, s obzirom da vrlo rijetko mijenja uredski namještaj i nažalost ne vodi brigu o sigurnosti radnika na radu, bez obzira na to što se radi o administrativnim poslovima. Dakle, navela je da je upravo radi neispravne uredske stolice zadobila tešku tjelesnu ozljedu, radi koje je od dana štetnog događaja do 27. srpnja 2015. zadržana na konzervativnom liječenju, te otpuštena kući uz preporučeno mirovanje, analgetike prema potrebi, nošenje Jewetove artroze pri hodu i sjedenju. Navodi kako joj je na kontrolnom pregledu 21. rujna 2015. godine utvrđeno da su i dalje prisutni bolovi slabinske kralježnice te preporučen operativni zahvat tzv. vertebro plastika, te da je s operativnog zahvata otpuštena 10. prosinca 2015. godine. Nakon operativnog liječenja provedena je obimna stacionarna rehabilitacija, te je s obzirom na ranije bolesti i probleme s kralježnicom, posljedicom nezgode na radu narušila svoje cjelokupno zdravstveno stanje, te bolove trpi još i danas, naročito kod promjene vremena, dužeg sjedenja i prisilnog položaja tijela. Ističe kako tuženik, kao poslodavac, odgovara za štetu uzrokovanu radniku te da joj je sukladno odredbi članka 111. Zakona o radu dužan istu naknaditi po općim propisima obveznog prava. Slijedom navedenog, predložila je sudu da temeljem odredbi čl. 111. st. 1. Zakona o radu te odredbi članka 1046., 1089. i 1100. Zakona o obveznim odnosima donese presudu kojom će usvojiti tužbu i tužbeni zahtjev, kao i da obveže tuženika da joj naknadi troškove parničnog postupka.

2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da se istoj u cijelosti protivi. Osporavao je odgovornost za nastanak štetnog događaja, a slijedom čega je osporavao osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, smatrajući da je ista u cijelosti paušalno određena i nije potkrijepljena dokumentacijom. Naveo je kako nije sporno da je tužiteljica radnica tuženika, no da su ostali navodi tužiteljice ili nepotpuni ili netočni, te su neosnovano izneseni na način da se diskreditira tuženika vezano za sustav provođenja zaštite na radu. Isto tako, naveo je da su netočne tvrdnje tužiteljice kako tuženik ne vodi brigu o sigurnosti radnika na radu. Naime, navodi da je kod tuženika ustrojen Odsjek za zaštitu na radu koji kao zasebna ustrojstvena jedinica djeluje unutar Odjela za opće poslove, Službe za pravne, kadrovske i opće poslove tuženika i provodi mjere zaštite na radu. Tuženik ističe kako ne može biti odgovoran u konkretnom slučaju obzirom da je kao poslodavac osigurao svim radnicima, pa tako i tužiteljici, obavljanje radnih zadataka na siguran način. Nadalje, navodi da je organizirao i proveo mjere zaštite na radu u svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim procesima sukladno pozitivnim propisima RH. Na osnovu pravovremene obavijesti tuženika, Inspektorat rada istog dana je proveo inspekcijski nadzor te je sastavljen Zapisnik o očevidu. Isto tako navodi da iz zapisnika, suprotno navodima tužiteljice, proizlazi da je radnica imala stolicu, podest za noge, radni stol i računalo. Stolica koju koristi je okretna stolica sa 5 kotača, s mogućnošću podešavanja visine i naslonom sive boje. I druge radnice imaju istovrsne stolice, a na stolicama nisu uočeni nedostaci. Nadalje iz zapisnika o nadzoru proizlazi da do ozljede nije došlo krivnjom poslodavca, već uslijed događaja koji nije moguće unaprijed spriječiti. U nalazu je konstatirano da je do ozljede radnice došlo zbog gubitka ravnoteže uzrokovane iznenadnim prijelomom kotača na radnoj stolici, što nije moguće unaprijed spriječiti, jer je stolica izgledala ispravno, a identične radne stolice imaju i sve ostale radnice u prostoriji. U nalazu je također utvrđeno kako nisu utvrđeni propusti tuženika u primjeni mjera zaštite na radu. Dakle, proizlazi da je da je tuženik primjenjivao propisane mjere zaštite na radu, ali s obzirom na okolnost da iznenadni prijelom kotača na radnoj stolici nije moguće unaprijed predvidjeti ili spriječiti budući da je stolica izgledala ispravno, kao i da na konkretnoj stolici, odnosno istovrsnim stolicama ostalih djelatnika nisu uočeni nedostaci, naveo je da smatra kako ne bi bilo svrsishodno saslušavati tužiteljicu i svjedoke na okolnost ispravnosti uredskih stolica. Tuženik nadalje ističe kako je Pravilnikom o radu tuženika propisana obveza radnika pravilno koristiti sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu i odmah obavijestiti poslodavca o mogućoj opasnosti, što niti sama tužiteljica nije u učinila za slučaj da je smatrala kako se radi o neispravnoj stolici. Ističe kako iz navedenih činjenica proizlazi da je do ozljeđivanja tužiteljice došlo unatoč provedenim mjerama zaštite na radu, uslijed više sile, budući da niti pregledom ispravnosti se ne bi bilo moguće uočiti eventualni nedostatak pa stoga niti spriječiti događaj od 2. srpnja 2017. U odnosu na prijedlog tužiteljice za provođenjem medicinskog vještačenja tuženik je naveo da isto nije potrebno provoditi s obzirom na postojanje okolnosti koje isključuju odgovornost poslodavca, kao i zbog činjenice da je tužiteljica liječničku pomoć zatražila tek 2 sata i 15 minuta nakon štetnog događaja, pa je ozljeda, a s obzirom na povijest bolesti tužiteljice, mogla nastati prije ili nakon štetnog događaja. Slijedom svega navedenog, predložio je sudu da odbije tužiteljičin tužbeni zahtjev u cijelosti kao neosnovan.

3. Radi utvrđenja spornih činjenica sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priliježeću dokumentaciju te je pročitao prijavu o ozljedi na radu (list spisa 4-6), medicinsku dokumentaciju (listovi spisa 7-39), zapisnik o inspekcijskom nadzoru (listovi spisa 42-44), zapisnik o očevidu (list 45), prijavu o ozljedi na radu (listovi 46-48 spisa), izjavu KM(list spisa 49), izjavu KMP (list spisa 50), iskaz svjedoka KMP i VM te iskaz tužiteljice KM sa zapisnika od 5. veljače 2019. (listovi spisa 61-62), nalaz i mišljenje vještaka Dalibora Žnidašića (listovi spisa 64-67), nalaz i mišljenje vještaka dr.med. Ante Blažanovića, spec. (listovi spisa 72-76 spisa), očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka zaštite na radu Dalibora Žnidarića i dr.med. Ante Blažanovića, spec. patalogije i sudske medicine iz zapisnika od 22. siječnja 2020. i 22. rujna 2020. (listovi spisa 95-98, kao i sa listova 151-153), uputa poslodavca o postupku prijave ozljede o radu (list spisa 132) i nalaz i mišljenje vještaka Dalibora Žnidarića (listovi spisa 138-139) te tuženikov dopis od 25. rujna 2023. (list spisa 219), Nalaz i mišljenje vještaka od 20. ožujka 2024. (list spisa 238-241), očitovanje vještaka od 7. svibnja 2024. (list spisa 254) te je saslušao svjedokinje VMP i VM, vještake Dalibora Žnidaršića, Antona Blažanovića, AM i tužiteljicu. Sud je izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice, dostavljen ovom sudu 27. prosinca 2018., a koji priliježe spisu.

3.1. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika da se sasluša voditeljica Odsjeka zaštite za rad ĐM jer iz podneska sa lista spisa 219 proizlazi njezino očitovanje o navedenom.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice protiv tuženika zbog ozljede na radu koju je tužiteljica pretrpjela 22. srpnja 2015.

6. Među parničnim strankama nije sporno da je tužiteljica na radnom mjestu, prilikom obavljanja radnih zadataka 22. srpnja 2015. pretrpjela ozljedu na radu.

7. Među parničnim strankama sporan je način, odnosno dinamika nastanka štetnog događaja, te je li do nastanka štetnog događaja došlo krajnjom nepažnojm tužiteljice, ili višom silom, radnjom treće osobe koju poslodavac-tuženik nije mogao predvidjeti niti spriječiti.

8. Iz zapisnika inspekcijskom nadzoru (listovi spisa 42-44) proizlazi da se ozljeda tužiteljice KM dogodila 22. srpnja 2015. u 8,45 sati u redovitom radnom vremenu prve smjene u administrativnoj prostoriji Odjela za kliničku labaratorijsku dijagnostiku Kliničkog bolničkog centra Osijek pri obavljanju administrativnih poslova (kopiranje dokumentacije), htijući sjesti na radnu stolicu, kada se oslonila na stolicu na istoj se polomio kotač, ona je izgubila ravnotežu i naglo se uz trzaj svom težinom spustila na stolicu. Nastavivši s radom, nakon proteka radnog vremena počela je osjećati jaku bol u kralježnici. Do ozljede radnice došlo je gubitkom ravnoteže uzrokovane iznenadnim prijelomom kotača na radnoj stolici, što nije moguće unaprijed spriječiti, jer je stolica izgledala ispravno, a identične radne stolice imaju i sve ostale administrativne djelatnice. Zapisnik je sačinila IM, viša inspektorica rada za zaštitu na radu.

9. Iz zapisnika o očevidu (list 45) proizlazi da je izvršen pregled polomljene stolice koja je odložena u radionici za popravak opreme. Na stolici je vidljivo da je polomljen jedan nosač kotačića, koji je uslijed toga i otpao. U prostoriji u kojoj tužiteljica radi se nalaze dva veća stola, za jednim rade dvije radnice, dok za drugim stolom koji je u obliku L pulta rade tri radnice, a za kojim je i mjesto rada tužiteljice.

10. Iz prijave o ozljedi na radu (listovi 46-48 spisa) proizlazi da je tužiteljici ozljeda nastala 22. srpnja 2015. u vremenu od 8:00 do 8:59 sati, na prijemnoj ambulanti odsjeka za kliničku labaratorijsku dijagnostiku KBC Osijeka, a navedenu prijavu je ispunila ĐM, voditelj odsjeka za zaštitu na radu. Hrvatski zavod za zaštitu na radu priznao je tužiteljici ozljedu na radu s 25. kolovozom 2015. Kada je tužiteljica došla do stolice, uhvatila je stolicu sa obje ruke i počela se na nju oslanjati kako bi sjela na nju. U trenutku kada se oslonila na stolicu, prije nego je uspjela sjesti, pukao je kotačić (jedan od pet). Radnica je izgubila ravnotežu i od straha da ne padne, svom težinom je sjela na stolicu i u njoj se odvezla do zida.

11. Iz izjave KM (list spisa 49) proizlazi da je do ozljede došlo na način da je htjela privući daktilo stolicu, sa kotačićima, na koju je imala namjeru sjesti. Sa obje ruke je uhvatila stolicu i počela se oslanjati na nju kako bi sjela na nju. Pažljivo sjeda na nju zbog njezinih dugogodišnjih problema sa kralježnicom i koje liječi bez prekida. Prije nego što je uspjela sjesti pukao je jedan kotačić na stolici. U tom trenutku je počela gubiti ravnotežu. Zbog straha da ne bi pala i povrijedila se, svom težinom je sjela na stolicu koja je ostala bez kotačića i na njoj se odvezla do zida. Nije pala. Ustala se sa stolice, maknula ju, uzela je drugu stolicu i nastavila raditi

12. Iz izjave KMP (list spisa 50) proizlazi da je oko 7:45 sati za vrijeme ambulante pukao kotačić na stolici kolegice KM koji je odletio. Međutim, stolica je ostala u uspravnom položaju, a KM je zadržala ravnotežu trznuvši se na njoj i glasno jauknula. Zamijenile su stolicu i tužiteljica je nastavila raditi, kasnije se počela žaliti na bolove, te se oko 10:20 sati uputila na hitni prijem.

13. Iz uputa poslodavca o postupku prijave ozljede o radu (list spisa 132) proizlazi da je radnik koji se ozljedi na radnom mjestu ili na putu od stana do radnog mjesta, dužan doći odmah nakon ozljeđivanja na Centralni objedinjeni hitni prijem te obaviti pregled.

14. Iz zapisnika o ocjeni praktične osposobljenosti radnika za rad na siguran način proizlazi da u razdoblju od 26. svibnja 2010. do 9. lipnja 2010. tužiteljica praćena i osposobljena za rad na siguran način (list spisa 140- 141).

15. Iz podneska tuženika od 25. rujna 2023. (list spisa 219) proizlazi da se tužiteljica prije štetnog događaja od 22. srpnja 2015. nije obratila Odsjeku zaštite na radu Kliničkog bolničkog centra Osijek s primjedbama na neadekvatnost uredske stolice na kojoj je sjedila, odnosno sa zahtjevom za nabavkom nove stolice, a tužiteljica tuženika nije izvijestila o svom zdravstvenom stanju i poteškoćama koje je imala prilikom rada i sjedenja na uredsku stolicu.

16. Iz iskaza svjedokinje KMP proizlazi da kod tuženika radi 17. godina, a trenutno na poslovima administratora u Zavodu za kliničku laboratorijsku dijagnostiku. Tužiteljica je u tom Zavodu također radila u vrijeme kada se ozlijedila 2015. Bila je u prostoriji s tužiteljicom kada se tužiteljica ozlijedila i to na način da je tužiteljica sjedila na stolici i vjerojatno je točkić zapeo i tužiteljica se trznula i odbila do zida. Tužiteljica je tom prilikom ostala sjediti na stolici. Osim tužiteljice u prostoriji je bila svjedokinja i druga djelatnica VM. Na upit suca da li je tužiteljica ili bilo tko u prostoriji prije spornog događaja spominjao da bi stolica bila na bilo koji način oštećena, izjavila je da je i stolica na kojoj je tužiteljica sjedila, ali i druge stolice su bile u funkciji. Ne sjeća se da bi se tužiteljica žalila na bilo kakve bolove nakon što se trznula na stolici. Nadalje, dodala je da je tužiteljica nastavila raditi na istoj stolici na kojoj se dogodio štetni događaj, a misli da se isti dogodio oko 8,30 ili 9,00 sati, ali nije sasvim sigurna. Na upit pun. tužitelja da pojasni što znači da je stolica bila u funkciji, svjedokinja je izjavila da na stolici nije nedostajao niti jedan točkić, a na njoj se moglo normalno sjediti. Inače kod tuženika se stolice mijenjaju po potrebi, a misli da je stolica bila stara možda par godina. U trenutku štetnog događaja tužiteljica je sjedila na stolici. Dodala je da je tada bila okrenuta leđima tužiteljici i ne može sa sigurnošću reći što se točno dogodilo u trenutku kada se tužiteljica ozlijedila.

17. Iz iskaza svjedokinje VM proizlazi da kod tuženika radi 10 godina, a trenutno na poslovima administrativnog referenta, a na kojim poslovima je radila i kada se tužiteljica ozlijedila. Radila je na Odjelu za kliničku laboratorijsku dijagnostiku i osim nje u sobi su bile tužiteljica i svjedokinja AMP. Na upit suca da li je vidjela kada se tužiteljica ozlijedila izjavila je da se čulo da je točkić kvrcnuo i tužiteljica je tada se "zatresla" zajedno sa stolicom, ali ostala je sjediti na stolici i nakon toga su vidjele da je točkić zgnječen. Nadalje, navela je da je prije štetnog događaja tužiteljica normalno sjedila na solici kada se čuo zvuk krckanja, kada su vidjele da je točkić zgnječen. Misli da je nakon toga točkić i otpao, a tužiteljica je potom zamijenila stolicu i nastavila raditi na drugoj stolici. Nakon što su nastavile raditi s pacijentima i završile ambulantu, došli su dečki iz tehničke službe za otpis sredstava rada nakon što je tužiteljica prijavila događaj glavnoj inženjerki. Nakon 2 ili 3 sata tužiteljica se žalila na bolove, a misli da se radilo o vratnoj kralježnici i leđima. Nisu prije toga događaja vidjele da bi bilo koja stolica, odnosno točkić bio oštećen, napukao ili slično, već su normalno svaki dan obavljale svoj posao. Na upit pun. tužitelja koliko su bile stare stolice, svjedokinja je izjavila da ne zna. Prije štetnog događaja s tužiteljicom je radila oko godinu dana i ne sjeća se da su bile donesene nove stolice prije štetnog događaja. Tužiteljica je prije samog događaja neprestano sjedila na radnom mjestu jer im je takav posao.

18. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da još uvijek radi kod tuženika, a trenutno na odjelu za kirurgiju, a u vrijeme štetnog događaja radila je u Odjelu za kliničku laboratorijsku dijagnostiku. Dodaje da se ozlijedila na način da je radila kao i svakoga prijašnjeg dana, te se ustala kako bi fotokopirala uputnicu, na fotokopiru koji je udaljen 2 ili 3 koraka od stolice na kojoj je sjedila. Nakon što se vratila i sjela na stolicu u tom trenutku je točkić krcnuo, te je točkić otpao, a ona je instinktivno u strahu da ne padne svom snagom sjela na stolicu, te se stolica otklizala do zida udaljenog možda metar i pol, te je u tom trenutku samo rekla "Uf". U tom trenutku kada je sjela tako naglo na stolicu, odnosno trznula se da ne padne zaboljela su ju leđa, ali nije na to posebno obratila pažnju, već se ustala i zamijenila stolicu, te je nastavila raditi na drugoj stolici, ali je javila svom glavnom šefu što se dogodilo, te je nakon kratkog vremena počela osjećati nelagodu i da nema osjećaj u nogama. Moglo je proći oko sat vremena nakon samog događaja. Kada je osjetila te probleme javila se šefici i rekla da ide liječniku na Hitni objedinjeni prijem. Tom prilikom su je slikali i pregledali, a nakon par sati kada su došli nalazi rekli su joj da joj je pukao prvi lumbalni kralježak. Nije kvar na stolici prijavila tehničkoj službi, jer nije uočila nikakav kvar, te je navela da su svi sjedili na tim stolicama. Nadalje, navela je da je na spornoj stolici sjedila sigurno 3 ili 4 godina, ako ne i više i da misli da su do samog događaja samo jedanput došle tri nove stolice.

18.1. Nadalje, s obzirom da je tijekom postupka došlo do izmjene raspravnog suda, te da je sud smatrao da tužiteljica nije iskazivala o svim odlučnim činjenicama, te s obzirom da je tužiteljica predložila dopunsko saslušanje, sud je u dopunski salušao tužiteljicu. Na ročištu koje je održano 29. studenog 2024. tužiteljica je navela da budući da je prošlo puno vremena, pa ostaje kod svog ranijeg iskaza, te navodi da s obzirom na opis poslova njezinog radnog mjesta da su povremeno morali ustati i otići kopirati papire. Tako se i tom prilikom ustala i otišla kopirati. Prostorija u kojoj je radila je izgledala tako da su stolovi bili poslagani u polukrug i tako su sjedile, a to je tako bilo da bi mogle vidjeti pacijente. Kada sjede iza njihovih leđa je zid, koji je vrlo blizu stolice i stola, a stolovi su bili visoki te baš zbog toga što im je iza leđa zid nitko nije mogao vidjeti sam trenutak nastanka njezine ozljede. Gusto su sjedile, ali bilo je dovoljno mjesta za prolaz. Sjeća se da je prilikom sjedanja puknuo kotačić i u tom trenutku u strahu da će pasti tropnula je na stolicu, a da ne bi izgubila ravnotežu. U tom trenutku je napravila što sam mislila da je za nju najbolje. Kada je tropnula na stolicu bila sam blizu zida i kako je sjela naglo, odgurala se i udarila u zid. Nakon toga se ustala i uzela drugu stolicu koja je bila slobodna, a nakon jedno 10 minuta osjetila sam da sam izgubila osjećaj u nogama. Prilikom sjedanja držala je u rukama papire te ističe da nije bilo mjesta za sjediti. Tropnula je, a to znači da se posjela naglo, zbog straha da ne padne. Stolica je imala naslon, ali nije imala rukohvate, stolice su bile stare i ishabane, imala je točkiće, a od starosti i ishabanosti stolica govorile smo svojim nadređenima i svi su to znali. Još uvijek radi kod tuženika, ali u ljekarni. Nakon 10 od 15 min je osjetila bolove te je nazvala nadređenu i rekla što se dogodilo i otišla je na Hitnu, tamo su utvrdili da ima prijelom prvog kralješka. Bila je na bolovanju 9-10 mjeseci, imala je rehabilitacije, te sam bila sama i nitko joj nije pomagao jer živi sama, plaćala je ljude da joj idu u trgovinu, a tada im je davala 10,00-20,00 kn. U početku je to bilo dva do tri puta tjedno, a kasnije je sama sa štakama išla do trgovine. U trenutku kada je pala na stolicu je nešto osjetila ali ne toliko, tek kasnije je osjetila bol. Na upit punomoćnika tuženika zbog čega ste predložile za svjedoke VM i VMP, a sada ste rekli da nisu mogle vidjeti sam trenutak nastanaka ozljede, odgovara: kako će vidjeti kada imaju gužvu i pacijente, one su čule između posla i mojih riječi "uf". Predložila ih jer su joj radne kolegice i jer su bile kraj nje, sjedile su jedna kraj druge u krug. U trenutku pucanja točkića nije sjedila nego je sjedala.

19. Iz Nalaza i mišljenja vještaka Dalibora Žnidašića, dipl.ing. građ. (listovi spisa 64- 67), stalni sudski vještak zaštite na radu, proizlazi da prilikom nastanka štetnog događaja nije bilo propusta u primjeni propisanih pravila zaštite na radu, kako poslodavca, tako niti ozlijeđenog radnika. Radnica KM, osposobljena je za rad na siguran način za poslove administrator – daktilograf. Poslovi upravljanja- administrator – daliktolograf nisu poslovi sa posebnim uvjetima rada.

19.1. Tužiteljica je osporavala Nalaz i mišljenje vještaka Dalibora Žnidarića u dijelu u kojem je naveo da u vrijeme štetnog događaja nije bilo propusta u primjeni pravila zaštite na radu od strane tuženika, te ističe da vještak prilikom izrade Nalaza i mišljenja nije pregledao predmetnu stolicu, a tužiteljica nije obaviještena o vremenu i mjestu vještačenja.

19.2. Na ročištu održanom 22. siječnja 2020. vještak je naveo da nije utvrđivao kada je predmetna stolica nabavljena, te da prije izrade nalaza i mišljenja nije pregledao stolicu. Vještak misli da tuženik nije mogao unaprijed predvidjeti i spriječiti iznenadni nastanak štetnog događaja u konkretnom slučaju. Nadalje, u svom očitovanju od 3. ožujka 2020. vještak je naveo da je stolica koju je koristila tužiteljica odbačena na otpad kao neispravna, te nije bilo moguće utvrditi karakteristike iste. Za predmetnu stolicu tuženik nema podatke o proizvođaču, broj inventara, pa se ne može utvrditi kada ju je tuženik kupio, te koliko dugo je ista bila u uporabi do trenutka nastanka štetnog događaja. Za tužiteljicu postoji dokaz da je osposobljena za rad na siguran način za poslove u okviru radnog mjesta daktilograf, te da iz izjave same radnice proističe da ista nije uočila nikakva vidljiva oštećena na predmetnoj stolici, te sukladno tome nije o tome niti mogla obavijestiti poslodavca i koristila je na uobičajeni način.

19.3. Nalaz i mišljenje vještaka Dalibora Žnidarića, vještaka zaštite na radu sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem je naveo da je tužiteljica bila osposobljena za rad, te da nije došlo do tuženikovog propusta u primjeni zaštite na radu. Međutim, okolnost da nije bilo propusta u primjeni zaštite na radu, ne znači da na radnom mjestu ne može doći do oštećenja inventara nakon uporabe istoga, tim više što je tuženik navedenu stolicu odbacio na otpad te istu nije mogao pregledati niti utvrditi kada je kupljena, pa time nije mogao utvrditi niti njezine karakteristike.

20. Iz Nalaza i mišljenja vještaka dr.med. Ante Blažanovića, spec. (listovi spisa 72-76 spisa) proizlazi da je tužiteljica dana 22. srpnja 2016. zadobila Kompresivni prijelom prvog slabinskog kralješka. U medicinskoj dokumentaciji su navedeni komorbiditeti koji su postojali i prije navedene ozljede u smislu biolova u slabinskoj kralježnici popraćeni degenerativnim promjenama ovog segmenta, kao i cervikobranhijalni sindrom uz gonartrozu oba koljena. Kompresivni prijelom prvog slabinskog kralješka predstavlja tešku tjelesnu ozljedu, koja je nastala pri padu i srazu stražnjice s čvrstom podlogom. Prilikom ozljeđivanja i tijekom liječenja, tužiteljica je osjećala bolove koji su bili jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, slabijeg intenziteta i trajnog karaktera 140 dana, blagog intenziteta i povremenog karaktera spada u smanjenje životne aktivnosti. Strah jakog intenziteta je trajao koliko i sam događaj te je prešao u zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha, a bio je : jakog intenziteta osam dana, srednjeg intenziteta 15 dana, slabog intenziteta 140 dana. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna pet dana u trajanju od osam sati te još 10 dana u trajanju od 4 sata. Navedena ozljeda je dovela do smanjenja životne aktivnosti od 10% gdje je uračunato i djelovanje ozljede na pogoršanje već narušenog zdravstvenog stanja tužiteljice. Ozljeda nije dovela do naruženja.

20.1. Tuženik je osporavao navedeni nalaz i mišljenje jer je izrađen pod pretpostavkom da je tužiteljica pala i ozlijedila leđa, a što ne proizlazi iz materijalne dokumentacije u spisu i iskaza svjedoka koji navode da je tužiteljica sjedila u vrijeme nastanka štetnog događaja. Stoga je navedeni vještak sačinio dopunu Nalaza i mišljenja, te je na ročištu održanom 22. siječnja 2020. vještak dr. med. Ante Blažinović, spec. patologije naveo je da o sili koja djeluje duž kralježnice ovisi i hoće li doći do prijeloma ili puknuća prvog slabinskog kralješka, tako i kod osobe koja prethodno nije imala tegoba s kralježnicom. Te je vještak pojasnio da je u konkretnom slučaju pad na stražnjicu mehanizam nastanka ozljede, a čvrsta podloga koja kolidira sa stražnjicom može biti teoretski na različitim visinama. Nadalje, naveo je da je štetni događaj nastao nakon što je radnica obavljala posao fotokopiranja i nakon obavljenog posla vratila se na svoje mjesto rada, te je prilikom sjedanja na stolicu došlo do štetnog događaja.

20.2. Nalaz i mišljenje vještaka dr.med. Ante Blažanovića sud je ocijenio vjerodostojnim u dijelu u kojem navodio o ozljedama koje je tužiteljica zadobila, fizičkim bolovima, strahu, smanjenju životne aktivnosti, kao i tuđoj pomoći i njezi, jer je u tom dijelu iskaz vještaka jasan i detaljan, bez proturječnosti i nejasnoća, a stranke nisu imale primjedbe na taj dio Nalaza i mišljenja.

20.3. Nalaz i mišljenje vještaka dr. med. Ante Blažanovića, u dijelu u kojem je navodio da je, a u vezi dinamike nastanka štetnog događaja, pošao od činjenice da je tužiteljica pala te da je navedena ozljeda tužiteljice mogla nastati padom tužiteljice, odnosno srazom s tvrdom podlogom, sud je ocijenio nevjerodostojnim. Naime, iz iskaza tužiteljice, kao niti iz prijave ozljede na radu, iskaza svjedoka, ne proizlazi da je tužiteljica pala sa stolice uslijed pucanja točkića na stolici.

21. Nadalje, sud je na tu okolnost – da bi utvrdio dinamiku štetnog događaja, odnosno je li tužiteljicina ozljeda mogla nastati na način kako to tužiteljica navodi tijekom postupka, odnosno na način da je ozljeda nastala uslijed naglog posjedanja uzrokovanog puknućem kotačića, odredio provesti novo medicinsko vještačenje samo na tu okolnost. Kao što je prethodno navedeno, tuženik nije predlagao novo vještačenje na okolnost pretprljenog straha, bolova, smanjenja životne aktivnosti, tuđe pomoći i njege uslijed nastanka ozljede.

22. Iz Nalaza i mišljenje vještaka dr. sc. AM, dr. med. od 20. ožujka 2024. (list spisa 238-241) proizlazi da kompresivni prijelom prvog slabinskog kralješka mogao nastati i da tužiteljica nije pala sa stolice, a uzimajući u obzir da tužiteljica nije bolovala od malignih bolesti, niti je imala osteoporozu. Dakle, navedeni prijelom je mogao nastati bez da je tužiteljica pala na pod. Prilikom naglog posjedanja, prilikom djelovanja sile uzduž degenerativno promijenjene kralježnice moglo je doći do prijeloma prvog slabinskog kralješka. Da je tužiteljica ima osteoporozu ili bolovala od malignih bolesti za pretpostaviti je da bi na ovakav način došlo do većih ozljeda kralješnice.

22.1. Iz iskaza vještaka AM proizlazi da ostaje u cijelosti kod svog Nalaza i mišljenja, kao i kod očitovanja na primjedbe. Nadalje, naveo je da je u svom Nalazu i mišljenju naveo da je bilo moguće da ozljeda tako nastane uslijed naglog posjedanja, jer je u pitanju suda tako bilo postavljeno, ali navodi da je ozljeda sigurno nastala na taj način i što je u skladu s priloženom med. dokumentacijom. U vezi primjedbi tuženika, vezano za ranije zdravstveno stanje tužiteljice, odnosno, njezin komorbiditet navodi da to jesu faktori koji mogu utjecati na sam događaj, ali nisu oni odlučujući i nije taj kralješak puknuo zato jer je gospođa prekomjerne tjelesne težine ili zato jer ima artritis. Na upit sutkinje je li bi do iste ozljede moglo doći i kod osobe koja nije imala ranije degenerativne promjene uzduž kralježnice, a na način da je ta osoba naglo sjela na stolicu kojoj je pri tome pukla stolica, odgovara: odgovara da mu je na to pitanje nemoguće odgovoriti jer o tome ovisi niz čimbenika. Nadalje, tužiteljica da je bila zdrava osoba, prilikom pucanja kotačića i posjedanja na stolicu svom težinom, mogla bi dobiti ozljede kakve je dobila, jer na tu ozljedu utječe cijeli niz čimbenika. O tome ovisi sto drugih stvari, ali u principu može. Tužiteljicino ranije medicinsko stanje tužiteljice utvrdio je na temelju priložene medicinske dokumentacije, te je utvrdio da je tužiteljica osoba prekomjerne tjelesne težine (adipozna) sa izraženim opsežnim degenerativnim promjenama vratne kralježnice i oba koljena, ali njezine degenerativne promjene su bile takve da je potrebna manja sila da do ozljede dođe. Prilikom izrade nalaza i mišljenja pošao je od pretpostavke, a imajući na umu medicinsku dokumentaciju i iskaze tužiteljice i svjedoka, to da tužiteljica nije pala, nego se trznula sa stolice kada je padala, odnosno, prilikom sjedanja tužiteljice na stolicu kada je kotačić puknuo te je ona zbog toga učinila nagli pokret. Oslabljeni lokomotorni sustav kakav je imala tužiteljica mogao je utjecati na to da je tužiteljica morala koristiti veću silu da bi sjela, jeli ma slaba koljena i

1 0

degenerativnu promjenu kralježnice i prekomjernu tjelesnu težinu. Nadalje, naveo je kod druge osobe koja nema takve promjene na kralježnici kakve ima tužiteljica sigurno je da bi bila potrebna veća sila da dođe do nastanka takve ozljede. Isto tako naveo je da mu je teško reći, ali da pukne kotačić, i da je tužiteljica sjedila, i da dođe do nagle promjene ravnoteže moglo bi doći do ozljede.

22.2. Nalaz i mišljenje vještaka dr.sc. AM, dr.med.sud je ocijenio vjerodostojnim jer je detaljan, jasan i izrađen u skladu s pravilima struke, a vještak je na ročištu otklonio primjedbe tuženika na Nalaz i mišljenje vještaka.

23. Iskaz svjedokinje KMP sud je ocijenio nevjerodostojnim u dijelu u kojem je navela da je točkić stolice tužiteljice vjerojatno zapeo i tužiteljica se trznula. Naime, iskaz navedene svjedokinje suprotan je njezinoj izjavi koju je sama dala poslodavcu a u kojem je opisala nastanak štetnog događaja, i to u dijelu u kojem u izjavi navodi da je kotačić stolice tužiteljice pukno (a što tijekom postupka nije sporno). Dakle, navedena svjedokinja u svom iskazu navodi da je tužiteljica sjedila na stolici kada je točkić stolice vjerojatno zapeo i tužiteljica se trznula i odbila od zida, a u svojoj izjavi danoj poslodavcu navela je da je pukao kotačić stolice tužiteljice koji je odletio. Budući da je iskaz svjedokinje nevjerodostojan u dijelu u kojem navodi da je točkić stolice zapeo, ovaj sud je utvrdio da navedena svjedokinja nema saznanja o samoj dinamici nastanka štetnog događaja nego da se svoj iskaz temelji na pretpostavkama (vjerojatno- kako sama svjedokinja navodi), pa tako i u dijelu da je tužiteljica sjedila na stolici kada je do ozljeđivanja tužiteljice došlo, osim toga svjedokinja je navela da je bila okrenuta leđima i da ne može sa sigurnošću reći što se dogodilo.

23.1. U preostalom dijelu, u kojem iskazuje o tome da je tužiteljica zamijenila stolicu te nastavila raditi, a potom da se počela žaliti na bolove sud je iskaz svjedokinje ocijenio vjerodostojan, jer je u tom dijelu iskaz svjedokinje u skladu s iskazom tužiteljice, iskazom svjedokinje VM, kao i opisom događaja iz Prijave ozljede na radu. Isto tako sud je ocijenio vjerodostojnim iskaz svjedokinje da u dijelu u kojem je navela da je bila okrenuta leđima tužiteljici i da ne može sa sigurnošću reći što se točno dogodilo u trenutku kada se tužiteljica ozlijedila jer je u tom dijelu iskaz svjedokinje u skladu s iskazom tužiteljice (dopunsko saslušanje) koja je navela da je stol za kojim su radile polukružan, da je iza njihovih leđa zid, te da su stolovi visoki.

24. Iskaz svjedokinje VM sud je ocijenio nevjerodstojnim u dijelu kojem navodi da je tužiteljica sjedila za stolicom u vrijeme kada je došlo do pucanja točkića stolice. Naime, na poseban upit suda je li vidjela kada se tužiteljica ozlijedila, svjedokinja je navela da je čula da je točkić kvrcnuo. Dakle, sama svjedokinja nije vidjela upravo trenutak kada je pukao točkić, te nema saznanja o spornoj činjenici- je li do pucanja točkića došlo u vrijeme kada je tužiteljica sjedala na stolicu ili je točkić puknuo dok je tužiteljica već sjedila na stolici. U preostalom dijel iskaz svjedokinje sud je ocijenio vjerodostojnim, i to u dijelu u kojem je svjedokinja iskazivala o tome da je nakon što je puknuo kotačić na stolici tužiteljica zamijenila stolicu i nastavila raditi, te da se potom počela žaliti na bolove, je u skladu s iskazom tužiteljice, svjedokinje KMP, kao i opisom događaja iz Prijave ozljede na radu.

25. Iskaz tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim. U dijelu u kojem je navela da se ustala i otišla do fotokoprinog uređaja, te da u trenutku kad se vratila i kad je sjela na 1 1

stolicu, odnosno kad je sjedala na stolicu, pukao je kotačić i u tom trenutku u strahu da će pasti tropunula je na stolicu, a da ne bi izgubila ravnotežu. Tropnula znači da s se posjela naglo, zbog straha da ne padne (a kako to sama tužiteljica navodi). Naime, navedeni dio iskaza tužiteljice u skladu je s opisom događaja iz Prijave o ozljedi na radu i Izjavom tužiteljice dane poslodavcu (list spisa 49) - u kojem je navedeno da kada je točkić na stolici pukno prije nego je tužiteljica sjela na stolicu – tužiteljica je prilikom sjedanja na stolicu privukla daktilo stolicu, te je prije nego je sjela na stolicu je puknuo kotačić. U preostalom dijelu u kojem iskazuje o događajima nakon što se naglo posjela na stolicu, iskaz tužiteljice sud je ocijenio vjerodostojnim jer je u skladu s iskazom svjedokinje VM i ĐMP.

26. Ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno sud je utvrdio:

- da je tužiteljica bila u radnom odnosu kod tuženika na radnom mjestu administratora na Odjelu za kliničku laboratorijsku dijagnostiku,

- da je tužiteljica dana 22. srpnja 2015. pretrpjela ozljedu na radu na način da je prilikom sjedanja na stolicu puknuo kotač stolice, te se tužiteljica u strahu da ne padne i ne izgubi ravnotežu naglo posjela,

- da je tuženik sačinio HZZO-u prijavu ozljede na radu 29. srpnja 2015. godine (list 4),

- da je dana 31. srpnja 2015.g.kod tuženika proveden inspekcijski nadzor i sačinjen zapisnik o štetnom događaju (list 42),

- da je tužiteljica osposobljena za rad na siguran način,

- da je tužiteljica u predmetnoj nezgodi zadobila kompresivni prijelom prvog slabinskog kralješka, koja ozljeda predstavlja tešku tjelesnu ozljedu,

- da kod tužiteljice denzitrometrijom nisu utvrđene promjene u smislu osteoporoze tog dijela kralježnice i da je tužiteljica liječena bolnički, u stacionarnim ustanovama za fizikalnu rehabilitaciju, te ambulantno,

- da je tužiteljicina ozljeda nastala na način da je prilikom sjedanja na stolicu puknuo kotačić stolice, te se tužiteljica naglo posjela (iz Nalaz i mišljenja vještaka dr.med AM proizlazi da je tužiteljicina ozljeda sigurno nastala na navedeni način, na ročištu je navedeno vještak iznio),

- da je tužiteljicina ozljeda mogla nastati i kod zdrave osobe, odnosno osobe koja nema bolesti koje ima i tužiteljica, na način da se prilikom pucanja kotačića stolice naglo posjela (navedeno proizlazi iz Nalaza i mišljenja vještaka dr.med. AM),

- da je kod tužiteljice moglo doći do iste ozljede i da je samo sjedila kada je došlo do pucanja kotačića (navedeno proizlazi iz Nalaza i mišljenja vještaka dr. med. AM),

- da je prilikom ozljeđivanja i tijekom liječenja tužiteljica osjećala bolove jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, slabog intenziteta i trajnog karaktera 140 dana, budući da je operirana 9. prosinca 2015., te blagog intenziteta i povremenog karaktera koji bolovi spadaju smanjenje životne aktivnosti,

- da je kod tužiteljice posljedično zaostao strah jakog intenziteta u trajanju koliko i sami događaj te je prešao u zabrinutost za ishod liječenja što ima karakter sekundarnog straha, jakog intenziteta u trajanju od 8 dana, srednjeg intenziteta 15 dana, te slabog intenziteta 140 dana,

- da je kao posljedica navedene ozljeda kod tužiteljice zaostalo smanjenja životne aktivnosti od 10 % gdje je uračunato djelovanje ozljede na pogoršanje već narušenog zdravstvenog stanja tužiteljice,

1 2

- da je kao posljedica ozljeđivanje tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega 5 dana u trajanju od 8 sati, te još 10 dana u trajanju od 4 sata.

26.1. Dakle, ovaj sud je utvrdio da je prilikom sjedanja tužiteljice na stolicu, puknuo kotačić na stolici, te se tužiteljica naglo posjela a kako ne bi izgubila ravnotežu i pala sa stolice. Nadalje, sud je utvrdio da je tužiteljicina ozljeda – kompresivni prijelom prvog slabinskog kralješka mogao nastati na navedeni način – prilikom naglog posjedanja uzorkovanog puknućem stolice.

27. Prema odredbi članka 111. st. 1. Zakona o radu (“Narodne novine” broj: 93/14, dalje ZR) ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

27.1. Odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu („Narodne novine“ broj 71/14, 118/14 i 154/14, dalje u tekstu: ZZR/14), propisano je da se smatra da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, dok je stavkom 2. istoga članka propisano da poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati, niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

28. U konkretnom slučaju, tuženik kao poslodavac tužiteljici je dao kao opremu za rad predmetnu stolicu a čije se karakteristike sud nije mogao utvrditi jer je istu tuženik odveo na otpad a nije imao inventarni broj. Nadalje, tužiteljica je privukla stolicu da bi na istu sjela te je u tom trenutku došlo do pucanja kotačića stolice, pa se tužiteljica da ne bi pala jer je puknuo kotačić, naglo posjela a kako bi zadržala ravnotežu. Tom prilikom tužiteljici je nastala ozljeda – puknuće prvog slabinskog kralješka.

28.1. Imajući na umu sve navedeno, a osobito da se za ozljedu na radu smatra da potječe od rada i da poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti, ovaj sud je utvrdio da je tuženik odgovara za štetu tužiteljici a sukladno čl. 25. st. 1. ZZR-a. Ali potrebno je reći, da je tužiteljicina ozljeda nastala kao posljedica naglog posjedanja tužiteljice uslijed puknuća kotačića stolice, odnosno uzrok tužiteljicine ozljede je puknuće kotačića stolice prilikom sjedanja tužiteljice na stolicu. Navedeno proizlazi iz Nalaza i mišljenja vještaka dr.sc. AM, dr.med. koji je naveo da je ozljeda tužiteljice sigurno nastala prilikom posjedanja (na ročištu odražanom 29. studenog 2024.).

28.2. Nadalje, ovaj sud je utvrdio da šteta nije nastala zbog više sile, namjernom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koju poslodavac nije mogao utjecati, niti njihove posljedice izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Nadalje, tužiteljica osposobljena za rad na siguran način, a tuženik je tužiteljici dao navedenu opremu- stolicu da istu koristi pri svom radu.

28.3. Naime, iz iskaza tužiteljice, a koji iskaz je sud ocijenio vjerodostojnim, proizlazi da je tužiteljica privukla stolicu kako bi sjela na istu, te da je prilikom sjedanja došlo do puknuća kotačića stolice zbog čega se tužiteljica naglo posjela, a kako ne bi pala na pod. Dakle, tužiteljica je stolicu koristila na način koji ne odstupa od uobičajenog

1 3

postupanja prilikom sjedanja na stolicu. Isto tako, kada je već došlo do puknuća kotačića stolice, s obzirom na kratkoću vremena i položaja u kojem se tužiteljica nalazila (u fazi sjedanja na stolicu) ista se naglo posjela na stolicu, pa navedena radnja tužiteljice predstavlja uobičajenu, poželjnu reakciju, a kako bi se spriječila moguće veća šteta (u slučaju pada na pod). Slijedom navedenoga, tužiteljica nije pridonijela da šteta nastane, odnosno tužiteljica nije postupala s namjerom ili krajnjom nepažnjom, a šteta nije nastala niti radnjom treće osobe. Dakle, tužiteljica nije pridonijela nastanku štete.

29. Nadalje, u vezi navoda tuženika da tužiteljica nije prigovarala da je stolica neispravna, potrebno je reći da tužiteljica do trenutka pucanja kotačića nije mogla znati da bi do pucanja kotačića moglo doći. Nadalje, tužiteljica nije bila dužna tražiti posebne stolice –ojačane stolice (kako to navodi tuženik u svom podnesku od 26. ožujka 2024.) jer tužiteljicino stanje nije bilo takvo da je trebala imati posebne stolice, niti je njoj ozljeda nastala u uobičajenom radu na stolici, nego je ozljeda nastala u nesvakidašnjem događaju - pucanjem točkića stolice. Razlog zbog kojeg je pukao točkić stolice sud nije mogao utvrditi jer je stolicu tuženik odveo na otpad, a tužiteljica je isticala da je stolica bila stara. Osim toga, vještak dr.med. AM je ročištu održanom 29. studenog 2024. naveo da je tužiteljica bila zdrava osoba, prilikom pucanja kotačića i posjedanja na stolicu svom težinom, mogla bi dobiti ozljede kakve je dobila, jer na tu ozljedu utječe cijeli niz čimbenika. Dakle, na ovu pravnu star ne utječe činjenica što tužiteljica nije obavijestila tuženika o svom zdravstvenom stanju.

30. Nadalje, tužitelj je u podnesku od 18. travnja 2024. naveo da je potrebno da se vještaci usuglase o uzročno-posljedičnoj vezi, odnosno je li tužiteljicina ozljeda mogla nastati uslijed naglog posjedanja. Ovaj sud nije pozvao vještake na usuglašavanje jer vještak dr.med Ante Blažanovića je svoj Nalaz i mišljenje u dijelu koji se odnosi na dinamiku štetnog događaja radio na pretpostavci da je tužiteljica pala sa stolice, a vještak dr. med. AM na pretpostavci da je do ozljede tužiteljice došlo uslijed naglog posjedanja. Dakle, upravo iz razloga što je vještak dr.med Ante Blaženović polazio od pogrešne pretpostavke (jer iz iskaza tužiteljice, kao i iz iskaza svjedoka ne proizlazi da je tužiteljica pala) u dijelu koji se odnosi na dinamiku nastanka štetnog događaja, ovaj sud je i odredio novo vještačenje samo za taj dio, pa nije bilo potrebe za usuglašavanjem vještaka.

31. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21. i 114/22., u nastavku: ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

32. Radi utvrđenja visine štete sud je proveo medicinsko vještačenja po stalnom sudskom vještaku dr. Anti Blaženoviću. Potrebno je reći da tuženik nije osporavao

1 4

nalaz i mišljenje navedenog vještaka u dijelu koji se odnosi na utvrđenje koje je ozljede tužiteljica pretrpjela i koliko su trajali bolovi, strah, smanjenje životne aktivnosti i koliko je dugo tužiteljici bila potrebna tuđa pomoć i njega, te na te okolnosti tuženik nije predlagao novo vještačenje.

33. Ovaj sud je sukladno odredbi čl. 1100. ZOO-a u vezi čl. 19. st. 1. i 2. ZOO-a ,a imajući na umu Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične novčane naknade nematerijalne štete od 29. studenog 2002. i pravnom shvaćanju zauzetom na sjednicama Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u nastavku: VSRH) održane 5. ožujka 2020. i 15. lipnja 2020., dosudio tužiteljici naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti prema kvalifikatornim kriterijima: pretrpljenih fizičkih bolova jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, lakog intenziteta 140 dana u iznosu od 1.508,91 EUR-a, straha jakog intenziteta osam dana, srednjeg intenziteta 15 dana, slabog intenziteta 140 dana iznos od 1.800,00 EUR-a, duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti u iznosu od 10% iznos od 2.000,00 EUR-a. Slijedom toga uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, straha, naruženosti i smanjena životne aktivnosti sud je utvrdio da je tužiteljici povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, čime joj je nastala neimovinska šteta sukladno čl. 19. st. 2. ZOO-a u vezi čl. 1100. i 1046. ZOO- a. Stoga je tuženik dužan tužiteljici na ime naknade štete zbog povrede prava osobnosti platiti iznos od 5.308,91 EUR-a (40.000,00 kn) sa zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude odnosno do 13. siječnja 2025. pa do isplate odnosno od sukladno čl. 1103. u vezi čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a. Potrebno je reći da je tužiteljica u tužbi i tijekom postupka zahtijevala isplatu zateznih kamata tekućih od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. I/ izreke.

34. Nadalje, tužiteljici pripada pravo na naknadu imovinske štete zbog tuđe pomoći i njege sukladno čl. 1095. st. 1. ZOO-a.

35. Iz Nalaza i mišljenja vještaka dr.med. Ante Blaženovića proizlazi da je tužiteljici tuđa pomoć i njega bila je potrebna pet dana u trajanju od osam sati te još 10 dana u trajanju od 4 sata, odnosno ukupno 80 sati. Budući da je tužiteljici bila potrebna pomoć nekvalificirane osobe, cijena sata tuđe pomoći i njege nekvalificirane osobe iznosi 5,00 EUR-a, a kako je tužiteljica zahtijevala naknadu štete u iznosu od 265,44 EUR-a (2.000,00 kn) a koji iznos je manji od iznosa koji bi joj pripao prema Nalazu i mišljenju vještaka, sud je tužiteljici dosudio naknadu štete zbog tuđe pomoći i njege u iznosu od 265,44 EUR-a sa zateznim kamatama tekućim od 13. siječnja 2025. pa do isplate, sukladno čl. 1095. ZOO-a. Sukladno čl. 1086. ZOO-a obveza naknade štete smatra se dospjelom danom nastanka štete. U konkretnom slučaju, naknada štete zbog tuđe pomoći i njege dospjela je danom donošenja prvostupanjske presude jer je određena prema cijenama u vrijeme donošenja prvostupanjske presude. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao pod toč. II/ izreke.

36. Tužiteljica je u cijelosti uspjela u sporu pa joj pripada naknada troška postupka, sukladno čl. 154. st. 1. i 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22. i 114/22., u nastavku: ZPP) u vezi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023., u nastavku: Tarifa).

1 5

36.1. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe u iznosu od 100 bodova sukladno Tbr. 7. toč. 1. Tarife, trošak zastupanja na ročištima 7. studenog 2018., 5. veljače 2019., 22. siječnja 2020., 22. rujna 2020., 26.rujna 2023., 29. studenog 2024. , te trošak zastupanja prilikom očevida s vještakom zaštite na radu (list spisa 138) za svako ročište 100 bodova sukladno Tbr. 9. toč. 1. Tarife, te trošak sastava podneska od 21. siječnja 2020., 23. siječnja 2020. i 18. travnja 2024., za svaki podnesak 100 bodova, što sveukupno iznosi 1100 bodova, odnosno 2.200,00 EUR-a, uvećano za 25%PDV- a iznosi 2.750,00 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak sastava trošak predujma za vještaka zaštite na radu u iznosu od 451,26 EUR-a, te medicinskog vještačenja u iznosu od 607,21 EUR-a, što sveukupno iznosi 3.808,47 EUR-a. Navedenom trošku pridodan je trošak pristupa na ročište za objavu u presude u iznosu od 100,00 EUR-a sukladno Tbr. 9. toč. 3. Tarife, što sveukupno iznosi 3.908,47 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku od 13. siječnja 2025. sukladno čl. 29. st. 1. i 2. ZOO-a u vezi čl. 30. st. 1. i 2. Ovršnog zakona („ Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 94/14., 55/16., 73/17. i 131/20. i 114/22., u nastavku: OZ). Stoga je odlučeno kao pod toč. III/ izreke.

36.2. Ovaj sud tužiteljici nije priznao trošak sastava podneska od 13. veljače 2020., 13. travnja 2020., odgovor na žalbu protiv prvostupanjske presude, i trošak sastava podneska od 25. rujna 2023. i 11. listopada 2023., jer navedeni podnesci nisu bili potrebni za parnicu (čl. 155. st. 1. ZPP-a), a i navode iz podnesaka tužiteljica je mogla iznijeti na ročištima (a i tužiteljici je priznata nagrada sastava tri podneska tijekom postupka).

Osijek, 13. siječnja 2025.

Sutkinja

Helena Topić Vuković

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se predaje putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DOSTAVITI:

1. Pun. tužiteljice

2. Tuženiku