REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207
Poslovni broj: K-1687/2024.-4
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski kazneni sud u Zagrebu po sucu tog suda Maji Ivanović, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ane Pinculić, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljene ŠT, zbog kaznenog djela iz članka 149. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15. - ispravak, 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.; dalje: KZ/11.), u povodu privatne tužbe privatnog tužitelja JT, podnesene po opunomoćeniku, odvjetniku Ivici Čuturiću, od 4. listopada 2024., a ispravljene 7. siječnja 2025., dana 13. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Na temelju članka 525. stavka 1. točke 4. u vezi s člankom 355. stavkom 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ broj 152/08., 76/09., 80/11., 121/11. - pročišćeni tekst, 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. i 80/22.; dalje: ZKP/08.) odbacuje se privatna tužba privatnog tužitelja JT, podnesene po opunomoćeniku, odvjetniku Ivici Čuturiću, protiv okrivljene ŠT zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda - klevete iz članka 149. stavka 1. KZ/11.
Obrazloženje
1. Dana 4. listopada 2024. pod poslovnim brojem K-1687/2024. zaprimljena je privatna tužba privatnog tužitelja JT po opunomoćeniku, odvjetniku Ivici Čuturiću protiv okrivljene ŠT zbog kaznenog djela protiv časti i ugleda - klevete iz članka 149. stavka 1. KZ/11.
2. Privatni tužitelj je pozvan dopisom od 18. prosinca 2024. na ispravak privatne tužbe u podnesenoj privatnoj tužbi, budući podnesena privatna tužbi ne sadrži jasan i precizan činjenični opis kaznenog djela iz kojeg proistječu sva zakonska obilježja kaznenog djela, odnosno ne sadrži jasan i precizan opis kaznenog djela sa subjektivnim obilježjima, odnosno ako se radi o neistinitim činjeničnim tvrdnjama, treba navesti je li okrivljenica znala da su iste neistinite, te je potrebno opisati s kojim oblikom krivnje je postupala. Također, navedeno je kako je za izravnu namjeru potrebno da je okrivljenica bila svjesna da svojom radnjom iznosi ili pronosi nešto neistinito, da činjenična tvrdnja može škoditi časti i ugledu oštećenika/privatnog tužitelja i da će izjavu razumjeti treća osoba pred kojom je izjava dana ili kojoj je upućena. Također, privatnom tužitelju je napomenuto kako je kod klevete riječ o izjavi koja sadrži neistinitu činjeničnu tvrdnju, čija se istinitost može dokazivati, a prema svom sadržaju mora biti takva da prema objektivnoj ocjeni može škoditi nečijoj časti i ugledu, dok se u privatnoj tužbi kao neistinite činjenične tvrdnje navode "…ja sam tvoj šef i moja će biti zadnja…" te "… otići ćeš kao što je otišla MT, a do tada ćeš hodnikom prolaziti sa strahom pored mene…", pri čemu potonja prenesena tvrdnja ima elemente kaznenog djela prijetnje.
2.1. Ujedno je privatni tužitelj upozoren da, ako u roku od 8 dana od primitka tog dopisa propusti određeni rok za ispravak ili ne ispravi nedostatke privatne tužbe na način da ista bude podobna za postupanje, da će se privatna tužba odbaciti sukladno članku 525. stavku 2. u vezi s člankom 78. stavkom 3. ZKP/08.
3. Potom je privatni tužitelj u roku dostavio 7. siječnja 2025. ispravak privatne tužbe na način da se okrivljenici stavlja na teret da u inkriminirano vrijeme i mjesto, znajući kako to nije istina, iznijela tvrdnju o tome da joj je privatni tužitelj izrekao riječi: "…ja sam tvoj šef i moja će biti zadnja…" te "…otići ćeš kao što otišla MT, a do tada ćeš hodnikom prolaziti sa strahom pored mene…", a koje neistinite činjenične tvrdnje su škodile časti i ugledu privatnog tužitelja.
4. Naime, u odnosu na neistinitu činjeničnu tvrdnju koja glasi "…ja sam tvoj šef i moja će biti zadnja…" treba prije svega istaknuti sljedeće. Neistinita činjenična tvrdnja kod kaznenog djela klevete koja se iznosi ili pronosi prema svom sadržaju mora biti takva da prema objektivnoj ocjeni može škoditi časti i ugledu drugoga, a koja ocjena treba biti u skladu sa shvaćanjima određene sredine (javno mišljenje) i općeprihvaćenim društvenim normama. To znači da ako nije ispunjen taj uvjet, da nisu ostvarena niti obilježja kaznenog djela klevete, pa makar se doista radilo o neistinitoj činjeničnoj tvrdnji.
4.1. Ocjena je ovog suda da u konkretnom slučaju neistinita činjenična tvrdnja koja glasi "…ja sam tvoj šef i moja će biti zadnja…", a koju izjavu privatnog tužitelja je okrivljenica prijavila u postupku povrede obveza iz radnog odnosa, prema svom sadržaju nije takva da može prema objektivnoj ocjeni škoditi njegovom časti i ugledu, već ukazuje na to da je okrivljenica prijavila takvo ponašanje privatnog tužitelja koji se nije ponašao profesionalno i korektno u okviru međusobnih radnopravnih zaduženja i izvršavanja zadataka prema njoj. Takve prijave se mogu rješavati u okviru nadležnog tijela, odnosno poslodavca, koji je uostalom i postupio po toj prijavi okrivljenice, koja je očito osnovano zatražila zaštitu svojih prava iz radnog odnosa zbog izrečenih izjava privatnog tužitelja, budući da je privatni tužitelj dobio Upozorenje.
4.1.1. S obzirom na to da kazneno djelo uvrede, prema zaprijećenoj kazni, nije teže od kaznenog djela klevete, a nakon što je utvrđeno da nisu ispunjena bitna obilježja kaznenog djela klevete, sud je po službenoj dužnosti ovlašten procjenjivati predstavlja li činjenični opis ostvarenje obilježja kaznenog djela uvrede, bez obzira na pravnu kvalifikaciju tužitelja za koju nije vezan, ako se radi o lakšem kaznenom djelu od onog koje je kvalificirano. Nakon ocjene bi li se eventualno radilo o počinjenju kaznenog djela uvrede, sud je utvrdio da iznijeta činjenična tvrdnja ne predstavlja niti ostvarenje obilježja kaznenog djela uvrede, jer ta izjava, ne predstavlja negativni vrijednosni sud. Prema tome, nije ispunjeno jedno od bitnih obilježja kaznenog djela klevete, kao što nisu ispunjena bitna obilježja kaznenog djela uvrede, što znači da djelo koje se tereti okrivljenici u tom dijelu nije kazneno djelo.
5. U odnosu neistinitu činjeničnu tvrdnju koju je okrivljenica prijavila u okviru postupka zaštite svojih radnih prava navodeći da joj je istu izrekao privatni tužitelj, a koja glasi "…otići ćeš kao što otišla MT, a do tada ćeš hodnikom prolaziti sa strahom pored mene…", treba reći da se niti ovdje ne radi o ispunjenju bitnih obilježja kaznenog djela klevete, a podredno niti uvrede, već se radi o izjavi koju je okrivljenica prijavila u okviru zaštite svojih prava zbog ponašanja privatnog tužitelja, a koja je objektivno podobna nekog ustrašiti ili uznemiriti jer se prijeti nekim zlom.
5.1. Dakle, okolnost što je okrivljenica prijavila navedene riječi koje joj je privatni tužitelj rekao, i to "…otići ćeš kao što otišla MT, a do tada ćeš hodnikom prolaziti sa strahom pored mene…", prema svom sadržaju nisu takve da mogu prema objektivnoj ocjeni škoditi njegovoj časti i ugledu, već se radi o prijavi takvog ponašanja kojim je okrivljenica zatražila zaštitu svojih prava iz radnog odnosa zbog izrečene izjave privatnog tužitelja. Uostalom, okrivljenica ima pravo podnijeti i kaznenu prijavu zbog kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 1. KZ/11., a da tako i učini, prijava takvih riječi se ne bi mogla okarakterizirati kao kleveta ili uvreda, već bi ista imala pravo na zaštitu svojih prava, ako je takvo kazneno djelo počinjeno. Prema tome, nije ispunjeno jedno od bitnih obilježja kaznenog djela klevete, kao što nisu ispunjena bitna obilježja kaznenog djela uvrede, jer se ne radi o negativnom vrijednosnom sudu, a to znači da djelo koje se tereti okrivljenici ni u tom dijelu nije kazneno djelo.
6. Stoga je ispitujući privatnu tužbu sukladno članku 525. stavka 1. ZKP/08. sud utvrdio kako u konkretnom slučaju postoje okolnosti iz članka 355. stavka 2. u vezi sa stavkom 1. točkom 1. ZKP/08. odnosno da djelo koje je predmet optužbe nije djelo, a na što je privatni tužitelj bio prethodno upozoren kako bi izvršio ispravke, a što nije učinio, slijedom čega je pozivom na naprijed citirane odredbe privatnu tužbu trebalo odbaciti.
7. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.
Zagreb, 13. siječnja 2025.
Sudac:
Maja Ivanović
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 (tri) dana, računajući od primitka rješenja. O žalbi odlučuje Županijski sud u Zagrebu, a podnosi se pisano ovom sudu u dovoljnom broju istovjetnih primjeraka za sud i suprotnu stranu.
DNA:
1. Privatni tužitelj JT
2. opunomoćenik, odvjetnik Ivica Čuturić
3. okrivljena ŠT
