REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
Poslovni broj: Pp-18145/2023
U IME REPUBLIKE HRVATSKE
PRESUDA
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Damiru Pleše, uz sudjelovanje Vlaste Janton Ferenčić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika HP-Hrvatska Pošta d.d., zbog prekršaja iz čl.63.st.1.t.7. Zakona o poštanskim uslugama, povodom optužnog prijedloga Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, klasa: 344-08/22-06/08, od 21.11.2023. godine, nakon provedene glavne i javne rasprave, zaključene dana 13.1.2025. godine, u odsutnosti uredno pozvanog okrivljenika, dana 13.1.2025. godine, javno je objavio i
presudio je
okrivljena pravna osoba: HP-Hrvatska Pošta d.d., Zagreb, Jurišićeva 13, OIB: 87311810356, zastupana po VH, predsjedniku uprave,
k r i v a je
što je dana 8. rujna 2021. godine, u Zagrebu, prilikom obavljanja poštanskih usluga, preporučenu pošiljku prijamnog broja RF697600341HR, propustila uručiti ovlaštenoj osobi, VHR iz [adresa], kao primatelju ili drugoj za to ovlaštenoj osobi uz potpis, već je VHR dana **.**.2021., predmetnu pošiljku pronašla u svom kućnom kovčežiću, a što je utvrđeno i potvrđeno inspekcijskim nadzorom započetim dana 28. rujna 2021., te dovršenim dana 26. listopada 2022. godine, od strane poštanskog inspektora,
dakle, kao pravna osoba u svojstvu davatelja poštanskih usluga, protivno obvezi propustila prilikom obavljanja poštanskih usluga uručiti predmetnu pošiljku ovlašte4noj osobi uz potpis, a kako je to propisano odredbama Zakona o poštanskim uslugama,, Pravilnika o obavljanju univerzalne usluge i Općih uvjeta za obavljanje univerzalne usluge, okrivljene pravne osobe,
čime je počinila prekršaj iz čl.44.st.2.t.4. Zakona o poštanskim uslugama, kažnjiv po čl. 63.st.1.t.7. istoga Zakona,
pa joj se temeljem citiranih propisa, uz primjenu čl. 37.st.1. Prekršajnog zakona,
izriče
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 6.700,00 eura,
Temeljem čl. 33 .st. 10. Prekršajnog zakona (Narodne novine 107/07,39/13,157/13 i 110/15 i 70/17) okrivljenik je obvezni platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice, u roku od 30 dana po pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.
Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne, uplate dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna, prema priloženom predlošku uplatnice, smatrati će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena
Temeljem članka 139. stavak 6. Prekršajnog zakona okrivljenik se oslobađa obaveze nadoknade troškova prekršajnog postupka iz čl.l38.st.2. toč.3.Prekršanog zakona.
Obrazloženje
Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika radi prekršajnog djela činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
U postupku je okrivljenik u spis dostavio svoju pisanu obranu, u kojoj navodi da u cijelosti pobija optužni prijedlog Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti. Zapisnikom o izvršenom inspekcijskom pregledu [adresa]-a, KLASA: UPA-344-07/21-02/04; URBROJ: 376-04-21-07 od 1.10.2021. godine utvrđeno je da je primateljica preporučene pošiljke prijemnog broja RF697600341HR VHR iz [adresa], u pisanoj izjavi koja prileži Zapisniku, izjavila da ni ona niti itko od njezinih ukućana nije preuzeo spornu preporučenu pošiljku, potvrdio njezin primitak svojirn vlastoručnim potpisom, te da im je ista uručena u kućni kovčežić. Dakle, korisnica je dala izjavu u ime svojih ukućana. Ukućani nisu niti ispitani, a trebali su, obzirom da su ovlaštene osobe za preuzimanje preporučene pošiljke. Temeljem toga proizlazi da službena osoba [adresa]-a nije na zakonit i propisan način utvrdila jesu li ili nisu ukućani preuzeli pošiljku. Dakle, za zaključiti je da je službena osoba [adresa]-a „neposrednim opažanjem" učinila vjerojatnim da to nije potpis primateljice/svjedokinje, a mogao je biti i potpis nekoga od ukućana primateljice. Dakle, nije niti utvrđivao, a niti učinio vjerojatnim da nisu, a očito iz razloga što njihove potpise nije niti imao niti ih je mogao imati čak i „neposrednim opažanjem” ni s čime usporediti, pa onda nije mogao ni najmanje učiniti vjerojatnim da to nije potpis nekog od ukućana primateljice. Nadalje, poštanski inspektor u točki 5.3. Zapisnika utvrđuje da je svojim neposrednim opažanjem učinio vjerojatnim kako potpis naznačen na dostavnoj knjizi nije potpis primateljice te da potpis na dostavnoj knjizi i potpis primateljice .nemaju nikakvih zajedničkih karakteristika. Pri tome inspektor ne utvrđuje mogućnost da bi taj potpis mogao biti i potpis nekog od ukućana primateljice, već ciljano poklanja vjeru izjavi primateljice, da ni njezini ukućani nisu zaprimili predmetnu pošiljku te je onda nisu niti svojim potpisom ovjerili. Na ovako utvrđeno činjenično stanje, okrivljena pravna osoba prigovorila je, a koji prigovor je zabilježen u točki 10. Zapisnika, na činjenicu da poštanski inspektor nije stručna i profesionalna osoba koja može valorizirati vjerodostojnost nečijeg potpisa i to kako navodi temeljem „neposrednog opažanja”, a s obzirom da isti nije grafološki vještak, te da se stoga njegovo neposredno opažanje u segmentu ocjene vjerodostojnosti nečijeg vlastoručnog potpisa, može tek smatrati njegovim subjektivnim dojmom. Takvom načinu utvrdenja vjerodostojnosti potpisa okrivljena pravna osoba se protivila tijekom postupka, i to poglavito iz razloga što službena osoba (poštanski inspektor) [adresa]-a ne posjeduje specifična stručna znanja terneljem kojih bi neposrednim opažanjem mogao utvrditi da potpis na digitalnom mediju koji je sadržan u digitalnoj dostavnoj knjizi nije ujedno I potpis naznačenog primatelja pošiljke. Takva se činjenica može utvrđivati_jedino provodenjem navedenog dokaza i ne može biti utvrđena na razini vjerojatnosti koja je u konkretnom slučaju potrebna za donošenje ispravne i zakonite odluke. Okrivljena pravna osoba osobito skreće pažnju da se u konkretnom slučaju radi o potpisu na digitalnom mediju, čiju je vjerodostojnost još i teže utvrditi osobi koja za isto ne posjeduje potrebna stručna znanja. S obzirom da vjerodostojnost potpisa na digitalnom mediju u digitalnoj dostavnoj knjizi nije utvrdena na adekvatan način, to je za zaključiti da [adresa] prilikom donošenja ovakvog zaključka nije potpuno i točno utvrdio činjenično stanje. Nadalje, Zapisnikom o usmenoj raspravi održanoj u svrhu provođenja očevida [adresa]-a KLASA: UPA-344-07/21-02/04; URBROJ: 376-04-21- 15 od 15.10.2021. godine, u svojstvu svjedoka saslušana je VHR koja je u bitnome potvrdila navode iz svoje pisane izjave, te je dodała u svojoj usmenoj izjavi da joj je koordinatorica inspekcije [adresa]-a THR rekla da očekuje spornu preporučenu pošiljku, te da je o načinu uručenja predmetne pošiljke izvijestila upravo navedenu koordinatoricu. Naime, okrivljena pravna osoba je tijekom postupka [adresa]-u jasno prigovorila da postupak nije vođen na zakonit način, i to iz razloga što je službena osoba — zaposlenica [adresa]-a THR ujedno i pošiljatelj sporne pošiljke. Ujedno je vidljivo iz zapisnika sa održane usmene rasprave kako je primatelj sporne pošiljke također zaposlenica [adresa]-a koja je upravo po nałogu nadređene službene osobe očekivala primitak pošiljke te dobiła jasnu uputu o tome kako posłupiti po primitku pošiljke. Takvim postupanjem, dovedena je u pitanje pristranost i vjerodostojnost iskaza svih uključenih osoba na strani [adresa]-a. Stoga, ne postoji nikakvo dokazno sredstvo na temelju kojeg se činjenice na kojima se temelji ovaj optužni prijedlog mogu ispitati, već se cijeli optužni prijedlog temelji isključivo na iskazima pristranih svjedoka — zaposlenika [adresa]-a, a koje je okrivljena pravna osoba izričito osporila. Dakle, osporena je vjerodostojnost iskaza svjedoka — primatelja pošiljke, jer ne postoji nikakva službena bilješka koja bi potvrdila točnost tog iskaza. Okrivljena pravna osoba nadalje ističe i kako je [adresa] povrijedio načelo materijalne istine, uslijed čega je došlo do pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. [adresa] je kao javnopravno tijelo dužno u postupku koji provodi utvrditi materijalnu istinu odnosno utvrditi sve činjenice koje su potrebne za rješavanje konkretne stvari. Dakle, dužnost je službene osobe [adresa]-a utvrditi sve odlučne činjenice i okolnosti odnosno pravo stanje stvari - materijalnu istinu, a što je ovdje propušteno. Stoga, okrivljena pravna osoba ističe da ne postoje elementi krivnje za počinjenje prekršaja iz citiranih odredaba važećeg Zakona o poštanskim uslugarna. Slijedom navedenog, a zbog postojanja olakotnih okolnosti da navedenim prekršajem nisu nastupile štetne posljedice i povrede javnog interesa obzirom na činjenicu da nije sa sigurnošću utvrđen sadržaj pošiljke, a što prije svega ukazuje da se [adresa] višestruko ogriješio o načelo nepristranosti vodenja postupka, predlaže se nadležnom sudu donošenje presude kojom se okrivljena pravna osoba oslobada od optužbe.
Ovlašteni tužitelj je u svom podnesku, očitujući se na pisanu obranu okrivljenika naveo da u odnosu na navode da službena osoba [adresa]-a nije na zakonit i propisan način utvrdila jesu li ili nisu ukućani preuzeli pošiljku, ovlašteni tužitelj ističe da ovakvi navodi nisu točni, jer je službena osoba (poštanski inspektor) u provođenju predmetnog inspekcijskog nadzora održala usmenu raspravu 15. listopada 2021. te je temeljem izjava svjedoka u provedenom upravnom postupku utvrdila da HP, prilikom obavljanja poštanskih usluga, predmetnu preporučenu pošiljku nikada nije uručio VHR kao primatelju Ili drugoj osobi ovlaštenoj za uručenje te pošiljke na kućnoj adresi ili u prostorije primatelja uz potpis, što je, između ostalog, u suprotnosti s odredbama članka 2. stavka 1. točka 24. i članka 37. stavka 1 i stavka 4. ZPU-a kao i u suprotnosti s (pripadajućim) odredbama Pravilnika i Općih uvjeta HP-a. Ovlasti poštanskog inspektora određene su člankom 60. Zakona o poštanskim uslugama (NN br. 144/12, 153/13, 78/15 i 110/19; dalje ZPU). Stoga, u odnosu na predmetni prekršaj, u postupku inspekcijskog nadzora nesporno je činjenično stanje utvrđeno na zakonom propisani način. Na primjedbe okrivljenika da je inspektor neposrednim opažanjem učinio vjerojatnim kako potpis naznačen na dostavnoj knjizi nije potpis primateljice, te da potpis na dostavnoj knjizi i potpis primateljice nemaju nikakvih zajedničkih karakteristika, odnosno da inspektor nije utvrdio mogućnost da bi taj potpis mogao biti i potpis nekog od ukućana primateljice, nego ciljano poklanja vjeru izjavi primateljice, ovlašteni tužitelj ističe kako je u inspekcijskom postupku nedvojbeno utvrđeno slijedeće:
u zajedničkom kućanstvu sa primateljicom preporučene pošiljke, žive suprug i maloljetna djeca: TH, rodena **.**.2010. i KH, rodena 16. veljače 2012.Aboja djeca nisu ovlaštena za preuzimanie predmetne pošiljke što je sve utvrdeno zapisnikom, na digitalnoj ostavnoj knjizi i dostavnoj knjizi za predmetnu pošiljku naznačena je slika potpisa koji je stavljen na elektronski komunikator (dalje: potpis naznaćen na dostavnoj knjizi navedene pošiljke) kao „navodni" dokaz da je HP navedenu pošiljku 8. rujna 2021. uručio primatelju VHR dostavom na adresi primatelja uz potpis, radnik HP-a koji je trebao tu pošiljku uručiti za to ovlaštenoj osobi uz potpis (dalje: radnik HP-a) nije ispisao ime i prezime osobe kojoj je uručena predmetna preporućena pošiljka, te označio odnos navedene osobe prema primatelju, kako je to propisano
odredbama čl.51.st.3. Općih uvjeta HP-a. Slijedom navedenog, budući da radnik HP-a nije ispisao ime i prezime osobe kojoj je uručena predmetna preporućena pošiljka, te označio odnos navedene osobe prema primatelju, inspektor je u inspekcijskom postupku utvrdio temeljem izjava koje je na Zapisnik u svojstvu svjedoka u upravnom postupku dala VHR, te temeljem činjenićnog stanja utvrdenog pod točkom 5. Zapisnika od 1. listopada 2021. „ da HP, prilikom obavljanja poštanskih usluga, predmetnu preporućenu pošiljku nikada nije uručio KHR kao primatelju ili drugoj osobi ovlaštenoj za uručenje te pošiljke na kućnoj adresi ili u prostorije primatelja uz potpis. Stoga, u postupku inspekcijskog nadzora su detaljno provedeni svi dokazi te je Rješenje KLASA: UP/l-344-07/21-02/04, URBROJ: 376-04-21-21, od 3. prosinca 2021. u potpunosti zakonito. U obrazloženju Rješenja, u odnosu na način uručenja predmetne pošiljke na stranici 3. i 4,. su obrazloženi razlozi zbog kojih je činjenično stanje u postupku inspekcijskog nadzora u odnosu na predmetnu pošiljku ispravno i u potpunosti utvrdeno. Ukoliko Naslovni sud smatra potrebnim, ovlašteni tužitelj predlaže saslušati sviedoka VHR na okolnost ne uručenja predmetne pošiljke. Dakle, okrivljenik je bio u obvezi preporučenu pošiljku uručiti osobno ili odraslom članu kućanstva, koji s njim živi u zajedničkom kućanstvu uz naznaku imena i prezimena te osobe, te njezinog svojstva prema primatelju a što je okrivljenik propustio učiniti te je time postupao protivno Zakonu o poštanskim usługama, Pravilniku o obavljanju univerzalne poštanske usługe i Općim uvjetima za obavljanje univerzalne poštanske usługe, te su svi njegovi navodi upućeni ovlaštenom tužitelju neosnovani pokušaji otklanjanja odgovornosti sa sebe. Nadalje, u osnosu na navode okrivljenika daje postupak nije voden na zakonit načinjerje u njemu sudjelovala službena osoba- THR (łada koordinatorica inspekcije), ovlašteni tužitelj ističe kako su ovakvi navodi potpuno promašeni, jer upravo činjenica da je [adresa] zaprimio velik broj žalbi od strane korisnika poštanskih usługa obvezuje [adresa] i osobe koje rade u službi korisnika (što uključuje koordinatora inspekcije) da izvršavaju svoju ulogu nacionalnog regulatornog tijela u području obavljanja poštanskih usługa, provodenjem ovakvih inspekcijskih nadzora, u cilju osiguravanja univerzalne usługe, zaštite korisnika i promicanja tržišnog natjecanja na području poštanskih usługa.
Svjedok CH, poštanski inspektor Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnost, je u svom iskazu naveo da je u tijeku 2021.g. [adresa] zaprimao veliki broj podnesaka korisnika usluga Hrvatske pošte, koje su se odnosile na nepropisan način uručenja preporučenih pošiljaka od strane okrivljenika tim korisnicima. Nakon toga je koordinatorica inspekcije [adresa]-a odlučila uputiti 13 preporučenih pošiljaka na adrese različitih fizičkih osoba i koliko se sjeća 12 od tih osoba su bili zaposlenici [adresa]-a a jedna osoba to nije bila. Cilj je bio ovim testom utvrditi da li su ti navodi iz navedenih podnesaka istiniti i da li okrivljenik uručuje preporučene pošiljke korisinicima na propisani način ili ne. Koliko se sjeća, rezultat je bio taj da 6 ili 7 preporučenih pošiljaka od ovih navedenih 13 nije bilo uručeno na propisani način. Navodi da je on onda kao službena osoba u provođenju inspekcijskog nadzora bio određen od strane [adresa]-a da provede nadzor u ovih 6 ili 7 slučajeva, a gdje preporučene pošiljke nisu bile uručene na propisani način. Navodi da je jedan od tih inspekcijskih pregleda bio napravljen i u odnosu na predmetnu osobu CHR, a sjeća se da je tu provedena i usmena rasprava u svrhu provođenja očevida, a prema Zakonu o općem upravnom postupku. Navodi da procedura od strane pošte mora biti ista za tu vrstu pošiljaka, a o kojima se radilo u odnosu na ovih spomenutih 6 ili 7 osoba. Navodi da je postupajući utvrdio da primatelj nije stavio potpis, niti netko od odraslih članova njegovog kućanstva, na ispravu kojom bi se trebalo dokazati da je pošiljka uručena primatelju ili drugoj ovlaštenoj osobi, a u konkretnom slučaju sam utvrdio da primatelj ili neka druga ovlaštena osoba iz njegovog kućanstva nije stavila potpis na ispravu kojom se dokazuje da je preporučena pošiljka uručena ovlaštenoj osobi, nego je utvrdio da je taj potpis stavio netko drugi, te da je u konkretnom slučaju primateljica te preporučene pošiljke pronašla tu preporučenu pošiljku u svom kućnom kovčežiću. Pojašnjava da se preporučene pošiljke uručuju na način da dostavljač dođe na vrata stana gdje prebiva primatelj pošiljke, odnosno rekao bi na adresu primatelja i onda ako uručuje predmetnu pošiljku, to može izvršiti na dva načina. Prvi način je da se primatelj pošiljke elektronski potpiše na komunikator koji dostavljač ima sa sobom, a ako dostavljač nema kod sebe taj komunikator, onda dostavljač mora imati dostavnu knjigu gdje se onda primatelj pošiljke fizički potpisuje da je primio pošiljku. U ovom konkretnom slučaju je je primitak pošiljke od strane nepoznate osobe potpisan na elektronskom komunikatoru. Ovo je utvrdio na temelju pisane izjave VHR, koja je priložena uz optužni prijedlog, a u kojoj ista navodi da taj potpis nije njezin potpis kao niti potpis nekoga od članova njezinog kućanstva, a isto to je utvrdio na usmenoj raspravi, gdje je VHR u svojstvu svjedoka u upravnom postupku dala iskaz o tome da to nije njezin potpis niti se radi o potpisu člana njezinog kućanstva. Na posebno postavljeno pitanje predstavnice okrivljene pravne osobe, da li je prilikom postupanja u konkretnom slučaju imao uvida u potpise primateljice pošiljke VHR i članova njezinog kućanstva, odgovara da je imao uvid u potpis VHR, jer je njezina pisana izjava vlastoručno potpisana i priložena je spisu, a u potpise članova njezina kućanstva nije imao uvid. Svjedokinja VHR je iskazala da je u tijeku 2021. g. radila od doma i znala je da su joj od strane [adresa]-a upućene na kućnu adresu neke preporučene pošiljke, a jer je koordinatorica inspekcije u [adresa]-u MHR tražila od nje njezinu kućnu adresu, radi dostave pismena na istu, a radilo se u svezi njezinog posla koji obavlja. Navodi da ja takvu preporučenu pošiljku, a koja joj je trebala biti uručena na kućnoj adresi osobno i to dana 8. 9. 2021g., nije toga dana zaprimila na kućnoj adresi iako je bila kod kuće, cijeli dan, već je pošiljku našla u svom poštanskom sandučiću i to misli sljedećeg dana, kada je provjeravala sandučić. Navodi da je o navedenom obavijestila koordinaciju inspekcije u [adresa]-u te joj je od njihove strane potom bilo rečeno da postoji neki potpis kao da je ona navedenog dana tu pošiljku osobno preuzela od poštara. U daljnjem tijeku događanja je imala priliku izvršiti uvid u taj potpis a obzirom je nadležni inspektor proveo raspravu u upravnom postupku u svezi ove situacije i tada se uvjerila da taj potpis koji se nalazio na povratnici, nije njen potpis, a također je sigurno da to nije niti potpis nekog od njenih ukućana, jer nitko od njih niti nema ovlasti potpisati je, obzirom da sa njom u kućanstvu živi njeno dvoje maloljetne djece, te njezin suprug ali se tada uvjerila da to nije niti potpis njenog supruga. Osim toga navodi da njezin suprug dana 8. 9. 2021.g. niti nije bio kod kuće, te i to isključuje mogućnost da bi on potpisao ovu povratnicu. Sud je potom svjedokinji predočio Izjavu o načinu uručenja preporučene pošiljke prijamnog broja RF697600341HR (list 54), te je sudac pitao svjedokinju, da li je potpis koji se nalazi na toj izjavi njen potpis, a na što je svjedokinja odgovorila da je to njezin potpis.
U postupku je sud pročitao dokaze koji prileže spisu i to x Čita se dodatak zapisniku o usmenoj raspravi od 22. 11. 2021.g. (list 20), zapisnik o usmenoj raspravi održanoj u svrhu provođenja očevida, od 15. 10. 2021.g. (list 30-34), ugovor o radu na neodređeno vrijeme za radnika MH (list 42 -44), zapisnik o izvršenom inspekcijskom pregledu od 1. 10. 2021.g. (list 45 – 49).
U postupku je sud izvršio i uvid u priloge Zapisniku od 1.10.2021. godine i to presliku potvrde o primitku predmetne preporučene pošiljke, fotografiju predmetne pošiljke i presliku pisane izjave primatelja predmetne preporučene pošiljke (list 50 - 54), kao i dokumentacije i isprava iz točke 4. 4. zapisnika (list 55-60), te presliku općih uvjeta za obavljanje univerzalne usluge HP-a (list 62-77).
U postupku je također izvršen uvid u izvod iz prekršajne evidencije za okrivljenika.
Temeljem sadržaja obrane okrivljenika, očitovanja tužitelja na navode iz obrane okrivljenika, sadržaja iskaza svjedoka saslušanih u postupku, te sadržaja dokumentacije koja prileži spisu, a koja je u postupku pročitana, odnosno u koju je u postupku izvršen uvid, sud smatra da je u postupku sa izvjesnošću utvrđeno da je okrivljenik počinio djelo prekršaja za koje se tereti. Naime, iz utvrđenog činjeničnog stanja u postupku proizlazi da je okrivljenik dana 8.9.2021. godine svjedokinji VHR treba na adresi njenog stanovanja uručiti preporučenu pošiljku, ali to nije učinio na način propisan Zakonom, već je ne pokušavajući osobno dostaviti pošiljku svjedokinji istu samo odložio u njezin poštanski kovčežić, gdje je istu svjedokinja pronašla dan kasnije. Kako je to svjedok CH u svom iskazu pojasnio, preporučene pošiljke uručuju na način da dostavljač dođe na vrata stana gdje prebiva primatelj pošiljke, odnosno na adresu primatelja i onda ako uručuje predmetnu pošiljku, to može izvršiti na dva načina. Prvi način je da se primatelj pošiljke elektronski potpiše na komunikator koji dostavljač ima sa sobom, a ako dostavljač nema kod sebe taj komunikator, onda dostavljač mora imati dostavnu knjigu gdje se onda primatelj pošiljke fizički potpisuje da je primio pošiljku. U ovom konkretnom slučaju je je primitak pošiljke od strane nepoznate osobe potpisan na elektronskom komunikatoru, a u postupku je utvrđeno da potpis nas elektronskom komunikatoru nije potpisa svjedokinje VHR, obzirom se autentični potpis svjedokinje nalazi na Izjavu o načinu uručenja preporučene pošiljke prijamnog broja RF697600341HR (list 54 spisa), a kako je to utvrđeno u postupku. Činjenica je da dvoje malodobne djece svjedokinje VHR nisu ovlaštenici u skladu sa Zakonom koji bi se mogli potpisati umjesto okrivljenice prilikom neposrednog preuzimanja predmetne preporučene pošiljke, te je i ova činjenica nesporno utvrđena u postupku, temeljem komparacije iskaza svjedokinje VHR sa navodima iz Zapisnika koji je ovlašteni poštarski inspektor sačinio postupajući u predmetnoj stvari. Iz sadrža spisa razvidno je da bi predmetnu preporučenu pošiljku navedene zgode kao ovlaštenik mogao potpisati samo suprug svjedokinje VHR, a što je po mišljenju ovog suda u koliziji sa pravilima logičnog rasuđivanja i zaključivanja obzirom bi u takvom razvoju događaja suprug svjedokinje primio preporučenu pošiljku za svjedokinju na adresi stanovanja svjedokinje, ali bi potom svjedokinja samoinicijativno ili u eventualnom dogovoru sa suprugom pošiljku ubacila u svoj poštanski kovčežić i potom teretila okrivljenika za nezakonitu isporuku pošiljke. Naposljetku, da okrivljenik predmetne zgode pošiljku nije dostavio na zakonit način proizlazi i iz očitovanja tužitelja na navode iz obrane okrivljenika, gdje tužitelj navodi da je na digitalnoj ostavnoj knjizi i dostavnoj knjizi za predmetnu pošiljku naznačena i slika potpisa koji je stavljen na elektronski komunikator kao „navodni" dokaz da je HP navedenu pošiljku 8. rujna 2021. uručio primatelju VHR dostavom na adresi primatelja uz potpis, ali je radnik HP-a koji je trebao tu pošiljku uručiti za to ovlaštenoj osobi uz potpis nije ispisao ime i prezime osobe kojoj je uručena predmetna preporučena pošiljka, te označio odnos navedene osobe prema primatelju, kako je to propisano odredbama čl.51.st.3. Općih uvjeta HP-a. Slijedom navedenog, budući da radnik HP-a nije ispisao ime i prezime osobe kojoj je uručena predmetna preporučena pošiljka, te označio odnos navedene osobe prema primatelju, pa se i u takvom hipotetskom slučaju, gdje bi predmetnu pošiljku preuzeo suprug svjedokinje, ne radi o urednoj dostavi u skladu sa odredbama čl.51.st.3. Općih uvjeta za obavljanje univerzalne usluge HP-a, koji prileže spisu i u koje je sud u postupku izvršio uvid. Zadnje navedeni razlozi također čine pogrešnom tvrdnju okrivljenika da je predmetna dostava pošiljke uredno izvršena navodnom dostavom pošiljke nekome od ukućana svjedokinje, a ovakvo činjenično stanje proizlazi iz međusobne komparacije Općih uvjeta za obavljanje univerzalne usluge HP-a očitovanja tužitelja na obranu okrivljenika te sadržaja preslike potvrde o primitku predmetne preporučene pošiljke. Imajući uvidu sve prethodno navedeno, sud nije prihvatio izjašnjenja okrivljenika glede nepostojanja prekršajne odgovornosti sadržanih u njegovoj pisanoj obrani, smatrajući da ista nisu odlučna za donošenje odluke o krivnji okrivljenika za prekršaj u ovoj pravnoj stvari, te da iznošenjem istih okrivljenik prvenstveno ide za time da od sebe otkloni prekršajnu odgovornost. Iz navedenih razloga, a smatrajući da je činjenično stanje u postupku u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje meritorne odluke, sud je odbio dokazni prijedlog okrivljenika da se u postupku provede dokaz saslušanjem svjedoka MH, smatrajući da bise provođenjem ovog dokaza prekršajni postupka nepotrebno odugovlačio.
Stoga je sud okrivljenika proglasio krivim i izrekao mu je novčanu kaznu u minimalnom iznosu koji je predviđen Zakonom, a za koju kazne smatra da je primjerena težini počinjenog prekršaja, stupnju odgovornosti okrivljenika i stupnju povrijeđenosti zaštićenog dobra, te svim okolnostima slučaja, a sud smatra da će se ovakvom novčanom kaznom utjecati na okrivljenika da ubuduće ne čine ovakve prekršaje. Ako okrivljenik u roku od 30 dana od pravomoćnosti presude plati 2/3 izrečene im novčane kazne, smatrati će se da je kaznu podmirio u cijelosti.
Prilikom odmjeravanja kazne, olakotne okolnosti na strani okrivljenika nisu utvrđene dok je sud otegotnim cijenio prethodnu pravomoćnu kažnjavanost okrivljenika u prekršajnom postupku, a za prekršaj iz oblasti Zakona o poštanskim uslugama.
Temeljem propisa citiranog u izreci presude, okrivljenik je oslobođen obaveze nadoknade troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu.
U Zagrebu, dana 13.1.2025. godine.
Zapisničarka
Sudac
Vlasta Janton Ferenčić
Damir Pleše
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 8 dana od dostave presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležan sud.
Dostavna naredba:
1. okrivljeniku: HP-Hrvatska Pošta d.d., Jurišićeva 13, Zagreb
2. tužitelju: Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, R.F. Mihanovića 9, Zagreb
3. pismohrana - ovdje.
Općih uvjeta za obavljanje univerzalne usluge HP-a
