Poslovni broj: P-2387/2018-115

Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, u ime Republike Hrvatske, po sucu tog suda Mirni Santini, u pravnoj stvari tužiteljica: 1. NĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. CĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. MĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Karmeli Tus, odvjetnici iz Crikvenice, protiv tužene NĆŽ iz [adresa], OIB. [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Vladi Vladiki, odvjetniku iz Rijeke, radi utvrđenja nevaljanosti oporuke, nakon glavne rasprave zaključene dana 07. siječnja 2025. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika tužene, a koja presuda je objavljena 13. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„ Utvrđuje se da nisu istinite i pravo valjane oporuke proglašene u ostavinskom postupku iza pok . RĆ koje se nalaze u predmetu Općinskog suda u Rijeci posl. br.O-4011/17, proglašene u istom predmetu na zapisniku dana 1.303.2018.g. kod javnog bilježnika Koka Boras iz Crikvenice i to oporuka od 15.05.2017. g. proglašena kao vlastoručna oporuka ostavitelja pok. RĆ te oporuka od istog dana 15.05.2017. g. proglašena kao oporuka pred svjedocima.

Nalaže se tuženoj da tužiteljicama nadoknadi trošak ovog postupka u roku od 15 dana. "

2. Nalaže se tužiteljicama da isplate tuženoj parnični trošak u iznosu od 4.687,50 eura u roku od 15 dana dok se za više zatraženi parnični trošak zahtjev tužene odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode da su zakonske nasljednice pok. RĆ , sina N rođenog **.**.1932. g. a umrlog **.**.2017. g. ,umirovljenika iz Jablanca. Ostavinski postupak iz smrti pok. RĆ da je vođen kod Javnog bilježnika Koke Borasa iz [adresa] pod posl. br. O-4011/17. U tom postupku da su proglašene dvije oporuke, jedna za koju se navodi da je vlastoručna oporuka ostavitelja a druga za koju se navodi da je pismena oporuka pred svjedocima, obje sa datumom 15.05.2017. g. One da su osporile valjanost tih oporuka pa su rješenjem ostavinskog suda od 26. srpnja 2018. g. upućene da pokrenu parnicu protiv tužene radi osporavanja oporuka. Navode da oporuka od 15.05.2017. g. nije vlastoručna oporuka jer tekst nije napisan od strane oporučitelja niti je tu oporuku oporučitelj potpisao. Isto tako niti druga oporuka pisana pred svjedocima nije potpisana od strane oporučitelja pa se radi o nevaljanim i neistinitim oporukama. Potpisi na obje oporuke navodno pisanih istog dana da su različiti a tekst vlastoručne oporuke da nije pisan od strane iste osobe koja je potpisala tu oporuku. Naprijed navedeno da je vidljivo i bez grafološkog vještačenja. Slijedom navedenog predlažu donošenje odluke kao u izreci.

2.U svom odgovoru na tužbu tužena osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tužiteljice da ne nude niti jedan dokaz u prilog svojih tvrdnji već se radi o njihovom osobnom interesu za stjecanjem imovine ostavitelja. Netočno da je kako su obje oporuke nevaljane. Druga oporuka pred svjedocima od istog dana da je sastavljena upravo na inzistiranje ostavitelja koji je izrazio sumnju u mogućnost osporavanja vlastoručne oporuke od strane nećakinja jer je vlastoručnu oporuku pisao štampanim slovima zato što mu je to bilo zbog bolesti lakše. Čitavo vrijeme oporučitelj da je govorio kako je njegova posljednja volja da svu imovinu ostavi tuženoj. On je mogao ostaviti svu imovinu i tužiteljicama da je htio jer su mu dolazile u posjet i bile sa njim nasamo. Na zapisniku u ostavinskom postupku tužiteljice da su tvrdila kako su oporuke falsificirane i potpisane po ostavitelju pod utjecajem prisile jer je on tada bio u kući tužene a sada tvrde da ih on nije potpisao što je kontradiktorno. Tužiteljice su i nakon datuma sastavljanja oporuke dolazile u kuću tužene u posjet ostavitelju i imale su mogućnost prijaviti određenu prisilu da je to bio slučaj. Navodi da je prije negoli je primila oporučitelja u svoju kuću radi skrbi i boravka provjerila njegovu želju da ne želi boraviti kod svojih nećakinja u [adresa] jer sa njima nema bliski odnos. Čitavo vrijeme boravka u njezinoj kući ostavitelj da je imao mogućnost kontakta i sa liječnicima i sa medicinskim osobljem pa je imao mogućnost prijaviti prisilu ako je bilo prisile. Stoga da je ostavitelj imao čvrst stav tri mjeseca prije smrti o raspolaganju svojom imovinom. Pojašnjava da je prvu oporuku tj. vlastoručnu ostavitelj pisao u svojoj sobi, u krevetu, u poluležećem stavu pa mu se iz tog razloga potpis čini nečitkim no kasnije istog dana je sklopljena pismena oporuka pred svjedocima. Ona kao oporučna nasljednica nije ni bila zbog posla nazočna u kući te večeri kada se potpisivala oporuka. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U daljnjem tijeku postupka tužiteljice ponavljaju svoje navode da oporuke nije ni pisao ni potpisao pok. RĆ te ističu sumnju da je zbog svoje bolesti oporučitelj bio svjestan shvatiti značenje svojih radnji, da li mu je prava volja bila upravo sastavljanje oporuke te da li je uopće bio sposoban pročitati ono što je napisano. To stoga što i sama tužena u odgovoru na tužbu navodi da je oporučitelj zamolio nju i njezinu obitelj da mu pruže njegu i boravak do kraja života te želju da ostavi imovinu tuženoj nakon smrti. Iz nalaza SĆ, psihijatra a koji nalaz je izdan na zahtjev oporučitelja da slijedi kako je izdan radi potpisivanja ugovora o doživotnom uzdržavanju a ne oporuke. Taj nalaz da se ne može smatrati vještačkim nalazom. Tužena da se bavi poslovima skrbi o pacijentima, ne znaju da li ima odobrenje nadležnog organa za to. Tužena je bila obiteljska liječnica oporučitelja pa bi zaključenje ugovora bilo protivno moralu i Kodeksu medicinske etike. Oporučitelj da je bolovao od dijabetesa više od 20 godina i uzimao inzulin a imao je i druge specificirane komplikacije vezano uz tu bolest pa je upitno da li je mogao shvatiti značenje oporuke. Iz sporne oporuke da je vidljivo kako je ime oca naknadno ispravljeno ispod samog teksta i potpisa koji ispravak je pisan velikim slovima koja ne odgovaraju preostalom tekstu oporuke.

4. Tužena u daljnjem tijeku postupka ostaje kod svojih navoda te ističe da ostavitelj prije operacije nije ni spominjao nećakinje te je na njihov upit koga da obavijeste o operaciji i ima li nekog bližnjeg odgovorio da nema. Osporava da ostavitelj ne bi bio sposoban sastaviti oporuku jer je bio priseban do zadnjeg dana; čitao je novine i gledao TV do zadnjeg dana. Osporava da se bavi djelatnošću skrbi u svojoj kući te navodi da je ostavitelj i prije preseljenja u njezin stan znao povremeno prespavati kod njih a i ona mu je dolazila u posjed u mjesto Bačvice kod Prizne.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju priloženu spisu te spise O-4011/2017 u i K-DO-429/18 saslušao stranke i svjedoke SĆ, IĆ, ĆĆ, OĆ, LĆ i ZĆ a proveden je dokaz grafološkim vještačenjem kako bi se utvrdilo da li je pok. RĆ pisao vlastoručnu oporuku od 15.05.2017. g. te potpisao pismenu oporuku pred svjedocima od istog dana. Dokazni prijedlog tužiteljica za saslušanjem još nekih svjedoka odbijen je kao nepotreban. Tužiteljice su odustale od medicinskog psihijatrijskog vještačenja a sud je odbio dokazni prijedlog za provođenjem medicinskog vještačenja na okolnost da li je ostavitelj bio u mogućnosti vidjeti što potpisuje.

6. Tužbeni zahtjev tužiteljica nije osnovan.

7.Tužiteljice traže utvrđenje da nisu istinite ni valjane dvije oporuke pok. RĆ. Radi se o oporuci koja je vlastoručno pisana ( l.s. 5), u spis je priložena njezina preslika a oporuka započinje riječima „ Ja RĆ a završava riječima“ koja će me paziti do smrti " Oporuka je pisana na arku papira otrgnutom iz bilježnice formata A4 a potpisana je na dnu s desne strane i nosi datum 15.05.2017. g.

8. Iz sadržaja predmetne oporuke slijedi da je ostavitelj oporučnom nasljednicom imenovao ovdje tuženu kojoj ostavlja svu svoju nepokretnu i pokretnu imovinu.

9. Dalje postoji i pismena oporuka pred svjedocima od istog datuma 15.05.2017. g. (l.s.6) , Pisana je na kompjuteru, započinje riječima :: ja, RĆ ... " a završava : svjedoka oporuke ĆĆ i OĆ. .. "Potpis ostavitelja je dole se desne strane ".

10. U ostavinskom postupku ovog suda posl. br. O-4011/2017 doneseno je rješenje o prekidu postupka dana 26. srpnja 2018. kojim su ovdje tužiteljice kao zakonske nasljednice upućene da pokrenu parnicu protiv tužene kao oporučne nasljednice radi utvrđivanja da obje oporuke pok. RĆ od 15.05.2017. g. nisu istinite i valjane.

11.Prema odredbi čl. 30. Zakona o nasljeđivanju ( NN-48/03 )oporuka je valjana ako ju je oporučitelj vlastoručno napisao i ako ju je potpisao. Prema odredbi čl. 31. istog zakona pismena oporuka pred svjedocima biti će pravno valjana ako oporučitelj zna čitati i pisati, može čitati i pisati, za već sastavljenu oporuku bez obzira tko ju je sastavio izjavi pred dva istodobno nazočna svjedoka da je to njegova oporuka te ju pred njima potpiše.

12. Tužiteljice nisu osporavale niti tvrdile da pismena oporuka pred svjedocima nije potpisana uz istodobnu nazočnost dva svjedoka. Svjedoci oporuke ĆĆ i OĆ su u svom iskazu potvrdile da je pismenu oporuku ostavitelj pročitao i potpisao u njihovoj istodobnoj nazočnosti predvečer dana 15.05.2017. g. Obje svjedokinje su iskazale da je ostavitelj oporuku potpisao u poluležećem položaju a one su je potpisale na ormariću kraj kreveta. U podnesku od 05.11.2024. g. tužiteljice po prvi puta navode kako se izjave svjedoka oporuke dane pred sudom razlikuju od onih danih pred Općinskim državnim odvjetništvom i to na način da je svjedok ĆĆ navela da je pok. RĆ boravio u sobi s terasom dok je svjedok OĆ navela da je boravio u sobi s balkonom. Navode da je suprug tužene u svom iskazu naveo da soba u kojoj je boravio ostavitelj nije imala terasu ni balkon nego prozor pa tužiteljice zaključuju da svjedoci oporuke nisu ni bile u sobi u kojoj je boravio ostavitelj. Za valjanost pismene oporuke pred svjedocima uvjet je da je ostavitelj oporuku potpisao uz istodobnu nazočnost dva svjedoka. Svjedoci OĆ i ĆĆ u svojim iskazima na ročištu 18. travnja 2019. g. suglasno su iskazale da su obje bile nazočne istodobno prilikom potpisivanja oporuke od strane ostavitelja a nazočni su bili još i IĆ te suprug tužene. Nema nikakvog dokaza koji bi ukazivao da se imenovane svjedokinje nisu istodobno nalazile u sobi u kojoj je ležao ostavitelj u trenutku potpisivanja oporuke. Da li svjedoci nazivaju balkon terasom ili obratno za valjanost oporuke je irelevantno. 13.Sud je po prijedlogu tužiteljica odredio provođenje dokaza grafološkim vještačenjem po vještaku Centru za forenzička ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić iz Zagreba. Vještak Natalia Milanja Hribar je u podnesku od 21.09.2020. g. navela da nije moguće utvrditi autentičnost spornih potpisa jer se radi o fotokopijama oporuke. Nakon što su vještaku dostavljeni originali oporuke dostavljen je nalaz od 08.02.2023. g. Vještak u nalazu navodi da je jedna oporuka nastala pomoću računala te ispisom na pisaču A4 formata te je cjelokupni tekst oporuke nastao ispisom na pisaču koji koristi suhi toner. Sporni potpis da se nalazi na liniji predviđenoj za potpis oporučitelja u donjem desnom kutu oporuke te je navela da je vještačenje provedeno samo u odnosu na potpis koji se nalazi na liniji predviđenoj za potpis. Iz nalaza dalje slijedi da je sporni potpis poluparafnog tipa, uglavnom nejasne definicije grafema. Početni grafem da liči na slovo " B " a iznad zadnjih grafema da su pozicionirane dijakritičke oznake ispisane povezanim potezima. Ritam pisanja da je promjenjiv a pravac pisanja uzlazan. Utvrđeni da su i tragovi tremora koji se manifestiraju kroz nepravilne linije oblikovanja pojedinih grafema.

14. Vještak dalje navodi da je druga oporuka ispisana na prvoj stranici unutar bilježnice A4 formata sa spiralnim uvezom te oznakom " Cymbalta ". Tekst te oporuke je ispisan kemijskom olovkom plave tinte, pisanim slovima , rukopisom nižeg do srednjeg stupnja ispisanosti, promjenjivog ritma pisanja. Sporni potpis da je poluparafnog tipa, uglavnom nejasne definicije grafema, jedino da se za početni grafem može zaključiti da nalikuje slovu " B " a iznad zadnjih grafema da su pozicionirane dijakritičke oznake ispisane povezanim potezima. Ritam pisanja da je promjenjiv a pravac pisanja blago uzlazan te da su utvrđeni tragovi tremora koji se manifestiraju kroz nepravilne linije oblikovanja pojedinih grafema. Vještak je usporedio sav dostavljeni nesporni materijal tj. rukopise pok. ostavitelja naveden na str. 5/12 nalaza ( l.s. 382-384 ) te je vještak dao svoje mišljenje da je pok. RĆ vrlo vjerojatno- gotovo sigurno ispisao oba sporna potpisa na predmetnim oporukama.

15. Vještak je u nalazu pojasnila da propadanje rukopisa utječe najviše na kvalitetu poteza, ali osnovni oblici grafema u principu da se ne mijenjaju već se najčešće mijenja jasnoća oblikovanja pojedinih grafema odnosno mijenja se kvaliteta linija kojima su formirani isti te u većini slučajeva i kutovi između pojedinih grana. Propadanje rukopisa da je najčešće rezultat starosti i /ili nekih bolesti. Karakteristike koje nastaju zbog propadanja rukopisa da su individualne. Vještak posebno naglašava da se vještačenje potpisa/rukopisa temelji isključivo na usporedbi spornog potpisa s odgovarajućim nespornim materijalom ali iz vremena nastanka spornih potpisa . Nadalje je navedeno u nalazu da su složeni potpisi sa tragovima tremora ( a takvi su sporni ) teški za krivotvorenje.

16. Tužena nije imala primjedbi na nalaz vještaka.

17. Tužiteljice su tražile da se vještak izjasni da li su oba potpisa na pismenoj oporuci pred svjedocima (i onaj na liniji za potpis i onaj ispod te linije) obzirom na kvalitetu poteza u pogledu ritma, dinamike, sigurnosti te tremora od istog skriptora; te da li postoji razlika u kvaliteti poteza u pogledu ritma, dinamika i sigurnosti te tremora na potpisima koji se nalaze na oporukama koje datiraju od istog dana.

18. Vještak se očitovala u podnesku od 03.07.2023. g. da s obzirom da je vještačenje provedeno samo u odnosu na gornji potpis na pismenoj oporuci pred svjedocima , nije moguće sa sigurnošću utvrditi je li potpis koji se nalazi ispod linije pisanja ispisao isti skriptor kao i potpis ispisan na liniji pisanja. Opće karakteristike spornog potpisa-ritam pisanja, kvaliteta poteza te tragovi tremora da su promjenjivi, odnosno nisu apsolutni i konstanti u svakom pa i najmanjem dijelu potpisa. Što se tiče potpisa na obje oporuke, vještačenjem da su utvrđene podudarne rukopisne karakteristike. Na ročištu održanom 12. rujna 2023. g. vještak je odgovorila da je u pisanom nalazu objasnila moguće uzroke koji su doveli do pozicioniranja potpisan ispod linije pisanja. Moguće su doveli do pogreške u pozicioniranju potpisa : slabi vid, bolest,. vanjske okolnosti, položaj dokumenta i sl.

19. Sud je prihvatio nalaz vještaka kao stručan i objektivan. Zaključak je vještaka da je pok . RĆ vrlo vjerojatno gotovo sigurno ispisao oba sporna potpisa na predmetnim oporukama. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljica za novim grafološkim vještačenjem kao nepotreban. Imenovani vještak je analizirao svu dostavljenu dokumentaciju, obrazložio je nalaz i u podnesku i na ročištu te nakon objašnjenja vještaka više ne postoje sumnje koje bi se trebale otkloniti novim vještačenjem. To ne može promijeniti niti stalna dostava drugih materijala budući je vještak jasno navela da najveću važnost imaju nesporni rukopisi nastali u vrijeme kada i sporni potpisi.

20. Prema odredbi čl. 26. st. 2. Zakona o nasljeđivanju, oporuka je ništava ako u vrijeme njenog pravljenja oporučitelj nije bio sposoban za rasuđivanje, dakle ukoliko se nalazio u takvom duševnom stanju da nije mogao shvatiti pravno i stvarno značenje svojih postupaka ili nije bio u stanju vladati svojom voljom tako da postupa u skladu s tim znanjem. Tužiteljice u tužbi ne traže ništavost oporuke iz razloga nesposobnosti oporučitelja za rasuđivanje već u podnesku od 28.01.2019. g. postavljaju pitanje da li je oporučitelj bio sposoban shvatiti značenje svojih radnji, da li je njegova prava volja bila usmjerena upravo na sastavljanje oporuke te da li je isti uopće bio sposoban shvatiti značenje svojih radnji.

21. Kako bi se utvrdila sposobnost za rasuđivanje pok. ostavitelja u trenutku sastavljanja oporuke, sud je odredio provođenje dokaza psihijatrijskim vještačenjem no tužiteljice su odustale od prijedloga za provođenjem psihijatrijskog vještačenja pa taj dokaz nije proveden i odluka je donesena bez obzira na taj prijedlog. Ovdje treba reći da niti stranke nisi saslušani svjedoci nisu kompetentni procjenjivati psihičku sposobnost neke osobe a vjerojatno nisu ni u stanju prepoznati pojavu simptoma psihičkih bolesti. Kada bi bilo tko mogao prepoznati ili ocijeniti (ne) postojanje testamentarne sposobnosti bilo bi suvišno u ovakvim postupcima provoditi dokaze vještačenjem.

22. Glede morala tužene istaknuti je da eventualno postupanje tužene protivno medicinskoj etici ne dovodi do ništavosti/nevaljanosti oporuke. Jednako tako zakonom su točno propisane pretpostavke nevaljanosti oporuke koje moraju biti ispunjene na strani oporučitelja a među njima ne postoji odsustvo moralnosti oporučnog nasljednika. Tužiteljice niti ne tvrde tijekom postupka da bi tužena bila nedostojna za nasljeđivanje.

23. Sud je odbio dokazni prijedlog tužiteljica za provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku oftamologu na okolnost da li je ostavitelj bio u stanju vidjeti oporuku i ono što potpisuje. Naime, tužiteljice su tijekom postupka tvrdile da s obzirom na činjenicu da je ostavitelj imao dijagnosticiran glaukom da bi valjalo provesti dokaz medicinskim vještačenjem na okolnost u kojoj mjeri je ta bolest utjecala na mogućnost vida. Premda su tužiteljice na vrijeme predložile provođenje dokaza medicinskim vještačenjem, oftamologa prvi put spominju nakon zaključenja prethodnog postupka a iz dostavljene medicinske dokumentacije ne slijedi da oporučitelj nije vidio odnosno da je slijep.

24. Slijedom navedenog prema provedenim dokazima slijedi da je ostavitelj potpisao obje oporuke a tužiteljice nisu dokazale da oporuke ne bi bile valjane pa je tužbeni zahtjev trebalo odbiti.

25. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku. Tuženoj je priznat trošak sastav podneska od 11.02.2019. g. u visini od 250 bodova, zastupanje po punomoćniku iz redova odvjetnika na ročištima 18.04.2019.g., 27.06.2019. g. , 12.09.2023. g. , 06.02.2024. g. i 03.09.2024. g. u visini od po 250 bodova, na ročištima 30.01.2019. g. , 20.02.2019. g. i 18.05.20123..g. u visini od po 125 bodova ( Tbr.9/2 jer se na ovim ročištima nije raspravljalo o glavnoj stvari u smislu da su se izvodili dokazi ), što sa PDV-om iznosi 4.687,50 eura. U preostalom dijelu zahtjev tužene za naknadom parničnog troška je odbijen. Ovo stoga što joj nisu priznati troškovi zastupanja na svim ročištima po Tbr. 9/1 iz već iznesenih razloga niti sastav podnesaka nepotrebnih za raspravljanje, kratkih po sadržaju te u kojima se ponavljaju već izneseni navodi. Nije joj priznat ni trošak sastava odgovora na tužbu koji nije pisan po punomoćniku iz redove odvjetnika.

U Rijeci, 13. siječnja 2025.

S U D A C

Mirna Santini

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud pismeno u tri istovjetna primjerka.

D N A :

1. Tužiteljici po punomoćniku uz rješenje pristojbe na presudu 180,50 eura

2. tuženoj po punomoćniku

U Rijeci, 13.01.2025.