REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje zapisničarke Ivane Pavić, u prekršajnom predmetu protiv I-okr. pravne osobe All about pizza d.o.o. i II-okr. odgovorne osobe TL, zastupani po branitelju Ivi Dobrašin, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz čl. 172 b st.1. podst.24. i st.2. Zakona o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20, 52/21, 152/22) i dr. temeljem optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Središnji red, Sektor za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor, Služba nadzora hrane i vina, Odjel nadzora hrane, Klasa: UP/I-320-02/23-10/7, ur.broj: 443-01-09-24-14 od 24. lipnja 2024. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 13. siječnja 2025. godine, javno objavio i
p r e s u d i o j e
I.
Temeljem čl. 182.st.1. Prekršajnog zakona
I-okr. pravna osoba All about pizza d.o.o., OIB 67489266401, sa sjedištem u [adresa],
II-okr. odgovorna osoba TL, rođ. **.**.1992. godine, OIB direktor trgovačkog društva 1.okr., sa prebivalištem u [adresa],
oslobađaju se optužbe
1. da bi dana 13. srpnja 2023. godine u poslovnici društva All about pizza d.o.o, na adresi [adresa], komercijalno koristili zaštićeni naziv ili registriranu oznaku "Grana Padano" za sir "Gran Regale" kojj nije obuhvaćen zaštitom, koji je usporediv sa proizvodom registriranim pod tim nazivom i koji se koristio kao sastojak u proizvodnji 5 vrsta pizza, na način da je na jelovniku restorana kod 5 vrsta pizza u popisu sastojaka bio naziv "Grana Padano" umjesto naziva "Gran Regale", a jedna od tih pizza bila je i označena nazivom "Grana Padano", a što je viša poljoprivredna inspektorica utvrdila u postupcima inspekcijskog nadzora proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti i zaštićenom oznakom geografskog podrijetla, dana 13. srpnja 2023. godine u restoranu Dominos društva All about pizza d.o.o., na adresi [adresa],
pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 13. st.1. podstavku a) Uredbe (EU) br. 1151/2012 o sustavima kvalitete za poljoprivredne i prehrambene proizvode, kažnjiv po čl. 172.b st.1. podstavka 25. i st.2. Zakona o poljoprivredi (NN 118/18, 42/20, 127/20, 52/21, 152/22),
2. da trgovačko društvo All about pizza d.o.o., nije dostavilo podatke inspektoru koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora, u ostavljenom roku od 10 radnih dana, odnosno do 17. studenog 2023. godine, a koji su zatraženi putem dopisa klasa: 320-02/23-10/94, urbroj: 443-01-09-23-7 od 25. listopada 2023. godine i dopisa 320-02/23-10/94, urbroj. 443-01-09-23-5 od 08. rujna 2023. godine, koje je društvo zaprimilo dana 02. studenog 2023. godine,
pa da bi time počinili prekršaj iz čl. 64. Zakona o Državnom inspektoratu (NN 115/18, 117/21, 67/23), kažnjiv po čl. 127.st.1. podst.3. i st.2. istog zakona
II. Temeljem čl.140.st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138.st.2.toč.2. do 5. i toč.7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor, Služba nadzora hrane i vina, Odjel nadzora hrane, podnijelo je optužni prijedlog dana 25. lipnja 2024. godine klasa: UP/I-320-02/23-10/7, ur.br.: 443-01-09-24-14 protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.
2. Okrivljenici su u pisanoj obrani iskazali da sir za svoje potrebe nabavljaju od dobavljača Select Food d.o.o. od kojeg su naručili i sir Grana Padano. Okrivljena pravna osoba naručila je isključivo sir Grana Padano koji je kao takav označen i na cjeniku dobavljača, a nikada sir Gran Regale, već iz razloga što do provedbe inspekcijskog nadzora djelatnicima okr. pravne osobe uopće nije bilo poznato da postoji posebna vrsta sira koja se zove Gran Regale odnosno da bi sir proizvodnog naziva Gran Regale bio različita vrsta sira. Naglasili su da dobavljač nije niti u jednom trenutku objasnio djelatnicima okr. pravne osobe da sir koji isporučuju nije naručeni sir Grana Padano nego njemu sličan, ali očito različit sir naziva Gran Regale. Okrivljena pravna osoba naručuje mnoštvo namirnica te je primorana pouzdati se u tvrdnje i jamstva svojih dobavljača. Tek nakon provedenog nadzora okr. pravna osoba je zatražila žurno očitovanje svog dobavljača koji je inicijalno također mislio da se radi o siru Grana Padano te je nakon kraćeg vremena obavijestio okr. pravnu osobu da se doista radi o grešci i da se radi o dva različita sira. Po izvršenom nadzoru, okr. pravna osoba pribavila je sir Grana Padano od više dostupnih proizvođača radi usporedbe sa sirom Gran Regale, ukazujući da su ta dva sira svojim kemijskim sastavom, prisutnim alergenima, bojom, teksturom i okusom praktički identični te djelatnici okr. pravne osobe nisu imali nikakvog razloga posumnjati da se doista radi o siru Grana Padano. Zabunu u konkretnom slučaju tim je lakše razumjeti kada se uzme u obzir da se sir Gran Regale i od strane samog proizvođača oglašavao pod nazivom "Grana Padano", što pretpostavljaju da je i izazvalo zabunu kod dobavljača. Na tu okolnost okr. pravna osoba nadležnom je inspektoru dostavila javno dostupnu fotografiju konkretnog proizvoda na web cjenicima proizvođača gdje se uz naziv Gran Regale jasno koristi i naziv Grana Padano u zagradama, iz čega je jedino moguće zaključiti da su to dva naziva za isti proizvod. Nakon što je okr. pravna osoba u više navrata pokušala kontaktirati proizvođača, predmetna fotografija je uklonjena s web stranice proizvođača. Međutim, takvo oglašavanje s korištenjem oba naziva široko je dostupno putem interneta i Internet tražilica, na koju su okolnost okrivljenici dostavili niz javno dostupnih fotografija / marketinških materijala. Okr. pravna osoba je odmah po provedbi nadzora i saznanju da se radi o različitim sirevima uložila značajna financijska sredstva kako bi se provela hitna izrada i printanje svih novih jelovnika kako bi se na istima sastojak ispravno označio kao "Gran Regale", a ispravak je dosljedno proveden i na Internet stranici i mobilnoj aplikaciji okr. pravne osobe o čemu je okr. pravna osoba obavijestila nadležnu inspektoricu bez odgađanja. U svezi optužbe da bi okrivljenici propustili dostaviti podatke potrebne za obavljanje inspekcijskog nadzora, naglasili su da su intenzivno komunicirali s nadležnom inspektoricom te joj dostavljali sve tražene podatke i isprave. Pridodali su da ukoliko se je i dogodilo da je okr. odgovorna osoba zbog izbivanja u inozemstvu i propustila primiti jedan od brojnih poziva nadležne inspektorice, to prema razumnim kriterijima ne može biti povod prekršajnom kažnjavanju. Iz sadržaja dopisa od 08.09.2023. godine proizlazi da je nadležna inspektorica tražila dostavu ulaznih računa za kupnju sira Grana Padano, a u postupku je utvrđeno da je okr. pravna osoba koristila sir Gran Regale, a ne sir Grana Padano, dakle, okr. pravna osoba nije imala ulaznih računa za kupnju sira Grana Padano. Slijedom navedenog, smatraju da okr. nisu počinili prekršaj pod toč.2. iz čl.64. Zakona o državnom inspektoratu. Slijedom svih navedenih činjenica i okolnosti, smatraju da u njihovom postupanju nema krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret. Okr. nisu namjeravali počiniti prekršaj niti su mogli biti svjesni činjenja prekršaja, a obzirom na sve ranije istaknute okolnosti i to posebice to da su se okrivljenici pouzdali da okr. pravnoj osobi dobavljač isporučuje upravo naručenu namirnicu te da djelatnici okr. pravne osobe nisu mogli utvrditi da se radi o različitoj vrsti sira obzirom da su ta dva sira svojim kemijskim sastavom, prisutnim alergenima, bojom, teksturom i okusom praktički identični. Slijedom navedenog, okr. predlažu Naslovnom sudu da u odnosu na navedeni prekršaj donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa optužbe. Nadalje, smatraju da njihovo kažnjavanje ne bi bilo u skladu s općom svrhom prekršajnopravnih sankcija navedenom u čl. 6. PZ-a, a kojim se navodi da je opća svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekršajnopravnih sankcija to da svi građani poštuju pravni sustav i da nitko ne počini prekršaj, te da se počinitelji prekršaja ubuduće tako ponašaju. Nadalje, naglašavaju da se njihovim kažnjavanjem ne bi ostvarila niti svrha kažnjavanja iz čl. 32. PZ-a, kojim je predviđeno da je svrha kažnjavanja da se, uvažavajući opću svrhu prekršajnopravnih sankcija, izrazi društveni prijekor zbog počinjenog prekršaja, utječe na počinitelja i sve ostale da ubuduće ne čine prekršaje, a primjenom propisanih kazni utječe na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti, te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja. Okrivljenici smatraju da je iz svih okolnosti te njihovog postupanja tijekom inspekcijskog postupka razvidno da okr. poštuju pravni sustav, da u njihovom postupanju nema krivnje te da stoga u konkretnom slučaju nema potrebe za izražavanjem društvenog prijekora i novčanim kažnjavanjem. Uzimajući u obzir sve okolnosti, a posebice postupanje okrivljenika tijekom inspekcijskog postupka te otklanjanja utvrđene nepravilnosti u rekordnom roku, okr. smatraju da je pokretanje ovog postupka rezultat krajnje pretjeranog formalizma u postupanju. S tim u vezi naveli su da je Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci posl. br. U-III/456/2018 od 23. veljače 2021. godine naveo da "pretjerani (ekscesivni) formalizam u odlučivanju/suđenju postoji onda kad su pravna stajališta proizvod "mehaničke" primjene pozitivnog prava, bez uzimanja u obzir konteksta i bez sagledavanja pravnog problema kao jedinstvene cjeline" te da "pravna sigurnost – zajedno s načelom supremacije prava – podrazumijeva da je pravo stvoreno kako bi se primjenjivalo u praksi na konkretne životne situacije. Iako je apstraktno vrednovanje samog zakonodavstva važno za ostvarenje načela vladavine prava (…), kategoričnost objektivnog prava nikako ne znači da se pravna pravila smiju primjenjivati na konkretne životne situacije toliko nefleksibilno, mehanički i slijepo da postaje nemoguće uvažavati imperative razumnosti i pravičnosti. U svakom takvom slučaju uvijek će biti riječ o pretjeranom formalizmu protivnom Ustavu." Ukoliko Naslovni sud smatra da su okr. pravna i odgovorna osoba počinili bilo koji od prekršaja koji im se stavljaju na teret, predložili su da sud primijeni odredbe o beznačajnom prekršaju, a obzirom da je stupanj ugrožavanja ili povrede javnog poretka, društvene discipline i društvenih vrijednosti postupanjem okr. neznatan. Konačno, ukoliko Naslovni sud smatra da bilo koji od prekršaja koji im se stavljaju na teret ne bi bio beznačajan, tada se predlaže sudu da uzimajući u obzir sve olakotne okolnosti, okrivljenike u skladu s čl. 38. PZ oslobodi kazne obzirom da su okrivljenici otklonili posljedice prekršaja odnosno ispunili propisanu obvezu zbog čije neispunjenje je pokrenut prekršajni postupak, a da ukoliko sud smatra da ni za to nisu ispunjeni uvjeti, predložili su da okrivljenicima barem ublaži kaznu do zakonom dopuštenog minimuma.
3. Nakon ovako provedenog postupka, a posebno razmatrajući optužni prijedlog, sud je utvrdio da djela opisana pod toč.1. i 2. ove presude, a koja se okrivljenicima stavljaju na teret nisu prekršaj.
4. Naime, činjeničnim opisom prekršaja pod toč.1. izreke presude, a koji odgovara činjeničnom opisu djela iz optužnog prijedloga, terećeno djelo u bitnom je opisano time da bi okrivljenici kritične zgode koristili zaštićeni naziv ili registriranu oznaku "Grana Padano" za sir "Gran Regale" koji nije obuhvaćen zaštitom, koji je usporediv sa proizvodom registriranim pod tim nazivom a koji se koristio kao sastojak u proizvodnji 5 vrsta pizza, ali nije navedena odgovarajuća Uredba (EZ), slijedom čega nije točno navedeno bitno obilježje tog prekršaja. Budući se radi o prekršaju blanketne naravi, jer se prekršajna odgovornost okr. veže uz povredu blanketne norme koja dopunjuje biće prekršajnog djela, činjenični opis djela prekršaja trebao je jasno navesti kako konkretnu radnju izvršenja prekršaja tako i konkretni blanketni propis – čije su odredbe povrijeđene, a što je u konkretnom slučaju izostalo.
5. Dakle, kako je zakonski opis, odnosno pravno kvalificiranje prekršaja podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja, jer u protivnom, u nedostatku nekog od konstitutivnih elemenata bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.
6. Čl. 172.b st.1.toč.25. i st.2. Zakona o poljoprivredi propisano je da će se novčanom kaznom od 3.980,00 do 6.630,00 eura kazniti za prekršaj pravna osoba, a novčanom kaznom od 660,00 do 1320,00 eura odgovorna osoba u pravnoj osobi, ako koristi zaštićeni naziv ili registriranu oznaku, znakove ili kratice za proizvode koji nisu obuhvaćeni zaštitom, što je protivno odredbama čl.13.st.1. i čl.24.24.st.1. i 2. Uredbe (EU) br. 1151/2012.
7. Prema tome, kako u optužnom prijedlogu pod toč.1. nije navedena odgovarajuća Uredba (EZ) koja propisuje zaštitu registriranih naziva, a prekršajna odgovornost počinitelja inkriminiranog djela veže se uz povredu drugog propisa koji dopunjuje biće prekršajnog djela koje se okrivljenicima stavlja na teret, a koji propis odnosno Uredba (EU) br. 1151/2012. nije naveden u činjeničnom opisu djela, već je naveden samo u okviru pravne oznake djela, trebalo je odlučiti kao u izreci presude.
8. U svezi prekršaja opisanog pod toč.2. izreke, valja napomenuti da isti ne sadrži precizan činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja iz čl. 127.st.1.podst.3. i st.2. Zakona o Državnom inspektoratu. Naime, okr. se terete da inspektoru nisu dostavili podatke koji su mu potrebni za obavljanje inspekcijskog nadzora u ostavljenom roku od 10 radnih dana, ali nije konkretno i jasno naznačeno koje podatke okrivljenici nisu dostavili a to su bili dužni. Navedeno je već pojašnjeno pod toč.5. ove presude.
9. Prema tome, kako činjenični opisi radnje prekršaja nisu precizirani, a sud ne smije intervenirati u činjenični opis radnje prekršaja, trebalo je odlučiti kao u izreci presude.
10. Slijedom svega navedenog, ne upuštajući se u analizu obrane, I. i II.okr. oslobođeni su od optužbe, temeljem čl.182.toč.1. PZ-a, jer djela kako im se stavljaju na teret, nisu prekršaji.
11. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 140. stavka 2. u svezi članka 138. stavka 2. točke 2. do 4. Prekršajnog zakona i troškovi padaju na teret proračunskih sredstava.
Zagreb, 13. siječnja 2025. godine
Zapisničarka
Sutkinja
Ivana Pavić
Zrinjka Matijević
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi pismeno u dva istovjetna primjerka, putem ovog Suda, bez naplate takse, na adresu: Prekršajni sud u Zagrebu, Zagreb, Avenija Dubrovnik 8, pozivom na gornji broj, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
DOSTAVNA NAREDBA:
1. I-okr.: All about pizza d.o.o., [adresa],
2. II-okr.: TL, [adresa],
3. branitelj Ivo Dobrašin, odvjetnik u Zagrebu, Trg Nikole Šubića Zrinskog 17/2,
4. tužitelj: Državni inspektorat, Središnji ured, Sektor za nadzor poljoprivrede i fitosanitarni nadzor, Služba nadzora hrane i vina, Odjel nadzora hrane
5. spis
