REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pr-1881/2022-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari tužitelja DT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Marku Židiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika S.K.I.T. d.o.o., sa sjedištem u [adresa], OIB: 63510492278, zastupanog po punomoćniku Dragutinu Rendeliju, odvjetniku u Sesvetama, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 26. studenoga 2024., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Ivana Krznarića, odvjetnika i punomoćnika tuženika Dragutina Rendelija, odvjetnika, 13. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku tužitelju isplatiti na ime naknade štete iznos od 6.676,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje teku na iznos od 5.200,00 eura po stopi koja se od 3. rujna 2022. pa do 31. prosinca 2022., određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a na iznos od 1.476,00 eura od 13. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se preostali dio tužbenog zahtjeva tužitelja u dijelu kojim traži isplatu naknade štete u iznosu od 24,00 eura, zajedno sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama u odnosu na taj iznos te u dijelu kojim traži isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade imovinske štete od 1.476,00 eura za period od 3. rujna 2022. do 13. siječnja 2025.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju troškove ovog postupka u iznosu od 2.240,00 eura uvećane za zatezne kamate koje teku od 13. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

IV. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu parničnog troška kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 2. kolovoza 2021. kao tadašnji zaposlenik tuženika na poslovima vozača dostavljača zadobio ozljedu na radu koja se dogodila oko 9:15 sati na lokaciji društva MATEL d.o.o. u Zagrebu, Magazinska cesta 11. Nesreća se dogodila na način da je tužitelj prilikom istovara palete na kojoj se nalazila roba stavio paletu na rampu koja je u tom trenutku bila u vodoravnom položaju. Nakon što je paleta s robom stavljena na rampu, rampa se zbog težine tereta nakosila te je teret s paletarom krenuo prema tužitelju uslijed čega je tužitelj paletu s robom uspio zadržati na rampi, ali je pritom pao s rampe na leđa. Tužitelj je tuženika putem e-pošte 7. srpnja 2021., dakle ni mjesec dana prije opisane nezgode, upozorio na kvarove na vozilu i ukazao na neispravnost rampe. Navodi da do 2. kolovoza 2021. tuženik nije izvršio popravak neispravne rampe. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru provedenom 20. rujna 2021. utvrđeno je da tuženik kao poslodavac nije tužitelja kao radnika osposobio za rad na siguran način za poslove vozača teretnog motornog vozila odnosno za poslove prijevoza tereta kao ni za poslove istovara tereta i poslove rukovanja hidrauličnom podiznom platformom (rampom). Također je utvrđeno da tužitelju tuženik nije osigurao propisanu zaštitnu opremu iako je to bio dužan učiniti niti mu je dao pisane upute za rad na siguran način za obavljanje predmetnih poslova. Isto tako, utvrđeno je da je roba koja je bila smještena na paletama bila većih dimenzija, a radi čega oštećenik nije imao dovoljno prostora za siguran istovar. Iz navedenih činjenica nedvojbeno se može zaključiti da tuženik kao tadašnji poslodavac tužitelja odgovara za štetu koja je tužitelju nastala u opisanoj nezgodi. U predmetnoj nezgodi tužitelj je pretrpio tjelesne ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a koje povrede su narušile tjelesno i duševno zdravlje tužitelja, sukladno čl. 19. st. 2. ZOO. Tužitelj je tuženiku uputio odštetni zahtjev koji je tuženik zaprimio 2. rujna 2022., međutim tuženik do dana podnošenja ove tužbe nije isplatio tuženiku nikakav iznos na ime naknade štete. Stoga tužitelj od tuženika uz glavnicu potražuje i zakonske zatezne kamate računajući od dana nakon što je tuženik zaprimio odštetni zahtjev.

1.1. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj konačno uređuje tužbeni zahtjev podneskom od 5. lipnja 2024. na način da od tuženika na ime naknade štete, sukladno čl. 19. st. 2. i čl. 1100 st. 2. ZOO-a, potražuje: za fizičke bolove iznos od 950,00 eura, za strah iznos od 1.850,00 eura, za smanjenje životnih aktivnosti iznos od 2.400,00 eura, dakle ukupno 5.200,00 eura te za tuđa pomoć i njegu iznos od 1.500,00 eura, odnosno naknadu ukupne štete u iznosu od 6.700,00 eura. Tužitelj također potražuje da mu tuženik naknadi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da smatra da je tužbeni zahtjev u potpunosti neosnovan, kako u pogledu osnove, tako i u pogledu visine istoga, kao i tijek zakonskih zateznih kamata. Točan je navod u tužbi da je tužitelj bio zaposlen na određeno vrijeme kod tuženika te mu je radni odnos prestao. Netočan je navod tužitelja da je vozilo sa rampom marke Mercedes reg. oznake [registarska oznaka], sa ugrađenom hidrauličnom podiznom platformom, sa kojom je radio tužitelj bilo neispravno. Tuženik je testirao i provjerio rampu na vozilu na koji je radio tužitelj kod ovlaštenog servisera te je uređaj bio ispravan, a također je izvršena provjera i na dan nezgode te se ponovno ustanovilo da je hidraulična platforma (rampa) u potpunosti ispravna. U zapisniku o inspekcijskom pregledu koji je napravljen nakon štetnog događaja, navedeno je da je stavljen na uvid zapisnik o pregledu i ispitivanju radne opreme - hidraulične podizne platforme proizvođača Sörensen, tip/model X1-1000, nosivosti 1000 kg, na kamionu reg. oznaka [registarska oznaka] od 29. srpnja 2021. koji je izdan od Adria Grupa d.o.o., Zagreb, Heinzelova 53A, a iz kojeg je razvidno da se platforma koristi za utovar i istovar tereta. Pod zaključnom ocjenom navedeno je da je predmetna radna oprema zadovoljava sigurnosno-zdravstvene zahtjeve. Također je u inspekcijskom nadzoru predočena Izjava [obrt], vl. ZT, [adresa], iz [adresa], od 17. rujna 2021. kojim isti potvrđuje da je vozilo MB Atego reg. oznake [registarska oznaka] bilo 9. srpnja 2021. na servisu i da je pregledana rampa Sörensen, i nisu utvrđene nepravilnosti iste. Netočan je navod iz tužbe da tuženik nije upoznao tužitelja sa načinom rada rampe, koja se nalazi na vozilu i olakšava utovare i istovare te ga je uvježbao demonstracijom, tužitelj je u potpunosti savladao rukovanje hidrauličnom platformom (rampom) na motornom vozilu koje mu je povjereno u radu te se bez ikakvih problema služio prilikom utovara ili istovara robe bez ikakvih problema, pa su stoga navodi da je tuženik odgovoran za štetu koju je pretrpio tužitelj, u potpunosti neosnovani, jer je oprema na vozilu bila ispravna, tužitelj se njome izvjesno vrijeme služio i nije bilo nikakvih problema pa je stoga za štetni događaj, odgovoran isključivo tužitelj koji nije sa dužnom pažnjom upravljao hidrauličnom platformom. Tuženik u potpunosti osporava da bi na bilo koji način bio odgovoran za nezgodu koju je doživio tužitelj, budući je uređaj hidraulična platforma (rampa) bila ispravna, tužitelj je upoznat o radu na siguran način sa njom, istom se koristio u transportu robe, te je do nezgode tužitelja 2. kolovoza 2021. došlo na način da je tužitelj nespretno postavio hidrauličnu rampu te se nespretno kretao po njoj i pao, pa se stoga štetni događaj može pripisati isključivo nepažnji tužitelja, na koju nije utjecala ni na koji način organizacija rada, poznavanje rada platforme, ili neispravnost pratforme, drugim riječima ne postoji odgovornost niti suodgovornost tuženika ni po kojem osnovu za štetu koju je pretrpio tužitelj jer je poduzeo sve u okviru propisa i mogućnosti da se posao može odvijati na siguran način, te je za štetni događaj isključivo odgovoran tužitelj. Tuženik također smatra da je tužbeni zahtjev u potpunosti neosnovan, kako u pogledu osnove, tako i u pogledu visine, i to iz razloga jer smatra da tuženik nije odgovoran ni na koji način za štetni događaj, kao i da je tužbeni zahtjev nije u skladu sa orijentacijskim kriterijima sukladno sjednici Građanskog odjela VSRH 5. ožujka 2020. broj Su-IV-47/2020. Tuženik također prigovara i postavljenoj visini kamate na tužbeni zahtjev. Predlaže odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, uz naknadu parničnih troškova tuženiku.

3. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao svu dokumentaciju koju su stranke priložile spisu, saslušani su svjedoci AT, ČT i KT, saslušan je tužitelj kao stranka u postupku, provedeno je medicinsko vještačenje vještaku mr.sc. Srećku Vuletiću te se vještak usmeno očitovao.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužitelja u pretežitom dijelu osnovan.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja kao radnika tuženika za naknadom neimovinske i imovinske štete povodom ozljeđivanja na radu 2. kolovoza 2021. kada je tužitelj, obavljajući poslove svog radnog mjesta vozača-dostavljača, prilikom istovara tereta uz pomoć rampe na vozilu, pao sa rampe na leđa te pritom zadobio ozljede.

6. Među strankama nije sporno da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika i nije sporan nastanak štetnog događaja. Među strankama nije sporno da je tužitelju nastala ozljeda priznata ozljedom na radu. Među strankama je sporna odgovornost tuženika za nastanak štetnog događaja obzirom na istaknuti prigovor isključive krivnje tužitelja za štetni događaj kao razloga za oslobođenje tuženog od odgovornosti te osnov i visina zahtjeva.

7. Uvidom u dozvolu za boravak i rad temeljem mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje utvrđeno je da se dozvola za boravak i rad izdaje tužitelju za radno mjesto vozač teretnog motornog vozila kod poslodavca, ovdje tuženika i da dozvola za boravak i rad vrijedi od 17. lipnja 2021. do 16. lipnja 2022.

8. Uvidom u e-mail poruku od 7. srpnja 2021. utvrđeno je da istu šalje tužitelj na adresu „ D.“koaj je na domeni tužitelja te da navedenom porukom tužitelj, između ostaloga, upozorava na kvarove na kamionu te pod točkom 7. navodi da „Tijekom nožnog kočenja ispušta veliku količinu zraka, tlak pada ispod 6 batara i kamion se osjeća kao da ide udesno, zvuk zraka se čuje s prednje lijeve strane kotača. Napominje da se ovaj kvar mora odmah otkloniti jer je vrlo opasno.“ Pod točkom 8. tužitelj navodi da „Rampa u vodoravnom položaju ne ide dolje, mora stisnuti nogom kako bi se rampa spustila.“ Pod točkom 9. napominje da „Također sa rampom kada je dole i treba da se nakloni sa zemljom, ne ide polako, dakle, odmah se spušta na zemlju, pa roba može skliznuti iz inercije“.

9. Uvidom u Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Državnog inspektorata, Područni ured Zagreb, Služba za nadzor zaštite na radu od 20. rujna 2021. utvrđeno je da je nadzor obavljen povodom ozlijede na radu tužitelja koja se dogodila 2. kolovoza 2021., da je na dan štetnog događaj obavljen očevid na mjestu događaja te su naknadno sastavljeni zapisnici o uzimanju izjava i dostavi određene dokumentacije poslodavca.

- Pod točkom 8.5. Osposobljavanje radnika konstatirano je da je predočena Odluka o rasporedu na radno mjesto pod nadzorom kojom se radniku PT, ovdje tužitelju, na radnom mjestu vozača teretnog motornog vozila-dostavljač osigurava rad pod nadzorom radnika MT, osposobljenog za rad na siguran način, a da je na dan štetnog događaja tužitelj poslove obavljao sam, da poslodavac nije predočio dokaz da je radnik osposobljen za rad na siguran način za poslove vozača teretnog motornog vozila odnosno poslove prijevoza tereta koje obavlja kao niti dokaz da je isti osposobljen za rad na siguran način za poslove istovara tereta i poslove rukovanja hidrauličnom podiznom platformom (podiznom rampom), a koje je poslove tužitelj obavljao kada se dogodila ozljeda.

- Pod točkom 8.6. Poslovi s posebnim uvjetima rada konstatirano je da su prema Procjeni rizika koju je izradio poslodavac, ovdje tuženik, poslovi prijevoza rasutog i paletiziranog tereta, koje za poslodavca obavlja radnik, ovdje tužitelj, i koje je obavljao predmetnog dana događaja ozljede, određeni kao poslovi s posebnim uvjetima rada i za iste je predviđena uporaba osobne zaštitne opreme (zaštitno odijelo ljeto/zima, zaštitne rukavice, kišna kabanica ili kišno odijelo, reflektirajući prsluk).

- Pod točkom 8.7. Osobna zaštitna sredstva konstatirano je da iz Izjave ozlijeđenog radnika je razvidno da je isti pri radu predmetnog dana poslove obavljao u vlastitoj odjeći i obući jer od poslodavca nije dobio ništa od osobne zaštitne opreme. Nadalje je konstatirano da tijekom inspekcijskog nadzora poslodavac nije predočio dokaz da je radniku osigurao osobnu zaštitnu opremu potrebnu za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada koje obavlja za poslodavca i to poslove prijevoza rasutog i paletiziranog tereta (zaštitno odijelo ljeto/zima, zaštitne rukavice, kišna kabanica ili kišno odijelo, reflektirajući prsluk) te obuću sa zaštitnom kapicom.

- Pod točkom 9.3.2. Upute za rad na siguran način/rukovanje hidrauličnom platformom (podiznom rampom) konstatirano je da Upute za rad na siguran način za rukovanje hidrauličnom platformom (podiznom rampom), kao ni upute za rad na siguran način za poslove istovara tereta nisu predočene niti su bile dostupne tijekom očevida na mjestu rada. Tek naknadno u postupku izvršenja rješenja poslodavac je dostavio Upute za rad na siguran način za rukovanje hidrauličnom platformom (podiznom rampom), a u istima je navedeno da se podiznom platformom mora rukovati u sladu sa uputama proizvođača. Nadalje je konstatirano da je uvidom u Upute za uporabu navedeno pod točkom 6.: „Pod posebno nepovoljnim preduvjetima pri utovaru i istovaru preko platforme za utovar postoji mogućnost da prednja osovina odskoči, odnosno da se podigne. Pod tako nastalom kosinom, neosigurani teret se može pokrenuti, što može dovesti do ugrožavanja osoba“. Dalje je navedeno: „Dopušteno opterećenje – težište tereta trebalo bi biti što je moguće više prema sredini podiznih ruku. Konstatirano je da je uvidom u fotografije s mjesta događaja razvidno da zbog veličine odnosno dimenzija predmetnog tereta i paletara radnik nije imao dovoljno prostora kako bi sigurno obavio istovar predmetnog tereta pomoću predmetne hidraulične podizne platforme. Također, s fotografija s mjesta događaja vidljivo je da se predmetni teret nalazio preko većeg dijela nožnog prekidača za upravljanje predmetnom platformom postavljenog na samoj platformi.

- Pod točkom 13. Utvrđeni propusti u primjeni mjera zaštite na radu konstatirano je:

Budući da je roba bila smještena na paletama većih dimenzija radnik nije imao dovoljno slobodnog prostora kako bi sigurno obavio istovar predmetnog tereta pomoću hidraulične podizne platforme predmetnog teretnog vozila, poslodavac nije radnika osposobio za rad na siguran način za poslove vozača teretnog motornog vozila odnosno poslove prijevoza tereta kao ni za poslove istovara tereta i poslove rukovanja hidrauličnom podiznom platformom te da je poslodavac radniku dopustio da obavlja poslove s posebnim uvjetima da a da istom nije dao propisanu osobnu zaštitnu opremu i isti nije dobio pisane upute za rad na siguran način za obavljanje predmetnih poslova.

- Nadalje, iz sačinjenog zapisnika proizlazi da je za utvrđene nedostatke poslodavcu izrečena novčana kazna.

10. Uvidom u Rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 22. studenog 2021. utvrđeno je da se tužitelju ozljeda nastala 2. kolovoza 2021. izražena dijagnozama šifri prema MKB-10 klasifikaciji: S32.0 i S00.0 priznaje ozljedom na radu.

11. Uvidom u odštetni zahtjev od 1. rujna 2022. utvrđeno je da je isti tužitelj dostavio tuženiku 5. ožujka 2022.

12. Uvidom u Zapisnike o pregledu i ispitivanju radne opreme izdane od Adria Grupe od 29. srpnja 2021. i 2. kolovoza 2021. utvrđeno je da se istom potvrđuje da Hidraulična podizna platforma na kamionu reg. oznka [registarska oznaka] zadovoljava sigurnosno zdravstvene zahtjeve.

13. Uvidom u Izjavu HM Servisa od 17. rujna 2021. utvrđeno je da se istom potvrđuje da je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] bio na servisu 9. srpnja 2021. i da pregledom rampe nisu utvrđene nepravilnosti u radu iste.

14. Svjedok AT u svom iskazu je naveo da je bio zaposlen u tvrtki Matel d.o.o. do lipnja 2023. Sjeća se da je 21. kolovoza 2021. tužitelj je došao s kamionom punim opreme koju je trebao iskrcati za tvrtku Matel. Tužitelj je parkirao kamion uz cestu te je započeo postupak iskrcavanja robe iz kamiona pomoću ručnog paletara. Negdje pred sam kraj iskrcavanja robe iz kamiona dogodila se nezgoda. Naime, u konkretnom slučaju radilo se o robi marke Schneider, bakrene sabirnice koje su dosta teške. Tužitelj je inače robu pomoću ručnog paletara stavljao na rampu pomoću koje bi spustio robu do površine tla. Međutim pred sam kraj iskrcavanja vidio je da rampa na kamionu nije spuštena u ravnini, odnosno da nije poravnata s tlom već da stoji nakošena prema površini. Zbog toga je došlo do nagiba tereta robe prema tlu. Iduće što je primijetio je da je tužitelj pao na leđa na pod. Tužitelj je rekao da ga boli te pozvana hitna. Sa tužiteljem je komunicirao samo vezano uz potpisivanje otpremnice a tužitelj mu nije iznosio nikakve primjedbe. Naveo je da se rampa na predmetnom kamionu spuštala pomoću komandi s desne strane u unutarnjem prostoru kamiona kao i s vanjske strane. Rampa nije bila poravnata prilikom zadnjeg iskrcavanja već je ista bila nakošena zbog čega je došlo do nagiba tereta. On je osobno prije nego je došla policija pristupio komandama te spustio rampu do kraja na pod kako roba koja se nalazila na paletaru ne bi pala te ozlijedila nekoga. Prilikom spuštanja rampe nije imao nikakvih problema s komandama. Platforma je uredno funkcionirala u cijelom postupku iskrcavanja. Teret koji je tužitelj iskrcavao pred sam kraj bio je najteži teret od sve robe koju je toga dana iskrcavao te da se po njegovoj procjeni radilo o teretu težine 300-400 kg. Svjedok se nalazio nekih 3 m udaljen od kamiona s stražnje strane te je čekao da tužitelj iskrca predmetnu pošiljku. Vidio je da rampa stoji nakošena te je mislio da je tužitelj isto primijetio. Prema njegovoj procjeni rampa je bila nakošena prema tlu za nekih 35 %. Tužitelj se s rampom popeo prema gore te krenuo preuzeti teret, rampa je ostala nakošena, mislio je da je tužitelj svjestan toga. Tužitelj je upravljao s rampom pomoću komandi i to sa petama. Rampa se može spuštati ravno, gore dolje, a ista se može putem komandi nakositi i prema gore i prema dolje. Inače iskrcaj robe iz kamiona uz pomoć rampe funkcionira tako da se rampa mora spustiti u ravninu sa površinom tla na visini od nekih 10 cm, a potom se zadnji kraj rampe nakosi prema dole kako bi se roba mogla iskrcati uz pomoć paletara. Također isti način funkcioniranja je i za ukrcavanje robe iz kojeg razloga rampa mora biti malo nakošena kako bi se roba ukrcala. Sjeća se da tužitelj nije imao kacigu. Ne zna da li je imao radne cipele kao što ne zna da li je imao prsluk.

15. Svjedok ČT je u svom iskazu naveo da je upoznat s nezgodom koja se dogodila 2. kolovoza 2021. U to vrijeme je bio u tijeku postupak osposobljavanja tužitelja za samostalni rad na siguran način. Tužitelj je radnu dozvolu dobio negdje u lipnju 2021. te je tuženik imao rok od mjesec dana za istoga osposobiti za rad na siguran način. Tužitelj je imao odobrenje za rad pod nadzorom. Međutim 2. kolovoza 2021. tužitelj je poslove svoga radnog mjesta obavljao samostalno, dakle bez nadzora. Tužitelj je od strane djelatnika tuženika kao i njega osobno bio obučen kako rukovati s hidrauličnom rampom te je tužitelj na njegov izričiti upit naveo da je sve shvatio. Tužitelj nije imao potvrdu da je osposobljen za rad na siguran način. Pri tome naglašava da ne postoji posebno tečaj za osposobljavanje za rad s hidrauličnom rampom. Predmetne zgode tužitelj je upravljao kamionom marke Mercedes koji je imao ugrađenu hidrauličnu rampu. Predmetna hidraulična rampa je bila ispitana na ispravnost te je u tom postupku utvrđeno da je rampa ispravna. Također odmah po nastalom štetnom događaju osobno je rampu dao na ponovno ispitivanje ispravnosti kod tvrtke Adria grupa te je i u tom postupku utvrđena ispravnost rampe. Koliko on ima saznanja tužitelj nije prigovarao da rampa ne funkcionira kako treba. Tužitelj je inače koristio predmetni kamion te se služio s rampom od kada je dobio radnu dozvolu te nije bilo nikakvih problema. Nije upoznat s e-meilom kojeg je tužitelj poslao 7. srpnja 2021. djelatniku tuženika ŽT. Inače navedeni djelatnik je zadužen za raspored vozača te su svi djelatnici dužni se obratiti njemu ukoliko postoji bilo kakav problem s vozilom. U slučaju da bi D uočio neke nepravilnosti o istome bi trebao obavijestiti upravo njega. Vezano za prigovore koji su istaknuti u e-meilu od 7. srpnja a koji se odnose na funkcioniranje rampe, o istima nije upoznat. Tužitelj je temeljem ugovora o radu za obavljanje svoga posla trebao nositi zaštitnu odjeću i obuću koju mu je tuženik kao poslodavac trebao osigurati. Tužitelju je bilo od strane tuženika kao poslodavca osigurana zaštitna odjeća i obuća, a ne zna da li je tužitelj iste koristio predmetne zgode. Tuženik ne raspolaže s pisanom dokumentacijom koja potvrđuje da je tužitelju osigurana zaštitna odjeća i obuća. Tuženik raspolaže s 25 vozila te ima 31 zaposlenih. Sva dostavna vozila s kojima tuženik raspolaže imaju ugrađenu hidrauličnu rampu. Za tuženika vozila održava HM servis. Budući da HM tvrtka nije ovlaštena za ispitivanje ispravnosti hidrauličnih rampi za te potrebe angažirana je tvrtka Adria grupa koja je ovlaštena za ispitivanje hidraulični rampi, a koje je tuženik imao ugrađena u svoja

dostavna vozila. Rampa koja je bila ugrađene u kamion kojim je upravljao tužitelj je bila dopuštene nosivosti do 1000 kg. Bitno je na kojem djelu rampe se postavlja teret obzirom na težinu te su sa tim podacima svi vozači upoznati pa tako i tužitelj. Tužitelj je vrlo brzo nakon što je dobio radnu dozvolu započeo obavljati poslove svoga radnog mjesta samostalno bez nadzora. Svjestan je da tužitelj nije bio službeno osposobljen za rad na siguran način. Ne postoji pisani trag da je tužitelj zadužio zaštitnu odjeću i obuću. Tuženik nije uložio žalbu na rješenje Državnog inspektorata a kojim su utvrđeni prekršaji koji su navedeni u sačinjenom zapisniku o izvršenom inspekcijskom nadzoru te je tuženik u datom roku platio izrečenu kaznu.

16. Svjedok KT je u svom iskazu naveo da je zaposlen kod tuženika na poslovima vozača disponenta i voditelj transporta. U opisu njegovih zaduženja je raspored vozač, organizacija prijevoza, zapošljavanje djelatnika. Sjeća se da je početkom kolovoza 2021. tužitelj doživio ozljedu na radu. Nesreća se dogodila u prostoru tvrtke Matel d.o.o. On nije bio osobno prisutan u trenutku nastanka ozljede već je bio pozvan na mjesto događaja. Kada je došao tužitelja je već odvezla hitna. Po dolasku zatekao je teretno vozilo kojim je upravljao tužitelj, a tužitelj je bio zadužen za istovar robe za navedenu tvrtku. Zatekao je robu koja je bila postavljena na rampi, a rampa je bila spuštena do samog poda. Robu s rampom je spustio djelatnik tvrtke Matel d.o.o. koji mu je rekao da je robu spustio iz sigurnosnih razloga jer da je rampa stajala nagnuta. Tužitelj nije imao ishođenju potvrdu da je osposobljen za rad na siguran način ali on je osobno tužitelja obučio za poslove njegovog radnog mjesta. Tužitelj je započeo s radom kod tuženika negdje u 6. mjesecu 2021. U početku rada kod tuženika tužitelj je radio zajedno sa drugim radnikom pod njegovim nadzorom, a radilo se o radniku koji ima dugogodišnji staž te puno iskustva. Svaki novo zaposleni radnik kod tuženika na taj način u početku obavlja posao te nakon što bude obučen od strane iskusnijeg radnika dođe kod njega kao voditelja kojeg potom pita da li je sve naučio i razumio te da li se zna služiti s potrebnim alatima. Tako se postupilo i sa tužiteljem te nakon što mu je tužitelj rekao da je sve dobro shvatio isti je zadužio teretno vozilo te dobio radne naloge. Tužitelj je zadužio radnu odjeću i obuću. Tužitelj je tri tjedna obavljao poslove pod nadzorom, a nakon toga je krenuo samostalno obavljati poslove te je prije štetnog događaja sigurno mjesec dana samostalno obavljao poslove. Vozilo kojim je upravljao tužitelj kao i pripadajuća rampa bili su sasvim ispravni. Sjeća se da je dobio e-maila od tužitelja u kojem je tužitelj iznio primjedbe u odnosu na rampu te navodi da je odmah po primitku e-maila sutradan poslao tužitelja da ode s kamionom na servis te da je kamion i rampa prošla tehnički pregled te je dobivena potvrda da je sama rampa ispravna. Osobno je po dolasku na mjesto štetnog događaja zajedno sa direktorom ST, upalio predmetnu rampu te uz pomoć iste iskrcao preostali teret te je uočio da je rampa ispravno radila. Tuženik sam vrši manje popravke i servise kamiona i pripadajućih elemenata dok za veće popravke i servise ima angažiranog ovlaštenog servisera HM servis. Navodi da je HM servis ovlašteni servis za ispitivanje hidrauličnih rampi i popravak istih. Tužitelj je od tuženika zadužio radnu odjeću i to jaknu, majicu, hlače, s logom tvrtke Gebrüder Weiss dok ne zna da li je imao zaduženu obuću od strane tuženika ili je imao svoju vlastitu. Tužitelj nije imao zaduženu kacigu. Svaki zaposlenik pa tako i tužitelj zaštitnu odjeću i obuću zadužuju potpisom izjave u trenutku sklapanja ugovora o radu. U trenutku dolaska na mjesto događaja na predmetnoj rampi zatekao je paletu dimenzija 2,30 x 1,5 m, bila je niska nekih 30 cm, a težina iste je bila 300-400 kg. Rampa je širine 2,5 x 2 m, ista je širine kamiona.

17. Tužitelj je u svom iskazu naveo da je bio zaposlen kod tuženika na poslovima vozač dostavljača, a u opisu poslova je bio uključen prijevoz i dostava robe, utovar, istovar iste. Navodi da je u travnju 2021. vidio oglas da tuženik treba vozača, na isti se javio i vrlo brzo je bio pozvan na razgovor kod tuženika. Na tom razgovoru bio je upitan da li je voljan da s nekim djelatnikom tvrtke obavi jednu turu prijevoza kako bi vidio da li mu se taj posao uopće sviđa i da li mu isti odgovara. Tako je s jednim kolegom obavio vožnju na način da je samo sjedio pokraj njega, a kako mu je odgovarao isti je i prihvatio. Procedura izdavanje radne dozvole otegla se nekih dva mjeseca te je radna dozvola ishođena negdje u lipnju 2021. Ugovor o radu s tuženikom je sklopio prije nego je ishođena radna dozvola. Nakon što je dobio radnu dozvolu poslodavac ga je uputio da savlada poslove svoga radnog mjesta na način da se samo prva dva dana vozio s kolegama, a pri tome nije radio ništa već je samo gledao kako rade kolege. Morao je naučiti gdje treba preuzeti robu, gdje ju treba iskrcati. Nikakvu obuku za služenje rampom nije prošao. Nakon dva dana što se vozio s kolegama bio je upućen da samostalno obavlja poslove svoga radnog mjesta. Od svoga poslodavca nije zadužio nikakvu radnu odjeću ni obuću kao ni od tvrtke Gebrüder Weiss. Izričito iskazuje da nije prošao nikakvu obuku za obavljanje poslova svog radnog mjesta. Sa poslodavcem je imao dobru komunikaciju sve do trenutka dok nije odbio radnu dozvolu i zaista počeo raditi. Nakon toga je teško stupao u komunikaciju s poslodavcem. Upravo stoga je i poslao e-mail od 7. srpnja 2021. kako bi poslodavcu iznio navedene informacije. U tom e-mailu upozorio je na određene kvarove na kamionu pa je tako ukazao i na problem s rampom. Negdje dan dva iza toga D ga je uputio da s kamionom ode u ovlašteni servis kako bi se utvrđeni kvarovi popravili. Odmah je postupio po uputi svoga nadređenoga te se s kamionom uputio u ovlašteni servis. Tamo je bio prisutan samo jedan djelatnik koji mu je rekao da nema vremena niti termina za pregledati kamion. Odmah je kontaktirao D koji ga je pozvao nazad u prostorije tuženika s uputom da će se kamion onda popraviti od strane samoga tuženika. Tada je popravljen samo kvar kojeg je naveo pod točkom 7 e-maila, dok se rampa nije popravljala, a bilo mu je rečeno da će se ista popraviti od strane ovlaštenog servisa. Od toga dana pa sve do dana kada je doživio ozljedu na radu on je predmetni kamion svakidan vozio te istoga svaki dan parkirao na javnoj površini na za to predviđenom mjestu te bi ga sutradan našao upravo na mjestu gdje ga je i parkirao što bi ukazivalo na to da nitko u popodnevnim satima nije koristio kamion, ključevi su bili kod njega. Predmetne zgode je dobio nalog za utovar robe za tvrtku Matel d.o.o. gdje je stigao u jutarnjim satima. Po dolasku na lokaciju tvrtke, parkirao je kamion uz cestu, na mjesto gdje su mu to rekli radnici tvrtke Matel. Potom se javio u tvrtku kako bih im uručio otpremnicu robe na potpis, a nakon toga krenuo sa istovarom dostavljene robe. U kamionu su bile tri palete. Prve dvije palete su bile malo veće od euro palete te je iste uspio istovariti jer je sa istima uspio izrotirati unutar tovarnog prostora. Istovar je vršio uz pomoć paletara te je uz pomoć istoga robu iznosio do rampe. Problem je nastao s zadnjom paletom koja je bila takvih dimenzija da je popunila skoro cijelu širinu kamiona. Ista se nalazila na kraju tovarnog prostora i prvo je istu pokušao nekoliko puta okrenuti unutar tovarnog prostora. Budući da je paleta bila velika i teška nije imao dovoljno prostora i nije uspio paletu zarotirati prema rampi te je morao istu izvući s paletarom unatrag prema rampi. Rampu je spustio vodoravno uz tovarni prostor kamiona, ista nije bila nakošena, ali kada je sa teretom zakoračio na rampu pretpostavlja da se zbog težine tereta rampa nakosila te se teret zajedno s paletarom nagnuo prema njemu. Uspio je paletu s robom zadržati na rampi, ali je on pao na tlo na asfalt na leđa te se nije više uspio podići. Jako ga je boljelo u leđima, hvatala ga je nesvjestica. Hitna ga je odmah odvezla u bolnicu gdje je zadržan do idućeg dana. U bolnici je primio analgetike za bolove te je dobio ortrozu za leđa. U bolnici je obavio RTG snimanje kao i MR te je imao frakturu na kralježnici. Odmah je otvorio bolovanje te je provodio fizikalnu terapiju u više navrata. Kod tuženika je prestao s radom kada mu je istekla radna dozvola. Nije bio osposobljen za rad na siguran način, niti je dobo od svoga poslodavca upute za rad na siguran način za poslove koje će obavljati te upute za rukovanje predmetnom rampom. Predmetne zgode na sebi imao je svoju odjeću i obuću i to tenisice. Nakon ozljede imao je potrebu za tuđom pomoći i njegom koju mu je pružala supruga. Posljedice predmetne ozljeda i danas osjeća, ne može nositi teže terete, bole ga leđa kad stoji. Na upit punomoćnika tuženika "da li je zadužio kamion i paletar" odgovara da mu je samo bilo rečeno da od sutra počinje raditi te su ga uputili gdje se nalazi kamion, rekli su mu registraciju kamiona, a po dolasku na mjesto gdje se nalazio kamion preuzeo je ključeve koji su se nalazili ili na kotaču ili pored motora. Uputu gdje se nalazi kamion mu je dao upravo KT. Sa istim nije razgovarao oko toga da li se zna služiti sa kamionom i hidrauličnom rampom. Na pitanje "da li sam D rekao da se ne znam služiti sa kamionom i hidrauličnom rampom" odgovara da istome nije ništa rekao a niti se sjeća da ga je D to pitao. Ne može odgovoriti koliko dugo je radio samostalno prije nego što je poslao e-mail od 7.7.2021., odnosno od samog početka rada kod tuženika pa sve do nastanka štetnog događaja radio je samostalno. Prema njegovom mišljenju do nastanak štetnog događaja je došlo iz razloga što je paleta bila predimenzionirana, popunjavala je skoro cijelu širinu tovarnog prostora, bila je izrazito teška te je odmah uočio da će biti problem istu istovariti. Nije mu poznato da je nakon štetnog događaja izvršena provjera predmetne rampe.

18. Sud je u cijelosti prihvatio iskaz tužitelja te je isti ocijenio kao jasan, logičan i sukladan dokumentaciji koja je priložena u spisu, i to sačinjenom Zapisniku o inspekcijskom nadzoru. Iz sačinjenog zapisnika sud je utvrdio dinamiku nastanka štetnog događaja te je utvrdio da je do nastanka štetnog događaj došlo zbog toga što je roba koju je tužitelj predmetne zgode trebao iskrcati iz kamiona bila smještena na paletama koje su bile većih dimenzija pa stoga tužitelj nije imao dovoljno slobodnog prostora unutar tovarnog prostora kamiona da istu okrene odnosno zarotira prema rampi već ju je morao izvući pomoću paletara unatrag prema rampi (podiznoj platformi). Naime, zbog veličine odnosno dimenzija predmetnog tereta i paletara radnik nije imao dovoljno prostora kako bi sigurno obavio istovar predmetnog tereta pomoću predmetne hidraulične podizne platforme. Iz sačinjenog Zapisnika o inspekcijskom nadzoru jasno proizlazi da je na dan štetnog događaja obavljen očevid i da je s fotografija s mjesta događaja vidljivo da se predmetni teret nalazio preko većeg dijela nožnog prekidača za upravljanje predmetnom platformom postavljenog na samoj platformi, a iz Uputa za rad na siguran način za rukovanjem hidrauličnom platformom proizvođač je napomenuo da bi težište tereta trebalo bi biti što je moguće više prema sredini podiznih ruku. Sva utvrđenja navedena u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru su utvrđena od strane službene i stručne osobe, stoga nema nikakvih razloga vjerovati da bi takva utvrđenja bila neistinita.

19. Nadalje, iz iskaza tužitelja, kojeg je sud u cijelosti prihvatio ovaj sud je utvrdio da tuženik nije tužitelja na propisan način osposobio za rad na siguran način za poslove vozača teretnog motornog vozila odnosno za poslove prijevoza tereta; niti je tužitelja na propisan način osposobio za poslove istovara tereta i poslove rukovanja hidrauličnom podiznom platformom (rampom). Naime, ovaj dio iskaza tužitelja je u cijelosti sukladan Zapisniku o inspekcijskim nadzoru i iskazima svjedoka ČT i ŽT; koji su u svom iskazu potvrdili da je predmetnog dana tužitelj imao odobrenje za rad pod nadzorom, ali je usprkos tome na dan štetnog događaja poslove svoga radnog mjesta obavljao samostalno, dakle bez nadzora te je sud ovaj dio iskaza navedenih svjedoka prihvatio. Navedeni svjedoci su potvrdili navode tužitelja da je za tužitelja nije ishođena potvrda da je osposobljen za rad na siguran način te da je tužitelj vrlo brzo nakon što je dobio radnu dozvolu započeo obavljati poslove svoga radnog mjesta samostalno bez nadzora. Nadalje iz iskaza tužitelja ovaj sud je utvrdio da tuženik nije tužitelju osigurao propisanu zaštitnu opremu iako je to bio dužan učiniti, a niti su tužitelju bile dostupne upute za rukovanjem predmetnom hidrauličnom platformom, taj dio iskaza tužitelja u potpunosti je sukladan Zapisniku o inspekcijskim nadzoru.

20. Kada se ovako utvrđene činjenice dovedu u vezu s nedvojbeno utvrđenom činjenicom da tužitelju nisu bile dostupne Upute za rad na siguran način za rukovanjem hidrauličnom platformom, da tužitelj nije bio osposobljen za rad na siguran način, da je posao obavljao samostalno bez nadzora iako je Odlukom poslodavca o rasporedu tužitelju raspoređenom na radno mjesto vozača teretnog vozila-dostavljač osiguran rad pod nadzorom radnika koji je osposobljen za rad na siguran način, sud je utvrdio da su upravo sve ove okolnosti u svojoj ukupnosti dovele do nastanka šetnog događaja. Iz iskaza svjedoka AT proizlazi da se rampa u trenutku kada je tužitelj na istu postavio robu nalazila pod kosinom, odnosno nagnuta od tovarnog prostora prema tlu. Ovaj dio iskaza navedenog svjedoka sud je ocijenio irelevantnim, budući da, kao što je već navedeno tužitelj nije bio osposobljen za rad na siguran način za upravljanej predmetnom hidrauličnom platformom niti su mu bile dostupne Upute proizvođača za rad na siguran način za rukovanjem hidrauličnom platformom pa stoga tužitelj nije ni mogao znati kako treba pravilno rukovati predmetnom hidrauličnom platformom.

21. Ovdje valja napomenuti da sačinjeni Zapisnik o inspekcijskom nadzoru predstavlja javnu ispravu u smislu odredbe čl. 230. st. 1. i 2. ZPP-a, prema kojoj odredbi isprave koju je u propisanom obliku izdalo državno tijelo u granicama svoje nadležnosti te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna ili fizička osoba u obavljanju javnog ovlaštenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom utemeljenim na zakonu (javna isprava) dokazuje istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje. Prema stavku 2. istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima u pogledu dokazne snage izjednačene s javnim ispravama, prema stavku 3. dopušteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrđene činjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena, a stavak 4. propisuje ako sud posumnja u autentičnost isprave može zatražiti da se o tome izjasni tijelo od kojega bi ona trebalo da potječe. Tijekom postupka, iz iskaza svjedoka ČT je nedvojbeno utvrđeno da tuženik nije uložio žalbu na rješenje Državnog inspektorata a kojim su utvrđeni prekršaji koji su navedeni u sačinjenom zapisniku o inspekcijskom nadzoru (tužitelj nije bio osposobljen za rad na siguran način za poslove vozača teretnog vozila odnosno prijevoza tereta kao ni za poslove istovara tereta i poslove rukovanja hidrauličnom podiznom platformom, tuženik je dopustio tužitelju obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, a istom nije osigurao propisanu zaštitnu opremu i nije dobio pisane upute za rad na siguran način za obavljanje predmetnih poslova). U takvim okolnostima ovaj sud ne sumnja u autentičnost i istinitost sadržaja sačinjenog Zapisnika o inspekcijskom nadzoru.

22. Sud nije poklonio vjeru iskazu svjedoka ČT i ŽT u dijelu u kojem su naveli da je tužitelju od strane tuženika kao poslodavca bila osigurana zaštitna odjeća i obuća. Naime, iako oba svjedoka navode da je tužitelju osigurana zaštitna odjeća i obuća, svjedok ČT je u svom iskazu naveo da tuženik ne raspolaže s pisanom dokumentacijom koja potvrđuje da je tužitelju osigurana zaštitna odjeća i obuća, odnosno da ne postoji pisani trag da je tužitelj zadužio zaštitnu odjeću i obuću, dok je svjedok ŽT naveo da svaki zaposlenik pa tako i tužitelj zaštitnu odjeću i obuću zadužuju potpisom izjave u trenutku sklapanja ugovora o radu te su u tom dijelu njihovi iskazi kontradiktorni i sud iste ne prihvaća. Tijekom postupka je utvrđeno da je tužitelj predmetne zgode obavljao poslove s posebnim uvjetima rada, i to poslove prijevoza rasutog i paletiziranog tereta koji prema izrađenoj Procjeni rizika poslodavca predstavljaju upravo poslove s posebnim uvjetima rada i za iste je predviđena uporaba zaštitne opreme. Tijekom postupka tuženik nijednim materijalnim dokazom nije potvrdio da je tužitelju osigurao zaštitnu odjeću i obuću. Stoga je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja ovakve navode tuženika ocijenio nedokazanim jer sud nije mogao sa potrebnom sigurnošću utvrditi postojanje tih spornih činjenica.

23. Sud također nije prihvatio iskaze svjedoka ČT i ŽT u dijelu u kojem su naveli da je tužitelj od strane djelatnika tuženika bio obučen kako rukovati s hidrauličnom rampom te da je tužitelj nakon obuke izričito izjavio da mu je sve jasno. Naime, ovaj dio iskaza svjedoka je u suprotnosti s iskazom tužitelja, kojeg je sud u cijelosti prihvatio te koji je naveo da nije prošao nikakvu obuku za služenje rampom, odnosno da nije prošao obuku za obavljanje poslova svog radnog mjesta, već da se samo prva dva dana radnog odnosa vozio s kolegama, a pri tome nije radio ništa već je samo gledao kako rade kolege. Stoga je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja navode tuženika da je tužitelj bio obučen za rukovanje hidrauličnom rampom također ocijenio nedokazanim.

24. Nadalje, iako je tijekom postupka utvrđeno da je tužitelj putem e-mail od 7. srpnja 2021. poslodavca upozorio na određene kvarove na kamionu pa je tako ukazao i na problem s rampom, sud nije posebno cijenio iskaz tužitelja u dijelu u kojem opisuje dinamiku događaja nakon što je poslodavca upozorio na uočene probleme sa rampom. Također, iako je tuženik dostavio u spis Zapisnike o pregledu i ispitivanju radne opreme izdane od Adria Grupe od 29. srpnja 2021. i 2. kolovoza 2021. kojima se potvrđuje da predmetna hidraulična podizna platforma zadovoljava sigurnosno zdravstvene zahtjeve sud nije iste posebno cijenio odnosno iste je ocijenio irelevantnim za pravilno i potpunu utvrđivanje činjeničnog stanja. Naime, sve i da je predmetna rampa u trenutku nezgode bila ispravna, iako je tužitelj izrazio sumnju u vjerodostojnost sačinjenih Zapisnika, tijekom postupka je nedvojbeno utvrđeno da tuženik nije tužitelja na propisan način osposobio za poslove vozača teretnog vozila odnosno prijevoza tereta te za poslove istovara tereta i poslove rukovanja hidrauličnom podiznom platformom (rampom) niti mu je osigurano propisanu zaštitu opremu i pisane upute za rad na siguran način te da je do nastanka štetnog događaja došlo prvenstveno iz navedenih razloga.

25. Tuženik tijekom postupka navodi da je šteta nastala isključivo radnjom tužitelja, odnosno poziva se na oslobođenje od odgovornosti iz čl. 1067. st. 2. i 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO). Da bi sud prihvatio ovakav prigovor, tuženik je dužan dokazati da je šteta nastala bez njegove krivnje, odnosno da se radi o namjeri ili krajnjoj nepažnji tužitelja. Naime, prema odredbi čl. 1067. ZOO-a imatelj opasne stvari se može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a čije se djelovanje nije moglo predvidjeti, ni izbjeći niti otkloniti, kao i u slučaju ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

26. Sukladno odredbi čl. 25. st.1. Zakona o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18), ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra se da potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema odredbi čl. 25. st. 2. istog zakona poslodavac može biti oslobođen od odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

27. Odredbom članka 8. st. 1. Zakona o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019, 151/2022, 64/2023, dalje: ZR), propisano je da su se u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati odredbi ovoga i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu. Na temelju odredbe članka 111. stavak 1. ZR, poslodavac je dužan naknaditi radniku štetu koju radnik pretrpi na radu i u svezi s radom. Odredba čl. 28. st. 1. st. 2. i st. 3. ZR, izrijekom određuje da je poslodavac dužan, kako slijedi: pribaviti i održavati postrojenja, uređaje, opremu, alate, mjesto rada i pristup mjestu rada, te organizirati rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika, u skladu s posebnim zakonima i drugim propisima i naravi posla koji se obavlja (st. 1.); upoznati radnika s opasnostima posla koji radnik obavlja (st.2.) te osposobiti radnika za rad na način koji osigurava zaštitu života i zdravlja radnika te sprječava nastanak nesreća (st.3.).

28. Sukladno navedenom, i prethodno citirana odredba čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu čini razvidnim kako se za štetu nastalu ozljedom na radu presumira da potječe od rada te je u tom slučaju na poslodavcu teret dokazivanja jednog od ekskulpacijskih razloga iz čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, no ponovno pod pretpostavkom da poslodavac na nastup tih ekskulpacijskih okolnosti nije mogao utjecati, a niti da je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Stoga se poslodavac koji svog radnika nije osposobio za rad na siguran način, ne može osloboditi odgovornosti isticanjem navedenih ekskulpacijskih razloga, jer se navedena odredba čl.25. st.2. Zakona o zaštiti na radu na njega uopće niti ne primjenjuje.

29. Kako je tijekom postupka nedvojbeno utvrđeno da je tuženik rasporedio tužitelja na obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, a da istoga nije osposobio za rad na siguran način, nije mu osigurao pisane upute za rad na siguran način niti mu je osigurao zaštitnu opremu, to se tuženik u konkretnom slučaju ne može pozivati na odredbu čl.25. st.2. Zakona o zaštiti na radu isticanjem činjenice da je do štetnog događaja došlo zbog krajnje nepažnje tužitelja na koje tuženik nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu.

30. Na taj način je utvrđena odgovornost tuženika za naknadu štete tužitelju te se u smislu navedenog u daljnjem tijeku postupka utvrđivala i visina nastale štete, prvenstveno provođenjem medicinskog vještačenja po vještaku mr.sc. Srećku Vuletiću, dr.med.

31. Iz nalaza i mišljenja vještaka od 2. lipnja 2024. proizlazi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio: Natučenje slabinskog dijela kralješnice sa kompresijskim prijelomom prvog slabinskog kralješka. Posljedica su ozljeđivanja u predmetnom štetnom događaju (u uzročno su posljedičnoj vezi sa predmetnim ozljeđivanjem). Uvidom u navode iz medicinske dokumentacije tužitelja tijekom primarnog zbrinjavanja razvidno je da je korištena i dijagnoza površinske ozljede glave, ali samo temeljem anamnestičkog iskazivanja tužitelja da je u predmetnom štetnom događaju udario i glavom. Pri tome tužitelj ne zna kojim dijelom glave je udario, a kliničkim pregledom glava je izvana bez znakova ozljeđivanja i bezbolna. Slijedom navedenog nije moguće tvrditi da je tužitelj u predmetnom štetnom događaju zadobio površinsku ozljedu glave (ili neku drugu ozljedu glave i mozga). Tužitelj je u predmetnom štetnom događaju zadobio natučenje u području slabinske kralješnice, RTG i CT obradom sa kompresijskim prijelomom trupa prvog slabinskog kralješka, utvrdi se uleknuće kranijalnog dijela trupa LI (CT torakolumbalnog prijelaza), reducirana visina trupa za 15- 20%, ne zahvaća stražnju konturu luka, pedikle, luk i nastavke. Suspektna kolekcija krvi na razini ThII i ThIII (u smislu subduralnog krvarenja) otklonjena je kasnijom MR dijagnostikom. Tužitelj tijekom primarnog zbrinjavanja neposredno po događaju kao i prilikom otpusta na kućnu njegu dan kasnije nije imao neurološkog deficita. Liječen je u skladu s pravilima medicinske struke za ovu vrstu ozljede, konzervativno uporabom Jewett ortoze i u nastavku fizikalnom terapijom. Korištenje ortoze preporučeno je tužitelju kroz razdoblje od 6 tjedana, po anamnestičkom iskazivanju tužitelj koristi ortozu dvostruko duže, kroz razdoblje od preko tri mjeseca, u naravi gotovo do početka liječenja po fizijatru 20. prosinca 2021. godine. Kasnija dijagnostička obrada nije pokazala možebitnog instabiliteta u području prijeloma, nije bilo indikacije za operacijsku fiksaciju kralješnice. Uvidom u navode iz medicinske dokumentacije, rezultate dijagnostičke obrade, kao i osobnim pregledom tužitelja, kao trajna posljedica predmetnog ozljeđivanja kod tužitelja sada zaostaje trajno smanjena pokretljivost slabinske kralješnice srednjeg prema težem stupnju. Uz smanjenu pokretljivost slabinske kralješnice kod tužitelja postoji intolerancija na dizanje i nošenje tereta, čak i kod tereta manje i srednje težine kao kod nabavke (vrečice iz dućana). Tužitelj ne tolerira niti duža statodinamička opterećenja kralješnice, ne može duže vremena stajati (duže od 10 minuta), sjediti (1,5 do 2 sata) ili hodati, mora uzimati pauze od aktivnosti i odmarati se jer se u protivnom javlja bolni sindrom uz osjećaj ukočenosti u LS području. Bolovi i ukočenost javljaju se povremeno i bez obzira na fizičku aktivnost, spontano ili na promjenu vremena kod jutarnjeg ustajanja, na tjednoj razini, a zbog čega kada se jave mora provoditi vježbe razgibavanja ili uzeti analgetik ako se tegobe ne povuku. Tužitelj se također više ne može amaterski baviti nogometom ili košarkom, a što je upražnjavao prije predmetnog štetnog događaja, također ima problema i tegobe kada se uspinje stepenicama. Sve navedeno uzrokuje kod tužitelja trajno smanjenje opće životne i radne aktivnosti. Zdravstveno stanje tužitelja stabilizirano je kod kontrolnog pregleda fizijatra 06. svibnja 2022.godine.

31.1. Sukladno navedenom, te uzevši u obzir dob i radnu aktivnost tužitelja, donosi sljedeću ocjenu:

STRAH: Tužitelj je trpio primarni strah jakog intenziteta i kratkog trajanja u trenutku nezgode. Sekundarni jaki oscilirajući strah trpio je kroz 3 dana, umjereni oscilirajući strah trpi kroz 5 dana, a slabiji strah kroz ukupno tri mjeseca. Nema podataka da bi pretrpljeni strah uzrokovao kod tužitelja trajnih posljedica. BOL: Tužitelj je trpio bol jakog intenziteta kroz ukupno 5 dana, bol srednjeg intenziteta trpio je kroz ukupno 10 dana, a bol slabog intenziteta kroz ukupno tri mjeseca. Povremene bolove slabog intenziteta trpiti će i dalje trajno (uključeni u ocjenu trajnog smanjenja opće životne i radne aktivnosti).

SMANJENE OPĆE ŽIVOTNE I RADNE AKTIVNOSTI: Kod tužitelja je utvrđeno smanjenje opće životne i radne aktivnosti od 15%, s osnova trajno smanjene pokretljivosti slabinske kralješnice srednjeg prema težem stupnju, uz intoleranciju dužih ili jačih statodinamičkih opterećenja kralješnice, zdjelice i donjih ekstremiteta, u naravi nemogućnosti dužeg stajanja, hodanja, sjedenja, nošenja tereta, te uz pojavu bolnog sindroma i ukočenosti, ponekad i spontano bez obzira na opterećenje. TUĐA NJEGA I POMOĆ bila je potrebna (nakon otpusta iz KBC Sestre milosrdnice 3. kolovoza 2021.) 4 sata dnevno kroz tri tjedna (za sve radnje van kuće, sve radnje vođenja kućanstva, veći dio radnji samozbrinjavanja, uključivo korištenje toaleta, oblačenje, održavanje higijene), 3 sata dnevno kroz dva i pol mjeseca (za sve radnje van kuće, sve radnje vođenja kućanstva, dio radnji samozbrinjavanja) i 1 sat dnevno kroz dva mjeseca (za sve radnje koje uključuju duža ili jača statodinamička opterećenja kralješnice, zdjelice i donjih ekstremiteta, za pratnju i nadzor). Trajna tuđa njega i pomoć nisu potrebni.

32. Tuženik je podneskom od 5. lipnja 2024. iznio primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka navodeći da vještak nije imao na uvid zdravstveni karton tužitelja, radi uvida u njegovo zdravstveno stanje prije događaja od 2. kolovoza 2021. S obzirom na tu činjenicu, tuženik prigovara nalazu i mišljenju kao nevjerodostojnim. Opreza radi, prigovara nalazu i mišljenju vještaka glede dužine i intenziteta bolova i straha, kao i smanjenja opće životne sposobnosti koju je vještak procijenio sa 15%.

33. Tužitelj nije imao primjedbi na zaprimljeni nalaz i mišljenje već je sukladno istom postavio konačni tužbeni zahtjev u ovom predmetu podneskom od 5. lipnja 2024.

34. Vještak mr.sc. Srećko Vučetić pozvan je na očitovanje na prigovore tuženika te je u svom usmenom očitovanju naveo da u odnosu na prigovor tuženika da nije imao na uvid osobni zdravstveni karton tužitelja navodi da je u pozivu na pregled zatražio od tužitelja osobni zdravstveni karton i da je tužitelj donio i priložio svoj osobni zdravstveni karton za razdoblje od prosinca 2020. do svibnja 2024. pa je stoga u osobnom zdravstvenom kartonu mogao promatrati razdoblje od oko 8 mjeseci prije predmetnog štetnog događaja. Uvažavajući vrstu ozljede koje je zadobio tužitelj, tegobe na koje se aktualno žalio tijekom pregleda, rezultate dijagnostičke obrade kao i rezultate samog pregleda, mišljenja je da u slučaju da su postojale tegobe slabinskom kralježnicom prije predmetnog ozljeđivanja, da bi iste morale biti zabilježene u tom razdoblju od 8 mjeseci koje je mogao evaluirati iz osobnog zdravstvenog kartona. Zbog toga je i zaključio i priklonio vjeru anamnestičkom iskazivanju tužitelja da prije predmetnog štetnog događaja nije imao tegobe s kralježnicom. U odnosu na prigovor tuženika ocjeni smanjenja životne sposobnosti te ocjeni dužine i intenziteta straha i bol navodi da je njegova ocjena od 15 % trajnog smanjenja životne aktivnosti iskazana sukladno europskim orijentacijskim tablicama, a naravno uvažavajući vrstu i intenzitet ozljeđivanja iz predmetnog štetnog događaja tj. trajne posljedice, hendikep i ograničenja koje tužitelj trpi kao posljedicu predmetne ozljede, pri tome je uzeo u obzir i rezultate dijagnostičke obrade, navode iz specijalističkih nalaza kao i rezultate vlastitog pregleda. Što se tiče ocjene straha i boli tijekom pregleda bio je u mogućnosti uzimanjem anamnestičkih podataka detaljno rekonstruirati intenzitete i trajanje straha i boli, a isto je doveo u uzročno posljedičnu vezu sa usporedivim razdobljima tijekom oporavka nakon loma kralježnice. Slijedom navedenog u cijelosti je ostao kod mišljenja i ocjene od 1. lipanj 2024.

34.1. Na upit punomoćnika tuženika da li se tužitelj pridržavao preporuka liječnika tj. da li je proveo fizikalnu terapiju odgovara da mu je tužitelj tijekom pregleda izjavio da je fizikalnu terapiju proveo u dva ili tri ciklusa po 10 terapija i da je tu fizikalnu terapiju sam platio. U svezi ove terapije tužitelj nije priložio nikakvu medicinsku dokumentaciju ali o istoj iskazuje medicinski i životno vrlo logično i uvjerljivo. Na upit punomoćnika tuženika da li obavljanje fizikalne terapije može utjecati na stanje tužitelja odgovara da obzirom je tužitelj i dalje radno aktivan, ali uz neka ograničenja, eventualno ne provođenje fizikalne terapije nema utjecaja na njegov konačno stanje koje je utvrdio oko tri godine nakon ozljede, ali je moglo imati utjecaja i modificirati tijek oporavka. Kad bi sada isključio iz ocjene da je tužitelj proveo fizikalnu terapiju, to ipak ne bi imalo utjecaja na njegovu ocjenu tri godine nakon događaja. Na upit punomoćnika tuženika kada je završeno liječenje tužitelja navodi da je to u korelaciji sa stabilizacijom zdravstvenog stanja a za koju je u svom nalazu naveo da je nastupila kontrolnim pregledom fizijatra 6. svibnja 2022. Na upit punomoćnika tuženika da li uzimanje analgetika ima utjecaja na njegovu ocjenu odgovara da je isto uzeto u obzir kod iskazivanja ocjene.

35. Punomoćnik tuženika je nakon usmenog očitovanja vještaka i dalje ostao kod svih iznesenih prigovora na nalaz i mišljenje vještaka koji se odnosi na nedostatak cjelokupnog osobnog zdravstvenog kartona tužitelja kao i činjenice da tužitelj nije dostavio tijekom ovog postupka medicinsku dokumentaciju koja je vezana za obavljane fizikalne terapije koja je ordinirana u tri navrata zbog čega smatra vještački nalaz neprihvatljivim jer u njemu vještak uzima "zdravo za gotovo" okolnosti zdravstvenog stanja tužitelja i provođenja liječenja koja ne proizlaze iz materijalnih dokaza. Predlaže da se u ovom postupku provede novo vještačenje po drugom vještaku.

36. Nalaz i mišljenje vještaka mr.sc. Srećka Vučetića, dr.med. kao i usmeno očitovanje sud je u cijelosti prihvatio, ocijenivši iste vjerodostojnim jer su dani stručno, razumljivo i objektivno. Naime, po stavu ovog suda, stalni sudski vještak mr.sc. Srećko Vučetić, dr.med. je u ovom postupku izvršio stručno i detaljno vještačenje te je izradio u cijelosti osnovni pisani nalaz i mišljenje prema pravilima struke, detaljno obrazlažući sve bitne činjenice pozivom na zakonske odredbe, a isti je sukladan s materijalnim dokazima u spisu te je takav nalaz potpuno prihvaćen kao stručna pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba, pri čemu je vještak detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za nalaz i mišljenje decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem takvoga nalaza i mišljenja. I njegovo usmeno očitovanje na iznesene prigovore tuženika, sud je u cijelosti prihvatio jer je vještak vrlo suvislo i argumentirano odgovorio na sva tuženikova pitanja čime je po stavu ovog suda uspješno otklonio sve prigovore tuženika. Stoga se prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja ocjenjuje suvišnim i usmjerenim na odugovlačenje postupka, radi čega je taj dokazni prijedlog tuženika odbijen na ročištu održanim 26. studenog 2024.

37. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio kako je tužitelju u predmetnom štetnom događaju povrijeđeno pravo osobnosti, i to pravo na tjelesno i duševno zdravlje, sukladno odredbi čl. 19. st. 2. ZOO-a čime mu je prouzročena neimovinska šteta iz čl. 1046. ZOO-a, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade sukladno odredbi čl. 1100. st. 1. ZOO-a. Naime, u ovoj pravnoj stvari došlo je do kumulacije nekoliko povreda prava osobnosti (prava na tjelesno i duševno zdravlje), a obzirom na činjenicu povezanosti (isprepletenosti) oblika tih povreda sud smatra da je opravdano dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve povrede.

37.1. Pri tome je sud uzeo u obzir odredbu čl. 1100. st. 2. ZOO-a koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

38. Obzirom na utvrđenja iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka sud je utvrdio da tužitelju pripada pravo na pravičnu novčanu naknadu na ime neimovinske štete, pri čemu je sud uzeo u obzir duljinu, intenzitet i trajanje fizičkih bolova te intenzitet i trajanje straha. Sud je također uzeo u obzir činjenicu da se tužitelj ozlijedio u životnoj dobi od 48 godina kada je još radno aktivan, da su kao posljedica predmetnog štetnog događaja tužitelju ostale trajne posljedice i to trajno smanjene pokretljivosti slabinske kralješnice srednjeg prema težem stupnju, uz intoleranciju dužih ili jačih statodinamičkih opterećenja kralješnice, zdjelice i donjih ekstremiteta, u naravi nemogućnosti dužeg stajanja, hodanja, sjedenja, nošenja tereta te uz pojavu bolnog sindroma i ukočenosti, ponekad i spontano bez obzira na opterećenje, a što mu predstavlja smetnje pri obavljanju posla kojim se sada bavi, a zbog čega će tužitelj morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu u opsegu od 15%, da je tužitelj koristio ortozu kroz razdoblje od tri mjeseca i da je zdravstveno stanje tužitelja stabilizirano 10 mjeseci nakon nastanka štetnog događaja (6. svibnja 2022.). Sud je također uzeo u obzir činjenicu da je tužitelji podvrgnut RTG i CT snimanju u više navrata, kao i MR grudne i vratne kralješnice te slabinske kralješnice te da je provodio višekratnu fizikalnu terapiju, da je trpio bolove, kao i da se radilo o štetnom događaju koji je izazvao strah jačeg intenziteta, odnosno također i sekundarni strah zbog zabrinutosti za zdravlje i ishod liječenja kao posljedice tjelesne ozljede, a što je sud sve uzeo u obzir prilikom određivanja visine pravične novčane naknade. Stoga, obzirom na opseg štetnih posljedica tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete u zatraženom iznosu od 5.200,00 eura.

38.1. Naime, kako je tužitelj uslijed zadobivenih tjelesnih ozljeda trpio intenzivne fizičke bolove te imajući u vidu njihovo trajanje i intenzitet prema nalazu i mišljenju vještaka, sud smatra da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 950,0000 eura.

38.2. Ocjenjujući trajanje straha kao i njegov intenzitet sukladno nalazu i mišljenju vještaka, sud je zaključio da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 1.850,00 eura.

38.3. Sukladno nalazu i mišljenju vještaka prema kojem kod tužitelja kao posljedica predmetne ozljede nastalo trajno umjereno smanjena životna i radna aktivnost od 15%, sud smatra da tužitelju za ovaj vid nematerijalne štete pripada pravična novčana naknada u zatraženom iznosu od 2.400,00 eura.

39. Na temelju odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a tužitelju za potrebe tuđe pomoći i njege također pripada pravična novčana naknada. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, zahtjev tužitelja je djelomično osnovan. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć i njega u opsegu od ukupno 369 sata. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka proizlazi da je tužitelju tuđa pomoć bila potrebna za sve radnje izvan kuće, sve radnje vođenja kućanstva, prva tri tjedna veći dio radnji samozbrinjavanja, uključivo korištenje toaleta, oblačenje, održavanje higijene, a iduća dva i pol mjeseca dio radnji samozbrinjavanja, kao i naknadno za pratnju i nadzor kod duljih opterećenja kralješnice. Budući da se cijena sata tuđe pomoći i njege uzima u obzir sukladno mjesnim prilikama oštećenika, a tužitelj prema podacima u spisu živi u Zagrebu, sud je o istoj odlučio prema slobodnoj ocjeni sukladno odredbi čl. 223. ZPP-a u iznosu od 4,00 eura po satu, koju cijenu je zatražio i tužitelj u svom uređenom tužbenom zahtjevu, a koju cijenu sata tuđe pomoći i njege tuženik nije osporio te je iznos od 4,00 eura po satu pružene tuđe pomoći i njege primjeren iznos u situaciji kada istu pružaju ukućani. Stoga je sud utvrdio da tužitelju pripada pravična novčana naknada imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 1.476 eura, dok je dio zahtjeva za ovaj vid materijalne štete u iznosu od 24,00 eura odbio kao neosnovan.

40. Slijedom navedenog, a u smislu odredbe čl. 1100. ZOO u vezi čl. 111. st. 1. ZR, sud je tužitelju na ime neimovinske štete dosudio iznos od 5.200,00 eura te na ime imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 1.476,00 eura, što ukupno iznosi 6.676,00 eura na ime naknade neimovinske i imovinske štete. Stoga je tužitelj odbijen sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u iznosu od 24,00 eura i pripadajućim zateznim kamatama u tom dijelu.

41. Zahtjev tužitelja koji se odnosi na isplatu zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 1103. ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Tužitelj osnovano potražuje zakonsku kamatu na iznos neimovinske štete počevši od 3. rujna 2022. pa do isplate, obzirom da je uvidom u spis utvrđeno da je 2. rujna 2022. tužitelj podnio tuženiku odštetni zahtjev. U odnosu na zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete, prema odredbi čl. 1089. st. 2. ZOO-a sud visinu naknade štete određuje prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, što znači da tužitelj ima pravo na isplatu zatezne kamate na ime imovinske štete počevši od presuđenja pa do isplate. Visina stope zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a koje je propisana za ostale odnose.

42. Sud je odbio preostale dokazne prijedloge stranaka jer je predmet spora dovoljno raspravljen za donošenje odluke te je ovaj sud stava da bi provođenje daljnjih dokaza bilo neekonomično i dovelo bi do bespotrebnog odugovlačenja ovog postupka, a što bi bilo protivno odredbi čl. 10. ZPP-a.

43. Tužitelj je u ovom postupka uspio 100% u pogledu osnovanosti tužbenog zahtjeva, a 99,64 % u pogledu visine istog. S obzirom na kvalitativni i kvantitativni uspjeh tužitelja u ovom sporu, sud je ocijenio da je tužitelj uspio u omjeru od 99,82 % odnosno da je tužitelj uspio u sporu u pretežitom dijelu.

44. Stoga se odluka o trošku temelji na odredbi čl. 154. st. 5. ZPP-a u svezi s čl. 155. st. 1. ZPP-a, budući tužitelj nije uspio u postupku samo u razmjerno neznatnom dijelu svoga zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi. S obzirom da je tuženik izgubio parnicu dužan je tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23, dalje OT), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku, a prema vrijednosti predmeta spora u odnosu na konačno precizirani tužbeni zahtjev.

45. Tako su tužitelju priznati slijedeći troškovi: za sastav tužbe 100 bodova (Tbr. 7/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 9. studenog 2022. 100 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 25. travnja 2023. 100 bodova (Tbr. 9/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 7. studenog 2023. 100 bodova (Tbr. 9/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 13. studenog 2023. 100 bodova (Tbr. 8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 22. travnja 2024. 100 bodova (Tbr. 9/1 OT), za sastav obrazloženog podneska od 5. lipnja 2024. 100 bodova (Tbr. 8/1 OT) te za zastupanje na ročištu održanom 26. studenog 2024. 100 bodova (Tbr. 9/1 OT), dakle ukupno 800 bodova, što uz vrijednost boda od 2,00 eura, uvećano za trošak PDV-a od 25% te za troškove vještačenja u iznosu od 240,00 eura, sveukupno trošak tužitelja iznosi 2.240,00 eura, a koji trošak je dužan platiti tuženik.

45.1. Tužitelju su temeljem članka 27. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP-a („Narodne novine“, broj 80/22), dosuđene zatezne kamate na parnični trošak po stopi zatezne kamate određene čl. 29. st. 2. ZOO-a, tekućima od presuđenja do isplate.

46. Troškovi pristojbe na tužbu i presudu tužitelju nisu priznati, jer isti za tužitelja nisu niti nastali. Također treba navesti da je tužitelj oslobođen plaćanja sudske pristojbe prema čl. 16. st. 1. toč. 3. Zakona o sudskim pristojbama (NN 157/13), kao radnik u radnom sporu. Slijedom navedenog, zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu preko dosuđenog je odbijen.

47. S obzirom da je tuženik u cijelosti izgubio spor, sud je njegov zahtjev za naknadu troška odbio temeljem čl. 154. st. 1. ZPP-a.

48. Iz navedenih razloga valjalo je odlučiti kao u izreci presude.

U Zagrebu, 13. siječnja 2025.

Sutkinja:

Danijela Marotti Andrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužitelja

2. punomoćniku tuženika