Republika Hrvatska

Županijski sud u Osijeku

Osijek, Europska avenija 7

Poslovni broj Gž Ob-156/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Androš, u pravnoj stvari predlagatelja RR iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB 84397956623, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi predlagateljice i protustranke protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 23. travnja 2024. poslovni broj R1 Ob-2505/2023-5, 13. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Žalbe predlagateljice i protustranke odbijaju se kao neosnovane i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu od 23. travnja 2024. poslovni broj R1 Ob-2505/2023-5.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"Odbija se prijedlog predlagatelja radi utvrđenje izvanbračne zajednice, kao neosnovan."

2. Ovo rješenje pravovremeno podnesenom žalbom pobija predlagateljica ne navodeći određene žalbene razloge niti prijedloge, a sadržajno navodeći da je sa pok. ER faktično živjela do dana njegove smrti te da joj pripada pravo na mirovinu.

3. Navedeno rješenje pravodobno podnesenom žalbom pobija i protustranka zbog žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine” broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 28/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23., u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se usvoji, ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

4. Na žalbe nije odgovoreno.

5. Žalbe predlagateljice i protustranke nisu osnovane.

6. Ispitujući pobijano rješenje, ovaj sud ne nalazi da bi sud prvog stupnja počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a.

7. Uvidom u spis utvrđeno je da je predlagateljica 30. listopada 2023. podnijela prijedlog radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice sa pok. HR u kojem je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje naznačila kao protustranku, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu.

8. Odlučujući o predmetnom prijedlogu prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem isti odbio uz obrazloženje da protustranka HZMO ne može biti stranka u postupku jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo već u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava prema umrloj osobi odnosno da se radi o sporu između fizičkih osoba te da bi pasivno legitimirani bili samo nasljednici pok. izvanbračnog supruga predlagateljice.

9. Suprotno žalbenim navodima, pravilno zaključuje prvostupanjski sud da protustranka nije pasivno legitimirana u ovom postupku.

10. Naime, prema odredbi čl. 22. st. 3. Zakona o mirovinskom osiguranju (''Narodne novine'', broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21) pod članom obitelji iz st. 1. toč. 1. istog zakonskog članka smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, time da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

11. No, iz navedene zakonske odredbe ne proizlazi da bi u izvanparničnom postupku, u kojem bi se utvrđivalo postojanje izvanbračne zajednice, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje bio pasivno legitimiran.

12. Isto tako, prema odredbi čl. 436. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15, 98/19 i 47/20) kojom je propisano tko su stranke u izvanparničnom postupku, jasno je da stranka ne može biti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje jer se status izvanbračne zajednice ne utvrđuje u odnosu na javnopravno tijelo koje provodi određeni upravni postupak, već se status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranke stječu, utvrđuje u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla. Kako se, dakle, radi o sporu između fizičkih osoba, onda se u takvom postupku ne odlučuje o pravima i interesima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

13. Stoga je prvostupanjski sud pravilno primijenio materijalno pravo kada je prijedlog predlagateljice odbio u odnosu na protustranku Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (tako i pravno shvaćanje u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev-1639/2018).

14. S obzirom da je iz naprijed obrazloženih razloga utvrđeno da protustranka nije pasivno legitimirana u ovom postupku iz kojih razloga je prijedlog neosnovan, to prvostupanjski sud nije niti utvrđivao činjenice na okolnosti postojanja izvanbračne zajednice predlagateljice i pok. BR koje tvrdnje ponavlja u žalbi, to ih i ovaj drugostupanjski sud nije ovlašten ispitivati.

15. Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti žalbe predlagateljice i protustranke i potvrditi rješenje suda prvog stupnja temeljem odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a.

Osijek, 13. siječnja 2025.

Sudac

Snježana Androš