Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž-4797/2024-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Mireli Mijoč Kramar, sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza pok. OB (Ivan), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], odlučujući o žalbi nasljednice ĐB protiv rješenja Općinskog suda u Splitu poslovni broj O- 1533/2019-75 od 13. svibnja 2024., dana 13. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba nasljednice ĐB kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Splitu poslovni broj O-1533/2019-75 od 13. svibnja 2024.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno:
"I. Prekida se ovaj ostavinski postupak.
II. Upućuje se EB, sestra ostavitelja, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 30 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnični postupak protiv BB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ŠB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], ĐB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i HB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] budući je nastao spor u vezi činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine.
III. Prekid ostavinskog postupka trajat će do pravomoćnog okončanja spora.
IV. Ukoliko gore navedeni nasljednik ne pokrene parnicu u određenom roku, sud će nastaviti postupak, te ukoliko do završetka ostavinskog postupka stranka ne podnese dokaz da je parnicu pokrenuo, dovršiti ostavinski postupak bez obzira na zahtjev u pogledu kojeg je upućena u parnicu."
2. Protiv navedenog rješenja žalbu je podnijela nasljednica ĐB, sestra ostavitelja, ne navodeći posebno zakonske žalbene razloge. U žalbi navodi da iz pobijanog rješenja nije vidljivo u čemu je sporan sastav ostavinske imovine te da o tome nije dobila nikakav zapisnik niti dopis.
3. Žalba je neosnovana.
4. Iz sadržaja spisa i pobijanog rješenja proizlazi:
-da je pokrenut ostavinski postupak iza pok. OB (Ivan), OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa],
-da je rješenjem predsjednika suda provođenje postupka povjereno javnom bilježniku Heleni Dragun iz Splita,
-da su sukladno podacima iz smrtnog lista na nasljedstvo pozvani SB, majka, ŠB, brat, EB, sestra, HB, sestra i ĐB, sestra,
-da je Javni bilježnik utvrdio rodoslovlje (list 16 spisa) i ostavinsku imovinu ostavitelja (list 17 i 61 spisa),
-da je nasljednica EB podneskom od 8. ožujka 2024. osporila sastav ostavinske imovine (list 72 spisa),
-da je Javni bilježnik (list 74 spisa) proslijedio predmet sudu budući su među strankama sporne činjenicama o kojima ovisi sastav imovine ostavitelja, i to pozivom na odredbu članka 222. i 224. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019., dalje: ZN),
-da je prvostupanjski sud pobijanim rješenjem prekinuo ostavinski postupak i uputio EB, sestru ostavitelja, da u roku od 30 dana pokrene parnični postupak protiv BB, ŠB, ĐB, i HB budući je nastao spor u vezi činjenicama o kojima ovisi sastav ostavine (list 75 spisa).
5. Odredbom čl. 222. st. 1. ZN-a propisano je da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim tijelom ako su među strankama sporne činjenice o kojima ovisi neko njihovo pravo, odredbom čl. 224. st. 1. ZN-a je propisano da će sud prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su između stranaka sporne činjenice o kojima ovisi sastav ostavine, a prema stavku 2. sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stavka 1. ovoga članka, ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.
6. Kako je prvostupanjski sud utvrdio da je nasljednica EB osporila sastav ostavine, to je pravilno temeljem odredbi članka 224. st. 1. toč. 2. ZN-a, prekinuo ovaj ostavinski postupak i primjenom odredbe čl. 225. st. 1. ZN-a uputio istu da pokrenu parnični postupak u kojem će se raspraviti osnovanost istaknutog prigovora. Naime, pretpostavka za vođenje ostavinskog postupka koji je po svojoj prirodi izvanparnični, jest nespornost činjenica na kojima se temelje prava njegovih sudionika. Stoga, kada među strankama postanu sporne činjenice od kojih ovisi neko njihovo pravo, sud prekida ostavinsku raspravu i stranke upućuje u parnicu.
7. U odnosu na žalbene navode valja reći da je nasljednica EB, na način na koji je osporila sastav ostavine, isto osporila u cijelosti, te da će u kontradiktornom postupku nasljednica AB, ukoliko pokrene parnicu u datom roku, morati dokazivati osnovanost svojih navoda. Nadalje, imajući u vidu da je ostavinski postupak vanparnični postupak činjenicom da žaliteljici nije dostavljen podnesak druge nasljednice nije povrijeđeno raspravno načelo.
8. Slijedom iznijetog, u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. toč. 6. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023., dalje: ZPP) koji uporište za svoju primjenu u ostavinskim postupcima nalazi u odredbi čl.175. st.2. ZN-a, a na koje sadržajem žalbe očito apelira žaliteljica, a niti je počinjena bilo koja druga bitna povreda odredaba ostavinskog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti osnovom čl. 365. st.2. ZPP-a u svezi čl.175. st.2. ZN-a.
9. Iz navedenih razloga valjalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 175. st. 2. ZN odbiti žalbu kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu 13. siječnja 2025.
Sutkinja
Mirela Mijoč Kramar
