Poslovni broj Gž-823/2024-3

Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sutkinji Ingrid Bučković, kao sucu pojedincu, u građanskopravnoj stvari tužitelja-predlagatelja osiguranja ORČ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju opunomoćenici iz Odvjetničkog društva Vaić & Dvorničić d.o.o., Rijeka, protiv tuženica-protivnica osiguranja 1. OR, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. CR, iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Vedranu Marcan, odvjetniku iz Umaga, radi smetanja suposjeda, odlučujući o žalbi tuženica-protivnica osiguranja podnesenoj protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Psp-8/2023-2 od 22. veljače 2023., 13. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba tuženica-protivnica osiguranja kao neosnovana te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola, Stalna služba u Rovinju-Rovigno, poslovni broj Psp-8/2023-2 od 22. veljače 2023..

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

„I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja ORČ i to zaštite suposjeda kuće na adresi [adresa] izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] Z i k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] određuje se privremena mjera kojom se zabranjuje protivnicama osiguranja OR i KR da na kući na adresi [adresa] izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] Z i k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] izvode građevinske radove i poduzimaju bilo kakve radnje s ciljem fizičkog razdvajanja navedene kuće.

II. Zabrana iz točke I. smatra se provedenom danom dostave ovog rješenja protivniku osiguranja.

III. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnosti parnice pod posl.br. Psp- 8/2023 ili do drugačije odluke suda.

IV. Žalba ne odgađa provedbu ovog rješenja.“

2. Protiv tog rješenja žalbu su podnijele tuženice-protivnice osiguranja iz svih žalbenih razloga propisanih čl. 353. st. 1. u svezi s čl. 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91., 91/92., 11/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14. , 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje:ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači i odbaci podredno odbije prijedlog za određivanje privremene mjere, odnosno podredno da se pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovan postupak.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba nije osnovana.

5. Donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354.st. 2.toč.11. ZPP-a na koju se sadržajem žalbe pozivaju tuženice-protivnice osiguranja, budući da je suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud iznio razloge o odlučnim činjenicama odnosno iz kojih razloga smatra da su ispunjene zakonske pretpostavke za donošenje predložene privremene mjere.

5.1. Pazeći po službenoj dužnosti na temelju čl. 365. st. 2. u vezi s čl. 381. ZPP-a na bitne procesne povrede iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a, ovaj sud je utvrdio da donošenjem pobijanog rješenja nije počinjena nijedna od tih procesnih povreda.

6. Predmet postupka je zahtjev tužitelja-predlagatelja osiguranja za određivanja privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine zaštite prava suposjeda na nekretnini – kući u [adresa] izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] Z i k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da se tuženicama-protivnicama osiguranja zabrani daljnje izvođenje građevinskih i drugih radova s ciljem razdvajanja predmetne kuće.

7. Prvostupanjski sud utvrđuje da je tužitelj-predlagatelj osiguranja 15.veljače 2023. podnio tužbu radi smetanja suposjeda predmetne kuće u kojoj tvrdi da je 20. veljače 2023. prilikom sudskog uviđaja u predmetu poslovni broj Psp-17/2022 utvrdio da su tuženice-protivnice osiguranja bez njegova znanja prekinule unutarnju komunikaciju kuće na način da je prijašnji prolaz u prizemlju kuće zazidan, postavljena je brava i zaključana su vrata na katu te su na vanjskom zapadnom zidu kuće postavljena nova ulazna vrata, čime su smetale njegov posljednji mirni suposjed kuće pa predlaže utvrđenje čina smetanja suposjeda, uspostavu ranijeg posjedovnog stanja i zabranu tuženicama takvog ili sličnog smetanje ubuduće.

8. Nadalje, prvostupanjski sud utvrđuje da u postupku poslovni broj Psp-17/2022 ovdje tužitelj- predlagatelj osiguranja protiv ovdje drugotuženice-protivnice osiguranja MR, uz sudjelovanje umješača ovdje prvotuženice-protivnice osiguranja UR, traži zaštitu smetanja suposjeda iste kuće, zbog postavljenog lanca na ogradnom zidu i lokota na dvorišnim ulaznim vratima i vratima štale te promjene brave na vratima praonice i ulaznim vratima kuće, u kojem predmetu je 20. siječnja 2023. održan uviđaj na licu mjesta.

9. Cijeneći činjenične navode tužbe, prvostupanjski sud zaključuje da postupanje tuženica-protivnica osiguranja egzistencijalno ugrožava suposjed tužitelja pa ujedno cijeneći da je tužitelj-predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da bi bez predložene mjere tuženice-protivnice osiguranja spriječile ili znatno otežale ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenile postojeće stanje stvari, kao i da je mjera potrebna radi sprječavanja nasilja i nastanka nenadoknadive štete koja prijeti, pozivom na čl. 442. i čl. 443. st.1. ZPP-a te čl. 346. i čl. 347. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., dalje:OZ) donosi pobijano rješenje.

10. Pravilno je prvostupanjski sud utvrdio odlučne činjenice i primijenio materijalno pravo kada je donio pobijano rješenje kojim je prihvatio prijedlog za određivanje privremene mjere.

11. Prema odredi čl. 442. ZPP-a u tijeku postupka zbog smetanja posjeda sud može po službenoj dužnosti i bez saslušanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja ili sprečavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive štete.

12. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ-a propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, te ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna kako bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

13. Prema odredbi čl. 347. st.1. OZ-a sud može odrediti svaku mjeru kojom se postiže svrha osiguranja, a posebice određene taksativno navedene mjere, između ostalog zabrana protivniku osiguranja da poduzima radnje koje mogu nanijeti štetu predlagatelju osiguranja te zabrana da se provedu promjene na stvarima na koje je upravljena tražbina, dok je st.2. propisano da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama.

14. Dakle, sukladno navedenim zakonskim odredbama, sud može u posjedovnoj parnici odrediti privremenu mjeru radi osiguranja nenovčane tražbine tužitelja kao predlagatelja osiguranja, ako su kumulativno ispunjene opće pretpostavke za određivanje privremene mjere propisane čl. 346. st. 1. OZ-a.

15. U konkretnom slučaju, suprotno žalbenim navodima, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj-predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine. Naime, imajući u vidu činjenične navode tužbe prema kojima se tužitelj-predlagatelj osiguranja nalazio u suposjedu predmetne kuće zajedno sa prednikom prvotuženice-protivnice osiguranja pok. AR do njegove smrti 12. prosinca 2021., a što tuženice-protivnice osiguranja žalbenim navodima ne osporavaju, te da je 20. siječnja 2023. ( u tužbi očito omaškom navedeno 20. veljače 2023.) prilikom uviđaja na licu mjesta održanom u postupku poslovni broj Psp-17/2022 utvrdio da su u kući izvedeni određeni građevinski radovi kojima je promijenjena unutarnja komunikacija odnosno prolaz unutar kuće te postavljena nova brava i zaključana postojeća vrata na katu kuće, kao i postavljena nova vrata na vanjskom zidu kuće, čime je isključen iz posjeda dijela kuće, a ujedno cijeneći da je tužitelj- predlagatelj osiguranja nesporno suvlasnik kuće u 3/5 idealna dijela, to je tužitelj- predlagatelj osiguranja sukladno čl. 24. st.1. ZV-a ovlašten štititi svoj suposjed na predmetnoj kući putem suda od samovlasnog smetanja tuženica-protivnica osiguranja kao nesporno drugih suposjednika koji su ga potpuno isključili od dotadašnjeg suposjeda odnosno bitno mu ograničili dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti, slijedom čega je tužitelj-predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

16. Žalbeni navodi tuženica-protivnica osiguranja kojima osporavaju posljednji mirni suposjed tužitelja-predlagatelja osiguranja i pravo na posjedovnu zaštitu, navodeći da su ga tijekom 2022. obavijestile o njihovom stupanju u posjed predmetnih nekretnina čime da je njegovo pravo na posjedovnu zaštitu prestalo, pa da je tužba podnesena izvan prekluzivnog roka, nisu osnovani. Naime, samim time što je prvootuženica- protivnica osiguranja kao nasljednica pok. AR nakon njegove smrti u prosincu 2021. stupila u posjed predmetnih nekretnina, odnosno drugotuženica- protivnica osiguranja u posjed k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na temelju ugovora o darovanju sklopljenog sa prvotuženicom-protivnicom osiguranja, nije prestala dotadašnja faktična vlast tužitelja-predlagatelja osiguranja na tim nekretninama, već njegov posjed odnosno suposjed u smislu čl. 19. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (“Narodne novine” broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 148/06., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12. i 152/14., dalje: ZVDSP) i dalje traje, a posljedično tome nije prestalo niti pravo tužitelja-predlagatelja osiguranja na posjedovnu zaštitu sukladno čl. 24. ZVDSP-a. Prigovor prekluzije nije osnovan s obzirom da je tužba podnesena u zakonskom roku od trideset dana od saznanja tužitelja-predlagatelja osiguranja za sporno smetanje 20. siječnja 2023. prilikom uviđaja u predmetu poslovni broj Psp-17/2022.

16.1. Nadalje, neosnovani su žalbeni navodi da se tužitelj-predlagatelj osiguranja od 2008. ne nalazi u suposjedu predmetne kuće. Naime, iako prema vlastitom iskazu tužitelj-predlagatelj osiguranja od 2008. osobno nije bio na predmetnim nekretninama, nedvojbeno je i narednih godina bio u suposjedu predmetnih nekretnina s obzirom da je imao ključ ulaznih vrata te je mogao nesmetano ući u kuću sve dok prvotuženica - protivnica osiguranja nije promijenila bravu na vratima kuće u siječnju 2022. nakon smrti pok. AR, kako to proizlazi iz njezina iskaza i iskaza tužitelja- predlagatelja osiguranja u predmetu poslovni broj Psp-17/2022, a u svezi čega tužitelj- predlagatelj osiguranja vodi protiv prvotuženice-protivnice osiguranja navedeni postupak radi posjedovne zaštite.

17. Također, suprotno žalbenim navodima, pravilan je zaključak prvostupanjskog suda da je tužitelj-predlagatelj osiguranja učinio vjerojatnim da je mjera potrebna radi sprječavanja nasilja i nastanka nenadoknadive štete. Naime, poduzeti građevinski radovi u vidu zatvaranja prolaza unutar kuće, postavljanja brave na postojeća vrata i njihovo zaključavanja te izvedba novih ulaznih vrata na katu kuće, a kojim radovima je tužitelju-predlagatelju osiguranja onemogućen dotadašnji način korištenja kuće, što tuženice-protivnice osiguranja žalbom ne osporavaju, prema ocijeni ovog suda predstavljaju znatnije građevinske i druge radove kojima se mijenja unutarnja struktura i način korištenja kuće pa u situaciji kada su takvi radovi poduzeti bez znanja i suglasnosti tužitelja-predlagatelja osiguranja kao drugog suposjednika (nesporno i suvlasnika) imaju značaj samovolje odnosno svojevrsnog nasilja. Pored toga, poduzimanjem daljnjih građevinskih radova postoji vjerojatnost nastanka nenadoknadive štete i protupravnog oštećenja predmetnih nekretnina, budući da suprotno žalbenim navodima šteta može nastati ne samo uklanjanjem, već i ugradnjom građevinskog materijala na nekretnini.

18. Stoga su u konkretnom slučaju ispunjene zakonske pretpostavke iz čl. 442. ZPP- a vezi s čl. 346. st.1. i čl. 347. st.1. OZ-a za određivanje predložene privremene mjere, kako je to pravilno zaključio prvostupanjski sud.

19. Iz navedenih razloga, valjalo je primjenom čl. 380.toč.3. ZPP-a odbiti žalbu tuženica-protivnica osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje, kao u izreci.

U Rijeci, 13. siječnja 2025.

Sutkinja

Ingrid Bučković