REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž Ovr-508/2024-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Phrixus d.o.o., Zagreb, Ulica Roberta Frangeša - Mihanovića 9, OIB 51149085686, kojega zastupa punomoćnik Matej Klaričić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika Delta Blato d.o.o. u stečaju, Zagreb, Ulica Jurja Dalmatinca 7, OIB 02734240858, kojega zastupa stečajni upravitelj Jurica Tončić iz Zagreba, Ignjata Đorđića 19, OIB [osobni identifikacijski broj], radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-67756/2023-12 od 8. listopada 2024., dana 13. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažava se kao osnovana žalba ovrhovoditelja, ukida se rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovrv-67756/2023-12 od 8. listopada 2024. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima žalbe ovrhovoditelja odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbačen je prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave podnesen 6. prosinca 2022., kao nedopušten.

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija ovrhovoditelj zbog bitne povrede odredaba ovršnog postupka, pogrešno odnosno nepotpuno utvrdio činjenično stanje te pogrešne primijene materijalnog prava. U osnovnom ističe da u predmetnom ovršnom postupku ne postoje uvjeti za postupanje sukladno odredbi članka 169. stavka 7. Stečajnog zakona za donošenje rješenja o prekidu postupka, kao niti valjana pravna osnova za donošenje pobijanog rješenja, u skladu s člankom 169. stavkom 1. Stečajnog zakona. Obzirom na navedeno, predlaže da sud drugoga stupnja njegovu žalbu uvaži, predmetno rješenje ukine i predmet vrati sudu prvoga stupnja na nadležno postupanje radi izdavanja rješenja o ovrsi na temelju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelja od 6. prosinca 2022.

3. Žalba ovrhovoditelja je osnovana.

4. Iz stanja predmeta koji je ovome sudu dostavljen na nadležno postupanje proizlazi činjenično stanje, i to:

- da je ovrhovoditelj 6. prosinca 2022. na propisanom obrascu podnio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika, sve to radi prisilnog namirenja svoje tražbine u iznosu od 15.668,95 kuna / 2.079,63 eur;

- da je prijedlog ovrhovoditelja automatskom dodjelom raspoređen u rad javnom bilježniku Boži Svedrec iz Zagreba;

- da je javni bilježnik predmet vratio sudu prvoga stupnja 22. prosinca 2022. na nadležno postupanje jer je utvrdio da je nad ovršenikom otvoren stečajni postupak;

- da je stečajni postupak nad ovršenikom otvoren 26. srpnja 2017. rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-5877/2016 od 26. srpnja 2017. iz čega proizlazi da je postupak ovrhe pokrenut nakon otvaranja stečajnog postupka nad ovršenikom;

- da je Općinski građanski sud u Zagrebu svojim rješenjem poslovni broj Ovrv- 118447/2022 od 4. siječnja 2023. utvrdio prekid postupka u predmetnoj pravnoj stvari (točka I. izreke) potom se oglasio stvarno nenadležnim za postupanjem u predmetu (točka II. izreke) te je odlučio da će se predmet ustupiti Trgovačkom sudu u Zagrebu pred kojim se vodi stečajni postupak nad ovršenikom kao stvarno nadležnom sudu, radi nastavka postupka (točka III. izreke) – svoj odluku sud prvoga stupnja temelji na odredbi članka 169. stavka 6. i 7. Stečajnog zakona („Narodne novine“ broj 71/2015. i 104/2017. - dalje: ZS) te zaključuje da je u predmetnom slučaju nad ovršenikom otvoren stečajni postupak a kako se predmetna ovrha vodi radi namirenja tražbine ovrhovoditelja kao razlučnog vjerovnika to da su u konkretnom slučaju ostvarene pretpostavke za donošenjem rješenja;

- da je nakon pravomoćnosti navedenoga rješenja sud prvoga stupnja proslijedio spis Trgovačkom sudu u Zagrebu pred kojim se vodi stečajni postupak nad ovršenikom kao stvarno nadležnom sudu;

- da je Trgovački sud u Zagrebu izazvao sukob nadležnosti;

- da je o pitanju stvarne nadležnosti suda u predmetnom slučaju odlučio Vrhovni sud Republike Hrvatske svojim rješenjem poslovni broj Gr-107/2023-2 od 18. srpnja 2023. na način da je odredio da je za postupanje u predmetu stvarno nadležan Općinski građanski sud u Zagrebu;

- da je potom stvarno i mjesno nadležni sud, i to Općinski građanski sud u Zagrebu, donio predmetno rješenje pozivom na odredbu članka 169. stavka 1. SZ-a kojom je propisano je da nakon otvaranja stečajnog postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika, slijedom čega zaključuje da je prijedlog ovrhovoditelja valjalo odbaciti, što je učinjeno predmetnim rješenjem.

5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda ovrhovoditelja, a pazeći pri tome, dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi ovršnog postupka temeljem odredbe člankom 365. stavak 2. u vezi odredbe člankom 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP), a sve u vezi odredbe članka 21. stavka 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. - dalje: OZ), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijano rješenje nije zakonito niti pravilno, jer činjenično stanje nije pravilno niti potpuno utvrđeno, a što je imalo za posljedicu pogrešnu primjenu materijalnoga prava.

6. Odredbom članka 169. stavka 1. SZ-a propisano je da nakon otvaranja stečajnoga postupka pojedini stečajni vjerovnici ne mogu protiv dužnika tražiti ovrhu ili osiguranje na dijelovima imovine koja ulazi u stečajnu masu niti na drugoj imovini dužnika. Stavkom 5. istoga članka Zakona propisano je da nakon otvaranja stečajnoga postupka razlučni vjerovnici nisu ovlašteni pokrenuti postupak ovrhe ili osiguranja. Stavkom 6. istoga članka Zakona propisano je da postupci ovrhe i osiguranja iz stavka 5. ovoga članka koji su u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnoga postupka prekidaju se, bez obzira na to kada je ovršni postupak pokrenut, osim ako u ovršnom postupku već nije doneseno rješenje o namirenju razlučnog vjerovnika; prekinute postupke ovrhe i osiguranja nastavit će sud koji vodi stečajni postupak primjenom pravila o unovčenju predmeta na kojima postoji razlučno pravo u stečajnom postupku, dok je stavkom 7. propisano da sud koji vodi postupak ovrhe ili osiguranja iz stavka 6. ovoga članka dužan je u roku od osam dana od dana otvaranja stečajnoga postupka rješenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i ustupiti predmet sudu koji vodi stečajni postupak.

7. Obzirom na sadržaj gore navedenih zakonskih odredbi osnovano ovrhovoditelj ističe da dopuštenost pokretanja i vođenja ovrhe protiv ovršenika nad kojim je otvoren stečajni postupak ovisi prije svega o razrješenju pitanja da li se u predmetnom slučaju radi o statusu stečajnog – razlučnog vjerovnika ili ne.

8. Iz sadržaja ovršnog prijedloga kao i priloga koji su uz isti dostavljeni, ne proizlazi da bi ovrhovoditelj imao status razlučnog vjerovnika. Naime, ovrhovoditelj se ne poziva na pravo odvojenoga namirenja iz stvari i prava upisanih u javne knjige (članak 149. SZ-a), ne tvrdi da njegova prava proizlaze iz sudskoga ili javnobilježničkoga osiguranja tražbine prijenosom vlasništva stvari ili prijenosom prava (članak 150. SZ-a), ne tvrdi da na nekom predmetu iz stečajne mase ima kakvo založno pravo koje nije upisano u javnu knjigu (članak 151. SZ-a), niti se poziva na okolnosti iz članka 152. točka 1-3. SZ-a, a ovrhovoditelj ne udovoljava uvjetima za stjecanje razlučnog prava niti temeljem članka 152. točka 4. SZ-a. Također, ovrhovoditelj u ovršnom prijedlogu ne iznosi niti činjenice koje bi upućivale da bi svojstvo razlučnog vjerovnika mogao imati temeljem članka 153. SZ-a. Iz gore navedenoga, proizlazi da u predmetnom slučaju nije riječ o razlučnom vjerovniku u skladu sa naprijed citiranim odredbama SZ-a, a niti je ovršni postupak bio u tijeku u vrijeme otvaranja stečajnog postupka (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske u svom rješenju poslovni broj Gr 1-107/2023 kojim je odlučeno o sukobu nadležnosti koji je u ovom predmetu izazvan).

9. Obzirom na navedeno, nisu postojali uvjeti za donošenjem predmetnog rješenja jer je u predmetnom slučaju sud prvoga stupnja propustio utvrditi sve okolnosti bitne za odluku o osnovanosti prijedloga ovrhovoditelja, slijedom čega su se stekli uvjeti za ukidanjem pobijanoga rješenja primjenom odredbe članka 380. stavka 2. OZ-a i vraćanja istoga sudu prvoga stupnja na ponovni postupak.

10. U ponovljenom postupku sud prvoga stupnja ponovno će ocijeniti osnovanost prijedloga ovrhovoditelja, pri čemu će voditi računa i o okolnostima na koje je u ovom predmetu ukazao Vrhovni sud Republike Hrvatske svojim rješenjem poslovni broj Gr 1-107/2023 od 18. srpnja 2023. i to da je u predmetnom slučaju zatražena ovrha na temelju vjerodostojne isprave općenito na imovini ovršenika pravne osobe, da je upravo prvostupanjski sud stvarno nadležan odlučivati o prijedlogu ovrhovoditelja posebno kraj činjenice da stanje predmeta ne ukazuje da bi ovrhovoditelj imao status razlučnog vjerovnika, te da u predmetnom slučaju nisu postojali uvjeti za donošenjem rješenja o prekidu postupka, a koje rješenje po stavu ovoga suda drugoga stupnja i nadalje egzistira, pa će sud prvoga stupnja prije donošenja odluke o prijedlogu ovrhovoditelja donijeti rješenje o nastavku postupka obzirom su prestali razlozi zbog kojih je prekid utvrđen.

11. O troškovima žalbe ovrhovoditelja odlučit će se u konačnoj odluci (članak 166. stavak 3. ZPP-a).

U Puli-Pola 13. siječnja 2025.

Sutkinja:

Kristina Pavičić-Sirotić