REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola
Poslovni broj Gž Ovr-520/2024-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Kristini Pavičić-Sirotić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja UĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojega zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Grahovac, Horvat, Žaper d.o.o., Zagreb, protiv ovršenice HĆ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Eduard Geber, odvjetnik u Zagrebu, radi naplate novčane tražbine, odlučujući o žalbi ovršenice izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1542/2021-42 od 10. lipnja 2024., dana 13. siječnja 2025.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenice te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-1542/2021-42 od 10. lipnja 2024.
II. Odbija se zahtjev ovršenice za naknadu troška žalbe, kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog ovršenice za odgodu ovrhe podnesen 29. prosinca 2023.
2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedeno rješenje pobija ovršenica tvrdeći da je nezakonito te da je sud u predmetnom slučaju postupio pretjerano formalistički; da je vjerojatnost nastanka nenadoknadive odnosno teško nadoknadive štete obrazložena u historijatu tužbe te u žalbi protiv rješenja o ovrsi koju je izjavila dana 29. lipnja 2021.; da je u žalbi podnijela prijedlog za odgodu ovrhe zbog povrede prava na dom jer ovršenica u predmetnoj nekretnini živi i jedina je nekretnina u vlasništvu/suvlasništvu ovršenice; da je prvostupanjski sud rješenjem od 23. kolovoza 2021. odbio prijedlog za odgodu ovrhe ovršenice; da je prvostupanjski sud slijedom žalbenih tvrdnji i prijedloga za odgodu ovrhe zaključkom od 23. kolovoza 2021. uputio ovršenicu da podnese tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz člankom 50. stavak 1. točka 7., 9. i 11. Ovršnog zakona; da je drugostupanjski sud postupajući po žalbi ovršenice rješenjem od 22. travnja 2022. ukinuo rješenje od 23. kolovoza 2021. kojim je prvostupanjski sud odbio prijedlog za odgodu ovrhe ovršenice i vratio predmet na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu; da je ovršenica slijedom zaključka prvostupanjskog suda 23. kolovoza 2021. podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom 29. prosinca 2023. Općinskom građanskom sudu u Zagrebu u predmetu poslovni broj P-3/2024.; da je ovršenica podneskom od 29. prosinca 2023. zatražila od prvostupanjskog suda da odgodi ovrhu iz istih razloga zbog kojih je zahtijevala odgodu ovrhe u žalbi protiv rješenja o ovrsi te je u prilogu podneska dostavila predanu tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom; da ovršenica „ovim putem“ ponavlja razloge za odgodu ovrhe koje je iznijela u žalbi/prijedlogu za odgodu ovrhe od 29. lipnja 2021. i tužbi radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i to da je predmetna nekretnina jedina je nekretnina u vlasništvu/suvlasništvu ovršenice; da ovršenica živi u predmetnoj nekretnini te će joj provedbom ovrhe biti povrijeđeno Ustavom i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamčena prava na dom i nepovredivost vlasništva jer je to ovršenici jedini dom; da ovrhovoditelj ne prebiva u predmetnoj nekretnini; da ovršenica nije u mogućnosti kupiti drugu nekretninu koju bi mogla koristiti kao svoj dom; da ovršenica prima kao državni službenik mjesečnu plaću od 894,10 eur neto; da je suprug ovršenice NĆ umirovljenik s mjesečnom mirovinom od 172,76 eur neto; da interes ovrhovoditelja radi provođenja ovrhe Ovr-1542/2021 ne preteže nad pravom i interesom ovršenice radi zaštite nepovredivosti njenog doma; da se provođenjem ovrhe poslovni broj Ovr-1542/2021 narušava pravična ravnoteža između interesa ovršenice i interesa ovrhovoditelja a na štetu ovršenice; u pravcu svojih navoda ovršenica se poziva na zaključak Su IV–308/2020 sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. studenoga 2020.; da prvostupanjski sud navedene odlučne činjenice nije uzeo u obzir prilikom donošenja pobijanog rješenja čime je pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje i počinio bitnu povredu odredbi postupka iz članka 354 stavka 2. točke 11 Zakona o parničnom postupku. Obzirom na navedeno, predlaže da sud drugoga stupnja njenu žalbu uvaži i odgodi predmetnu ovrhu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi kod prvostupanjskog suda pod poslovnim brojem P-3/2024, a podredno da se predmet vrati na ponovno odlučivanje prvostupanjskom sudu radi donošenja na zakonu osnovane odluke o odgodi ovrhe.
3. Sa žalbom ovršence postupljeno je na temelju odredbe članka 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. - pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP) u vezi s člankom 21. stavkom 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 6/2024. - dalje: OZ).
3.1. Odgovor na žalbu nije dostavljen.
4. Žalba ovršenice nije osnovana.
5. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem odbijen je prijedlog za odgodu predmetne ovrhe koji je ovršenica podnijela u svom podnesku od 29. prosinca 2023., uz obrazloženje, u osnovnom, da ista u predmetnom slučaju nije dokazala da su ispunjeni kumulativni uvjeti za odgodu ovrhe iz članka 65. stavka 1. OZ-a, jer nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti je učinila vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Naime, sud je prihvatio da je ovršenica dokazala da je u predmetnom slučaju ispunjena pretpostavaka iz članka 65. stavka 1. točke 5. OZ-a, budući da je ovršenica podnijela tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom i u tom pravcu dostavila dokaz. Međutim, da sama ta činjenica ne opravdava njenu tvrdnju da bi joj provedbom predmetne ovrhe nastala nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva šteta, jer u svom prijedlogu nije niti navela u čemu bi se ta šteta ogledala, svoj prijedlog u tom pravcu nije obrazložila, već se samo pozvala na nastanak nenadoknadive ili teško nadoknadive štete.
6. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda ovršenice a pazeći pri tome dodatno po službenoj dužnosti na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredbi ovršnog postupka (članak 365. uvezi odredbe članka 381. ZPP-a, sve u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a), ocjena je ovog drugostupanjskog suda da pobijano rješenje pravilno i zakonito.
6.1. Pritom, pobijano rješenje je razumljivo i nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati, sijedom čega nije počinjena bitna povreda postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a.
7. Odredbom članka 65. stavka 1. točke 1. do 11. OZ-a propisani su razlozi zbog kojih sud na prijedlog ovršenika, može u potpunosti ili djelomično odgoditi ovrhu, uz uvjet da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno kako bi se spriječilo nasilje. Dakle, cijeneći odredbu članka 65. stavka 1.OZ-a, da bi sud odgodio ovrhu na prijedlog ovršenika, moraju biti kumulativno ispunjena oba zakonska uvjeta propisana odredbom članka 65. stavka 1. OZ-a.
7.1. Ovršenica je predmetni prijedlog za odgodu ovrhe istakla u svom podnesku od 29. prosinca 2023., u kojem je navela da je postupajući po zaključku prvostupanjskog suda od 23. kolovoza 2021. podnijela tužbu radi proglašenja predmetne ovrhe nedopuštenom, pa da obzirom na tu okolnost provođenjem ovrhe nasta bi joj nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, slijedom čega predlaže da se ovrha odgodi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji je pokrenula.
7.2. Naime, nastanak odnosno trpljenje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ocjenjuje se prema okolnostima svakog konkretnog slučaja s time da je ovršenik dužan u prijedlogu za odgodu ovrhe jasno navesti kakvu bi štetu provedbom ovrhe trpio i zašto bi ista njemu bila nenadoknadiva ili teško nadoknadiva, te potom tu odlučnu činjenicu dokazati na razini vjerojatnosti, jer se pretpostavke iz članka 65. stavka 1. OZ-a ne pretpostavljaju same po sebi.
7.3. Ovršenica u predmetnom slučaju nije postupila na prethodno navedeni način, a samom činjenicom pokretanja parničnog postupka na koji je upućena ovršenica nije učinila vjerojatnim nastanak nadoknadive ili teško nadoknadive štete koja bi opravdala odgodu predmetne ovrhe.
7.4. U odnosu na žalbene navode ovršenice da je predmetno rješenje pretjerano formalno te da je vjerojatnost nastanka nenadoknadive odnosno teško nadoknadive štete obrazložena u historijatu tužbe te u žalbi protiv rješenja o ovrsi koju je izjavila dana 29. lipnja 2021., valja reći da ti žalbeni navodi ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost predmetnog rješenja, jer sud nije dužan zaključivati o nenadoknadivoj ili teško nadoknadivoj šteti na temelju podataka iz drugih isprava priloženih u spis, već tu štetu ovršenik mora učiniti vjerojatnom u samom prijedlogu za odgodu ovrhe.
7.5. U odnosu na žalbeni navod ovršenice da sadržajem predmetne žalbe ističe - ponavlja razloge za odgodu ovrhe i to da je predmetna nekretnina jedina je nekretnina u vlasništvu/suvlasništvu ovršenice (prigovor prava na dom), pa da je stoga sud u predmetnom slučaju trebao postupiti sukladno pravnom shvaćanju zauzetom na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 5. studenoga 2020. (Su IV-308/2020) valja reći da se prigovor prava na dom u ovršnom postupku može istaknuti samo u prigovoru protiv rješenja o ovrsi (što je ovršenica nesporno i učinila ali o tom prigovoru konačno još uvijek nije odlučeno) i ne predstavlja samostalni prigovor izvan sustava pravnih lijekova o kojima bi sud trebao meritorno odlučivati. Stoga se ovršenica ne može s uspjehom pozivati na zaključak poslovni broj Su IV- 308/2020 od 5. studenoga 2020.
7.6. Ostali žalbeni navodi ne dovode u pitanje pravilnost i zakonitost predmetnog rješenja.
8. Obzirom na navedeno, valjalo je odbiti kao neosnovanu žalbu ovršenice te, temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.
9. Odluka o troškovima žalbe temelji se na odredbi članka 166. stavka 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1. ZPP-a.
U Puli-Pola 13. siječnja 2025.
Sutkinja:
Kristina Pavičić-Sirotić
