REPUBLIKA HRVATSKA

ŽUPANIJSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj Gž-1839/2024-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Puli-Pola, u vijeću sastavljenom od sudaca Biljane Bojanić, kao predsjednice vijeća, Nataše Babić, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Kristine Pavičić-Sirotić, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UUA iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Goran Šljivić, odvjetnik u Rovinju, protiv tuženika Euroherc osiguranja d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB 22694857747, kojega zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno poslovni broj Pn-150/2022-26 od 28. lipnja 2024., na sjednici vijeća održanoj 13. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tuženika te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Puli-Pola, Stalne službe u Rovinju-Rovigno poslovni broj Pn-150/2022-26 od 28. lipnja 2024., osim u pogledu početka tijeka zakonske zatezne kamate, koja na glavnicu od 3.039,14 eur / 22.898,43 kuna teče od 18. srpnja 2022. do isplate, dok se odbija zahtjev tužiteljice za isplatu zakonske zatezne kamate na iznos od 3.039,14 eur za razdoblje od 2. srpnja 2022. do 18. srpnja 2022., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskom presudom presuđeno je:

„I. Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282 da tužiteljici UUA, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], na ime naknade štete isplati iznos od 3.207,70 eura / 24.168,43 kuna sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na iznos od 3.039,14 eura / 22.898,43 kuna od dana podnošenja odštetnog zahtjeva 02. svibnja 2022. godine do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužiteljici naknadi parnični trošak u iznosu od 1.911,35 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od donošenja presude pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadu parničnog troška u iznosu 500,00 eura.“

2. Pravovremenom i dopuštenom žalbom navedenu presudu pobija tuženik iz svih žalbenih razloga. Ističe da nije pasivno legitimiran za predmetnu štetu jer je na tužiteljici bio teret dokaza da je za štetu odgovoran davatelj prava lova i/ili lovoovlaštenik koji je kao takav upisan u Središnju lovnu evidenciju pri Ministarstvu poljoprivrede, a što tužitelj nije dokazao. Tužitelj je u tužbi naveo kako su članovi Lovačkog društva Rovinj nakon uviđaja uklonili divlju životinju sa mjesta događaja te su na tu okolnost saslušani svjedoci UU i EU, koji uopće nisu iskazivali (niti su predloženi na tu okolnost), u pogledu činjenice da bi u području kojim prolazi cesta na kojoj se dogodio štetni događaj Lovačko društvo Rovinj bilo lovoovlaštenikom. Tužiteljica nije dokazala osobu davatelja prava lova niti lovoovlaštenika na području na kojem se dogodio štetni događaj, kao niti činjenicu da bi taj davatelj prava lova i/ili lovoovlaštenik bio osiguranikom temeljem police osiguranja broj [broj police osiguranja]. Prigovor promašene pasivne legitimacije je prigovor materijalnopravne naravi koji se po prvi puta može isticati i nakon zaključenja prethodnog postupka. Prvostupanjski sud priznaje tužiteljici pravo na zateznu kamatu koja teče od 2. svibnja 2022., kao dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Štetni događaj dogodio se 28. travnja 2022., dakle tužiteljica odštetni zahtjev podnosi četiri dana nakon štetnog događaja, iako niti sama tužiteljica u to vrijeme ne zna što je konkretno i u kojoj mjeri oštećeno, odnosno ni sama tužiteljica u tom trenutku ne zna vrstu i visinu štete koju potražuje. Naime, nije dovoljno utvrditi činjenicu trenutka podnošenja odštetnog zahtjeva te samo na temelju te činjenice utvrditi postojanje obveze na isplatu zakonske zatezne kamate za slučaj nepostupanja po zahtjevu, kako to pogrešno utvrđuje prvostupanjski sud. Nužno je utvrditi trenutak kada je tuženik objektivno imao mogućnost utvrditi sve okolnosti nužne za donošenje odluke o odštetnom zahtjevu, jer prije tog trenutka tuženik nije niti mogao pasti u zakašnjenje. Također, riječ je o repariranoj imovinskoj šteti pa se ima smatrati kako je ista nastala trenutkom plaćanja računa 18. srpnja 2022. U svezi s prednjim sudska praksa Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-160/2017. Pobija odluku o troškovima postupka. Sud prvog stupnja tužiteljici priznaje trošak sastava prigovora na odluku o odštetnom zahtjevu po kvalificiranom punomoćniku. Tuženik smatra kako nije riječ o trošku koji je bio neophodan za uspjeh tužiteljice u predmetnom sudskom postupku, odnosno koji bi bio nužan za vođenje parnice. Prvostupanjski je sud odluku o parničnim troškovima postupka donio primjenom Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023.), što je vidljivo iz činjenice da je priznavao za utvrđenje, a potom i za dosudu, parnični trošak prema vrijednosti jednoga boda od 2,00 eur, koja vrijednost boda je propisana tarifnim brojem 54. citirane Tarife, što je pogrešno. Stoga tuženik predlaže drugostupanjskom sudu preinačiti prvostupanjsku presudu na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti i istu obveže naknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak, a podredno ukinuti pobijanu prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu i predmet u tom dijelu vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

3. Sa žalbom tuženika postupljeno je po članku 359. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 96/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. -pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP).

3.1. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba tuženika nije osnovana, osim u pogledu početka tijeka zakonske zatezne kamate.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete u visini od 3.039,14 eur nastaloj na vozilu tužiteljice marke Volkswagen tipa Tiguan, registarske oznake [registarska oznaka] naletom vozila na divljač (divlja svinja) na kolniku ceste Ž 5096 - [adresa] (D303) - [adresa] (D75) Općine Rovinj na km 5+800 m dana 28. travnja 2022.

6. U ovoj fazi postupka sporna je po sadržaju žalbe pasivna legitimacija tuženika, njegova odgovornost za predmetnu štetu, a nije sporno da u nastanku štete nema doprinosa vozača vozila tužiteljice te da je šteta popravljena, za što je tužiteljica platila 22.898,43 kuna po računu broj 5004/11495/33 servisa Porsche Inter Auto d.o.o. od 18. srpnja 2022.

7. Ispitujući zakonitost pobijane odluke povodom žalbe tuženika i po službenoj dužnosti na temelju odredbe iz članka 365. stavak 2. ZPP-a ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da pobijana odluka nije donesena uz počinjenje niti jedne od bitnih povreda odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 2., 4., 8, 9., 13. i 14. tog propisa.

8. U postupku je utvrđeno:

- da se štetni događaj dogodio 28. travnja 2022. na kolniku ceste Ž 5096 - [adresa] (D303) - Krmed (D75) Općine Rovinj na km 5+800 po noći na asfaltiranom kolniku, normalnih vremenskih prilika (vedro), kada je u vozilo tužiteljice udarila divlja svinja,

- da su nakon predmetnog događaja na lice mjesta pristupili, osim policije, i predsjednik Lovačkog društva Rovinj i lovočuvar, koji su preuzeli divlju svinju,

- da je u vrijeme štetnog događaja Ministarstvo poljoprivrede Republike Hrvatske zaključilo jedinstvenu policu osiguranja broj [broj police osiguranja] s tuženikom za područje cijele Republike Hrvatske koja pokriva štetne događaje nastale naletom na divljač, a koje razdoblje osiguranja pokriva i ovaj štetni događaj.

9. Prihvaćanjem tužbenog zahtjeva prvostupanjski sud je pravilo primijenio materijalno pravo.

10. Naime, odredbom iz članka 1063. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023. i 155/2023. - dalje: ZOO) normirano je da šteta koja je nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnošću smatra se da potječe od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokaže da one nisu bile uzrok štete .

11. Divljač koja se kreće cestom nesporno predstavlja opasnu stvar. Odredbom iz članka1064. ZOO-a normirano je da za štetu od opasne stvari odgovara njezin vlasnik, dok iz odredbe iz članka 1067. istog propisa proizlazi da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazi izvan stvari, a koji se nije mogao izbjeći ili otkloniti, ili ako se dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe koju nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ni otkloniti, a djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

12. I po stajalištu ovog drugostupanjskog suda u konkretnom slučaju radi se o objektivnoj odgovornosti tuženika. Obzirom je šteta nastala naletom divljači na vozilo na javnoj cesti, to u konkretnim okolnostima divljač predstavlja opasnu stvar (upućuje se na stav Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odluci poslovni broj Rev-1435/08-2 od 14. listopada 2010.).

13. Neosnovano žalitelj ustraje na prigovoru promašene pasivne legitimacije, koji prigovor je istakao tek nakon zaključenja prethodnog postupka. Točno je da tuženik i nakon te faze postupka može isticati taj prigovor, ali dokaze kojima potkrepljuje osnovanost prigovora morao je predložiti do zaključenja prethodnog postupka, što tuženik nije učinio. Tuženik je osporavao štetu iz više drugih razloga i do zaključnog pripremnog ročišta nije osporio da mjesto događaja ne bi bilo obuhvaćeno otvorenim lovištem grada [adresa], kojim gospodari Lovačko društvo Rovinj, čiji je predsjednik i izašao na mjesto nesreće i preuzeo divlju svinju.

14. Neosnovano tuženik ističe kako njegova odgovornost ne postoji iz razloga što je do štete došlo na cesti koja nije dio lovišta. Naime, iz police osiguranja od odgovornosti broj 804271894 koja je zaključenja 1. lipnja 2021. i koja je bila važeća u momentu nastanka konkretne štete proizlazi da je predmet osiguranja građanskopravna izvanugovorna odgovornost uz osiguranika za štetu od divljači zbog smrti, uslijed ozljede tijela ili narušavanja zdravlja te uništenje stvari treće osobe, a što uključuje i štetu na motornom, priključnom ili željezničkom vozilu koja nastaje uslijed naleta motornog, priključnog ili željezničkog vozila na divljač ili uslijed naleta divljači na motorno, priključno ili željezničko vozilo. Dakle, policom osiguranja izrijekom je utvrđena odgovornost osiguravatelja uslijed naleta divljači na vozilo bez isključenja situacije u kojoj je do naleta divljači na vozilo došlo na cesti .

15. Slijedom navedenog neosnovano tuženik osporava pravilnost primjene materijalnoga prava.

16. Osnovano žalitelj osporava početak tijeka zakonske zatezne kamate koje je prvostupanjski sud dosudio tužiteljici od odštetnog zahtjeva 2. svibnja 2022. jer tužiteljici kamata pripada od dana kad je platila račun za popravak vozila broj 5004/11495/33 servisa Porsche Inter Auto d.o.o. od 18. srpnja 2022., jer tuženik prije popravka i plaćanja računa nije ni znao visinu svoje obveze.

17. Nadalje, prvostupanjski je sud parnični trošak pravilno obredio prema vrijednosti odvjetničkog boda od 15,00 kuna (1,99 eur). Naime, prema odredbi iz članka 48. stavak 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 142/2012., 103/2014., 118/2014., 107/2015., 37/2022. i 126/2022. - dalje: Odvjetnička tarifa) proizlazi da odvjetnik primjenjuje onu Odvjetničku tarifu koja je na snazi u trenutku naplate, dok prema stavku 2. tarifnog broja 48. vrijednost boda se obračunava prema vrijednosti boda u trenutku naplate Odvjetničke tarife. Obzirom je izmjena Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 126/2022.) stupila na snagu 5. studenoga 2022. te je navedenom izmjenom prema tarifnom broju 50. određena vrijednost boda od 15,00 kuna prvostupanjski sud je pravilno upravo na temelju ove utvrđene vrijednosti obredio parnični trošak tužiteljice.

18. Također je pravilno prvostupanjski sud tužiteljici priznao trošak sastava prigovora na odluku o odštetnom zahtjevu po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.250,00 kuna i upravne pristojbe od 20,00 kuna (za izdavanje potvrde o prometnoj nesreći) odnosno ukupno 1.270,00 kuna (168,56 eura). Neosnovano tuženik pobija tu odluku s obzirom da se radi o trošku nastalim u povodu postupka, a prema članku 151. stavku 1. ZPP-a parnične troškove čine izdaci učinjeni u tijeku ili u povodu postupka, o čemu je stajalište zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske povodom izvanredne revizije u svojoj odluci poslovni broj Rev-2339/2011-2 od 2. rujna 2015.

19. Slijedom svega iznesenoga, valjalo je odbiti žalbu tuženika kao neosnovanu i potvrditi pobijanu odluku, na temelju odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, a u pogledu početka tijeka zakonske zatezne kamate preinačiti po članku 373. stavku 3. ZPP-a.

U Puli-Pola 13. siječnja 2025.

Predsjednica vijeća:

Biljana Bojanić