Poslovni broj: UsI-1450/2024-12

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Upravni sud u Splitu, po sucu Ivanu Dadiću, uz sudjelovanje Zrinke Pivac kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LD, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po opunomoćenici Julijani Pešo, odvjetnici iz Šibenika, Fra Jeronima Milete 19, protiv tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, OIB: 84891127540, Zagreb, Gruška 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe LDŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi promjene katastarskog upisa, nakon javne i usmene rasprave zaključene 12. prosinca 2024. u odsutnosti uredno pozvanih tužiteljice, tuženika i zainteresirane osobe, objavljene 13. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužiteljice kojim traži poništenje rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/23-07/743, Urbroj: 541-11/4-24-3 od 8. svibnja 2024.

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.U pravovremenoj tužbi tužiteljice podnesenoj ovom sudu 12. lipnja 2024. godine protiv rješenja tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II-932-07/23-07/743, Urbroj: 541-11/4-24-3 od 8. svibnja 2024., te u podnesak tužiteljice zaprimljenom kod ovog suda 10. prosinca 2024., tužiteljica u bitnom najprije reproducira izreke osporenog rješenja tuženika i prvostupanjskog rješenja, nakon čega i obrazloženje akta tuženika, pa ističe kako po njenom shvaćanju predmet upravnog postupka je izrada geodetskog elaborata br. 98-23 izrađenog od geodetske tvrtke GEO LIDER d.o.o., dioba čest.br. 2973/22 površine 1266 m2 k. o. [katastarska općina], da investitor LDŽ nije angažirao geodetski ured kako bi u katastarske operate „ucrtao“ pristupni put ka nekretnini u njenu suvlasništvu, međutim tuženik nije odgovorio na ključno postavljeno pitanje tužiteljice i to je li tuženik u donošenju svoje odluke smije zanemariti postojanje skice premjeravanja od 23. ožujka 1999. evidentirane u katastarskim operatima jer da se u vrijeme izrade elaborata br. 9/522/99 predmet tog elaborata bila „samo“ dioba zemljišta. Tužiteljica pojašnjava kako je nesporno da na skici premjeravanja od 23. ožujka 1999. evidentiranoj u katastarskim operatima, postoji put - jedini pristupni put ka nekretnini u suvlasništvu tužiteljice, da je nesporno da je predmetni put u naravi bio položen između kamenih gomila, a kada je gomila dogovorom prednika tužiteljice i prednika tuženika uklonjena, rubovi puta su označeni crvenom bojom. Dakle, nije sporno da put postoji, ali prilikom izrade elaborata br. 98- 23 izrađenog od geodetske tvrtke GEO LIDER d.o.o., da isti nije dovoljno jasno označen pa poradi toga isti nije prikazan u navedenom elaboratu, a nesporno nije niti utvrđena njegova katastarska oznaka. Nastavno na ovakva utvrđenja, tužiteljica dostavlja izvadak iz Hrvatske osnovne karte na kojoj je predmetni put prikazan položen između dvije kamene gomile i označen kat. oznakom čest.br. 2973/22 k. o. [katastarska općina]. Iz obrazloženja elaborata br. 98-23 izrađenog od geodetske tvrtke GEO LIDER d.o.o., razvidno je da se na terenu, prilikom geodetskog snimanja zatečene izblijedjele crvene oznake (dakle, oznake postoje i vidljive su) kao i kameni čuljci (7-8 kamenih čuljaka) postavljeni na terenu. Međutim, niti spisu UP/II-932-07/23-07/743, Urbroj: 541-11/4- 24-3, niti spisu Klasa: UP/I-932-07/23-02/1644, Urbroj: 541-26-02/5-23-2, ne prileže dokaz da je investitor obavijestio vlasnike susjednih nekretnina pa niti tužiteljicu da će i točno određenog dana i sata obavljati terenska mjerenja po ovlaštenim osobama (čl. 49. Pravilnika o geodetskim elaboratima), poradi čega je, nastavno na navedeno geodetski elaborat izrađen protivno čl. 50. Pravilnika o geodetskim elaboratima, jer tužiteljica kao nositeljica prava na susjednoj nekretnini, nije niti dobila priliku osobno na terenu pokazati granice koje drži svojima (čl. 50. st. 1. Pravilnika o geodetskim elaboratima), već je samo dobila poziv na uvid u već izrađeni elaborat, a što je protivno odredbama Pravilnika o geodetskim elaboratima. Slijedom navedenog, tužiteljica je u pravu kada navodi da niti površine novoformiranih nekretnina nisu točno označene jer, nepozivanjem na terensko mjerenje, nije dobila priliku sudjelovati u označavanju koordinata lomnih točaka, stoga izražava sumnju u točno postavljanje istih. Svakako, pobijanom rješenju nedostaje i obrazloženje o navedenim razlikama u površini matične i novoformiranih nekretnina. Naime, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku upisana je čest.br. 2973/22 površine 1266 m2 k. o. [katastarska općina], a parcelacijom su nastale tri nove nekretnine ukupne površine 1343 m2 (čime bi odstupanje iznosilo 77 m2 - cca 5% površine), s tim da je iz prijedloga prerisa plana koji je tužiteljici dostavljen, ukupna površina novoformiranih nekretnina označena kao 1566 m2 što čini razliku u površini od cca 300 m2, a odstupanje od 25% - nije dozvoljeno Zakonom, a koja sporna pitanja pobijanim rješenjem nisu razjašnjena. Slijedom izloženog, tužiteljica je tužbenim zahtjevom predložila sudu donijeti presudu kojom će poništiti osporeno rješenje tuženika, a pored toga predložila je i da sud naloži tuženiku da joj naknadi trošak spora.

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu, između ostalog naglasio kako se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, kao i da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporenog rješenja, slijedom čega je predložio sudu odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

3.Zainteresirana osoba iako je rješenjem ovog suda poslovni broj: UsI- 1450/2024-5 od 13. rujna 2024. pozvana da sudjeluje u ovom sporu i da u roku od 30 dana dostavi odgovor na tužbi, koje je uredno zaprimila, nije se uključila u spor, niti je do zaključenja rasprave u ovom sporu dostavila odgovor na tužbu.

4.U sporu je održana rasprava 12. prosinca 2024. čime je dana mogućnost strankama da se u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24. - dalje ZUS) izjasne o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora, a na koju nisu pristupili uredno pozvani tužiteljica, tuženik i zainteresirana osoba, pa je rasprava održana u njihovoj odsutnosti.

5.U dokaznom postupku sud je pročitao tužbu zajedno sa svim prilozima, odgovor na tužbu tuženika, podnesak tužiteljice od 10. prosinca 2024. zajedno s prilozima, te je pročitan spis upravnog tijela dostavljen od strane tuženika uz odgovor na tužbu.

6.Sud je odbio dokazne prijedloge tužiteljice i to da se u svojstvu stranaka u ovom sporu saslušaju tužiteljica, zakonski zastupnik tuženika i zainteresirana osoba, to na okolnosti precizirane u tužbi i održanoj raspravi kao nepotrebne i suvišne, smatrajući da se pravilna i zakonita odluka može donijeti i bez izvođenja predloženih dokaza s obzirom na dokaze koji prileže spisu upravnog tijela dostavljenom uz odgovor na tužbu od strane tuženika i spisu upravnog spora, sve to imajući u vidu predmet ovog spora, a to je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika, dok je prijedlog tužiteljice za saslušanjem svjedoka odbijen kao neprecizan i nepotpun s obzirom da tužiteljica nije precizirala o kojim svjedocima je riječ, budući da nije dostavila njihove osobne podatke s adresama prebivališta.

7.Daljnjih dokaznih prijedloga nije bilo.

8.Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9.Predmet ovog spora je ocjena zakonitosti osporenog rješenja tuženika.

10.Naime, rješenjem prvostupanjskog tijela Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik, Klasa: UP/I 932-07/23-02/1644, Urbroj: 541-26- 02/5-23-2 od 22. kolovoza 2023., u katastarskom operatu k. o. [katastarska općina], mijenjaju se podaci o k. č. br. [katastarska čestica], na način kako je to precizno iskazano pod A) dosadašnje stanje i B) novo stanje izreke tog rješenja, a predmetno rješenje doneseno je pozivom na odredbu čl. 160. st. 1. toč. 8. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22).

11.Potom, osporenim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Klasa: UP/II- 932-07/23-07/743, Urbroj: 541-11/4-24-3 od 8. svibnja 2024. postupajući po žalbi tužiteljice iz ovog spora, njena žalba je odbijena, čime je potvrđeno naprijed citirano prvostupanjsko rješenje, to u bitnom iz identičnih razloga na koje se pozvalo tijelo prvog stupnja u svom rješenju, odnosno što je i tuženik smatrao da su ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa, slijedom čega je tuženik isto ocijenio pravilnim i zakonitim.

12.Među strankama ovog spora ukazuje se prijepornim je li tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice podnesenu protiv prvostupanjskog rješenja, u svezi s čim je li činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno i na isto potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, kod kojeg stanja stvari je sporna zakonitost osporenog rješenja tuženika u cijelosti.

13.Sukladno odredbi članka 25. st. 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, br. 112/18 i 39/22) katastarska čestica u katastru nekretnina može se odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja.

Prema odredbi čl. 84. istog Zakona u postupku održavanja katastarskog operata katastra zemljišta osnivanje novih katastarskih čestica provodi se u katastarskom operatu katastra zemljišta na temelju potvrđenoga geodetskog elaborata u kojem su iskazane koordinate lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica koje se mogu jednoznačno obnoviti na terenu i pravomoćnog rješenja donesenog u upravnom postupku koje sadrži izvod iz katastarskog plana s popisom koordinata osnovanih katastarskih čestica.

Sukladno odredbi čl. 89. st. 1. istog Zakona nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Prema stavku 2. istog članka, nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu iz st. 1. ovog članka priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta. Sukladno odredbi čl. 91. st. 2. istog Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

Temeljem odredbe članka 61. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine" broj 16/07, 152/08, 124/10, 56/13, 121/16 i 9/17) donesen je Pravilnik o geodetskim elaboratima („Narodne novine" broj 59/2018, dalje u tekstu Pravilnik), koji je u primjeni od 1. rujna 2018., a kojim je propisan sadržaj i oblik geodetskih elaborata, način njihove izrade, pregledavanje i potvrđivanje. Prema odredbi čl. 24. st. 1. Pravilnika geodetski elaborat iz članka 20. ovog Pravilnika izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je da međe katastarskih čestica koje su predmetnom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

14.Najprije je za istaknuti kako je u konkretnom slučaju tuženik zakonito i pravilno postupio kada je osporenim rješenjem postupajući po žalbi tužiteljice iz ovog spora istu odbio, te potvrdio prvostupanjsko rješenje naprijed citirane izreke, a ovo stoga što i ovaj sud nalazi da su u konkretnoj upravnoj stvari bile ispunjene sve zakonske pretpostavke za predmetnom promjenom katastarskog upisa kakve u vidu imaju mjerodavne naprijed citirane zakonske i podzakonske odredbe, kod kojeg stanja stvari je prvostupanjsko tijelo svoje rješenje donijelo pravilnom primjenom citiranih odredbi, te je stoga i tuženik pravilno postupio kada je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice izjavljenu protiv tog rješenja, pa ovaj sud cijeni osporeno rješenje tuženika u cijelosti pravilnim i zakonitim, čijim pak donošenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

15.Sud nalazi potrebnim prije svega kazati kako iz podataka spisa dostavljenog uz odgovor na tužbu od strane tuženika, proizlazi da je zainteresirana osoba iz ovog spora podnijela zahtjev prvostupanjskom tijelu za provedbu promjene u katastarskom operatu temeljem pregledanog i potvrdnog geodetskog elaborata od 1. lipnja 2023., broj: 98-23, izrađenog od društva GEO LIDER d.o.o., u svrhu diobe ili spajanja katastarskih čestica te u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina]. Nadalje, iz podataka spisa je razvidno kako je sukladno čl. 91. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina predmetni geodetski elaborat potvrđen da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe održavanja katastra zemljišta potvrdom KLASA: 932- 06/2023-02/2390, URBROJ: 541-26-04/2-23-3 od 11. kolovoza 2023. Predmetnim geodetskim elaboratom se u k. o. [katastarska općina] predlaže dioba k. č. br. [katastarska čestica], površine 1266 m² na nove k. č. br. [katastarska čestica], površine 59 m², k. č. br. [katastarska čestica], površine 641 m² i k. č. br. [katastarska čestica], površine 643 m², a sve na dosadašnje stanje upisanih osoba. Istome su također među ostalom obveznom dokumentacijom, priloženi kao akt za izradu geodetskog elaborata - uvjerenje o statusu čestice Šibensko-kninske županije, Grada Šibenika, Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju, KLASA: 350-01/23-10/000241, URBROJ: 2182-1-08-23-0002 od 3. srpnja 2023., potom primjedbe na plan predloženog stanja u katastru zemljišnoj knjizi - CD, [adresa], - RD, [adresa], OD, [adresa] i LD, [adresa] (koji su nositelji prava na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), podnesak od 14. listopada 2019. vlasnika čestice 2973/2 k. o. [katastarska općina] prema VD, [adresa] te skica premjeravanja br. 282 od 23. ožujka 1999. Prvostupanjsko tijelo je potom smatrajući da su ispunjene sve pretpostavke da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa donijelo svoje rješenje od 22. kolovoza 2023. naprijed citirane izreke, protiv kojeg je tužiteljica izjavila žalbu, koja je odbijena osporenim rješenjem tuženika, a u odnosu na koje je tužiteljica pokrenula predmetni upravni spor.

16.Glede tužbenih prigovora tužiteljice u kojima problematizira postojanje pretpostavki da se izvrši predmetna promjena katastarskog upisa, za kazati je kako razlozi koji tužiteljica u tom pogledu ističe nisu od utjecaja na zakonitost rješenja čija ocjena zakonitosti je predmet ovog spora. Naime, u tom pogledu najprije je za navesti kako je prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata koji je izrađen sukladno članku 25. stavku 3. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kojom pak odredbom je propisano da se katastarska čestica u katastru nekretnina može odrediti i unutar granica građevinskog područja i na građevinskom zemljištu izvan granica toga područja, koja odredba je sukladna odredbi članka 161. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju koja propisuje da se parcelacija građevinskog zemljišta može izvršiti, osim u skladu s aktima propisanih člankom 160. st. 1. toga Zakona i u slučajevima kada se parcelacijom građevinskog zemljišta međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi. Nadalje, svrha takvog elaborata je formiranje katastarske čestice, čije su granice određene lomnim točkama čiji je položaj utvrđen koordinatama u okviru propisane točnosti i na terenu su obilježene vidljivim trajnim oznakama te takav elaborat ne podliježe potvrđivanju tijela nadležnog za prostorno uređenje, koje stajalište je sukladno dugogodišnjoj upravno sudskoj praksi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske izraženoj u većem broju odluka, pa tako primjerice i u presudi toga suda broj: Usž- 1404/23-3 od 11. srpnja 2023., koje stajalište prihvaća i ovaj prvostupanjski upravni sud.

17.Ujedno je za nadodati kako je odredbom članka 5. stavka 1. Pravilnika o katastru zemljišta (Narodne novine broj 84/07 i 148/09) propisano da je katastarska čestica dio područja katastarske općine određen brojem katastarske čestice i njezinim granicama, dok je stavkom 3. istog članka propisano da granice katastarske čestice mogu biti međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima (vlasništvo, pravo građenja, drugi stvarno pravni odnos, koncesija, zakup i sl.), dok katastarske čestice u građevinskom području ne moraju biti identične građevinskim česticama, jer one odražavaju pravo stanje katastra, zemljišne knjige i naravi (terena), s tim da dokument temelj za izradu elaborata je akt tijela nadležnog za prostorno uređenje da se zemljište na kojem se izrađuje geodetski elaborat nalazi unutar granice građevinskog područja ili da se radi o građevinskom zemljištu izvan granica toga područja, te je u konkretnom slučaju u tom smislu priloženo naprijed citirano uvjerenje o statusu čestice.

18.Nadalje, glede tužbenih navoda u kojima tužiteljica problematizira put koji je njezin predmet interesa kao i drugih nositelja prava na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica], za kazati je kako takvi prigovori nisu od utjecaja na drugačije rješavanje predmetne upravne stvari, to pak najprije iz razloga što je predmet konkretnog upravnog postupka dioba katastarske čestice, dok predmet istog nije evidentiranje puta prema skici premjeravanja od 23. ožujka 1999. na koji se tužiteljica poziva. Također, nije upitno da naznačena skica prileže geodetskom elaboratu, iz koje je pak vidljivo kako se na zapadnoj strani, uz k. č. br. [katastarska čestica], nalazi put kao dio susjedne katastarske čestice, čiji broj katastarske čestice na toj skici nije naveden, s tim da prema podnesku od 14. listopada 2019. koji isto tako prileže geodetskom elaboratu, taj put je ucrtan u katastar dana 23. ožujka 1999. na temelju navedene skice u vrijeme dok je još bio omeđen širokim kamenim zidom (gomilom), a koja gomila se nalazila s jedne i druge strane puta, nakon čega je navedena gomila uklonjena prema dogovoru vlasnika i rubovi puta su označeni bojom za koju dalje stoji navedeno kako je protekom vremena izblijedila. Stoga, kod izloženog stanja stvari, i po stajalištu ovog suda, imajući u vidu cjelokupnu dokumentaciju koja prileže upravnom spisu iz iste neprijeporno ne proizlazi da bi put kojeg tužiteljica aktualizira bio nedvojbeno jasno vidljiv i označen u naravi kada je geodetski izvoditelj snimao teren za potrebe izrade geodetskog elaborata. Također, s obzirom na iznesene prigovore tijekom izrade elaborata, geodetski izvoditelj se oslonio na skicu premjeravanja od 23. ožujka 1999. prema kojoj se taj put nalazi na zapadnoj strani, uz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji put je na tom mjestu u odnosu na predmetnu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i u ovom elaboratu ostavljen, dakle uz k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Tehničko izvješće iz geodetskog elaborata). S tim u vezi, dodatno u pogledu trenutka ucrtavanja tog puta u katastar je za kazati, kako je iz skice premjeravanja od 23. ožujka 1999. vidljivo da put, a samo dio kojega je na toj skici ucrtan, nije ni bio predmet tadašnjeg postupka evidentiranja promjene u katastarskom operatu putem prijavnog lista br. 9/522/99, već je to bila dioba zemljišta (s obzirom da je podcrtana opcija „a" dioba zemljišta).

19.Vezano za pitanje površina i s tim u vezi popratne dokumentacije u odnosu na koje pitanje tužiteljica smatra da je nova izmjera netočna, odnosno da ne prikazuje stvarno stanje na terenu, za istaknuti je kako su površine novoformiranih katastarskih čestica izračunate iz izvornih podataka (koordinata lomnih točaka međa) dobivenih na temelju terenskih mjerenja sukladno čl. 35. Pravilnika o katastru zemljišta ("Narodne novine" br. 84/07, 148/09), a koja činjenica je navedena u Tehničkom izvješću iz geodetskog elaborata. Također, kvaliteta podataka terenskih mjerenja lomnih točaka međa i drugih granica katastarskih čestica propisana je standardom položajne točnosti do 0,1 m odredbom članka 26. st. 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, koji je u primjeni od 22. prosinca 2018., koja kvaliteta podataka terenskih mjerenja nije bila propisana u vrijeme kada je izrađena skica premjeravanja od 23. ožujka 1999. Isto tako, vezano za međe predmetne katastarske čestice, za navesti je kako iz dokumentacije spisa ne proizlazi da su međe predmetne katastarske čestice sporne, budući da spisu ne prileže dokaz da bi u tijeku bio sudski postupak uređenja međa, a s obzirom da se put prema skici premjeravanja od 23. ožujka 1999. nalazi na zapadnoj međi predmetne katastarske čestice.

20.Slijedom iznijetog, s obzirom na odredbe mjerodavnih materijalnih i procesnih zakonskih odredbi te utvrđeno činjenično stanje, ovaj sud zaključuje kako osporenim rješenjem tuženika, kao niti prvostupanjskim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice, pa kako tužiteljica u ovom sporu ne iznose pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari sud nije našao osnove za usvajanje njene tužbe.

21.Uslijed izloženog, sud nalazi da je u provedenom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje, na koje je potom pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo zbog čega je zakonito kako osporeno rješenje tuženika, tako i prvostupanjsko rješenje, uslijed čega tužbeni prigovori tužiteljice nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

22.Također nisu ostvareni niti razlozi ništavosti osporavanog rješenja iz članka 128. stavak 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09 i 110/21) na koje ovaj sud sukladno odredbi članka 47. stavak 3. ZUS-a pazi po službenoj dužnosti, radi čega je valjalo pozivom na odredbu članka 116. stavak 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan te presuditi kao u izreci ove presude.

23. Naposljetku, s obzirom da sukladno odredbi čl. 147. st. 1. ZUS-a stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, pa kako je sud odbio tužbeni zahtjev tužiteljice, trebalo je sukladno citiranoj odredbi odbiti njen zahtjev za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u izreci rješenja.

U Splitu, 13. siječnja 2025.

S U D A C

Ivan Dadić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude i rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave pisanog otpravka. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje Visoki Upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- opunomoćenici tužiteljice Julijani Pešo, odvjetnici iz Šibenika, Fra Jeronima Milete 19, uz zapisnik od 12. prosinca 2024. i zapisnik o objavi,

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi Republike Hrvatske, Samostalnoj službi za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, uz zapisnik od 12. prosinca 2024., zapisnik o objavi i povrat spisa, po pravomoćnosti,

- zainteresiranoj osobi LDŽ, [adresa], uz zapisnik od 12. prosinca 2024. i zapisnik o objavi, po opunomoćeniku za primanje pismena MD iz [adresa],

- u spis.