REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar, Plemića Borelli 9
Poslovni broj: P-382/2024-13
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zadru po sutkinji Meliti Lisici, u pravnoj stvari tužitelja: OS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Ani Padrenostro, odvjetnici u Zadru, protiv tuženice: OPĆINA STARIGRAD, OIB 52749374195, Trg Marasovića 1, 23244 Starigrad, zastupana po punomoćnicima iz OD Kotlar, Vidov i partneri u Zadru, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane glavne i javne rasprave 27. studenog 2024. godine, u nazočnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika – Romane Prce, odvjetnice u OD Kotlar, Vidov i partneri u Zadru, po objavi 13. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj OS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 782 m[2] , upisana u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude i po njezinoj pravomoćnosti ishodi upis uknjižbe prava vlasništva na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 782 m[2] , upisana u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za cijelo, uz istovremeni upis brisanja vlasništva s imena tuženika, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženoj Općini Starigrad, OIB 52749374195, naknaditi tužitelju OS, OIB [osobni identifikacijski broj], troškove predmetnog parničnog postupka u iznosu od 704,62 €, zajedno s zakonskim zateznim kamatama koje teku počevši od dana donošenja ove presude pa do isplate, sve po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelj je podnio tužbu protiv tužene Općine Starigrad, radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi se navodi da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 782 m[2] , upisana u zemljišnoknjižnom ulošku broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
U zemljišnim knjigama na nekretnini oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da je upisano društveno vlasništvo sa upisanim pravom korištenja u korist Općine [adresa], a iz čega proizlazi da je Općina Starigrad, kao pravni slijednik Općine Zadar, pasivno legitimirana u ovom postupku, s obzirom da se nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi unutar građevinskog područja.
P -
3 8 2 /
2 0 2
4 -
1 3
Predmetna nekretnina oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi da predstavlja obiteljsku kuću s dvorištem. Tužitelj da je predmetnu nekretninu stekao Ugovorom o darovanju, sklopljenim između oca tužitelja, FS kao darovatelja i tužitelja kao daroprimatelja, a ovjeren od strane javnog bilježnika u [adresa], Vere Marčina, pod brojem Otac tužitelja, FS da je izgradio kuću na predmetnoj čestici prije 15. veljače 1968. te zatražio priključak na struju.
Na predmetnoj čestici, u katastarskom operatu kao posjednik da je upisan otac tužitelja, FS. U svezi vlasništva i posjeda predmetne čestica da nikad nije bilo nikakvih sporova, s obzirom da je već preko 60 godina ista u vlasništvu i posjedu obitelji tužitelja.
Slijedom svega navedenog, a radi usklađenja stvarnog stanja sa zemljišnoknjižnim, tužitelj predlaže da su nakon provedenog postupka donese presudu kojom će prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev na način kako je to određeno u izreci.
2. U pisanom odgovoru na tužbu po punomoćnicima, od 28. ožujka 2024. (l.s. 48), tužena Općina Starigrad, zastupana po punomoćnicima, navodi da je 28. veljače 2024. zaprimila tužbu u predmetu pod gore navedenim poslovnim brojem te se pravovremeno na istu očituje na način da se protivi tužbenom zahtjevu u cijelosti dok tužitelj ne dokaže osnovanost tužbenog zahtjeva.
3. Tijekom postupka sud je izveo dokaze razgledavanjem i čitanjem dokumentacije priložene spisu i to: Uvjerenje o statusu čestice, izdano 8. prosinca 2023. od Zadarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i komunalne poslove (l.s. 5-6), ovjereni Ugovor o darovanju nekretnina iz 2007. godine (l.s. 7-9), Izvod iz katastarskog plana (l.s. 10), Prijepis posjedovnog lista DGU – Područnog ureda za katastar Zadar od 13. veljače 2024. (l.s. 11), Račun Elektre Zadar br. 1635/Us (l.s. 12), Radni nalog br. 750/52070 Elektre Zadar iz 1987. godine (l.s. 13), Radni list Grupe radnika Starigrad (l.s. 14), Troškovnik Elektre Zadar (l.s. 15-17), Izdatnice Elektre Zadar (l.s. 18, 20-23), Prijevozni list br. 22 Elektre Zadar (l.s. 19), Prijava električne instalacije za stalni priključak (l.s. 24-25), Ugovor br. 1366/88 o priključenju novog potrošača električne energije (l.s. 26-27), ovjerena Suglasnost (l.s. 28), Uplatnica Elektre Zadar br. 6812 (l.s. 30), Etažni tlocrt (l.s. 31) i nacrt Elektre Zadar (l.s. 32), Kalkulacija (l.s. 33), Izvadak iz zemljišne knjige (l.s. 35-39), Avio snimka (l.s. 57-58, 61-63, 65-67), Povijest posjedovanja za čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] s prilozima (l.s. 68-70), te su saslušani svjedoci JS i MS (l.s. 72), a saslušan je i tužitelj OS kao stranka (l.s. 73).
4. Analizom svih izvedenih dokaza, a na temelju rezultata savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog postupka, u skladu sa člankom 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" 148/11, pročišćeni tekst, 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22,114/22 i 155/23 dalje u tekstu: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude.
5. Na ročištu održanom 27. studenog 2024. na okolnost gradnje i posjeda predmetne nekretnine saslušani su svjedoci JS i MS te tužitelj kao stranka.
5.1.Svjedok JS (l.s. 72) je iskazao da mu je tužitelj nećak, te da zna kako je pozvan svjedočiti u vezi njegove kuće i okućnice u mjestu Tribanj-Krušćica. Još u jesen 1965. godine "moj netjak OS i njegov ćaća koji se zvao ĐS počeli su graditi ovu kuću na državnom terenu – općinskom". Naime, stanovnici koji su živjeli u [adresa], selo [adresa], da su sišli dolje kraj mora, na parcele koje su bile općinske, ogradili ih i radili ih, pa tako i tužitelj odnosno njegov otac, a da mu pamti još i djeda koji se zvao OS. Oni da su svi troje zajedno počeli graditi ovu kuću. Nikada nitko od strane općine da nije dolazio na tu parcelu niti im osporavao, a bilo je riječi da će se to legalizirati, odnosno da će im Općina priznati, međutim da je došao Domovinski rat i nikada ništa po tom pitanju da nije učinjeno. Tužitelj, njegov otac i djed da su zajedno ručno kopali taj teren i pripremali za gradnju. Prije gradnje da su pripremali teren otprilike godinu dana, od 1964.
P -
3 8 2 /
2 0 2
4 -
1 3
1967. da su uselili u kuću, a on (svjedok) da im je pomagao žbukati. Poslije da je ĐS darovao tužitelju ovu kuću s okućnicom. Sa sjeverne strane da je parcela ograđena suhozidom, koji suhozid da je osobno gradio tužitelj, a od početka gradnje da je tu i sušara, koju je sam tužitelj osobno napravio, te da nikada nije bilo sporova ni sa susjedima i "svi u mjestu znaju da je to Šimino".
5.2.Svjedok MS (l.s. 72) je iskazao da zna kako je pozvan svjedočiti u vezi kuće i dvorišta tužitelja. OS da je tu kuću dobio "od svog ćaće koji se zvao ĐS, a Ivinog oca isto pamtim, mi smo ga zvali ' O, mislim da se zvao OS. Ja sam još išao u školu kada su oni počeli graditi u ovu kuću. Gradili su zajedno tužitelj i njegov ćaća ĐS, na općinskoj parceli. Ne bih znao reći je li tužitelj odnosno njegov otac imao kakvih problema s Općinom", te svjedok navodi da on živi u [adresa], udaljeno cca 4 km od tužitelja, da se dobro sjeća tužiteljeva djeda, kojega da su zvali kako je već rekao "Vladika" i koji je prije tamo dolazio, jer da ga je on još kao dijete viđao. Poslije da je i O pomagao u gradnji ove kuće, te da nije imao tko smetati O dok je bio na ovoj parceli na kojoj je izgradio kuću. Koliko mu je poznato, da nije bilo problema ni sa susjedima, a parcela da je ograđena te ima i nešto suhozida.
5.3.Tužitelj OS (l.s. 73) u svom iskazu navodi da je njegova obitelj 60-ih godina prošlog stoljeća, a i ranije, živjela na [adresa], selo [adresa], te da je onda negdje 1964. godine, a i prije, dolazio njegov (tužiteljev) djed F. "Vladika" i tužiteljev otac F. "Dužda" na predmetnu parcelu. Najprije da su je čistili, a poslije da je i on (tužitelj) čistio zajedno s njima. Također, sjeća se da su iz Općine "mome ćaći rekli: 'Vi samo radite na toj zemlji i poslije će biti legalizirano'. Općina je rekla svim ljudima koji su živjeli u [adresa] da ukoliko žele živjeti doli uz more, da dođu i da će općina to srediti". Međutim, da Općina nikada nije legalizirala ove parcele na način da im da dozvole za gradnju. Kuću da su gradili otac i on, tužitelj, a malo da je pomagao i djed O. Tužitelj osobno da je zidao suhozide oko kuće, a počeo je živjeti u toj kući već 1968. godine i to najprije sam, a poslije s obitelji. Navodi da se oženio 1975. godine, a nikada nitko iz Općine da nije dolazio ni kontrolirao što rade i kako rade, te da im nisu ni osporavali. Njegov najbliži susjed da je udaljen 300 metara. Tužitelj da se ne može sjetiti imena djelatnika iz Općine koji je još njegovom ocu rekao da može tu graditi i da će Općina poslije to urediti. Kada mu je otac darovao ovu parcelu, Ugovor da je predao na uknjižbu u sud, ali su ga odbili pa je pokrenuo ovaj postupak. 5.4.Iskazu saslušanih svjedoka sud poklanja vjeru, jer ih drži istinitim, logičnim, životnim i u skladu su sa materijalnim dokazima u spisu, a iskazima svjedoka nije prigovoreno.
6. Iz dokumentacije koju je tužitelj priložio uz tužbu (l.s. 5-39) slijedi da je otac tužitelja FS izgradio kuću na predmetnoj čestici prije 15. veljače 1968. godine, te je zatražio priključak na struju a što slijedi iz računa Elektre Zadar, troškovnika Elektre Zadar, prijave za stalni priključak, Ugovor broj 12-S/88 te uplatnice broj 6812 za Elektru Zadar. 6.1.Podneskom od 30. kolovoza 2024. s prilozima (l.s. 53-58) tužitelj je u spis dostavio i povijest posjedovanja predmetne nekretnine kao i aviosnimak iz kojih proizlazi da je obitelj FS evidentiran posjednikom još od dana 1978. godine (i to je od nove izmjere, katastar u [adresa] ne raspolaže starijim podacima) (l.s. 68), te da je prednik tužitelja , njegov otac FS, izgradio predmetnu nekretninu još prije 1968. godine, kako proizlazi i iz avio snimke katastarske izmjere za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja datira još od 1977. godine (l.s. 67). Na naprijed navedene dokaze tuženica nije imala prigovora.
6.2. Članak 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 I 143/12; dalje: ZV) propisuje da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona, a stavkom 2. istog članka određeno je da je na temelju stavka 1. tog članka stečeno pravo vlasništva kad su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.
P -
3 8 2 /
2 0 2
4 -
1 3
6.3. Analizom i ocjenom provedenih dokaza te ocjenom iskaza saslušanih svjedoka, kao i stranačkog iskaza tužitelja, slijedi da je tužitelj dokazao valjani izvanknjižni slijed stjecanja prava vlasništva na utuženoj nekretnini i to tako što je ovu nekretninu stekao darovanjem od svog oca FS temeljem Ugovora o darovanju od 5. ožujka 2007. broj Ov-3347/07 (l.s. 7-9), a otac tužitelja FS koji je gradio kuću na predmetnoj čestici prije 15. veljače 1968. godine i od Elektre Zadar tražio i dobio priključak na struju, što slijedi iz obilne dokumentacije (l.s. 12-39), pravo vlasništva predmetne nekrentine stekao je građenjem na predmetnom zemljištu u smislu pravnog pravila iz paragrafa 418 bivšeg OGZ- a, a čiji sadržaj je u biti identičan članku 153. ZVDSP-a koji propisuje da ako je vlasnik zemljišta znao za građenje, pa ga nije odmah zabranio poštenom graditelju, zemljište sa zgradom koja je na njemu izgrađena pripada graditelju. Treba istaći da je u vrijeme izgradnje kuće vrijedio režim društvenog vlasništva, pa se na konkretni slučaj ima primijeniti odredba iz paragrafa 418. OGZ-a koja je omogućavala stjecanje prava vlasništva građenjem, ukoliko je vlasnik zemljišta to građenje dopustio ili se pak istome nije protivio. Kako se, dakle vlasnik kao i nitko drugi nije protivio ovom građenju, to je tužitelj putem svog pravnog prednika i primjenom OGZ-a stekao pravo vlasništva na predmetnoj nekretnini.
6.4. Nadalje, pravni prednik tužitelja njegov otac FS i njegov otac OS obrađivali su predmetnu nekretninu, gradili zajedno s tužiteljem i to od početka 60-ih godina prošlog stoljeća kada im je Općina dozvolila da istu parcelu obrađuju a da će se sve to „poslije biti legalizirano“ jer je obitelj tužitelja ranije živjeli u [adresa] a poslije su se spustili uz more. Iz naprijed navedenog slijedi da je obitelj tužitelja u dugotrajnom, kontinuiranom posjedu predmetne nekretnine te da su pravo vlasništva iste stekli i dosjelošću s obzirom da je ista već preko 60 godina u njihovom posjedu.
6.5. Sukladno presudi Vrhovnog suda RH poslovni broj Rev-291/14, te presudi Europskog suda za ljudska prava (Trgo protiv Hrvatske, Radomilja i drugi protiv Hrvatske, te Jakeljić protiv Hrvatske) kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991. godine, ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nego na temelju drugih odredaba tog Zakona. Rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba. U presudi Trgo protiv Hrvatske izraženo je shvaćanje da je tužitelj kao pošteni posjednik posjedovanjem nekretnine u društvenom vlasništvu u razdoblju duljem od četrdeset godina, ex lege, na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, stupanjem na tog Zakona 1. siječnja 1997. postao vlasnik posjedovane nekretnine. U presudama Radomilja i drugi te Jakeljić protiv Hrvatske izraženo je i daljnje shvaćanje da za ocjenu stjecanja prava vlasništva u smislu odredbe čl. 388. st. 4. ZV nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe na utvrđenje prava vlasništva, odnosno da nije odlučno je li tužba podnesena nakon 17. studenoga 1999., kao dana donošenja navedene odluke Ustavnog Suda, kojom je odredba čl. 388. st. 4. ZV ukinuta. Također takav stav zauzet je i u presudi Vrhovnog suda RH Rev- 2776/16-2 od 29. 1. 2019. godine. Za stjecanje prava vlasništva dosjelošću nije odlučno vrijeme podnošenja tužbe - nego ispunjenje zakonskih pretpostavki u vremenu od 1.1.1997.godine do 17. 11. 1999. godine (dan kada je ukinuta izvorna odredba čl. 388/4 ZV U-I-58/97 ), a primjenjuje se rok dosjelosti od 40 godina.
6.6. Kako iz izvedenih dokaza slijedi da je obitelj tužitelja u posjedu predmetne nekretnine od prije 1954. godine, o čemu iskazuju saslušani svjedoci, a isto slijedi i iz aviosnimke predmetne nekretnine, te o tome vjerno iskazuje i tužitelj u svom stranačkom iskazu, pa ovaj sud zaključuje da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik predmetne nekretnine te je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.
P -
3 8 2 /
2 0 2
4 -
1 3
7. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a te Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023) te su tužiteljima priznati troškovi za: sastav tužbe – 50 bodova (Tbr. 7. toč. 1.), podnesak od 30. kolovoza 2024. – 50 bodova (Tbr. 8. toč. 1.), zastupanje na ročištu 17. rujna 2024. – 50 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), podnesak od 25 .rujna 2024. – 50 bodova (Tbr. 8. toč. 1.), zastupanje na ročištu 27.studenog 2024. – 50 bodova (Tbr. 9. toč. 1.), što ukupno iznosi 250 bodova, , što uz vrijednost boda od 2,00 € čini 500,00€, uz PDV od 25% –125,00€, čini iznos od 625,00 €, te trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu i presudu u ukupnom iznosu od 79,62€, čini ukupni parnični trošak tužitelja u iznosu od 704,62€, slijedom čega je odlučeno kao u točki II. izreke ove presude.
U Zadru 13. siječnja 2025.
S u t k i n j a
Melita Lisica
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa:
- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno
- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.
Žalba se podnosi pisano, u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovoga suda za nadležni županijski sud.
DNA:
1. Tužitelju po pun. Ani Padrenostro, odvjet. u Zadru,
2. Tuženici po pun. iz OD Kotlar, Vidov i partneri u Zadru
Nakon pravomoćnosti: Ministarstvo financija - Porezna uprava, Područni ured Zadar
