Poslovni broj: UsI-1553/2024-9

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mirandi Gulišija Jurišić, uz sudjelovanje Radojke Ćupurdija kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja Općine Povljana, Stjepana Radića 20, Povljana, zastupanog po načelniku Općine ČŠ, a ovaj po opunomoćeniku Hrvoju Bićaniću, odvjetniku u Ogulinu, Ivana bana Mažuranića 7, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Vukovarska 49, Zagreb, nakon javne rasprave održane i zaključene 19. prosinca 2024., objavom odluke na temelju članka 121. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/24; dalje ZUS), 13. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

i

r i j e š i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje odnosno oglašavanje ništavim rješenja Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo Klasa: UP/II-943-04/21-01/329 Urbroj: 514-04- 02-01-01/07-24-02 od 22. ožujka 2024. i rješenja Upravnog odjela za povjerene poslove državne uprave Zadarske županije Klasa: UP/I-943-01/20-02/01 Urbroj: 2198/1-19-08/1-21-18 od 25. lipnja 2021.

II. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem tuženika Klasa: UP/II-943-04/21-01/329 Urbroj: 514-04-02-01- 01/07-24-02 od 22. ožujka 2024. (dalje: osporeno rješenje) odbija se tužiteljeva žalba izjavljena na rješenje Upravnog odjela za povjerene poslove državne uprave Zadarske županije Klasa: UP/I-943-01/20-02/01 Urbroj: 2198/1-19-08/1-21-18 od 25. lipnja 2021. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko rješenje).

2. Tim prvostupanjskim rješenjem odbija se tužiteljev zahtjev za određivanje naknade za nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao neosnovan.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj pobija zakonitost osporenih rješenja navodima u kojima u bitnom ističe da su čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bile vlasništvo tužitelja, sve do određivanja granice pomorskog dobra. Te su čestice objedinjene u česticu 2606 k. o. [katastarska općina] i sada se vode kao pomorsko dobro, za što tužitelju nije isplaćena nikakva naknada. Do određivanja granica nekretnine su bile vlasništvo Općine pa je nebitno jesu li čestice same po sebi već bile unutar granica pomorskog dobra te se ovdje ima primijeniti odredba članka 10. stavak 12. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, jer se radi o nekretninama koje su rubnim dijelom od mora udaljene oko 100 metara i cijeli taj kompleks predstavlja pomorsko dobro. Ovdje je došlo do proširenja luke s dodatnim sadržajima, čime su okolne parcele, između koji su i sporne čestice, kao vlasništvo predlagatelja, postale pomorsko dobro. U prilog svojim tvrdnjama poziva se na primjere gdje je fizičkim osobama u cijelosti isplaćena naknada po osnovi nagodbe o obliku i visini naknade za izvlašteno zemljište. U slučaju proširenja granica pomorskog dobra izvan granice koja se po samom zakonu smatra pomorskim dobrom odnosno izvan granice određene aktom nadležnog tijela, za nekretnine na koje je proširena granica, temeljem zahtjeva prijašnjeg vlasnika, određuje se naknada u postupku i na način propisan Zakonom o izvlaštenju i određivanju naknade. Predlaže osporena rješenja poništiti, a tužitelju naknaditi troškove upravnog spora.

4. U odgovoru na tužbu, tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti.

5. U podnesku od 17. prosinca 2024. tužitelj ponavlja da se radi o česticama koje su bile vlasništvo tužitelja sve do određivanja granice pomorskog dobra, koje su sada objedinjene u česticu 2606 k. o. [katastarska općina]. Prilikom proširenja luke, pored čestica u vlasništvu tužitelja koje su svojim rubnim dijelovima oko 100 metara udaljene od mora, obuhvaćene su i čestice u vlasništvu fizičkih osoba kojima je 2021. isplaćena naknada. U prilog svojim tvrdnjama citira odredbu članka 170. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, članka 118. stavak 5. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te stajalište iz presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske Usž- 1986/16-2 od 6. listopada 2016.

6. Tijekom spora održana je rasprava (ročište 19. prosinca 2024.), bez nazočnosti uredno pozvanog tuženika, na kojoj je strankama dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjeničnim i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

7. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo tuženo tijelo, kao i onu uloženu od tužitelja tijekom spora.

8. Tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Stranke spora imaju suprotstavljeno stajalište o tome pripada li tužitelju pravo na naknadu za nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] prema.

10. Mimoilaženje u stajalištima proizlazi iz različitog tumačenja za ovaj upravni spor mjerodavnih odredaba Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade (Narodne novine, br. 74/14, 69/17, 98/19, u daljnjem tekstu: Zakona o naknadi). Odredbom članka 58. tog Zakona uređeno je pitanje naknada za nekretnine koje se, po posebnom propisu, smatraju izvlaštenim na način:

(1) U slučaju proširenja granice pomorskog dobra izvan granice koja se po samom zakonu kojim se uređuje pomorsko dobro smatra pomorskim dobrom odnosno izvan granice određene aktom nadležnog tijela donesenog na temelju zakona kojim se uređuje pomorsko dobro, za nekretnine na koje je proširena granica naknada se, po zahtjevu prijašnjeg vlasnika, određuje u postupku i na način propisan ovim Zakonom. (2) Obveznik isplate naknade je Republika Hrvatska.

(3) Prijašnji vlasnik ostvaruje pravo na naknadu na temelju akta o određivanju granica pomorskog dobra i ovjerovljenog geodetskog elaborata.

11. Prema odredbi članka 118. stavak 3. Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (Narodne novine, br.158/03, 100/04, 141/06, 389/09, 123/11, 56/16) ako se mijenjaju granice pomorskog dobra zbog promjene dokumenata prostornog uređenja, prirodnih pojava ili zbog proglašenja kopna pomorskim dobrom na taj dio pomorskog dobra primijenit će se odredbe o izvlaštenju.

12. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je granica pomorskog dobra na spornim nekretninama utvrđena rješenjem Povjerenstva za granice Uprave pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske Klasa: UP/I-342-01/13-01/16 Urbroj: 530- 03-1-2-13-2 od 9. travnja 2013. To je rješenje doneseno na zahtjev Županijske Lučke uprave Zadar u primjeni odredbe članka 14. stavak 1. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama te članka 9. stavak 1. Uredbe o postupku utvrđivanja granice pomorskog dobra, a istim je utvrđena granica lučkog područja luke otvorene za javni promet na dijelu k. o. [katastarska općina]. U lučko područje obuhvaćen je kopneni prostor i morski akvatorij, sve kao lučki bazen, a njegovom su granicom obuhvaćene djelomično katastarske čestice označene u tom rješenju. Između ostalih, tu su i k. č. br. [katastarska čestica], koje su predmet ovog spora. Obrazloženjem rješenja Povjerenstva precizirano je da je granica lučkog područja luke otvorene za javni promet utvrđena na način da lučko područje obuhvaća i onaj dio kopnene površine i morskog akvatorija, koji je prema dokumentu prostornog uređenja – lokacijskoj dozvoli planiran kao lučko područje luke otvorene za javni promet u k. o. [katastarska općina], u skladu sa zakonskim definicijama luke, lučkog područja i pomorskog dobra.

13. Iz navedenog proizlazi, kako je to pravilno pobijanim rješenjima utvrđeno, da se u konkretnom slučaju ne radi o proširenju granice pomorskog dobra izvan granice koja se po samom zakonu kojim se uređuje pomorsko dobro smatra pomorskim dobrom, odnosno izvan granice određene aktom nadležnog tijela donesenog na temelju zakona kojim se uređuje pomorsko dobro, a u kojem slučaju bi se u odnosu na nekretnine na koje je proširena granica naknada po zahtjevu prijašnjeg vlasnika određivala u postupku i na način propisan Zakonom o izvlaštenju i naknadi. Predmetna granica pomorskog dobra, od vremena utvrđivanja, nije mijenjana, zbog čega nije bilo prostora za donošenje drukčije odluke o zahtjevu tužitelja.

14. Slijedom navedenog, a budući je pravna pretpostavka za primjenu odredaba članka 58. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade postojanje odluke o naknadno promijenjenoj granici pomorskog dobra, koja u konkretnom slučaju nije donesena niti su granice naknadno mijenjane, to i ovaj sud smatra da nisu ostvarene pretpostavke za određivanje naknade u odnosu na nekretnine koje su predmet ovog spora (slično u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj Usž-4680/20-3 od 30. travnja 2021.).

15. Na tragu takvog tumačenja je i stajalište izraženo u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-887/04 od 10. studenoga 2004., Rev-1381/12 od 22. studenoga 2016., te Rev-2433/15 od 2. veljače 2016., gdje je izraženo pravno stajalište da se naknada za nekretnine koje su proglašene pomorskim dobrom može ostvariti ili u postupku za izvlaštenje sukladno (ranije važećoj) odredbi čl. 1038. Pomorskog zakonika, ukoliko je takav postupak pokrenut i proveden, a ukoliko postupak izvlaštenja nije pokrenut, tada prijašnji vlasnik takvih nekretnina u ostvarenju svojih vlasničkih prava može u redovnoj parnici pred nadležnim sudom ostvariti naknadu za oduzeto zemljište (tako i u presudi Upravnog suda u Rijeci broj 6 UsI- 891/2018-19 od 24. svibnja 2019.).

16. Kod izloženog, sud ne nalazi da je osporenim rješenjem povrijeđen zakon na štetu tužitelja, pa se temeljem odredbe članka 116. stavak 1. ZUS tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

17. O troškovima upravnog spora odlučeno je temeljem odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

U Splitu, 13. siječnja 2025.

SUTKINJA

Miranda Gulišija Jurišić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude i rješenja dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka istog, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

DNA:

- tužitelju po opunomoćenici

- tuženiku

- zainteresiranoj osobi

- u spis