Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Karlovcu

    Karlovac

    Poslovni broj: P-207/2022-31

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Karlovcu po sucu Miroslavu Kosanović kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja EI iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Mladenu Smoljan odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Javna Ustanova "Nacionalni park Plitvička jezera", Plitvička jezera, Josipa Jovića 19, OIB: 91109303119, zastupanog po zaposlenici tuženika mag. iur. KI, radi brisanja upisa u zemljišnu knjigu i utvrđenja prava vlasništva, na ročištu glavne i javne rasprave održane dana 11. prosinca 2024 godine, u prisutnosti punomoćnika tužitelja Mladena Smoljan odvjetnika u Zagrebu i punomoćnice tuženika DI dipl. pravnice, a objavljene dana 13. siječnja 2025.,

    p r e s u d i o  j e

    I.

    Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja EI koji glasi:

    "Utvrđuje se da je nije valjan upis prava vlasništva proveden temeljem zapisnika i rješenja Općinskog suda u Karlovcu broj Z-5659/2016/2264 od 11. travnja 2019.g. na zk.čest.br. 3068 pašnjak, površine 17988 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. Drežnik 1, u korist tuženika, i to u dijelu u kojem je u sastav prethodno navedene nekretnine identificiran točno određen fizički dio nekretnine u površini od 1609 m2 pašnjak vlasništvo tužitelja, kako je isti prikazan na skici izmjere stalnog sudskog vještaka Andreje Omić mag.in.geod.et geoinf od 21.8.2024.g. (naziva: skica izmjere prijepor na kč. br. [katastarska čestica] nova izmjera) i označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A površine P=1609 m2, obojeno purpurnom bojom, koja skica izmjere predstavlja sastavni dio ove presude, pa se temeljem ove presude određuje ispravak nevaljanog upisa provedenog temeljem zapisnika i rješenja Općinskog suda u Karlovcu broj Z-5659/2016/2264 od 11. travnja 2019.g na prethodno navedenoj nekretnini tako da je tuženik dužan trpjeti uknjižbu prava vlasništva tužitelja na prethodno navedenom točno određenom fizičkom dijelu nekretnine u površini od 1609 m2 pašnjak u vlasništvu tužitelja.

    Tužitelj je temeljem ove presude ovlašten izraditi geodetski elaborat i prijavni list potvrđen po tijelu nadležnom za katastar kojim se u zemljišnim knjigama ima ispravno upisati u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. Drežnik 1 zk.čest.br. 3068 pašnjak, površine 16379 m2 vlasništvo tuženika u cijelosti, i novoformirana čestica k.o. Drežnik 1 površine 1609 m2 oblika kako je prikazana na skici izmjere koja je sastavni dio ove presude i označena slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A vlasništvo tužitelja u cijelosti.

    Tuženik je dužan tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.", radi neosnovanosti.

    II.

    Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik dijela zk.čest.br. 3068 pašnjak, površine 17988 m2, upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. Drežnik 1, i to točno određenog fizičkog dijela nekretnine u površini od 1609 m2 u naravi pašnjak, kako je to prikazano na skici izmjere stalnog sudskog vještaka Andreje Omić mag.in.geod.et geoinf od 21.8.2024.g. (naziva: skica izmjere prijepor na kč. br. [katastarska čestica] nova izmjera) i označeno slovima A-B- C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A površine P=1609 m2, obojeno purpurnom bojom, koja skica izmjere predstavlja sastavni dio ove presude, pa je tuženik dužan trpjeti da tužitelj na temelju ove presude ishode u zemljišnim knjigama uknjižbu prava vlasništva na svoje ime i vlasništvo.

    III.

    Tuženik je dužan tužitelju naknaditi troškove parničnog postupka u iznosu od 2.865,84 eura (dvije tisuće osam sto šest deset pet eura i osamdeset osam centi) sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude prvog stupnja (13. siječnja 2025). pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj u tužbi tvrdi, da je zemljišnim knjigama uknjižen kao vlasnik nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 17988 m2, upisno u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k.o. Drežnik 1, te je tuženik na ovoj nekretnini u zemljišnim knjigama izvršio upis prava vlasništva u postupku obnove zemljišne knjige na osnovu Zakona o zemljišnim knjigama za katastarsku općinu [katastarska općina], i to temeljem zapisnika broj Z- 5659/2016/2264 od 11. travnja 2019.g. Međutim u postupku navedenom u točci 1. ove tužbe u kojem je tuženik temeljem navedenog zapisnika broj Z-5659/2016/2264 od 11. travnja 2019.g. uknjižen u zemljišnim knjigama, pogrešno je identificirana čestica nove oznake kč. br. [katastarska čestica] k.o. Drežnik 1, prema obliku i površini kako je upisana u BZP, obzirom da dio navedene nekretnine u površini od 2.576 m2 faktično ne pripada navedenoj nekretnini niti je stvarnom posjedu i vlasništvu tuženika. Sporni dio predmetne kč. br. [katastarska čestica] k.o. Drežnik 1 u površini od 2576 m2 prikazan je na skici iskolčenja koja se dostavlja u privitku ove tužbe i označen slovima A-B-C-D-E-F, te je na istoj skici prikazana linija parcelacije koja u jednom dijelu prolazi postojećim suhozidom na samoj nekretnini i oduvijek je predstavljala među, te je tužitelj u faktičnom posjedu i stvarnom vlasništvu dijela kč. br. [katastarska čestica] k.o. Drežnik 1 u površini od 2576 m2 kako je isti prikazan na skici iskolčenja i označen slovima A-B-C-D-E-F. Također na istoj skici vidljiv je i nesporni dio kč. br. [katastarska čestica] k.o. Drežnik 1 u površini od 15413 m2. Tužitelj nije bio prisutan sastavljanju zapisnika broj Z-5659/2016/2264 od 11. travnja 2019.g. kojim je identificirana čestica nove oznake kč. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 17988 m2 k. o. [katastarska općina] obzirom da se u to vrijeme nalazio u inozemstvu, međutim iz sadržaja zapisnika vidljivo je kako je tužitelj bio dosadašnji vlasnik čestice stare oznake, a također je u zapisniku navedeno da je tužitelj vlasnik susjedne kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te je uslijed svega u postupku preoblikovane zemljišne knjige pogrešno čestici nove oznake kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pripojen sporni dio od 2576m2 koji je u vlasništvu tužitelja i sa njegovom česticom oznake kč. br. [katastarska čestica] livada i pašnjak, površine 18691 m2 upisano u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u smislu faktičnog posjeda čini integralni dio. Kako je navedeno tužitelj se nalazi u faktičnom posjedu dijela kč. br. [katastarska čestica] k.o. Drežnik 1 u površini od 2576 m2 kako je isti prikazan na skici iskolčenja koja se dostavlja u privitku ove tužbe i označen slovima A-B-C-D-E-F, te navedena površina i na skici iskolčenja prikazan realni dio kč. br. [katastarska čestica] k.o. Drežnik 1 predstavlja faktično vlasništvo i posjed tužitelja. Tužitelj je bio upisan kao vlasnik na čestici stare oznake čiji dio je preoblikovanjem zemljišne knjige očito neosnovano pripojen kč. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 17988 m2 k. o. [katastarska općina], te je tužitelj i danas u faktičnom posjedu spornog dijela zemljišta, iz kojeg razloga je u zemljišnim knjigama potrebno izvršiti ispravak oblika i površine kč. br. [katastarska čestica] pašnjak, površine 17988 m2 k. o. [katastarska općina] za spornih 2576 m2 kako su isti realno prikazani i označeni slovima A-B-C- D-E-F na skici iskolčenja koja se dostavlja u privitku tužbe. Kako je navedeno tužitelj je za vrijeme katastarske izmjere i postupka obnove zemljišne knjige bio u inozemstvu, te uslijed ograničenja vezanih uz pandemiju covida 19 otežano mu je bilo prisustvovati u postupku, međutim bio je u vezi sa gosp. LI djelatnikom tuženika koji je navedenom bio obaviješten. Tužitelj se prije pokretanja ovog parničnog postupka obratio tuženiku dopisom od 31. siječnja 2022.g. kojim ga je pozvao da dogovorno urede imovinskopravne odnose na predmetnoj nekretnini kako bi se navedena greška ispravila i čestice u službenim evidencijama bile formirane prema obliku i površini sukladno stvarnom vlasničkom i posjedovnom stanju, međutim tuženik se na isti dopis tužitelja oglušio, međutim tužitelj svejedno ističe kako od tuženika neće potraživati troškove parničnog postupka pod pretpostavkom da se tuženik tužbi neće protiviti. Tužitelj je specificirao tužbeni zahtjev dana 27. studenog 2024. (list br. 109-110).

    2. Tuženik u odgovoru na tužbu tvrdi da je u zemljišnim knjigama uknjižen kao vlasnik nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] Selište Drežničko (pašnjak), površine 17988 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] te je tuženik u stvarnom posjedu predmetne nekretnine u cijelosti. U srpnju 2014. godine izvršeno je označavanje međa zbog katastarske izmjere te je na katastarskim četicama 3082 i 3068 došlo do označavanja međa. Međe u vlasništvu tuženika su označene prema starom, u to vrijeme važećem katastarskom planu. Tužitelj je 2017. godine na čestici 1086/1 projektirao hotel te su geodetskim elaboratom uređene međe na način da je tužitelju omogućen širi izlaz na javnu prometnicu preko čestice 1088/3 k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika, a tuženik je ustupio vrtaču kao dio čestice 1086. Provođenjem geodetskog elaborata čestica 1086/1k.o. Drežnik dobila je drugačiji oblik. Tužitelj nije imao primjedbi na prijedlog međa između čestica 3082 i 3068 k.o. Drežnik 1 jer su međe odgovarale tadašnjem važećem stanju katastra. Cijelo vrijeme označavanja međa i javnog izlaganja prikupljenih podataka tužitelj nije dolazio niti reagirao. Sukladno saznanjima tužitelj je naveo da je dio susjedne katastarske četice kupio od susjeda koji mu je pokazao gdje je međa čestice, međutim uvođenje u posjed nije izvršeno od strane ovlaštenog geodete. Dio katastarske čestice [katastarska čestica] u površini od 2576 m2 koja je predmet tužbenog zahtjeva nikada nije bio u posjedu tužitelja niti je isti stekao pravo vlasništva kupoprodajom.

    3. Tužbeni zahtjev je neosnovan, alternativni tužbeni zahtjev je osnovan.

    4. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo dokaz saslušanjem tužitelja EI u postupku, dokaz saslušanjem svjedoka ŽI, GI, TI, LI, II, ĐI, dokaz očevidom na licu mjesta, dokaz čitanjem i pregledavanjem preslik zk. izvatka sa lista br. 6, preslik zapisnika Općinskog suda u Karlovcu od 11. travnja 2019. broj Z-5659/2016/2264 sa lista br. 7-8, skice iskolčenja sa lista br. 9, preslik izvatka sa lista br. 19, ispis geoportala sa lista br. 31-32,36-37 preslik poziva Ispostave za katastar Slunj od 14. veljače 2018. godine sa lista br. 33, popisni list sa lista br. 14. veljače 2018. sa lista br. 34, kopija katastarskog plana sa lista br. 35,presli ugovora o kupoprodaji nekretnina od 09. srpnja 2021. sa lista br. 45-47, pismenog nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Cadcom d.o.o. sa lista br. 85-91, dopune nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka sa lista br. 103- 106.

    5. Iz preslike zk. izvatka sa lista br. 6 i preslik izvatka sa lista br. 19 proizlazi, da je tuženik Javna ustavnova "Nacionalni park Plitvička jezera" upisan kao vlasnik katastarske čestice broj [katastarska čestica] pašnjak Selište Drežničko površine 17988 m2 upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] k. o. Drežnik 1.

    6. Zatim, iz preslik ezapisnika Općinskog suda u Karlovcu od 11. travnja 2019. broj Z-5659/2016/2264 sa lista br. 7-8 proizlazi, da je povodom obnove zemljišne knjige za katastarsku općinu Drežnik 1 nastala sadašnja kat. čestica broj [katastarska čestica] pašnjak Selište Drežničko površine 17988 m2 u vlasništvu tuženika, da je čestica nastala od više čestice broj 1086, 1088/3, 1088/4, 1088/5, 1090,1092 s time da je čestica kčbr. [katastarska čestica] bila upisana u zkul. broj [broj ZK uloška] u vlasništvu tužitelja EI, dok su ostale čestice bile upisane u zkul. br. [broj ZK uloška] u vlasništvu tužitelja Javna ustanova "Nacionalni park Plitvička jezera".

    7. Nadalje, iz preslike ugovora o kupoprodaji nekretnina od 09. srpnja 2021. sa lista br. 45-47 proizlazi, da je tužitelj ČI kupio od prodavatelja ŽI katastarsku česticu broj [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] oranicu i livadu površine 2 jutra 342 čhv. dana 09. srpnja 2001. godine.

    8. Nadalje, očevidom na licu mjesta je utvrđeno da se radi o zemljištu koje s jedne strane međi sa zemljištem-kućom i okućnicom tužitelja, a s druge strane je dio zemljišta omeđene sa suhozidom i obrovom, da je dio zemljišta pokošen, da je dio zemljišta grabova mala šuma (oko pola površine spornog zemljišta) na kojoj se nalaza stabla promjera oko 20 cm.

    9. Zatim, iz skice iskolčenja sa lista br. 9, ispis geoportala sa lista br. 31-32,36- 37 kopija katastarskog plana sa lista br. 35, pismenog nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka Cadcom d.o.o. sa lista br. 85-91, dopune nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka sa lista br. 103-106 utvrđeno je, da je na licu mjesta tužitelj pokazao dio koji uživa, tužitelj je pokazao dio k. č. br [katastarska čestica] k.o Drežnik 1. i to je mjernički vještak označio slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A površine 1609 m2. Katastarska čestica [katastarska čestica] k.o Drežnik 1 nastala je novom katastarskom izmjerom. Kada katastarski plan stare izmjere k. o [katastarska općina] uklopi sa katastarskim planom nove katastarske izmjere k.o Drežnik 1 , a prije Geodetskog Projekta koji su nastali 2016 godine pokazivanje tužitelja odgovara dijelu k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] površine 1115 m2 i dijelu k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] površine 494 m2. Naime, 2016 godine tvrtka Geom d.o.o , [adresa] izrađuje za naručitelja Virga projekt d.o.o, [adresa], OIB:38390667979 Geodetski projekt za potrebe formiranja građevinske čestice. Geodetskim projektom formiraju se katastarske čestice k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Pritom se korigira međa na način da se izravna međa prema k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], a sve prema tadašnjem Članku 74. Zakona o Državnoj izmjeri i katastru zemljišta kako je i napisano u izvješću samog Geodetskog Projekta. Nadalje je utvrđeno, da je tužitelj uz tužbu priložio skicu iskolčenja (list br. 9) spisa prema kojoj je postavio tužbeni zahtjev zahtijevajući da mu se dosudi upravo navedeni dio zemljišta označen na skici iskolčenja slovima A-B-S-D-E-F, a navedeni dio zemljišta prema navedenoj skici lica mjesta mjernički vještak je označio zelenom bojom (list br. 104) površine 1057 m2 i označio slovima O-N-M-D-C-B-A, dok je na licu mjesta tužitelj pokazao da uživa i posjeduje sasvim drugi dio utužene kčbr. [katastarska čestica] (nove izmjere) koja je površine 1609 m2 označena na skici lica mjesta mjerničkog vještaka rozom bojom slovima A-B-C-D-E-F-G-H-H-I-J-K-L-A i koji dio zemljišta tužitelj potražuje specificiranim tužbenim zahtjevom (list br. 109-110).

    10. Nadalje je temeljem nalaza mjerničkog vještaka utvrđeno, da kada se radi o takvim korekcijama međa koje se nalaze u površinskom kriteriju nije potrebno sa k. č. br [katastarska čestica] ući u Prijavni list. Prijavnim listom se cijepala i čestica 1061/1 na k. č. br [katastarska čestica] kao i k. č. br [katastarska čestica] na 185/1 i 185/3 k. o [katastarska općina], a sve u svrhu kako bi se oformila građevinska čestica prema Lokacijskoj dozvoli. Prijavni list sa gore navedenim cijepanjima čestica u kombinaciji sa korekcijama međa proveden je 20.12.2017 u k.o Drežnik 1. Kod izrade Geodetskog elaborata geodetska tvrtka dužna je pozvati sve vlasnike susjednih katastarskih čestica. U tom postupku pozvan je i tuženi koji se nije odazvao prema zapisniku u tom elaboratu. Provedba drugog Prijavnog lista kojim se oformila građevinska čestica na način da su se spojile k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] površine 18691 m2. Prijavni list spajanja katastarskih čestica kako bi se oformila građevinska čestica za potrebe izgradnje hotela dan je na provedbu u k.o Drežnik 1 dana 16.01.2018. Na pitanje tuženika da li je katastarska čestica označena kao k. č. br [katastarska čestica] k.o Drežnik 1 nastala od čestice stare katastarske izmjere 1086/1 k. o [katastarska općina] i da li je k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] nastala od dijela k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Katastarska čestica k. č. br [katastarska čestica] k.o Drežnik 1 odgovara k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina]. Međutim međa između k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] i k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] koorigirana je na naćin da se dio k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] površine 740 m2 pripojila k. č. br [katastarska čestica] ( na skici označeno plavom bojom ) , ali se i dio k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] pripojio k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] površine 977 m2 ( označeno na skici žutom bojom ). To je vidljivo I iz Prijavnog lista gdje je k. č. br [katastarska čestica] nakon cijepanja na k. č. br [katastarska čestica] umanjena za 977 m2. Pokazivanje tužitelja na licu mjesta koje je označeno na skici mjerničkog vještaka oznakama A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A površine 1609 m2 djelomično se nalazi unutar granica građevinskog područja tj.zone T1-2 i to u onom dijelu kako je izgledala stara katastarska čestica k. č. br [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] a koje je vještak označio na skici očevida žutom bojom površine 977 m2 i taj dio bi se može parcelirati. Ostalo se nalazi van granica građevinskog područja i po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu nije moguća parcelacija.

    11. Svjedok ČI je izjavio da živi kao i njegov otac i njegov djed u neposrednom susjedstvu i to prvi susjed od spornog dijela zemljišta, tako da ima dugogodišnja saznanja tko je posjednik i tko je uživao zemljište i zna gdje su međe. OI ga je nazvao i pitao želim li kupiti kbr. 1086 k. o. [katastarska općina]. Razmislio je da je bolje da on to kupi jer međaš nego da kupi netko drugi. Sporni dio zemljišta OI prethodni vlasni je uživao, to je je bilo malo šume, rušili su drva za grijanje sve do granice sve do granice omeđene sa suhozidom, ima lijepe zemlje na dijelu parcele koju je kupio ali na spornom dijelu zemljišta nije neka vrijednost. Kada je kupio on je otišao i stupio u posjed, kosi, održava, čistim, na dio koji ne možeš ni proći. Obitelj ĐI je znala gdje je međa i koristila je i rušila dio šume do suhozida, te je jedna od živućih članova obitelji ĐI rekla od kada se udala da koliko zna suhozid je bio međa. Kada je bila reanbulacija bio je o tome izvješten ali je bio u inozemstvu, bilo je u vrijeme E kada je dobio poziv, pismeno je obavijestio da ne može doći i LI djelatnika tuženika telefonski je obavijestio kao geodetu da ne može doći zbog E. Rekli su mu da nema nikakvih problema i kada dođe da će to sve riješiti. Kada je došao natrag vidio je da su označili dio zemljišta koji im je bio pristupačan da dođu pješice, ali nisu označili među do suhozida do kojeg je teren nepristupačan. To je zemljište blizu njegove kuće koja je udaljena nekih cca 100 metara. Za vrijeme Domovinskog rata uništen je dio papira iz katastra i zemljišnih knjiga. Ne zna da li nakon reanbulacije površina zemljišta koja je upisana na njega odgovara površini zemljišta koju je kupio od ŽI. ZI je njemu prodao predmetnu zemlje, GI je prva susjeda koja cijeli život tu živi, SI cijelo vrijeme tu živi, TI je supruga mog brata, zna sve o toj zemlji. ĐI je prethodna vlasnica čestice koju je prodala tuženiku i zna koji je dio prodala. Tuženik je htio kupiti cijeli kraj ali im nije bilo to u interesu da prodaju. Novčana vrijednost parcele nije velika, ali tužitelj navodi da je njemu vrijedna jer je njegova i vrijedna mu je je dobio dozvolu da se bavi turizmom i ta šumica mu je potrebna. Ima još spornog zemljišta ali mu to nije bitno, nego ovaj dio.

    12. Svjedok ZI je izjavio da je prodao sporno zemljište tužitelju EI poslije [adresa]. godine, da je to zemljište naslijedio od roditelja i da je prije prodaje bio vlasnik zemljišta oko pet godina, da su njegovi roditelji uživali i posjedovali sporni dio zemljišta i da im nitko to nije branio, da zna da je tužitelj nakon kupnje kosio sporni dio zemljišta i da nije vidio da je nešto drugo radio na zemljištu.

    13. Svjedok GI je izjavila, da živi u kući iz koje pogled ide pravo na sporni dio zemljišta, da živi u kući od 1969. godine do danas, da zna da su roditelji ŽI na spornom dijelu zemljišta imali vrt, da nakon njihove smrti ZI je prodao zemljište tužitelju EI ali da nije vidjela da bi tužitelj bilo što radio na sporno dijelu zemljišta, da zna da je tužitelj bio dugo godina u Norveškoj, da je u dobrim odnosima sa tužiteljem.

    14. Svjedok SI je izjavio, da je tu rođen i da sve zna o zemljištu, da zna i sve od prijašnjih vlasnika koji su tu bili. Prije tužitelja sporni dio zemljišta uživao je ZI a prije njega njegov tata. Sjekli su šume, u Dragi su orali za bašču, orao sam je i on. ZI je naslijedio nakon smrti oca i majke. ZI je to prodao i ja sam bratu javio da ZI prodaje zemljište i ako moj brat ČI neće kupiti ja ću kupiti da nam nitko ne dolazi na to zemljište. Zna kako su međe bile jer zna kada je NP tj. tuženik iseljavao obitelj ĐI čije je zemljište međilo do suhozida s druge strane. To je bilo negdje 1970. i neke godine, imao je tada možda 26 godina. Bili su od tuženika i Jadrankina svekrva je nekoliko puta pokazivala djelatnicima tuženika da međa ide do suhozida. Zato zna da je od ZI tj. sporno zemljište bilo do suhozida koje se i danas nalazi na istom mjestu. Brat ČI je kupio poslije rata negdje 1997. ili 1998.g. jer je tada bila obnova u selu pa je tako zapamtio. Kupio je od ZI. Nakon što je brat već kupio zemljište i bio u posjedu zemljišta, a obzirom da je najavljena katastarska izmjera zemljišta ja i brat smo iscrtali zemljište. Na suhozidu imaju crvene flekice koje su oni stavili bojom. Kada je bila na licu mjesta komisija-geodeti u svrhu izmjere njega nitko nije obavijestio da će oni biti na licu mjesta niti mu je brat rekao da će oni doći. Brat nije mogao doći jer je to bilo vrijeme kada je radio i živio u [adresa] a bila je korona. Zna da je kod njega u istom selu dok se vršila izmjera bio gosp. K na izmjeri. On i njegovi susjedi smo bili prisutni, pokazali su gdje su međe i nije nikada bilo niti sa parkom niti sa drugim privatnim susjedima nije bilo problema. Svjedok pretpostavlja ali to ne može znati jer nije bio prisutan ali misli da je K mjerio i ovo zemljište pretpostavlja to, jer se radi o istom selu istoj kat. općini a čuo je da je bio s njim gosp. GI koji je bio zastupnik NP. Ja sam i brat i susjed tužitelja. Brat je htio raditi neke stvari ovdje a da li je htio raditi hotel to on ne zna, nije mu poznato da je morao proširiti put. Ne zna kada su geodete bile na licu mjesta zbog izmjere, a pretpostavlja da je to bilo par dana prije ili poslije kada su bilo kod njega a kada je to bilo ne zna, ima papire doma.

    15. Svjedok TI je izjavila, da joj je tužitelj šogor. O spornom zemljištu zna da su prije bili Bićanići poslije su oni prodali tužitelju, uživali su Bićanići do suhozida i do obrova. Nešto su pričali da bi tužitelj gradio hotel a hoće li raditi ili ne ona to ne zna.

    16. Svjedok LI je izjavio, da o spornom zemljištem zna, jer je ispred tuženika 2017. opunomoćen da ga zastupa u postupku izmjere i to prvo je bila terenska izmjera, a poslije bilo izlaganje pred povjerenstvom, zastupali smo D ja i još jedan kolega koji je otišao u mirovnu. Nadalje je izjavio, da nije bio na terenu kada su se pokazivale međe i nije bio na konkretnom spornom zemljištu kada su međe pokazivale jer je njegov posao bio zastupanje parka pred povjerenstvom nakon terenske izmjere. NP je zastupao na terenu kada su se pokazivale međe geodeta NI iz [adresa]. Dobio je poziv za izlaganje od povjerenstva na kojem je bio prijedlog nove čestice 3068 k. o. [katastarska općina]. Kada idu na izlaganje pogledaju postojeće stanje u katastru i tada je utvrdio da je stanje bilo isto kao u prijedlogu izmjere. Dana 19.3.2019. je bio na izlaganju pred povjerenstvom u [adresa] i budući da sam vidio da se stanje u katastru poklapa s prijedlogom povjerenstva za izmjeru suglasio se. Međašni susjed ČI nije pristupio na ročište i tako je uređena međa. Po njemu je to bilo čisto, jer se nitko nije bunio. Nije ga tužitelj nazvao ili sa njim kontaktirao u svezi spornog zemljišta, već ga je bio zvao za neku drugu česticu dok ovo sporno zemljište nije nikada bilo sporno do sada. Povjerenstvo je imalo obvezu i zvalo sve koje moraju biti obaviješteni da pristupe radi izlaganja u svrhu katastarske izmjere a nisu zvali niti tužitelja niti druge u svezi izmjere. Misli da problem leži u činjenici što je tužitelj htio graditi hotel na zemljištu koje je njegovo vlasništvu i koje međi sa spornim zemljištem. Svjedoku je to poznato, jer je tuženik dobio poziv da se očituje u postupku izdavanje lokacijske dozvole. U tom postupku klasa: UP/I-350-05717-01/6 napravljeno je idejno rješenje i geodetski elaborat BI dipl. ing. geodezije zaposlen u tvrtki GEOM Slunj koja je u vlasništvo NI, a koji je isto bio u postupku izmjere. U tom elaboratu su međe prekrojene na način da je dio čestice od Parka pripao tužitelju da bi dobio izlaz na cestu za hotel a on je dao za uzvrat sporni dio zemljišta NP i to je sve kroz elaborat riješeno. Elaborat je morao potpisati i naručitelj i koji međe pa pretpostavljam da je to potpisala ovlaštena osoba NP i tužitelj osobno da bi se takav proveo u zemljišnim knjigama. Iz toga je proizašla međa koju sam je dočekao na početku izlaganja, jer je elaborat proveden prije izmjere. U vrijeme kada je bilo izlaganje tužitelj bio u Norveškoj, to zna jer je iz ovog kraja. Tužitelj je slao email ove tuženiku ali ne za ovu česticu koja je predmet spora nego za drugu česticu. On mu je na te mailove odgovarao ali misli da tužitelj nije shvatio o čemu se radi za drugu česticu koja nije predmet spora. Ne zna da li postoji ugovor o zamjeni zemljišta između tužitelja ČI i tuženika NP vezano za elaborat izrađen po gosp. NI 2017.g. 17. Svjedok ĐI je izjavila, da je imala međašno zemljište sa spornim zemljištem kojeg je bila vlasnica i posjednica i to do 1990. kada ih je Nacionalni park iselio. Njeno zemljište i sporno zemljište bilo je omeđeno odnosno razdvojeno suhozidom koji danas postoji na istom mjestu. Dok ona nije prodala 1990. zna da su sporno zemljište uživali Zlatkovi roditelji i ZI. NP je tada uzeo od nas tu zemljište s namjerom da izrade kamp, ali do danas nisu ništa izradili i taj dio zemljišta koji su uzeli je zapušteno. Njima su dali zemljište gdje su napravili kuće. Sporno zemljište je uživao ZI dok nije prodao EI. Zlatkovi roditelji su sijali, rušili drva, a i njena obitelj do nisu prodali zemljište dok je bilo očišćeno su sijali i rušili drva. Ponavlja da je međa između njenog zemljišta i obitelji ZI bio suhozid koji i danas postoji. Ne zna je li tužitelj imao namjeru raditi hotel, tužitelj je bio u Norveškoj, ne posjećuju se stalno, iako ne spori da su dobri.

    18. Dakle, iz nalaza i mišljenja mjerničkog vještaka i gore provedenih dokaza nedvojbeno proizlazi, da tužitelj nije dokazao da nije valjan upis prava vlasništva temeljem zapisnika i rješenja Općinskog suda u Karlovcu, radi čega je u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen radi neosnovanosti. Naime, niti jedan provedeni dokaz ne potvrđuje da je prilikom osnivanja i obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] došlo do nezakonitog i nepravilnog postupanja, uz činjenicu da tužitelj nije sudjelovao u postupku osnivanja zemljišne knjige unatoč više puta upućenim pozivima. Zatim, osnovni tužbeni zahtjev je neosnovan i iz razloga što se po mišljenju mjerničkog vještaka a koje mišljenje prihvaća sud, ne može parcelirati (cijepati) dio kčbr. [katastarska čestica] pašnjak K. O. [katastarska općina], odnosno ne može se parcelirati niti cijela površina zemljišta koju potražuje tužitelj specificiranim tužbenim zahtjevom, jer se radi o dijelu poljoprivrednog zemljišta. Stoga sud sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu ne može udovoljiti tužbenom zahtjevu tužitelja da mu se da ovlast da izradi geodetski elaborat i prijavni list potvrđen od strane tijela nadležnog za katastar za cjelokupnu površinu zemljišta koje utužuje. Stoga je odlučeno kao u točci I. izreke presude.

    19. Odredba članka 159. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09,153/09, 143/12, 152/14 – dalje: ZV) glasi: „Dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari“., dok odredba članka 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima glasi: „Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja“. Odredba članka 159. stavak 4. ZV-u glasi: "Samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, kao i stvari u vlasništvu crkve ili drugih pravnih osoba koje ne traže za sebe dobitak nego služe za dobrotvorne ili druge općekorisne svrhe, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz stavaka 2. i 3. ovoga članka."

    20. Dakle, sud nalazi dokazanim, da su pravni preci tužitelja RI i HI uživali sporni dio zemljišta sve do svoje smrti 1988. odnosno 1990. godine više od 50 godina neprekidno, da je nakon njihove smrti zemljište posjed i vlasništvo zemljišta naslijedio njihov sin ZI, da je ZI prodao sporni dio zemljišta tužitelju EI **.**.2001., da je od tada tužitelj ČI pošteni posjednik spornog dijela zemljišta, da tužitelj i tuženik nisu nikada sklopili ugovor o zamjeni spornog dijela zemljišta niti pismeno niti usmeno, iako je za valjanost ugovora o zamjeni zemljišta propisana isključiva pismena forma ugovora. Stoga sud zaključuje, da je tužitelj zajedno sa svojim pravnim precima kao pošten posjednik predmetnog zemljišta označenog na skici izmjere stalnog sudskog vještaka Andreje Omić mag.in.geod.et geoinf od 21.8.2024.g. (naziva: skica izmjere prijepor na kč. br. [katastarska čestica] nova izmjera) i označeno slovima A-B-C-D-E-F-G-H-I-J-K-L-A površine P=1609 m2, obojeno purpurnom bojom, više od minimalno propisanih četrdeset godina. Stoga je sud primjenjujući članak 159. stavak 4. ZV-u utvrdio da je tužitelj kao pošteni posjednik predmetnog dijela zemljišta stekao pravo vlasništva na utuženom dijelu zemljišta dosjelošću, te je odlučio kao u točci II. izreke presude. Naprotiv navedenog i utvrđenog, tuženik nije dostavio ili predložio niti jedan dokaz da je posjednik spornog dijela zemljišta ili da je nakon provedene obnove zemljišne knjige stupio u posjed spornog dijela zemljišta, a niti je dostavio bilo kakvu ispravu (npr. pismeni ugovor o kupnji ili zamjeni zemljišta sa tužiteljem ili njegovim pravnim prednicima) o stjecanju prava vlasništva na spornom dijelu zemljišta.

    21. Odluku o troškovima sud je donio primjenjujući članak 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23).

    22. Tužitelju su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku odvjetniku u skladu sa Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne Novine" broj 138/2023) i prema vrijednosti predmeta spora odnosno konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u iznosu od 1.990,84 eura.

    23. Naime, tužitelju je priznat trošak sastava tužbe od dana 09. travnja 2022. (tbr. 7. toč. 1.) sa PDV-om u iznosu od 250,00 eura, sastav podneska od dana 26. siječnja 2023. (tbr. 8. toč. 1.) sa PDV-om u iznosu od 250,00 eura, zastupanje na ročištu od dana 09. veljače 2023. (tbr. 9. toč. 1.) sa PDV-om u iznosu od 250,00 eura, zastupanje na ročištu od dana 28. rujna 2023. (tbr. 9. toč. 1.) sa PDV-om u iznosu od 250,00 eura, zastupanje na ročištu od dana 7. studenog 2023. (tbr. 9. toč. 1.) sa PDV- om u iznosu od 250,00 eura, sastav podneska od dana 22. studenog 2023. (tbr. 8. toč. 1.) sa PDV-om u iznosu od 250,00 eura, sastav podneska kojim se očituje na nalaz vještaka od dana 28. ožujka 2024. (tbr. 8. toč. 1.) sa PDV-om u iznosu od 250,00 eura, sastav podneska od dana 27. studenog 2024. (tbr. 8. toč. 1.) sa PDV-om u iznosu od 250,00 eura, zastupanje na ročištu od dana 11. prosinca 2024. (tbr. 9. toč. 1.) sa PDV- om u iznosu od 250,00 eura.

    24. Tužitelju je priznat trošak očevida i mjerničkog vještačenja u ukupnom iznosu od 549,48 eura. Tužitelju su priznati troškovi sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 66,36 eura i na presudu u iznos od 66,36 eura.

    25. Dakle, tužitelju su ukupno priznati i dosuđeni parnični troškovi u iznosu od 2.865,84 eura.

    26. Tužitelju nije priznat trošak sastava podneska od 29. rujna 2024., a iz razloga što takav podnesak nije dostavljen u spis.

    27. Slijedom navedenog, valjalo je odlučiti kao u izreci.

    U Karlovcu, 13. siječnja 2025.

    Sudac

    Miroslav Kosanović

    Uputa o pravnom lijeku:

    Protiv ove presude može se podnijeti žalba na Županijski sud u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno, u 3 istovjetna primjerka.

    Dostavljeno

    1. Mladen Smoljan odvjetnik u Zagrebu

    2. Javna ustanova Nacionalni park Plitvička jezera

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.