REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Bjelovaru - Stalna služba u Pakracu

Trg Pape Ivana Pavla II 12

34550 Pakrac

Posl.br.: Pn-6/2023-49

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Bjelovaru, Stalna služba u Pakracu, po sucu toga suda Matiji Stokiću, na temelju nacrta više sudske savjetnice-specijalisti ŽC, u pravnoj stvari tužitelja TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Ani Posavčić, odvjetnici u Kutini, protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ul. grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, zastupanog po punomoćnicima odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 10. prosinca 2024. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja ČC, odvjetničke vježbenice u Zajedničkom odvjetničkom uredu Saja Oulovski i Nevena Oulovski, iz Pakraca, i nenazočnosti punomoćnika tuženika, uz javno objavljivanje 13. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ul. grada Vukovara 282, OIB: 22694857747 da tužitelju TC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati novčani iznos od 887,33 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. siječnja 2025. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, kao i parnične troškove postupka u iznosu od 1.972,68 eur sa zakonskom zateznom kamatom počev od 13. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 01. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se tužbeni zahtjev u odnosu na zakonsku zateznu kamatu na iznos glavnice od 887,33 eur počev od dana 15. lipnja 2024. do 12. siječnja 2025., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj KC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], podnio je tužbu protiv tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ul. grada Vukovara 282, OIB: 22694857747, radi naknade štete.

2. U tužbi navodi da je dana 19. svibnja 2022. g. oko 08,25 sati u [adresa] u [adresa] došlo do štetnog događaja u kojem je oštećeno vozilo tužitelja KC marke KIA Sportage 1.6 GDI EX URBAN reg oznake [registarska oznaka]. Do štetnog događaja došlo je na način da je vozilom tužitelja [adresa] u pravcu juga upravljala NC. Iako se kretala pravilno svojom desnom stranom i dozvoljenom brzinom, nije mogla izbjeći nalet na srneću divljač, koja je pretrčavala cestu tako da je došlo do naleta srneće divljači u desnu bočnu stranu vozila tužitelja. Prilikom štetnog događaja na vozilu tužitelja nastala su brojna oštećenja prednjeg blatobrana, vanjskog stupa i krova. Za otklanjanje štete na vozilu tužitelj će morati platiti najmanje 5.500,00 kuna. Kako je do štetnog događaja došlo na području lovozakupnika LD „Fazan“ Pakrac koji na ovom području odgovara za štete od divljači, a koji ima osiguranu djelatnost kod tuženika, to se tužitelj obratio tuženiku radi pokušaja zaključenja izvansudske nagodbe. Dopisom od 02. kolovoza 2022. tuženik je obavijestio tužitelja o otklonu štete, radi navodne nedokazanosti da je do štete na vozilu došlo uslijed naleta na životinju. Radi navedenog, a sukladno odredbi čl. 1045, 1046 i 1086 ZOO-a tužitelj podnosi ovu tužbu i predlaže da Općinski sud u Kutini nakon provedenog postupka donese slijedeću presudu: "Tuženik Euroherc osiguranje d.d. Zagreb dužan je na ime naknade štete platiti tužitelju KC iznos od 5.500,00 kuna zajedno sa kamatama po prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunato za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena računajući ove kamate od 26. 05. 2022., kao danom procjene, do isplate, kao i nadoknaditi tužitelju trošak parničnog postupka sa naprijed navedenim kamatama računajući ove od dana donošenja presude do konačne isplate, sve u roku od 15 dana".

3. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi kako tuženik na prvom mjestu bez upuštanja u raspravljanje o glavnoj stvari ističe prigovor mjesne nenadležnosti Općinskog suda u Kutini. Kako je to razvidno iz odredbi članka 25. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti i police osiguranja od odgovornosti broj: 804271894 stranke su ugovorile nadležnost stvarno nadležnog suda prema mjestu sklapanja Ugovora o osiguranju koje mjesto je Zagreb. Osim toga, prometna nezgoda dogodila se na području grada [adresa] za koje područje je nadležan Općinski sud u Daruvaru. Tuženik predlaže da sud osnovom odredbi iz članka 20. Zakona o parničnom postupku donese rješenje kojim će se oglasiti mjesno nenadležnim te spis proslijediti mjesno nadležnom Općinskom građanskom sudu u Zagrebu. Tuženik predlaže osnovom odredbi iz članka 211. ZPP-a da se dostavom odgovora na tužbu o ovoj parnici obavijesti LD „Fazan“, [adresa], na čijem se lovnom području navodno dogodila predmetna prometna nezgoda, radi eventualnog miješanja u parnicu na strani tuženika: LD „FAZAN“, [adresa], 34552 Badljevina. Opreza radi poriče činjenične navode tužbe te osporava i pravni osnov i visinu. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti te tužitelja obvezati na naknadu troškova parničnog postupka.

4. Tužitelj se u podnesku od 19. prosinca 2022. očitovao na odgovor na tužbu na način da tužitelj smatra opravdanim prigovor mjesne nenadležnosti istaknut u toč. 1. Sukladno odredbi čl. 52. ZPP-a tužitelj predlaže da se spis dostavi stvarno i mjesno nadležnom Općinskom sudu u Bjelovaru – Stalna služba u Pakracu, na čijem području je došlo do štetnog događaja. Tužitelj smatra da nema uvjeta za miješanje LD „Fazan“ Pakrac u ovu parnicu, jer za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti prema kojima bi u odnosu na LD „Fazan“ mogao postojati intervencijski učinak. No, odluku o tome prepušta sudu. Tuženik paušalno osporava navode tužbe i to kako pravni osnov tako i visinu. Međutim, tuženik se korektno pridružuje prijedlozima tužitelja za provođenje dokaza koji su predloženi u tužbi, radi čega tužitelj ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva sa prijedlogom da se provedu dokazi iz tužbe.

5. Rješenjem posl.br. Pn-74/2022-5 od 21. prosinca 2022. Općinski sud u Kutini oglasio se mjesno nenadležnim te je predmet ustupljen mjesno nadležnom Općinskom sudu u Bjelovaru.

6. Dopisom ovog suda posl.br. Pn-6/23-2 od 27. siječnja 2023. sud je izvijestio Lovačko društvo "Fazan" Pakrac o postojanju parnice sukladno odredbi čl. 211. Zakona o parničnom postupku. (list 35)

7. Tužitelj u podnesku od 05. travnja 2024. navodi kako obzirom na neodređenost smjera [adresa], koja nije pravocrtnog oblika, već se kreće i pravcem istok- zapad, jug-sjever, tužitelj u toč. 1. u retku 4. kao pravac kretanja određuje smjer, umjesto u pravcu juga, “od pravca Lipika prema Pakracu”. U ostalom dijelu tužba ostaje neizmijenjena.

8. Tužitelj u podnesku od 03. srpnja 2024., sukladno nalazu, uređuje tužbeni zahtjev tako da glasi: "Tuženik Euroherc osiguranje d.d. Zagreb dužan je na ime naknade štete platiti tužitelju TC iznos od 887,33 € zajedno sa kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referente stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, računajući od 15. lipnja 2024. do konačne isplate sve u roku od 15 dana."

9. Sud je na ročištu za glavnu raspravu održanu 22. listopada 2024. dopustio preinaku tužbenog zahtjeva povećanjem tužbenog zahtjeva sukladno odredbi čl. 190. st. 2. i 4. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje ZPP).

10. U dokaznom postupku izvršen je uvid u potvrdu PP Pakrac od 14. lipnja 2022. (list 4 i 5), izvid štete od 25. svibnja 2022. (list 6), očitovanje Euroherc osiguranja od 02. kolovoza 2022. na odštetni zahtjev tužitelja od 19. svibnja 2022. (list 7), Uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (list 18-26), policu osiguranja od odgovornosti broj 804271894 od 31. svibnja 2021. (list 27), očitovanja Grada Pakraca od 30. lipnja 2022. (list 28), nalaz i mišljenje Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 20. listopada 2023. (list 49-51), CD medij sa fotografijama lica mjesta i tragovima dlake dostavljenim od PP Pakrac (list 42 i 43), službenu bilješku PP Pakrac od 19. svibnja 2022. sa zapisnikom (list 69-72), nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Zlatka Jareša od 14. lipnja 2024. (list 96- 108), sudsku praksu (list 150-162), saslušani su svjedoci NC (list 90) i EC (list 91).

11. Sve izvedene dokaze sud je cijenio temeljem čl. 8. ZPP-a te je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

12. Sporna je odgovornost tuženika i visina štete.

13. Nesporno je kako je tuženik osiguratelj, između ostalog, i za osiguranika Lovačko društvo "Fazan" Pakrac, a sve kako je navedeno u Polici osiguranja od odgovornosti broj 804271894 od 31. svibnja 2021. kao i da Lovačko društvo "Fazan" Pakrac gospodari područjem iz kojeg pravca je izašla na prometnicu divljač.

14. Iz službene bilješke Policijske postaje Pakrac od 19. svibnja 2022. proizlazi da je dana 19. svibnja 2022., u 8:25 sati u mjestu [adresa], NC upravljala osobnim automobilom marke Kia Sportage, godina proizvodnje 2013., reg. oznake [registarska oznaka], u vlasništvu TC, krećući se navedenom ulicom smjerom S-J, te dolaskom do ravnog cestovnog poteza sa zemljane površine uz zapadni rub kolnika na kolnik je istrčala srneća divljač kojom prilikom je na zapadnoj kolničkoj traci došlo do udara divljači u desnu bočnu stranu i krov vozila te se nakon događaja udaljila u nepoznatom smjeru, dok je na osobnom automobilu nastala materijalna šteta. Vozač NC imala je 0,00 g/k alkohola.

15. Iz očitovanja Grada Pakraca od 30. lipnja 2022., na zahtjev Euroherc osiguranja d.d. Zagreb, proizlazi kako srneća divljač nije pronađena ni preuzeta od Lovačkog društva "Fazan", na mjestu štetnog događaja ne postoji prometni znak opasnosti "divljač na cesti", niti je podnesen zahtjev za postavljanje istog pošto do sada nije ukazana potreba za tim.

16. U nalazu i mišljenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" od 20. listopada 2023. stalni sudski vještak navodi kako je sporna dlaka životinjskog porijekla i pripada životinji iz porodice jelena (cervidae) te kako na temelju morfoloških karakteristika nije moguće razlikovati dlake jelena od dlake srne.

17. Tužitelj se u podnesku od 31. listopada 2023. očitovao na nalaz i mišljenje te naveo da nema prigovora. Prema rezultatima ispitivanja nesporno je utvrđeno da je sporna dlaka životinjskog porijekla, te da odgovara dlakama životinja iz porodice jelen. Ovim dokazom potvrđen je navod tužitelja da je vozilo tužitelja naletjelo na srneću divljač.

18. Prilikom obavljanja uviđaja na licu mjesta 09. travnja 2024. saslušan je svjedok NC koja je iskazala: "Pokazuje smjer kretanja vozila, iz pravca Lipika prema bolnici Pakrac, na oko 20 m prije početka mosta rijeke Pakre, neposredno ispred vozila na vrlo maloj udaljenosti uočila je kako sa desne strane na cestu ispred vozila iskače srneća divljač. Ne može se izjasniti da li se radi o srni ili srnjaku, ali na temelju veličine smatra da se radi o srnećoj divljači. Pokazuje mjesto gdje je došlo do kontakta između prednje desne bočne strane vozila KIA i srneće divljači, a pokazano mjesto kontakta je na oko 20 m prije navedenog mosta, da je reagirala kočenjem te s obzirom da se kretala brzinom svakako manjom od 40 km/h, da se zaustavila neposredno iza mjesta naleta na srneću divljač. Opisuje da je nakon primarnog kontakta srneća divljač preko poklopca motora i vjetrobranskog stakla te prednje lijeve strane krovovozila pala sa lijeve strane vozila na kolnik, te je napustila lice mjesta u smjeru lijevo od prethodnog kretanja vozila odnosno u smjeru prethodnog kretanja srneće divljači. Predmetnog dana uz desni rub kolnika, bio je putni kanal kao i danas, nasuta je bila zemlja, i nije bilo vegetacije. Nije uočila prometni znak "Divljač na cesti" prije mjesta kontakta sa divljači."

19. Prilikom obavljanja uviđaja na licu mjesta 09. travnja 2024. saslušan je svjedok EC koji je iskazao: " Ja sam predsjednik Lovačkog društva Fazan. Grad Pakrac gospodari sa svim naseljima i 100 m gdje počinje naselje, odnosno od naselja, sve je obuhvaćeno Programom zaštite divljači. LD Fazan gospodari Pakračkim poljem koje dolazi u nastavku tih 100 m. LD je upoznato s predmetnom nezgodom. Nitko do LD nije izlazio na lice mjesta budući divljač nije zatečena na licu mjesta od strane policije. Smatram da LD nije odgovorno za nastalu štetu na vozilu tužitelja."

20. Radi utvrđivanja dinamike nastanka prometne nezgode izvedena je rekonstrukcija prometne nezgode uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka Zlatka Jareša, ing. cestovnog prometa i dipl. krim., koji je izradio pisani nalaz i mišljenje od 21. lipnja 2024., u kojem navodi kako se prometna nesreća dogodila dana 19. svibnja 2022., oko 08,25 sati, u [adresa]. u [adresa], na način da je došlo do naleta osobnog vozila Kia, kojim je iz smjera ul. M. Gupca u smjeru bolnice, odnosno iz smjera zapada u smjeru istoka, upravljala NC iz [adresa], na srneću divljač, koja je u skoku prelazila cestu sa desne prema lijevoj strani, u odnosu na smjer kretanja vozila Kia. Kako je analiza pokazala, primarni kontakt kod naleta vozila Kia na srneću divljač, uspostavljen je između stražnjeg gornjeg dijela prednjeg desnog blatobrana i prednjeg desnog dovratnika vozila i prednjeg dijela tijela srneće divljači, a u trenutku primarnog kontakta, uzdužne osi kretanja vozila i srneće divljači zatvarale su kut od oko 90 stupnjeva. Temeljem iskazivanja i pokazivanja vozačice vozila Kia, proizlazi da je do naleta vozila na srneću divljač došlo u [adresa]. u [adresa], gledano iz smjera ul. Matije Gupca u smjeru bolnice, odnosno iz smjera kretanja vozila Kia, na desnoj prometnoj traci, na oko 21,0 m prije početka mosta preko rijeke Pakre, odnosno na oko 21,0 m prije PTM i u lijevo od desnog ruba kolnika na oko 0,82 m. U trenutku primarnog kontakta, NC se sa vozilom Kia kretala [adresa]. iz smjera ul. M. Gupca u smjeru bolnice, odnosno iz smjera zapada u smjeru istoka, ravno, približno sredinom svoje desne prometne trake, a vozilo najvjerojatnije u tom trenutku nije bilo usporavano kočenjem i kretalo se brzinom od oko 43 km/h. U istom trenutku, srneća divljač je u skoku prelazila kolnik, od desne prema lijevoj strani, najvjerojatnije okomito u odnosu na uzdužnu os ceste i smjer kretanja vozila Kia, a prednjem kraju vozila je bila okrenuta lijevom bočnom stranom tijela i kretala se brzinom od oko 28 km/h. Kako je analiza pokazala, vozačica vozila Kia je imala u navedenim uvjetima vožnje mogućnost uočiti srneću divljač, koja je u skoku prelazila cestu, za njezin smjer kretanja, sa desne prema lijevoj strani, oko 0,57 s prije trenutka naleta vozila na nju, u trenutku kada je sa vozilom od mjesta naleta bila udaljena oko 6,81 m i kada se srneća divljač nalazila njoj sa desne bočne strane, na travnatoj površini ispred desnog putnog kanala, udaljena od mjesta naleta oko 4,5 m. Analiza je isto tako pokazala i da je vozačica na opasnost reagirala pravovremeno i pravilno, intenzivnim kočenjem, pri brzini kojom se u tom trenutku sa vozilom Kia kretala, te zbog iznenadne pojave srneće divljači, koja joj je dolazila u skoku sa njezine lijeve bočne strane, nije mogla izbjeći nalet na nju, jer bi vozilo sa usporavanjem započelo tek na oko 3,94 m iza mjesta naleta na srneću divljač. Vozačica vozila Kia bi izbjegla prometnu nesreću, da se u trenutku mogućeg uočavanja srneće divljači, kada je od mjesta naleta na nju, sa vozilom Kia bila udaljena oko 6,81 m, sa vozilom kretala brzinom jednakom ili manjom od 25 km/h, jer bi u trenutku dolaska sa vozilom do mjesta naleta, srneća divljač već bila van zone kretanja vozila, odnosno bila bi većim dijelom na lijevoj strani kolnika. Prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći i da je vozačica vozila Kia na opasnost reagirala intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je mogla uočiti srneću divljač i kada je od mjesta naleta na nju, sa vozilom bila udaljena oko 6,81 m, te da se sa vozilom kretala brzinom jednakom ili manjom od 15 km/h, jer bi se sa vozilom zaustavila na oko 2,0 m prije mjesta naleta na srneću divljač. Prema važećim kriterijima i praksi, koji se primjenjuju u Republici Hrvatskoj, a na temelju raspoloživih podataka koji su mi dostavljeni na uvid, ukupni troškovi popravka vozila marke „Kia – Sportage 1,6 GDI EX Urban“, reg. oznake [registarska oznaka], bili bi 887,33 €, sa PDV-om.

21. Tužitelj se u podnesku od 03. srpnja 2024. očitovao na nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka te naveo da nema prigovora. Iz nalaza i mišljenja vještaka vidi se da je do štetnog događaja došlo isključivo krivnjom osiguranika tuženika i da na strani vozača vozila tužitelja nema nikakvog doprinosa nastanku štetnog događaja. U vrijeme štetnog događaja vozilo tužitelja kretalo se brzinom od 43 km/h, a koja brzina je manja od dopuštene na mjestu štetnog događaja. Prema mišljenju vještaka štetni događaj mogao je biti izbjegnut od strane vozača vozila tužitelja samo da se kretao brzinom manjom od 25 km/h. Međutim, prema odredbi čl. 51. st. 4. ZOSPC to je brzina koja je manja od najmanje dopuštene brzine kretanja. Radi toga na strani vozača vozila tužitelja nema doprinosa nastanku štetnog događaja. Iz drugog dijela nalaza vidi se da je na vozilu tužitelja došlo do štete u iznosu od 887,33 €, uključujući PDV.

22. Tuženik u podnesku od 17. listopada 2024. ne stavlja primjedbe na nalaz vještaka. Tuženik ostaje kod odgovora na tužbu i svih navoda. Nije sporno da bi popravak vozila tužitelja koštao 887,33 eura (sa uključenim porezom). Međutim tužitelj ničim ne dokazuje da je popravio vozilo u ovlaštenom servisu niti ima račun popravka. Sam tužitelj u tužbi tvrdi da mu je nastala šteta u visini 429,98 eura/5500 kn. Popravkom oštećene stvari tužitelj bi uspostavio prijašnje stanje i nenovčana materijalna šteta pretvorena je u novčanu tražbinu (trošak popravka) i tužitelj ima pravo na novčani iznos koji je platio za popravak vozila. Tužitelj ničim ne dokazuje da mu je imovina umanjena za iznos koji je izračunao vještak, a koji je visinu štete izrazio prema cijenama aktualnim u vrijeme izrade nalaza i mišljenja kao da se radi o ne repariranoj šteti. Tuženik ističe kako je prema odredbama ZOO te ZOOP, tuženik dužan tužitelju naknaditi stvarnu štetu, pa sukladno tome ako tužiteljica nema dokaza o popravku vozila i plaćanju poreza, temeljem čega bi tuženik morao platiti tužitelju iznos PDV-a? Tuženik ovo ističe iz razloga što tužitelj nema pravo u ovom postupku zaraditi, nego je tuženik dužan temeljem isplate naknade štete plaćenim popravkom vratiti vozilo u prijašnje stanje. Ako je vozilo popravljeno bez računa (na crno), neplaćanjem PDV-a je oštećena i država koja se među ostalim financira iz PDV-a kao i cijeli državni aparat, a time i prvostupanjski sud. Točno je da PDV predstavlja dio novčanog iznosa koji nastaje kao trošak popravljanja oštećene stvari, međutim, ovdje nema ni govora o popravku stvari po izdanom računu! Pitanje dosude novčanog iznosa s osnove PDV-a je pitanje postojanja ili ne, pravne države, odnosno ostvarenja načela pravne sigurnosti. Plaćanje PDV-a je obveza prema državi, predstavlja zaštitu države, te omogućuje funkcioniranje i ostvarenje njezinih ustavom i zakonima zajamčenih tekovina, pa se tuženik osnovano pita – kome ide naknada s osnova PDV-a u konkretnom slučaju ? U slučaju kada stranka ne dostavlja dokaz o plaćanju, tada je potpuno neutemeljeno pravno i financijski, obistinjavati naknadu s osnova u kojem stranka nije trpjela štetu odnosno imala manjak utroška novčanih sredstava. Cijeneći norme koje definiraju sam PDV jasno je slijedeće; - prihvaćanjem ovakvog zahtjeva iznos PDV-a ne postaje prihod RH već prihod tužitelja, - oporezivi događaj nije nastao jer dobra nisu isporučena, Osporava se i zatraženi tijek zateznih kamata. Prvenstveno tužitelj nije dokazao je li i kada popravio štetu, a ukoliko mu sud dosudi naknadu štete u visini koju je izračunao vještak po cijenama u vrijeme izrade nalaza i mišljenja tada je visinu štete i opseg obaveze utvrdio Sud svojom presudom te kamate mogu teći od dana presuđenja. Tuženik i nadalje osporava odgovornost. Do naleta na divljač je došlo u naselju. Izrada Programa zaštite divljači je obveza općina i gradova sukladno čl. 47. Zakona o lovstvu koji propisuje da se na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljenje lovišta donosi Program zaštite divljači kojim se uređuje zaštita i lov divljači na navedenim površinama. Taj Program obuhvaća građevinsko područje (naselja), zonu oko naselja i ne lovni pojas sukladno odredbama Zakona o lovstvu. Kao što je i gore već navedeno, člankom 11. Zakona o lovstvu zabranjeno je ustanovljenje lovišta na građevinskom pojasu, javnim cestama i drugim javnim površinama. Nadalje, odredbom čl. 7. st. 1. t. 4. Zakon o lovstvu propisano je da je korisnik ne lovne površine pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljenje lovišta te donesenim programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika. Osiguranik tuženika nije korisnik odnosno lovoovlaštenik površine na kojoj se dogodio štetni događaj s obzirom da je šteta nastala na ne lovnoj površini koja bi trebala biti obuhvaćena Programom zaštite divljači kojom upravlja korisnik. Kako je grad [adresa] u obavezi izraditi Program zaštite divljači, za predmetnu štetu ne može biti odgovoran osiguranik tuženika. Tuženik ističe kako tužitelj naknadu štete od tuženika potražuje po ugovornom osiguranju te je obaveza tuženika regulirana Uvjetima osiguranja. Eventualna odgovornost osiguranika (lovačkog društva) po odredbama Zakona o obveznim odnosima, ne povlači i odgovornost osiguratelja jer je opseg odgovornosti osiguratelja reguliran ugovorom/policom/ i Uvjetima. Tužitelj u ovom postupku nije dokazao da postoji odgovornost osiguratelja lovačkog društva po ugovoru i uvjetima o osiguranju. Predlaže odbiti tužitelja i potražuje trošak po troškovniku u prilogu podneska.

23. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka, koji je sačinjen po pravilima struke i objektivno, a na koji stranke nisu imali primjedbi.

24. Ocjenom provedenih dokaza u bitnome utvrđeno je slijedeće:

-dana 19. svibnja 2022., oko 08,25 sati, u [adresa]. u [adresa], došlo je do naleta osobnog vozila Kia, kojim je iz smjera ul. M. Gupca u smjeru bolnice, odnosno iz smjera zapada u smjeru istoka, upravljala NC iz [adresa], na srneću divljač, koja je u skoku prelazila cestu sa desne prema lijevoj strani, u odnosu na smjer kretanja vozila Kia,

-na području iz kojeg pravca je dolazila srneća divljač ovlaštenik prava lova je LD Fazan Pakrac koji je kao osiguranik obuhvaćen Policom osiguranja,

-brzina prometnim znakom na predmetnoj cesti ograničena je 50 km/h,

-primarni kontakt kod naleta vozila Kia na srneću divljač, uspostavljen je između stražnjeg gornjeg dijela prednjeg desnog blatobrana i prednjeg desnog dovratnika vozila i prednjeg dijela tijela srneće divljači,

-u trenutku primarnog kontakta, NC se sa vozilom Kia kretala [adresa]. iz smjera ul. M. Gupca u smjeru bolnice, odnosno iz smjera zapada u smjeru istoka, ravno, približno sredinom svoje desne prometne trake, a vozilo najvjerojatnije u tom trenutku nije bilo usporavano kočenjem i kretalo se brzinom od oko 43 km/h,

- vremenski uvjeti su bili: dan, sunčano,

- vozačica vozila Kia bi izbjegla prometnu nesreću, da se u trenutku mogućeg uočavanja srneće divljači, kada je od mjesta naleta na nju, sa vozilom Kia bila udaljena oko 6,81 m, sa vozilom kretala brzinom jednakom ili manjom od 25 km/h, jer bi u trenutku dolaska sa vozilom do mjesta naleta, srneća divljač već bila van zone kretanja vozila, odnosno bila bi većim dijelom na lijevoj strani kolnika,

-prometnu nesreću bilo je moguće izbjeći i da je vozačica vozila Kia na opasnost reagirala intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je mogla uočiti srneću divljač i kada je od mjesta naleta na nju, sa vozilom bila udaljena oko 6,81 m, te da se sa vozilom kretala brzinom jednakom ili manjom od 15 km/h, jer bi se sa vozilom zaustavila na oko 2,0 m prije mjesta naleta na srneću divljač,

-nesporno je kako na predmetnom kolniku nije bio postavljen prometni znak „Divljač na cesti“, kao i da je riječ o nerazvrstanoj cesti Grada Pakraca.

25. U vrijeme nastanka štetnog događaja bila je na snazi odredba čl. 50. st.1. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23 dalje ZC) kojom je propisano da se za štetu trećim osobama nastalu na javnoj cesti zbog naleta na divljač odgovara po osnovi krivnje, st.2. istog članka da pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar odgovara za štetu iz stavka 1. ovoga članka nastalu na javnoj cesti ukoliko javna cesta, na zahtjev osobe koja gospodari lovištem, nije označena prometnom signalizacijom i opremom sukladno posebnim propisima. Dakle, predmetnim propisom je propisana odgovornost osobe koja upravlja javnom cestom.

26. Kako se predmetna nezgoda dogodila na nerazvrstanoj cesti, za navesti je kako ona u skladu s odredbama iz čl. 101. ZC predstavlja javno dobro u općoj uporabi koje je neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave. Dakle, nerazvrstanom cestom upravlja grad na čijem se teritoriju nalazi, ali ZC ne predviđa odgovornost lokalne samouprave za naknadu štete u ovakvoj pravnoj stvari. Slijedom citirane odredbe čl.50.st.1.ZC krivnja pravne osobe koja upravlja cestom odnosno koncesionara može se sastojati samo u propustu da postavi posebnu signalizaciju i znakove koji će sudionike u prometu upozoravati na opasnost od mogućeg naleta divljači (pravno shvaćanje izraženo je i u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-6264/214 od 4. ožujka 2015.).

27. Odredbom čl. 7. st. 1. t. 4. Zakona o lovstvu (Narodne novine 99/18, 32/19 i 32/20 - dalje: ZL) propisano je da je korisnik ne lovne površine pravna ili fizička osoba koja se koristi ili upravlja površinom na kojoj je zabranjeno ustanovljenje lovišta te donesenim Programom zaštite divljači stječe odgovarajuća prava lovoovlaštenika; odredbom čl. 11. st.2. toč.5.ZL propisano je kako se Programom zaštite divljači, uređuje zaštita i lov divljači na površinama na kojima je zabranjeno ustanovljivanje lovišta.

Citiranim odredbama nije propisana odgovornost lokalne samouprave. Stoga, u ovoj pravnoj stvari dolaze do primjene opći propisi obveznog prava. Odredbom članka 1045. st. 3. Zakon o obveznim odnosima (Narodne novine 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 – dalje ZOO) propisano je da se za štetu od stvari od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara bez obzira na krivnju, čl. 1063. ZOO propisano je da se za štetu nastalu u vezi opasne stvari, smatra da potiče od te stvari, osim ako se ne dokaže da ona nije bila uzrok štete sukladno odredbi čl. 1067 st.1. ZOO koja propisuje da se vlasnik oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti, te st.2. i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti, dok je čl. 1064. ZOO propisano da za štetu od opasne stvari odgovora njezin vlasnik.

28. U ovome postupku nije utvrđeno da bi postojala odgovornost na strani vozača jer je utvrđeno kako bi vozač izbjegao prometnu nesreću, da se u trenutku mogućeg uočavanja srneće divljači, kada je od mjesta naleta na nju, sa vozilom Kia bila udaljena oko 6,81 m, sa vozilom kretala brzinom jednakom ili manjom od 25 km/h, jer bi u trenutku dolaska sa vozilom do mjesta naleta, srneća divljač već bila van zone kretanja vozila, odnosno bila bi većim dijelom na lijevoj strani kolnika, i da je na opasnost reagirala intenzivnim kočenjem, u trenutku kada je mogla uočiti srneću divljač i kada je od mjesta naleta na nju, sa vozilom bila udaljena oko 6,81 m, te da se sa vozilom kretala brzinom jednakom ili manjom od 15 km/h, jer bi se sa vozilom zaustavila na oko 2,0 m prije mjesta naleta na srneću divljač, jer se ne može očekivati od vozača da vozi brzinom 15 km ili 25 km/h.

29. Nije utvrđeno da vozač automobila nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti pa da bi bio odgovoran za prometnu nezgodu ili istoj djelomično doprinio. 30. Tuženik kao osiguratelj osobe koja upravlja i gospodari lovištem odgovara za počinjenu štetu koju je učinila divljač kao opasna stvar i to po objektivnoj odgovornosti. Tuženik nije dokazao postojanje činjenica koje bi isključivale njegovu odgovornost, dok je tužitelj dokazao uzročnu vezu između štete i opasne stvari- divljači.

31. Slijedom navedenog, tužbeni zahtjev je djelomično usvojen te je naloženo tuženiku naknaditi tužitelju novčani iznos od 887,33 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 13. siječnja 2025. do isplate jer je tek u ovom postupku utvrđena visina štete, uz primjenu odredbe čl. 29. ZOO odnosno odlučeno je kao u toč. I i II . izreke.

32. U odnosu na navode tuženika da tužitelj ne dokazuje ničim da je popravio vozilo u ovlaštenom servisu niti da ima račun popravka vozila, te nema pravo na pdv-e ističe se kao u nastavku. U situacijama u kojima oštećenik ima pravo na naknadu štete isplatom novčanog iznosa naknada se određuje u onom iznosu koji je prema redovnom tijeku stvari potreban da bi se materijalna situacija oštećenika dovela u prijašnje stanje, a u slučaju oštećenja stvari naknadu štete predstavlja novčani iznos u visini cijene dobara i usluga potrebnih za popravljanje stvari. Kako oštećenik ima pravo popraviti stvar kod ovlaštene stručne osobe (poduzetnika) koji je kao porezni obveznik ovlašten zaračunati kupcu (naručitelju) porez na dodanu vrijednost, slijedi zaključak da je iznos poreza na dodanu vrijednost dio novčanog iznosa potrebnog za popravljanje stvari čime se materijalna situacija oštećenika dovodi u stanje prije štetne radnje (ili propuštanja) u smislu odredbe čl. 1090. ZOO. Pri tome nije odlučno da oštećenik nije imao nikakvih izdataka za popravljanje stvari, dakle, da nije popravio stvar jer odredbom čl. 1090. ZOO pravo na naknadu u navedenom opsegu (uključujući PDV) nije uvjetovano prethodnim popravljanjem stvari, odnosno plaćanjem izdataka potrebnih za popravak. Radi se o općeprihvaćenom stajalištu zauzetom na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 05. prosinca 2013. br. Su-IV-127/13 i izraženom u brojnim odlukama Vrhovnog suda RH (npr. Rev- 280/11 od 11. prosinca 2013. i Rev-1667/10 od 22. listopada 2014.)

33. Odluka o naknadi parničnih troškova donesena je sukladno članku 154. st. 5. i 155. ZPP i Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine br. 138/23 – dalje: Tarife).

Tužitelju su kao opravdani priznati troškovi na ime sastava prijedloga za mirno rješenje spora u iznosu od 150,00 eur, na ime sastava tužbe u iznosu od 150,00 eur, na ime sastava podneska od 19. prosinca 2022. u iznosu od 150,00 eur, zastupanja na ročištu od 01. ožujka 2022. u iznosu od 150,00 eur, na ime sastava podneska od 31. listopada 2023. u iznosu od 150,00 eur, na ime sastava podneska od 03. srpnja 2024. u iznosu od 150,00 eur, zastupanja na ročištu od 22. listopada 2024. u iznosu od 150,00 eur, zastupanja na ročištu od 10. prosinca 2024. u iznosu od 150,00 eur, zastupanja na ročištu za objavu presude 13. siječnja 2025. u iznosu od 75,00 eur, trošak na ime vještačenja izuzete dlake, prometno-tehničko vještačenje i očevida u ukupnom iznosu od 697,68 eur (list 55, 95 i 115), odnosno ukupni troškovi u iznosu od 1.972,68 eur zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate, te je odlučeno kao u toč. I izreke.

Tužitelju nije priznat trošak na ime sastava podneska od 14. ožujka 2024. u iznosu od 37,50 eur, (list 80) iz razloga što sve činjenice i dokaze treba iznijeti u tužbi, odnosno do zaključenja prethodnog postupka. Tužitelj nije tražio u troškovniku trošak pdv-a pa isti nije niti dosuđen tužitelju.

U Pakracu, 13. siječnja 2025. godine

S U D A C:

MATIJA STOKIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u roku od 8 dana od dana održanog ročišta za objavu i uručenje presude u odnosu na one stranke koje su o tome ročištu uredno obaviještene ili od dostave prijepisa presude u odnosu na one stranke koje o tom ročištu nisu uredno obaviještene.

Presuda se može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 1., 2.,4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava (čl. 467. ZPP-a).

DNA:

1. Odvjetnica Ana Posavčić

Kutina, Kolodvorska 3/1

2. Odvjetničko društvo Grgić & partneri

Zagreb, Ulica grada Vukovara 282