REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] Z 5

Poslovni broj: Us I-1547/2024-8

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Mariji Renner Jakovljević, uz sudjelovanje zapisničarke Adriane Tokić, u upravnom sporu tužitelja ZZ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupaju opunomoćenici, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mujević & Marjanović Dujmović u Rijeci, Riva Boduli 1, protiv tuženika Grada Crikvenice (OIB: 81687755716), Gradonačelnika, Crikvenica, Kralja Tomislava 85, radi ocjenjivanja službenika, 13. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništenja rješenja tuženika Primorsko- goranske županije, Grada Crikvenice, Gradonačelnika, KLASA: UP/II-119-01/24- 01/44, URBROJ: 2170-5-04/01-24-3 od 18. srpnja 2024., kao i radi poništenja rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za investicije, prostorno uređenje i imovinu Grada Crikvenice, KLASA: UP/I-119-01/24-01/44, URBROJ: 2170-5-07/01- 24-1 od 31. svibnja 2024. te vraćanja predmeta prvostupanjskom tijelu na ponovan postupak.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Primorsko-goranske županije, Grada Crikvenice, Gradonačelnika, KLASA: UP/II-119-01/24-01/44, URBROJ: 2170-5-04/01- 24-3 od 18. srpnja 2024., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja donesenog u postupku ocjenjivanja službenika, KLASA: UP/I-119-01/24-01/44, URBROJ: 2170-5-07/01-24-1 od 31. svibnja 2024., kojim je tužitelj, raspoređen na radno mjesto Viši stručni suradnik za investicije, u postupku ocjenjivanja, ocijenjen ocjenom dobar za 2023.

2. Osporavajući zakonitost rješenja tuženika Primorsko-goranske županije, Grada Crikvenice, Gradonačelnika, KLASA: UP/II-119-01/24-01/44, URBROJ: 2170- 5-04/01-24-3od 18. srpnja 2024., tužitelj je podnio tužbu, koja je kod ovog Suda zaprimljena 18. rujna 2024. pod gore navedenim poslovnim brojem, zbog povrede odredaba upravnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U svezi s tim tužitelj je u opširno obrazloženoj tužbi, čiji navodi su strankama poznati, u bitnome naveo, da je još od 2018. pa tijekom cijele 2023., a i nadalje zaposlen, odnosno raspoređen u Upravnom odjelu za investicije, prostorno uređenje i imovinu Grada Crikvenice na radnom mjestu Viši stručni suradnik za imovinu, da su u sistematizaciji koja je sastavni dio Pravilnika o unutarnjem redu gradske uprave Grada [adresa] ("Službene novine Grada Crikvenice" broj 167, u nastavku teksta Pravilnik broj 167) koji je stupio na snagu 26. travnja 2023., a koji je na snazi i danas, pod brojem 9, kao i u ranijem važećem Pravilniku broj 69, u Upravnom odjelu za investicije, prostorno uređenje, imovinu, Odsjeku za upravljanje imovinom, propisani svi uvjeti koje mora ispunjavati osoba zaposlena na radnom mjestu Višeg stručnog suradnika, odnosno radnom mjestu tužitelja, a između ostalog je i detaljno sadržan opis poslova predmetnog radnog mjesta. Istaknuo je, da je u izvršavanju identičnih poslova kroz godine svojeg rada ocjenjivan različito, i to za 2018., 2019., 2020., 2021. i 2022. godinu ocijenjen je ocjenom vrlo dobar, dok je za 2023. ocijenjen ocjenom dobar. Naveo je, da je protiv navedenog prvostupanjskog rješenja Upravnog odjela za investiciju, prostorno uređenje i imovinu Grada Crikvenice od 21. ožujka 2024. kojom je tužitelj ocijenjen ocjenom dobar za 2023., tužitelj izjavio tuženiku žalbu, koja je rješenjem tuženika od 6. svibnja 2024. uvažena te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovan postupak radi donošenja novog obrazloženog rješenja, a u izvršenju kojeg rješenja tuženika je doneseno prvostupanjsko rješenje od 31. svibnja 2024. kojim je tužitelj, raspoređen na radno mjesto Viši stručni suradnik za investicije, ponovno ocijenjen ocjenom dobar za 2023. Napomenuo je, da ne bi trebalo biti sporno da je prijedlog njegove ocjene na Obrascu 1, uključujući i izvješće o učinkovitosti u radu, poštivanju službene dužnosti i osobnom ponašanju službenika na Obrascu 3, koji je sastavni dio prvostupanjskog rješenja, sastavljen 21. ožujka 2024. i to istog dana kada je doneseno rješenje o ocjenjivanju, koje je ukinuto iz „formalnih“ razloga, a da je uvid tužitelju u te Obrasce omogućen 29. ožujka 2024. pa tužitelju nije jasno kada se na prijedlog svoje ocjene i izvješća mogao ili trebao očitovati, kada je isto sastavljeno istovremeno s donošenjem rješenja o njegovom ocjenjivanju i uručeno istovremeno i zajedno s već donesenim rješenjem o njegovom ocjenjivanju, a u ponovnom postupku da tužitelju nije omogućeno bilo kakvo očitovanje na izvješće niti prijedlog ocijene. Nastavno, tužitelj tvrdi da obrazloženja osporavanih rješenja ne sadrže niti jednu odlučnu činjenicu za donošenje istih, odnosno niti jedan od kriterija za ocjenjivanje službenika nije konkretiziran u odnosu na samog tužitelja, niti je na bilo koji način navedeno koje su to točno okolnosti, postupci ili rezultati odnosno njihov izostanak rezultirali ocjenom dobar, a kojem je za 2023. ocijenjen ovdje tužitelj. Ukazuje da izvješće o učinkovitosti rada, poštivanju službene dužnosti i osobnom ponašanju službenika od 21. ožujka 2024. ne sadrži bilo kakve dodatne napomene ili dokumentaciju o činjenicama i okolnostima koje su na ocjenu utjecale, kao niti bilo kakve primjedbe i upozorenja koja su na ocjenu utjecale, kao i da pročelnik Upravnog odjela nikad na niti bilo koji način niti u jednoj situaciji nije upozorio tužitelja da bi neke svoje radne zadatke obavljao ispod prosječne razine, a niti mu je ukazao na bilo kakav propust ili nepravilnost, a niti se o radu tužitelja informirao na bilo koji prihvatljiv način, što je sukladno odredbi članka 4. Odluke o postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja službenika i namještenika u gradskoj upravi Grada Crikvenice koju je donijelo Gradsko vijeće Grada Crikvenice ("Službene novine Primorsko-goranske županije" 25/14 i 2/15, u nastavku teksta Odluka) bio dužan. Naveo je, da je bez bilo kakvog obrazloženja tuženik po četiri kriterija ocijenio tužitelja ispod prosječnom ocjenom zadovoljava, a po 6 kriterija prosječnom ocjenom dobar, a samo po 6 kriterija ocjenom vrlo dobar, što je rezultiralo ukupnom ocjenom dobar. Smatra da je tuženik prilikom donošenja osporavanih rješenja trebao uzeti u obzir opseg i količinu dodijeljenih mu poslova i činjenicu da je tužitelj izvršavao što po nalogu, a što samoinicijativno poslove koji nisu izričito propisani sistematizacijom kao poslovi njegovog radnog mjesta, na primjer samoinicijativno se javio pročelniku Upravnog odjela za komunalni sustav kojem je bila potrebna pomoć te je odradio unos podataka za evidencije štete od elementarne nepogode- tuče, dok su djelatnici tog odjela koristili godišnje odmore i to oko tristotinjak predmeta, a za koje svrhe je tuženik naknadno zaposlio dodatne dvije osobe kako bi svi podaci bili uneseni u propisanom roku te je predlagao povećanje cijena za zakup terasa kada je odbijen sa prijedlogom, uz obrazloženje da nije njegovo da o tome razmišlja. Stoga tužitelj smatra da je tuženik diskriminirao tužitelja na način da je istog onemogućio u smislu bilo kakvog budućeg napredovanja ili ostvarivanja bilo kakvih profesionalnih ili financijskih benefita koje bi inače svojim radom kao službenik mogao ostvariti i da prema njegovom saznanju su svi službenici u gradskoj upravi Grada Crikvenice osim njega za 2023. ocijenjeni ocjenama vrlo dobar i odličan. Naposljetku, tužitelj je naveo da tuženik svoju odluku o nižoj i manjoj povoljnoj ocijeni za službenika temelji isključivo iz razloga što je tužitelj kao službenik određeno vrijeme izbivao sa radnog mjesta tijekom razdoblja za koje se ocjenjuje pa da je uz druge razloge po prvi puta u radnom vijeku najniže dodijeljena mu ocjena dobar, ali propušta navesti da je razlog izbivanja tužitelja s radnog mjesta tijekom 2023. bila privremena nesposobnost za rad, odnosno korištenje bolovanja zbog ozbiljnih zdravstvenih problema nastalih kao posljedica ranije operacije kralježnice, radi čega je tužitelj radi poboljšanja svog zdravlja i povratka u adekvatnu fizičku spremnost, potrebnu za normalno funkcioniranje bez bolova u određenim razdobljima i dodijeljenim terminima morao biti prisutan na odgovarajućim terapijama, zbog čega je i opravdano bio odsutan ukupno 46 radnih dana. Ukazao je, da je zbog prvotne operacije kralježnice tijekom 2020., uslijed privremene nesposobnosti za rad zbog korištenja bolovanja bio odsutan 102 radna dana, ali usprkos navedenom za svoj rad u 2020. ocijenjen je vrlo dobar. Stoga je tužitelj u tužbenom zahtjevu predložio da se poništi osporavano rješenje tuženika od 18. srpnja 2024. ,kao i prvostupanjsko rješenje od 31. svibnja 2024.uz nadoknadu troškova upravnog spora.

3. Tuženik je u odgovoru na tužbu zaprimljenim kod ovog Suda 14. listopada 2024., u bitnome naveo, da u cijelosti ostaje kod svih navoda iznesenih u obrazloženju osporavanog rješenja, smatrajući da je postupak ocjenjivanja tužitelja proveden zakonito i transparentno, a odluka da je valjano i dostatno obrazložena. Ističe da je tuženik pri ocjenjivanju tužitelja cijenio i ocijenio sve kriterije koje je uzeo u obzir i koje treba uzeti u obzir, a navodi tužitelja da je tužitelj prethodnih godina ocjenjivan boljom ocjenom nije razlog da se u konkretnom slučaju, ne može ocijeniti jedan stupanj nižom ocjenom, dok navodi tužitelja o diskriminaciji, da su insinuacije tužitelja. Ističe da se protivi dokaznom prijedlogu tužitelja o saslušanju predloženih svjedoka kao nepotrebnim, jer je sve navedeno razvidno iz dokumentacije koja prileži spisu predmeta upravnog postupka, kojeg je tuženik dostavio ovome Sudu uz odgovor na tužbu pa je tuženik predložio da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan. 4. U ovom upravnom sporu 9. siječnja 2025. održano je ročište za raspravu u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i tužitelja osobno te službene osobe tuženika pa je strankama u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine" broj 36/24, u nastavku teksta ZUS) data mogućnost izjasniti se o svim zahtjevima i navodima te činjeničnim i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje ovog upravnog spora. Na istom ročištu za raspravu, stranke su u cijelosti ostale kod svih svojih navoda iznesenih u tijeku upravnog spora, nakon čega je usvojen dokazni prijedlog tužitelja za saslušanjem SZ, pročelnice Upravnog odjela za investicije, prostorno uređenje i imovinu Grada Crikvenice, dok su odbijeni dokazni prijedlozi tužitelja za saslušanjem ZZK, voditeljice Odsjeka za pravne poslove Grada Crikvenice te RZ, Više savjetnice za imovinsko- pravna pitanja Grada Crikvenice, jer izvođenje istih nije nužno niti odlučno za rješavanje ovog upravnog spora. Na istom ročištu za raspravu izveden je dokaz uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka te je rasprava zaključena.

5. Uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora, kao i u onu koja prileži spisu predmeta upravnog postupka utvrđeno je, da je prvostupanjskim rješenjem od 21. ožujka 2024. tužitelj, (raspoređen na radno mjesto Viši stručni suradnik za investicije u Upravnom odijelu za investicije, prostorno uređenje i imovinu), u postupku ocjenjivanja ocijenjen ocjenom dobar za 2023. godinu, sukladno Kriterijima za ocjenjivanje službenika i namještenika i načinu provođenja ocjenjivanja propisanih člankom 13., 14. i 15. Odluke, a nakon ocjenjivanja po kriterijima utvrđenim u posebnom Obrascu, pročelnik da je omogućio uvid u prijedlog ocjene i sve priloge uz prijedlog ocjene te je ocjena tužitelja utvrđena kao aritmetička sredina zbroj ocjena službenika i namještenika za svaki pojedini kriterij. Slijedom navedenog, na temelju članka 5. stavak 1. i članka 95. stavak 1. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj 86/08, 61/11, 4/18 i 112/19) i članka 11. Odluke, tužitelj je ocijenjen ocjenom dobar za 2023.

6. Utvrđeno je, da je protiv navedenog prvostupanjskog rješenja od 21. ožujka 2024. tužitelj izjavio tuženiku žalbu, o kojoj je odlučeno rješenjem tuženika Primorsko- goranske županije, Grada Crikvenice, Gradonačelnika od 6. svibnja 2024. na način da je uvažena žalba tužitelja i poništeno je prvostupanjsko rješenje od 21. ožujka 2024. te je predmet vraćen prvostupanjskom tijelu na ponovan postupak iz razloga što navedeno prvostupanjsko rješenje nije bilo obrazloženo, odnosno u istom nisu bili navedeni temeljni razlozi za ocjenjivanje tužitelja.

7. Utvrđeno je, da je u izvršenju rješenja tuženika od 6. svibnja 2024. doneseno prvostupanjsko rješenje od 31. svibnja 2024. kojim je tužitelj, koji je raspoređen na radno mjesto Viši stručni suradnik za investicije, u postupku ocjenjivanja ocijenjen ocjenom dobar za 2023. godinu, uz pojašnjenje da se odsustvo tužitelja s posla i s radnog mjesta u dužem razdoblju, odrazilo na njegovu radnu učinkovitost na službeničkim poslovima kojima je zadužen, a povezano s tim i na sve ostale kriterije koje je pročelnica bila dužna primijeniti prilikom ocjenjivanja službenika (djelotvornost, točnost, preciznost, pouzdanost, pridržavanje rokova, inovativnost, kreativnost, sposobnost rada u timu i odnos prema radu ) te je prema tome rad tužitelja ocijenjen nakon praćenja njegove radne učinkovitosti sukladno kriterijima propisanim aktima Grada Crikvenice i to kriterijima navedenim u službenom izvješću Upravnog odjela u kojem je tužitelj raspoređen, na temelju praćenja od strane nadležne pročelnice Upravnog odjela, poštujući pri tome sve propisane uvjete ocjenjivanja, a vodeći pri tome računa i o duljini vremena provedenog na radu u ocjenjivanom razdoblju, pri čemu se tužitelju ne imputira neopravdani izostanak s posla u dugom vremenskom razdoblju, ali se ne može zanemariti činjenica da velik dio tog razdoblja tužitelj nije radio. Tužitelj da je ocijenjen ocjenom dobar koji u potpunosti odgovara njegovom radnom angažmanu i učinkovitosti te je tužitelj s prijedlogom ocjene upoznat. Tuženik je ponovio kako tužitelja ocjenjuje čelnik upravnog tijela koje na tako nešto ima potpunu ovlast te kako se ocjena temelji isključivo i jedino na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti u odnosu na koje je tijekom ocjenjivanog razdoblja stekao nadležni pročelnik, a kriteriji za ocjenjivanja službenika i namještenika te način provođenja ocjenjivanja propisani su člankom 13., 14. i 15. Odluke. Također, je prvostupanjsko tijelo utvrdilo, da tužitelj nije izvršio uvid u kriterije ocjenjivanja niti je tražio njihovo obrazloženje, iako je prije donošenja osporavanog rješenja pročelnica obavila usmeni razgovor sa tužiteljem, a naprijed navedeni kriteriji i pripadajući ocjene, koje je pročelnica u potpunosti poštivala prilikom ocjenjivanja, da su primijenjeni na temelju raznih neposrednih opažanja i primjenom usporedbe sa ostalim službenicima predmetnog odjela, zbog čega je pozivom na odredbu članka 5. stavak 1. i članak 95. stavak 1. ZSNLPRS-a, odlučeno da se tužitelj ocjenjuje ocjenom dobar za 2023.

8. Utvrđeno je, da je protiv navedenog prvostupanjskog rješenja od 31. svibnja 2024. tužitelj izjavio tuženiku žalbu 18. lipnja 2024., o kojoj je odlučeno ovdje osporavanim rješenjem tuženika od 18. srpnja 2024.na način da je odbijena žalba tužitelja i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje, a osporavajući koje je tužitelj pokrenuo upravni spor koji se pred ovim Sudom vodi pod gore navedenim poslovnim brojem.

9. Nastavno, uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnog spora i upravnog postupka utvrđeno je, da je prijedlog ocjene službenika za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. sačinila pročelnica Upravnog odjela SZ, a tužitelj je izvršio uvid u prijedlog ocjene 29. ožujka 2024. te nije iznio primjedbe u svezi ocjene. Iz izvješća o učinkovitost rada, poštivanju službene dužnosti i osobnom ponašanju službenika i namještenika, Opći kriteriji razvidno je, da je tužitelj za djelotvornost u obavljanju poslova ocijenjen ocjenom zadovoljava, za točnost, preciznost i pouzdanost u obavljanju poslova, ocijenjen ocjenom zadovoljava, za samostalnost u obavljanju poslova ocijenjen ocjenom zadovoljava, za pridržavanje rokova ocijenjen je ocjenom dobar i za učinkovitost rada ocijenjen je ocjenom zadovoljava, da je po posebnim kriterijima za stupanj inovativnosti ocijenjen ocjenom dobar, za stupanj kreativnosti ocjenom dobar, za pisano izražavanje ocjenom dobar, za usmeno izražavanje ocjenom vrlo dobar, za komunikacijske vještine ocjenom vrlo dobar i za sposobnost rada u timu ocjenom dobar, a za osobno ponašanje i poštivanje službene dužnosti službenika odnosno radne dužnosti namještenika, za odnos prema radu ocijenjen je ocjenom zadovoljava, za odnos prema građanima ocijenjen je ocjenom vrlo dobar, za odnos prema nadređenima ocijenjen je ocjenom dobar, za odnos prema suradnicima ocijenjen je ocjenom vrlo dobar, za poštivanje radnog vremena ocijenjen je ocjenom vrlo dobar, za odnos prema izobrazbi ocijenjen je ocjenom dobar te je ocjena tužitelja sukladno rješenju utvrđena kao aritmetička sredina zbroja ocjena službenika za svaki pojedini propisani kriteriji, a kriteriji i pripadajuće ocjene koje je pročelnica u poštivala prilikom ocjenjivanja primijenjeni su na temelju neposrednih opažanja, kao i primjenom usporedbe s ostalim službenicima predmetnog upravnog odjela.

10. Utvrđeno je, da je prije donošenja prvostupanjskog rješenja pročelnica obavila i usmeni razgovor sa službenikom kojem je prenijela informacije o visini ocjena, ali isti nije imao potrebu izvršiti uvide u kriteriji ocjenjivanja niti je tražio njihovo obrazloženje, dok iz iskaza pročelnice saslušane na ročištu održanom kod ovog Suda 9. siječnja 2025. proizlazi da je tužitelju prijedlog ocijene uručen zajedno s prvostupanjskim rješenjem o ocijeni od 31. svibnja 2024.

11. Iz iskaza svjedoka SZ, pročelnice Upravnog odjela za investicije, prostorno uređenje i imovinu Grada Crikvenice saslušane na gore održanom ročištu za raspravu 9. siječnja 2025. proizlazi, da je neposredno nadređena tužitelju od svibnja 2019. kada je zaposlena na tom radnom mjestu, da je tužitelj za 2023. ocjenjen ocjenom dobar, jer iz analize ocjenjivanja proizlazi da je tužitelj u 2023. obavljao rad dobro, osiguravajući pouzdano obavljanje službe, odnosno radnih zadataka, ali ne izvanredno, a kako to i definira sama Odluka (ocjena dobar-ukoliko je rad i učinkovitost službenika i namještenika prosječne kvalitete osiguravajući pouzdano obavljanje službe odnosno radnih zadataka). Do navedene ocjene svjedokinja je došla prateći rad na predmetima tužitelja, kao i iz razgovora s drugim neposredno nadređenim osobama tužitelju, a na što se nije posebno osvrnula u obrazloženju osporavanog rješenja, jer nije smatrala potrebnim. Istaknula je da se ne može sjetiti je li u 2023. ukazivala tužitelju na primjedbe na njegov rad te također navodi da ne vodi evidenciju o primjedbama na rad svojih zaposlenika pa tako niti tužitelja. Naposljetku, navela je da odsustvo tužitelja u 2023. nije utjecalo na samo ocjenu tužitelja te da su rješenje i prijedlog ocjenu tužitelju dat u istom momentu.

12. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, ovaj Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

13. Odredbom članka 94. stavak 1. ZSNLPRS-a propisano je, da se službenici ocjenjuju svake godine najkasnije do 31. ožujka za prethodnu kalendarsku godinu.

14. Godišnja ocjena službenika upravnog tijela, jedinice područne (regionalne) samouprave temelji se na podacima o stručnom znanju pokazanom u obavljanju poslova učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti (članak 95. stavak 3. ZSNLPRS-a). Kriteriji za službenike i način provođenja ocjenjivanja propisuje se općim aktom lokalne jedinice (članak 95. stavak 4. ZSNLPRS-a), a koji opći akti u predmetnom slučaju Odluka o postupku kriterija i načina ocjenjivanja službenika i namještenika u gradskoj upravi Grada Crikvenice.

15. Znači kriteriji za ocjenjivanje službenika i namještenika u gradskoj upravi Grada Crikvenice određeni su odredbom članka 2. Odluke, dok je odredbom članka 3. Odluke propisano da je pročelnik upravnog odjela dužan pratiti rad, poštivanje službene dužnosti i osobno ponašanje službenika/namještenika tijekom kalendarske godine i predložiti ocjenu službenika/namještenika na način i u postupak utvrđenom ovom Odlukom. Kvartalni prijedlog o ocijeni i godišnji prijedlog ocjene dostavlja se na Obrascu 1, odnosno Obrascu 2 koji je sastavni dio Odluke, a uz prijedlog ocjene prilaže se Izvješće o učinkovitosti rada, poštivanju službene dužnosti i osobnom ponašanju službenika/ namještenika koji se dostavlja na Obrascu 3 i Obrascu 4 te je sastavni dio Odluke.

16. Odredbom članka 4. Odluke propisano je, da pročelnik upravnog odjela tijekom kalendarske godine je dužan kontinuirano pratiti rad i postupanje službenika i namještenika, poticati na kvalitetno i učinkovito izvršavanje službenih zadaća te poštivanje službene dužnosti i primjereno ponašanje i ukazivati na propuste i nepravilnosti. Prijedlog ocjene službenika/namještenika pročelnik upravnog odjela utvrđuje kao aritmetičku sredinu zbroja ocjena iz članka 3. Odluke te iz članka 5. i 6. Odluke.

17. Odredbom članka 9. Odluke propisano je, da je pročelnik upravnog odjela dužan omogućiti službeniku/namješteniku uvid u prijedlog ocijene i sve priloge uz prijedlog ocjene.

18. Sukladno članku 2. Odluke ocjena i opis ocjena kojom se ocjenjuju službenici jesu odličan, ukoliko je rad i učinkovitost službenika i namještenika najviše kvalitete i osigurava najbolje jedinstveno izvršavanje službe odnosno radnih zadataka, vrlo dobar ukoliko je rad i učinkovitost službenika i namještenika naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe odnosno radnih zadataka, dobar ukoliko je rad i učinkovitost službenika i namještenika prosječne kvalitete, osiguravajući pouzdano obavljanje službe odnosno radnih zadataka, zadovoljava ukoliko rad i učinkovitost službenika i namještenika osigurava najmanju moguću mjeru prihvatljivih standarda kvalitete i preciznost u obavljanju službe, odnosno radnih zadataka, ne zadovoljava ukoliko je rad i učinkovitost službenika i namještenika ispod minimuma standarda kvalitete te nije dovoljan da osigura pouzdano i prihvatljivo obavljanje službe, odnosno radnih zadataka.

19. Nisu osnovani navodi tužitelja iz tužbe kojima ističe da su u postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu povrijeđene odredbe upravnog postupka, da je pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje, a da je na takvo činjenično stanje pogrešno primijenjeno materijalno pravo, jer je uvidom u spis predmeta upravnog postupka kojeg je tuženik dostavio ovome Sudu uz odgovor na tužbu, utvrđeno upravo suprotno ,odnosno da nije povrijeđena odredba upravnog postupka na koju tužitelj ukazuje u tužbi (članka 98. stavka 5. ZUP-a), jer osporavano rješenje tuženika sadrži valjano obrazložene te odlučne činjenice koje su bitne za ocjenu zakonitosti osporavanog rješenja, dok je činjenično stanje pravilno i potpuno utvrđeno, a na takvo činjenično stanje pravilno je primijenjeno materijalno pravo kada je osporavanim rješenjem tuženika odbijena žalba tužitelja i potvrđeno je prvostupanjsko rešenje.

20. Ocjenjivanje službenika razumijeva rješavanje upravne stvari primjenom slobodne ocjene kao oblika slabije vezanosti javnopravnog tijela pravnom normom, u okviru zakonom dane ovlasti i sukladno svrsi radi koje je ovlast dana (članak 5. stavak 2. ZUP-a), dok je u upravno sudski nadzor zakonitosti pojedinačne odluke donesene primjenom slobodne ocjene ograničen na zakonitost takve odluke, granice ovlasti i svrhu radi koje je ovlast dana (članak 4. stavak 2. ZUS-a). Dodatnu specifičnost u upravnoj stvari ocjenjivanja službenika, prema stajalištu ovog Suda, čini nemogućnost apsolutnog dokumentiranja svih segmenata stručnog znanja pokazanog u obavljanju poslova, učinkovitosti i kvaliteti rada te poštivanju službene dužnosti službenika, kao parametara podložnih ocjenjivanju (pojedini kriteriji u različitoj su mjeri podložni dokumentiranju ocjenjivanja, kao i općenito dokazivanju odlučnih činjenica uobičajenim dokaznim sredstvima), što ujedno pruža razmjerno široki prostor za prosudbu od strane službenika nadležnog za praćenje rada ocjenjivanog službenika. Međutim, netom izloženi okvir diskrecijskog ocjenjivanja ne oslobađa javnopravno tijelo obveze da omogućuje ostvarivanje bitnih procesnih prava stranaka poput prava na sudjelovanje u postupku te prava na valjano obrazloženje upravnog akta, niti obveze utvrđivanja relevantnog činjeničnog stanja, kao podloge za primjenu slobodne ocjene. Također, prilikom primjene slobodne ocjene u vidu je potrebno imati svrhu radi koje je odnosna diskrecijska ovlast dana. U predmetima ocjenjivanja službenika ta svrha sastoji se u objektivnom ocjenjivanju službenika, ujedno vezano za pozitivne i negativne implikacije pojedine ocjene, npr. članak 97. stavka 2., članka 102. točka c., članka 105. stavka 2. ZSNLPRS-a, i u segmentu njihova rada koji, po naravi stvari, izmiče mogućnosti apsolutnog dokumentiranja te u dijelu u kojem se i dokumentirani rezultati slobodnom ocjenom podvode pod normativni opis ostvarivanja pojedinog kriterija.

21. U predmetnom slučaju prvostupanjsko rješenje donijela je pročelnica SZ koja je za to bila stvarno nadležna po članku 95. stavku 1. ZSNLPRS-a. Kod ocjene zakonitosti rješenja donesenog u upravnoj stvari ocjenjivanja službenika relevantni su i visina odnosno normativna definicija ocjene kojom je službenik ocijenjen u konkretnom slučaju. Tako je tužitelj za 2023. ocijenjena ocjenom „dobar“, a koja se donosi ukoliko je rad i učinkovitost službenika prosječne kvalitete osiguravajući pouzdano obavljanje službe (članak 96. stavak 1. točka c. ZSNLPRS-a). Tužitelj očito smatra da je trebao biti ocijenjen ocjenom „vrlo dobar“ ili najvišom ocjenom „odličan“, koja se, pak, donosi ukoliko je rad i učinkovitost službenika naročito dobar i osigurava prvorazredno izvršavanje službe (članak 96. stavak 1. točka b. ZSNLPRS-a), odnosno ukoliko je rad i učinkovitost službenika najviše kvalitete i osigurava najbolje i jedinstveno izvršavanje službe (članak 96. stavak 1. točka a. ZSNLPRS-a). Normativnim definicijama pojedinih ocjena, sadržane u članku 96. stavku 1. ZSNLPRS-a uspostavljen je sustav ocjenjivanja prema kojem je za standardnu profesionalnu izvedbu dodjeljuje srednja ocjena „dobar“. Stoga je, po prirodi stvari, na poslodavcu primarni subjektivni teret dokazivanja da je službenik svoje dužnosti obavljao ispod standardne razine, a na službeniku primarni subjektivni teret dokazivanja da zaslužuje ocjenu višu od standardne, a što se naročito odnosi na situaciju u kojoj je poslodavac utvrdio da je radna izvedba službenika prosječne kvalitete koja razumijeva ocjenu „dobar“, a službenik smatra da je njegova radna izvedba iznad standarda u stupnju koji razumijeva ocjenu „vrlo dobar“ ili najviše kvalitete odnosno zaslužuje najveću ocjenu „odličan“.

22. Sud utvrđuje da je u predmetnom slučaju tuženik u dijelu koji može utjecati na ishod postupka ispunio svoje procesne obveze. K tome je tužitelj u smislu odredbe članka 96. stavka 1. ZSNLPRS-a po ocjeni pretpostavljenog mu pročelnika, svoju dužnost u 2023. obavljao prosječne kvalitete osiguravajući pouzdano obavljanje službe, a istodobno ni u upravnom postupku ni u ovome sporu tužitelj nije dokazao da su njegov rad i učinkovitost u spomenutom razdoblju bili naročito dobrim radom, odnosno da je radna izvedba službenika iznad standarda u stupnju koji razumijeva ocjenu „vrlo dobar“, a niti je dokazao da su njegov rad i učinkovitost u spomenutom razdoblju bili naviše kvalitete, osiguravajući najbolje i jedinstveno izvršavanje službe, a time ni da ocjenom prema kojoj su tužiteljev rad i učinkovitost službenika bili prosječne kvalitete osiguravajući pouzdano obavljanje službe, ne bi bila ispunjena svrha radi koje je pročelniku upravnog tijela dana ovlast slobodne ocjene prilikom rješavanja ove vrste upravne stvari.

23. Također, potrebno je ukazati tužitelju da mjerodavnim zakonom nije propisano kao jedan od kriterija za ocjenu rada službenika, da službenik koji je prethodno bio ocijenjen ocjenom odličan ili vrlo dobar, u ranijim godinama i u narednom razdoblju mora dobiti ocjenu odličan ili vrlo dobar, jer je smisao ocjenjivanja rada službenika poticanje na kvalitetno i učinkovito izvršavanje poslova radnog mjesta u svakoj godini službe, poštivanje službene dužnosti i osobno ponašanje u skladu s mjerodavnim propisima te utvrđivanje doprinosa pojedinog službenika u obavljanju poslova. Jednako tako, smisao ocjenjivanja je i sankcioniranje ponašanja službenika koje nije utemeljeno na pozitivnim propisima Republike Hrvatske, zakonom i pravilima struke. Stoga na drukčije rješavanje ovog upravnog spora ne može utjecati niti ocjena vrlo dobar kojima je tužitelj ocjenjen tijekom prethodnih godina (od 2018. do 2022.).

24. Kako tužitelj ne navodi osnovu iz članka 1. Zakona o suzbijanju diskriminacije („Narodne novine“ broj 85/08, 112/12) po kojoj bi eventualno bio diskriminiran sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminaciji, a ističe prigovor diskriminacije, to ovaj Sud nije mogao ispitati osnovanost takvog prigovora.

25. Naposljetku, ukazuje se tužitelju da iz Zapisnika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije o provedenom neposrednom inspekcijskom nadzoru nad radom tijela Grada Crikvenice od 24. lipnja 2024. ne proizlazi da je rješenje kojim je tužitelj ocijenjen ocjenom dobar za 2023. utvrđeno nezakonitim od strane istog tijela, već su općenito date smjernice oko izrade upravnog akta koji se odnose na ocjenjivanje službenika. U konkretnom slučaju, inspekcijski nadzor proveden je 20. veljače 2024., prvo rješenje kojim je tužitelj ocijenjen ocjenom dobar za 2023. doneseno je 29. ožujka 2024. i isto je poništeno rješenjem tuženika od 6. svibnja 2024. zbog nedostatnog obrazloženja, a drugo rješenje o ocjenjivanju tužitelja doneseno je 31. svibnja 2024. te iako je povrijeđena odredba čl. 9. Odluke, jer je prijedlog ocijene tužitelju dostavljen na uvid uz rješenje o ocijeni, umjesto prije donošenja rješenja o ocijeni, a kako je to sama svjedokinja navela, isto nije od utjecaja na drukčiji ishod ovog upravnog spora jer je prije donošenja prvostupanjskog rješenja pročelnica obavila i usmeni razgovor sa službenikom kojem je prenijela informacije o visini ocjena, ali isti nije imao potrebu izvršiti uvide u kriteriji ocjenjivanja niti je tražio njihovo obrazloženje

26. Slijedom navedenog, na temelju članka 116. stavak 2. ZUS-a, odlučeno je kao u izreci ove presude.

27. Točka II. izreke presude temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS-a, a sve imajući u vidu da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, slijedom čega nema pravo niti na nadoknadu troška upravnog spora.

28. Iako je donesena presuda kojom je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, tužitelj nije pozvan na plaćanje pristojbe na tužbu i presudu, jer je oslobođen od plaćanja pristojbi na temelju članka 11. stavak 1. točka 4. . Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine", broj 118/18 i 51/23, u nastavku teksta ZSP), u svezi s člankom 22. stavkom 1. ZSP-a.

U Rijeci 13. siječnja 2025.

Sutkinja

Marija Renner Jakovljević

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (tri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- opunomoćenicima tužitelja, odvjetnicima u Zajedničkom odvjetničkom uredu Mujević & Marjanović Dujmović u Rijeci, Riva Boduli 1

- tuženiku Gradu Crikvenici, Gradonačelniku, Crikvenica, Kralja Tomislava 85