Republika Hrvatska
Županijski sud u Sisku
Sisak, Trg Ljudevita Posavskog 5
Poslovni broj: Gž R-41/2022-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Sisku po sucu pojedincu Ljiljani Milina, u pravnoj stvari tužiteljice UV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Irena Tušak Miletić, odvjetnica u Odvjetničkom društvu Tušak Miletić i partneri u Zagrebu, protiv tuženika Klinički bolnički centar Zagreb, Zagreb, Kišpatićeva 12, OIB 46377257342, kojeg zastupa punomoćnica PV, dipl. iur., Su-1210/21, radi isplate, odlučujući o žalbama tužiteljice i tuženika izjavljenim protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 20 Pr-5586/2021-21 od 8. srpnja 2022., 8. siječnja 2025.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tuženika Kliničkog bolničkog centra Zagreb kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 20 Pr- 5586/2021-21 od 8. srpnja 2022., u pobijanom dosuđujućem dijelu pod točkama I. i II. izreke.
II. Odbija se žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj: 20 Pr-5586/2021-21 od 8. srpnja 2022., u pobijanom odbijajućem dijelu odluke o parničnom trošku, točka II. izreke presude.
III. Odbijaju se zahtjev tužiteljice za naknadu troška žalbe i zahtjev tuženika za naknadu troška sudske pristojbe na žalbu kao neosnovani.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
»I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB iz Zagreba, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342 da tužitelju UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 4.165,67 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznose:
- od 32,27 kn od 12.02.2016.g. do isplate,
- od 8,71 kn od 12.03.2016.g. do isplate,
- od 117,85 kn od 12.04.2016.g. do isplate,
- od 41,51 kn od 12.07.2016.g. do isplate,
- od 162,05 kn od 12.08.2016.g. do isplate,
- od 115,33 kn od 10.09.2016.g. do isplate,
- od 61,87 kn od 12.10.2016.g. do isplate,
- od 64,83 kn od 12.11.2016.g. do isplate,
- od 71,27 kn od 10.12.2016.g. do isplate,
- od 61,87 kn od 12.01.2017.g. do isplate,
- od 184,79 kn od 11.02.2017.g. do isplate,
- od 104,12 kn od 13.05.2017.g. do isplate,
- od 6,04 kn od 10.06.2017.g. do isplate,
- od 64,79 kn od 11.07.2017.g. do isplate,
- od 119,05 kn od 12.08.2017.g. do isplate,
- od 134,70 kn od 12.09.2017.g. do isplate,
- od 101,59 kn od 12.10.2017.g. do isplate,
- od 5,38 kn od 11.11.2017.g. do isplate,
- od 91,58 kn od 12.12.2017.g. do isplate,
- od 207,24 kn od 12.01.2018.g. do isplate,
- od 49,16 kn od 13.02.2018.g. do isplate,
- od 113,15 kn od 13.03.2018.g. do isplate,
- od 98,93 kn od 12.04.2018.g. do isplate,
- od 207,24 kn od 12.05.2018.g. do isplate,
- od 24,31 kn od 12.06.2018.g. do isplate,
- od 74,33 kn od 12.07.2018.g. do isplate,
- od 80,51 kn od 12.09.2018.g. do isplate,
- od 36,43 kn od 12.10.2018.g. do isplate,
- od 126,72 kn od 13.11.2018.g. do isplate,
- od 99,34 kn od 13.12.2018.g. do isplate,
- od 47,20 kn od 12.01.2019.g. do isplate,
- od 31,68 kn od 12.02.2019.g. do isplate,
- od 75,04 kn od 12.03.2019.g. do isplate,
- od 142,95 kn od 11.04.2019.g. do isplate,
- od 7,57 kn od 11.05.2019.g. do isplate,
- od 13,08 kn od 11.06.2019.g. do isplate,
- od 262,67 kn od 11.07.2019.g. do isplate,
- od 36,88 kn od 13.08.2019.g. do isplate,
- od 174,93 kn od 11.09.2019.g. do isplate,
- od 96,51 kn od 11.10.2019.g. do isplate,
- od 170,62 kn od 12.12.2019.g. do isplate,
- od 181,37 kn od 11.01.2020.g. do isplate,
- od 78,07 kn od 11.02.2020.g. do isplate,
- od 148,61 kn od 11.03.2020.g. do isplate,
- od 31,53 kn od 11.04.2020.g. do isplate,
i to po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB iz Zagreba, Kišpatićeva 12, OIB: 46377257342 da tužitelju UV iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] naknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.875,00 kn zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od 8.7.2022. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, u roku od 15 dana.
III. Odbija se zahtjev tužitelja za isplatu zatezne kamate na iznose poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenoj bruto razlici plaće te zahtjev za naknadom parničnog troška u preostalom iznosu preko dosuđenog.«
2. Protiv navedene presude obje stranke su podnijele žalbe.
2.1. Tužiteljica se žali na odbijajući dio odluke o trošku postupka u točki II. izreke presude s prijedlogom da se pobijana presuda u tom dijelu preinači dosudom čitavog zatraženog troška postupka i troška žalbe u iznosu od 781,25 kuna, sve s pripadajućim kamatama. U bitnome, navodi da je u tužbi označila vrijednost predmeta spora na iznos od 10.001,00 kunu (budući se radi o stupnjevitoj tužbi), te da tuženik nije osporio tako naznačenu vrijednost predmeta spora, pa smatra da bi do smanjenja tužbenog zahtjeva nakon vještačenja sud tužiteljici trebao priznati trošak po tako naznačenoj vrijednosti predmeta spora. Prigovara što je sud odbio priznati troškove tri podnesaka u kojima su očitovanja, te trošak podneska kojim je dostavila dokaz o plaćanju predujma za financijsko vještačenje. Sud je odredio objavu presude za dan 29. kolovoza 2022. koju je preložio na 8. srpnja 2022., te joj poslao takvo rješenje istovremeno s presudom čime je onemogućio punomoćnicu tužiteljice da prisustvuje ročištu za objavu, iako je ista to namjeravala.
2.2. Tuženik se žali na dosuđujući dio presude u točkama I. i II. izreke zbog svih žalbenih razloga koji su propisani odredbom članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP) s prijedlogom da se pobijana presuda preinači u smislu žalbenih navoda i odbije u cijelosti tužbeni zahtjev, podredno ista ukine i predmet vrati na ponovno odlučivanje. Traži trošak pristojbe za žalbu u iznosu od 400,00 kuna.
2.3. U žalbi tuženik ukazuje na bitnu povredu postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP i smatra da je pogrešno primijenjeno pravo kod tumačenja odredbi Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (Narodne novine broj 88/13, 143/13, 96/15 i 29/18, dalje: KU/13), te da sud nema pravo tumačiti odredbe kolektivnog ugovora na način da bi se mijenjao njihov sadržaj i smisao. U bitnome, izražava stajalište da se dodaci iz članka 57. i članka 59. KU računaju na osnovnu plaću, kao fiksni dodaci koji ne ovise o odrađenim satima u mjesecu, dok se uvećanja iz članka 51. KU (među koje spada i rad noću, subotom i nedjeljom, te prekovremeni rad obračunavaju na vrijednost sata osnovne plaće za svaki tako odrađen sat. Slijedom navedenog, smatra da tužiteljica nema pravo niti na razliku naknade s naslova godišnjeg odmora i bolovanja.
3. Odgovor na žalbu nije podnijela niti jedna stranka.
4. Suprotno žalbenim navodima tuženika, sud prvog stupnja je u obrazloženju presude dao jasne i valjane razloge o odlučnim činjenicama, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi, niti razlozima presude, te ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava, odnosno zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava odnosno zapisnika, niti postoje drugi nedostaci zbog kojih pravilnost pobijane odluke ne bi bilo moguće ispitati, pa se nije ostvario žalbeni razlog iz odredbe članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju povredu parničnog postupka ukazuje tuženik u svojoj žalbi.
4.1. Isto tako, ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavak 2. ZPP.
5. Prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica u spornom razdoblju radila kod tuženika na radnom mjestu primalje, a rad joj je zbog prirode posla bio i jest organiziran između ostalog i u dežurstvima, noću, subotom i nedjeljom, blagdanom i prekovremeno, zatim je utvrđeno da u istom razdoblju tuženik nije tužiteljici isplaćivao dodatak za otežane uvjete rada i dodatak s osnove iznimne odgovornosti za život i zdravlje pacijenata u odnosu na prekovremene sate koje je tužiteljica nesporno odradila u istom razdoblju, te je u istom razdoblju tuženik pogrešno izračunao tužiteljici naknadu plaće za vrijeme godišnjeg odmora i bolovanja.
6. Na tako utvrđeno činjenično stanje sud prvog stupnja pravilno je primijenio materijalno pravo iz odredbe članka 57. i 51. KU/13, odnosno odredbi članka 55. i 49. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 29/18 - dalje: KU/18), kada je odlučio kao u pobijanoj prvostupanjskoj presudi i naložio tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 4.165,67 kuna bruto na ime manje isplaćene naknade za prekovremeni rad uz uvećanje za posebne uvjete rada i na ime razlike manje isplaćene naknade za korištenje godišnjeg odmora.
7. Naime, tuženik nije tužiteljici vršio obračun plaće primjenom članka 51. stavak 1. KU/13 odnosno članka 49. stavak 1. KU/18 te joj nije plaćao dodatak za otežane uvjete rada i dodatak s osnova iznimne odgovornosti za život i zdravlje pacijenata, na osnovnu plaću za vrijeme prekovremenog rada iako je tužiteljica i u prekovremenom radu radila u otežanim uvjetima i bila odgovorna za pacijente, a na koje dodatke ima pravo sukladno odredbi članka 57. stavak 1. KU/13 odnosno članka 55. stavak 1. KU/18, Također, sukladno navedenom tuženik je tužiteljici pogrešno obračunao naknadu za korištenje godišnjeg odmora i naknadu za bolovanje u spornom razdoblju.
8. Također treba reći da je odredbom članka 51. stavak 1. KU/13 odnosno članka 49. stavak 1. KU/18, propisano da će se osnovna plaća radniku uvećati za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, za rad u drugoj smjeni 10% ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima, dok je stavakom 9. istog članka propisano da se prekovremenim radom smatra svaki sat rada duže od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
9. Dakle, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da tužiteljici pripada dodatak za otežane uvjete rada i dodatak s osnova iznimne odgovornosti za život i zdravlje pacijenata za svaki sat kada je tužiteljica radila u istim uvjetima rada pa tako i za sve odrađene prekovremene sate. Naime, nelogično bi bilo tumačenje tuženika da tužiteljici taj dodatak pripada samo za redovan rad, jer ukoliko postoje posebni uvjeti rada, oni postoje i u redovnom i u prekovremenom radu. Pri tome se pravilno prvostupanjski sud oslanja na pravno shvaćanje sjednice Građanskog odjela Vrhovnog suda RH od 9. prosinca 2019. o pravu zdravstvenih radnika na temelju KU/13 o na te dodatke kumulativno i za sate ostvarene u prekovremenom radu.
10. Nadalje, prvostupanjski sud je valjano zaključio da je tuženik pogrešno obračunao tužiteljici i naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, jer je povrijedio prava tužiteljice iz odredbi KU. Naime, prema odredbi članka 81. Zakona o radu ("Narodne novine", broj: 93/14, 127/17, dalje: ZR), za vrijeme korištenja godišnjeg odmora radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca (uračunavajući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad). Prema odredbi članka 36. stavak 1. KU/13 i članka 34. KU/18, radniku se za vrijeme korištenja godišnjeg odmora isplaćuje naknada plaće u visini kao da je radio u redovnom radnom vremenu, a u stavku 2. istog članka je određeno da radniku čija je narav posla takva da mora raditi prekovremeno ili noću ili nedjeljom odnosno zakonom predviđenim neradnim danom, koji dežura ili je pripravan, pripada pravo na naknadu plaće za godišnji odmor u visini njegove prosječne mjesečne plaće isplaćene mu u prethodna tri mjeseca, ako je to za njega povoljnije.
11. Visina potraživanja tužiteljice na ime manje isplaćene plaće u utuženom periodu utvrđena je iz uvjerljivog i objektivnog nalaza Centra za financijska vještačenja d.d. iz Zagreba koji je sačinjen na temelju važećih kolektivnih ugovora i drugih propisa i pravnih shvaćanja prvostupanjskog suda.
12. Prema tome, iz svega proizlazi da je sud prvog stupnja na utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je naložio tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 4.165,67 kuna na ime manje isplaćene plaće i manje isplaćene naknade za godišnji odmor i bolovanje, te odlučio kao u pobijanoj presudi u točki I. izreke. Na dosuđene iznose tužiteljica ima pravo na zatezne kamate kako je to dosudio prvostupanjski sud na svaku mjesečnu razliku, osim u dijelu koji se odnosi na isplatu iznosa kamata na iznos poreza na dohodak i prireza sadržanih u dosuđenom bruto iznosu.
13. Neosnovane su žalbe stranaka na odluku o parničnom trošku u točki II. izreke, s time da se tužiteljica žali na dio u kojem je sud odbio zahtjev za naknadu dijela troška prema troškovniku. Pri odlučivanju koje će troškove tužiteljici naknaditi, sud prvog stupnja je jasno naveo koje radnje je prihvatio kao opravdane i nužne za vođenje ovog spora, a koje radnje nije smatrao nužnim i opravdanim (članak 155. stavak 1. ZPP), te je na sve poduzete parnične radnje opravdano primijenio vrijednost predmeta spora prema konačno određenom tužbenom zahtjevu, budući je postupak započeo stupnjevitom tužbom prema kojoj nije u trenutku njenog podnošenja bila poznata visina tužbenog zahtjeva. Visina troška je određena sukladno važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj: 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22. i 126/22., dalje: OT) za svaku priznatu parničnu radnju, te obrazloženje odluke o trošku prihvaća i ovaj sud u cijelosti. Tako se podržava stajalište o nepotrebnim podnescima tužiteljice budući da dodatno očitovanje nije bilo potrebno s obzirom na već dobro poznata pravna stajališta u ovoj vrsti predmeta, te činjenicu da u sporu male vrijednosti sve činjenice i okolnosti treba navesti u samoj tužbi (članak 461.a. stavak 2. ZPP).
13. 1. U pogledu zatraženog troška za ročište za objavu presude, tužiteljica taj trošak nije imala, jer njena punomoćnica nije pristupila na ročište za objavu o kojem stranke nisu pravovremeno obaviještene, pa prema odredbama OT taj trošak se ne može niti dosuditi (nije predviđeno priznanje troška za ročište koje je trebalo biti održano, ali ga je sud propustio održati). Iako je postupanje suda nepravilno i protivno odredbi članka 335. ZPP, jer je sud zakazao ročište za objavu presude za dan 29. kolovoza 2022., pa je rješenjem od 8. srpnja 2022. "prezakazao" ročište za isti dan donošenja takvog rješenja, te je takvim postupanjem punomoćnica tužiteljice onemogućena da na isto pristupi, žaliteljica pogrešno smatra da bi joj se zbog propusta suda da zakonito objavi presudu trebalo dosuditi trošak za pristup na ročište za objavu. Nije moguće dosuditi tužiteljici trošak koji nije nastao, te bi na isti tužiteljica imala pravo eventualno primjenom odredbi o naknadi štete zbog nepravilnog postupanja suda.
14. Slijedom navedenog, valjalo je temeljem odredbe članka 368. stavak 1. ZPP odbiti žalbe obje stranke kao neosnovane i potvrditi prvostupanjsku presudu kao u izreci ove presude, točke I. i II. izreke, dok nepobijani dio odluke u točki III. izreke ovaj sud nije ispitivao (članak 365. stavak 2. ZPP).
15. Kako su žalbe stranaka u cijelosti neosnovane, niti tužiteljica niti tuženik nemaju pravo na naknadu troškova žalbenog postupka (članak 154. stavak 1. ZPP), te je odlučeno kao pod točkom III. izreke ove presude primjenom članka 166. ZPP.
U Sisku 8. siječnja 2025.
Sutkinja
Ljiljana Milina
