Republika Hrvatska

Poslovni broj Gž Ovr-9/2025-2

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Branki Križanić, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Likvidacijska masa iza Zagreb-papir d.d. - u likvidaciji, OIB: 37709522134, VI. Požarinje 6, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnica Milica Đurđević, odvjetnica u Zagrebu, Praška 2, protiv ovršenice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3536/2024-7 od 14. studenog 2024., dana 13. siječnja 2025.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovana žalba ovrhovoditelja Likvidacijske mase iza Zagreb-papir d.d. - u likvidaciji i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Ovr-3536/2024-7 od 14. studenog 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja u toč. I. izreke odgođeno je izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava ovršenice u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom, temeljem presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1560/2022 od 24. studenog 2023., do okončanja postupka pred Vrhovnim sudom Republike Hrvatske povodom prijedloga za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž- 393/2024 od 20. veljače 2024., dok je pod toč. II. izreke odbijen kao neosnovan zahtjev ovršenice za naknadu troškova postupka.

2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj, zbog bitnih povreda odredaba Zakona o parničnom postupku te pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnom navodi da ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpjela bilo kakvu štetu. Također, ističe da Ovršni zakon ne propisuje mogućnost odgode ovrhe radi osiguranja da, u slučaju uspjeha s izvanrednim pravnim lijekom, ovršenik vrati prisilno naplaćeni iznos. Nadalje, osporava utvrđenje suda prvog stupnja o nedostatku imovine u njegovom vlasništvu te ističe da je pred Trgovačkim sudom u Zagrebu u tijeku parnični postupak radi utvrđenja prava vlasništva temeljem rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju od 29. travnja 1994., temeljem kojeg je postao vlasnik nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao i da je u tijeku parnični postupak pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem P- 4404/2008, u odnosu na koji postupak ovrhovoditelj očekuje parnične troškove u većem iznosu od dosuđenih ovršnom ispravom. Nadalje, ističe da nema jedinstvenog pravnog stava o tome je li podnošenje prijedloga za dopuštanje revizije pravni lijek u smislu odredbe čl. 65. st. 1. toč. 1. Ovršnog zakona. Također, navodi i da iz postavljenih pitanja u prijedlogu za dopuštanje revizije proizlazi da se ista u biti odnose na troškove postupka, za što nije dopušteno izjavljivanje revizije. Konačno, ističe da je prijedlog za dopuštanje revizije podnesen protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike poslovni broj Pž-393/2024, dok je ovrha određena na temelju presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-1560/2022. Predlaže ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak, podredno preinačiti rješenje i odbiti prijedlog za odgodu ovrhe.

3. Žalba nije osnovana.

4. Sud prvog stupnja, prilikom donošenja pobijanog rješenja, nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 i 148/11– pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje u tekstu: ZPP), na koje sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a u vezi s čl. 381. ZPP-a i čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24 – dalje u tekstu: OZ). Također, materijalno pravo je pravilno primijenjeno.

5. Naime, odredbom čl. 65. st. 1. OZ-a je propisano da se prijedlog za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku izravne naplate pred Financijskom agencijom može prihvatiti u potpunosti ili djelomice samo ako postoji neka od taksativno određenih okolnosti kojima zakon pridaje značenje specifičnih razloga za odgodu ovrhe (predviđenih odredbom čl. 65. st. 1. toč. 1. - 11. OZ-a) te ako uz to ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili je to potrebno da bi se spriječilo nasilje. Dakle, da bi se dopustila odgoda, obje pretpostavke moraju biti kumulativno ispunjene.

6. Iz stanja spisa prvostupanjskog suda proizlazi da je ovršenica podnijela prijedlog za dopuštanje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-393/2024 od 20. veljače 2024., čime je suprotno žalbenom navodu ovrhovoditelja ispunjena prva pretpostavka za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a. Naime, kako to ispravno i navodi sud prvog stupnja, sukladno odredbi čl. 382. st. 1. ZPP-a stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije. Stoga, preduvjet podnošenja revizije je upravo podnošenje prijedloga za njezino dopuštanje, a što se ima smatrati izvanrednim pravnim lijekom u smislu odredbe čl. 65. st. 1. toč. 1. OZ-a. Također, sukladno prethodno citiranoj odredbi ZPP-a prijedlog za dopuštanje revizije podnosi se protiv drugostupanjske odluke, zbog čega nije od utjecaja činjenica što je postupak izravne naplate pokrenut na temelju prvostupanjske presude, s obzirom na to da iste predstavljaju jedinstvenu i nerazdvojnu cjelinu.

6.1. U odnosu na žalbene navode ovrhovoditelja da je prijedlog za dopuštanje revizije podnesen samo glede odluke o troškovima postupka, treba napomenuti da takvi žalbeni navodi nisu točni s obzirom na to da iz dostavljenog prijedloga proizlazi da se postavljena pitanja odnose osim na troškove postupka i na odluku o glavnoj stvari. Međutim, neovisno o prethodno navedenom, ukazuje se ovrhovoditelju da prvostupanjski sud niti ovaj sud drugog stupnja, nisu ovlašteni prejudicirati odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske u pogledu podnesenog prijedloga za dopuštanje revizije, već isključivo utvrditi je li ispunjena prava pretpostavka za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. OZ-a, odnosno u konkretnom slučaju podnesen izvanredni pravni lijek. 7. Nadalje, u odnosu na vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, treba ukazati da je točan žalbeni navod da odredbama OZ-a nije izričito navedeno da je razlog za odgodu ovrhe nepostojanje imovina ovrhovoditelja, već da isto predstavlja pravni standard čije ispunjenje ovisi o nizu elemenata konkretnog slučaja, odnosno ne postoje precizna pravila ili mjerila prema kojima bi određena okolnost uvijek predstavljala razlog koji opravdava odgodu ovrhe. Međutim, suprotno žalbenom navodu ovrhovoditelja, uspjeh eventualne protuovrhe isključivo ovisi o imovinskom stanju ovrhovoditelja-protuovršenika te je stoga od izravnog utjecaja nedostatak imovine ovrhovoditelja s vjerojatnošću nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete ovršenici, u slučaju uspjeha u povodu podnesenog izvanrednog pravnog lijeka.

7.1. Jednako tako, suprotno žalbenom navodu ovrhovoditelja ispravno je sud prvog stupnja utvrdio i da ovrhovoditelj u svojem vlasništvu nema nikakvu imovinu. Naime, iz stanja spisa proizlazi da ovrhovoditelj na dan 3. listopada 2024. nije bio evidentiran kao vlasnik vozila u sustavu MUP-a (službena bilješka na listu 26 spisa), na dan 4. listopada 2024. nije bio evidentiran kao vlasnik plovila u sustavu PBZO (službena bilješka na listu 27 spisa), na dan 4. listopada 2024. nije bio evidentiran kao vlasnik vrijednosnih papira u sustavu PBZO (službena bilješka na listu 28 spisa), na dan 4. listopada 2024. nije imao obračunatih dividendi u sustavu PBZO (službena bilješka na listu 29 spisa) te na dan 4. listopada 2024. nije bio evidentiran ni kao vlasnik zrakoplova u sustavu PBZO (službena bilješka na listu 30 spisa). Napominje se da dostavljene službene bilješke ovrhovoditelj nije osporavao u odgovoru na prijedlog, dok paušalni žalbeni navod o tome da je netočno utvrđenje suda da nema vozilo, vrijednosne papire, dividendu, brod i zrakoplov, ovrhovoditelj ničim ne dokazuje. Također, u podacima o svim nekretninama upisanim u zemljišne knjige u Republici Hrvatskoj (list 39 spisa) proizlazi da ovrhovoditelj pored nekretnine, u povodu kojeg postupka je podnesen prijedlog za dopuštanje revizije, nema drugih nekretnina u svojem vlasništvu. Stoga, kako ovrhovoditelj nije dostavio dokaze u prilog svojih navoda o postojanju imovine, odnosno o postojanju imovine koja direktno ne ovisi o ishodima u sudskim postupcima koji su još uvijek u tijeku, odnosno čije okončanje nije utvrđeno pravomoćnim odlukama, takvim žalbenim navodima nije osporeno utvrđenje suda prvog stupnja o imovinskom stanju ovrhovoditelja.

8. Slijedom svega prethodno navedenog, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a odbiti žalbu ovrhovoditelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja kao što je odlučeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Velikoj Gorici 13. siječnja 2025.

Sutkinja

Branka Križanić