REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

PR-1404/2023-151

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Idi Vrančić, u pravnoj stvari tužiteljice OE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Tomislavu Miličeviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Miličević i Šupuković iz Zagreba, Maksimirska cesta 103, protiv tuženika Debitum d.o.o., Šibenik, Slavice 42, OIB: 99116068935, zastupan po punomoćniku Radomiru Glumičiću, odvjetniku iz Zagreba, Desinićka 20, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 30. listopada 2024. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Ive Eškinje, odvjetnika te punomoćnika tuženika Radomira Glumičića, odvjetnika, sukladno odredbi čl. 335 st. 4 Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka Ustavnog suda RH, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 - Odluka Ustavnog suda RH, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje u tekstu: ZPP), dana 10. siječnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  je

I/ Nalaže se tuženiku Debitum d.o.o., Šibenik, Slavice 42, OIB: 99116068935 platiti tužiteljici OE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 45.006,58 EUR uvećano za pripadajuće zatezne kamate koje na iznos od 36.356,96 EUR teku počev od 28. listopada 2016. godine pa do isplate, na iznos od 314,00 EUR počev od 22. travnja 2016. godine pa do isplate, te na iznos od 1.001,28 EUR počev od 15. kolovoza 2016. godine pa do isplate odnosno

- za iznos od 50,66 EUR počev od 5.09.2016. godine pa do isplate,

- za iznos od 89,40 EUR počev od 5.10.2016. godine pa do isplate,

- za iznos od 92,38 EUR počev od 5.11.2016. godine pa do isplate,

- za iznos od 89,40 EUR počev od 5.12.2016. godine pa do isplate,

- za iznos od 92,38 EUR počev od 5.01.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 95,79 EUR počev od 5.02.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 86,52 EUR počev od 5.03.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 95,79 EUR počev od 5.04.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 92,70 EUR počev od 5.05.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 95,79 EUR počev od 5.06.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 92,70 EUR počev od 5.07.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 95,79 EUR počev od 5.08.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 95,79 EUR počev od 5.09.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 92,70 EUR počev od 5.10.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 95,79 EUR počev od 5.11.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 92,70 EUR počev od 5.12.2017. godine pa do isplate,

- za iznos od 95,79 EUR počev od 5.01.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 99,51 EUR počev od 5.02.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 89,88 EUR počev od 5.03.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 99,51 EUR počev od 5.04.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 96,30 EUR počev od 5.05.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 99,51 EUR počev od 5.06.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 96,30 EUR počev od 5.07.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 99,51 EUR počev od 5.08.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 99,51 EUR počev od 5.09.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 96,30 EUR počev od 5.10.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 99,51 EUR počev od 5.11.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 96,30 EUR počev od 5.12.2018. godine pa do isplate,

- za iznos od 99,51 EUR počev od 5.01.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 104,47 EUR počev od 5.02.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 94,36 EUR počev od 5.03.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 104,47 EUR počev od 5.04.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 101,10 EUR počev od 5.05.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 104,47 EUR počev od 5.06.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 101,10 EUR počev od 5.07.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 104,47 EUR počev od 5.08.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 104,47 EUR počev od 5.09.2019. godine pa do isplate

- za iznos od 101,10 EUR počev od 5.10.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 104,47 EUR počev od 5.11.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 101,10 EUR počev od 5.12.2019. godine pa do isplate,

- za iznos od 104,47 EUR počev od 5.01.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 100,75 EUR počev od 5.02.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 94,25 EUR počev od 5.03.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 100,75 EUR počev od 5.04.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 97,50 EUR počev od 5.05.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 100,75 EUR počev od 5.06.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 97,50 EUR počev od 5.07.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 100,75 EUR počev od 5.08.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 100,75 EUR počev od 5.09.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 97,50 EUR počev od 5.10.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 100,75 EUR počev od 5.11.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 97,50 EUR počev od 5.12.2020. godine pa do isplate,

- za iznos od 100,75 EUR počev od 5.01.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 105,09 EUR počev od 5.02.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 94,92 EUR počev od 5.03.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 105,09 EUR počev od 5.04.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 101,70 EUR počev od 5.05.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 105,09 EUR počev od 5.06.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 101,70 EUR počev od 5.07.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 105,09 EUR počev od 5.08.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 105,09 EUR počev od 5.09.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 101,70 EUR počev od 5.10.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 105,09 EUR počev od 5.11.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 101,70 EUR počev od 5.12.2021. godine pa do isplate,

- za iznos od 105,09 EUR počev od 5.01.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 110,67 EUR počev od 5.02.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 99,96 EUR počev od 5.03.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 110,67 EUR počev od 5.04.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 107,01 EUR počev od 5.05.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 110,67 EUR počev od 5.06.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 107,01 EUR počev od 5.07.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 110,67 EUR počev od 5.08.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 110,67 EUR počev od 5.09.2022. godine pa do isplate,

- za iznos od 96,39 EUR počev od 5.10.2022. godine pa do isplate,

po stopi koja se određuje prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te od 30. prosinca 2023. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku 15 dana.

II/ Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice u preostalom dijelu koji glasi: "Nalaže se tuženiku Debitum d.o.o., Šibenik, Slavice 42, OIB: 99116068935 platiti tužiteljici OE, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 12.816,84 EUR uvećano za pripadajuće zatezne kamate koje na taj iznos teku od 28. listopada 2016. godine pa do isplate."

III/ Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 19.089,39 eura, sa zateznim kamatama tekućim od dana 10. siječnja 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV/ Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troška parničnog postupka u iznosu od 16.429,01 eura, sa zateznim kamatama tekućim od dana 10. siječnja 2025. pa do isplate po godišnjoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

Obrazloženje

1. Tužiteljica OE (dalje u tekstu: tužiteljica) u tužbi od 22. prosinca 2017. navodi da je prednik tužiteljice, njezin pokojni suprug HE bio zaposlen kod tuženika Debitum d.o.o. (dalje u tekstu: tuženik) gdje je dana 24. ožujka 2016. u Italiji stradao tijekom svog redovnog radnog vremena prilikom osiguranja tereta trakom za teret. Dok je prednik tužiteljice osiguravao teret, kuka za napinjanje trake je pukla, otpustila napetost i udarila prednika tužiteljice u predio glave, nakon čega je isti odbačen na tlo. Za štetu je odgovoran tuženik jer je propustio osigurati uvjete za siguran rad. Prednik tužiteljice je u štetnom događaju zadobio ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Predniku tužiteljice je pružena bolnička njega u Italiji, isti je podvrgnut operativnom zahvatu nakon čega su zaostali ožiljci, koji predstavljaju naruženost. Predniku tužiteljice je zbog posljedice nezgode potrebna stalna pomoć druge osobe te je njegova životna aktivnost umanjena. Prednik tužiteljice ujedno navodi da je snosio troškove liječenja u iznosu od 314,00 eura. Stoga, prema prvotno postavljenom tužbenom zahtjevu prednik tužiteljice potražuje naknadu neimovinske štete u ukupnom iznosu od 371.000,00 kn, naknadu imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u iznosu od 10.000,00 kn, naknadu štete na ime trajne rente u iznosu od 600,00 kn mjesečno te naknadu imovinske štete s naslova troškova liječenja u iznosu od 314,00 eura sve uvećano za zakonske zatezne kamate. Tužiteljica prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu iz podneska od 28. ožujka 2024. potražuje isplatu naknade štete u ukupnom iznosu od 57.823,42 eura, od toga iznos od 49.173,80 eura na ime naknade neimovinske štete, iznos od 314,00 eura za troškove liječenja te iznos od 8.335,62 eura za imovinsku štetu zbog tuđe pomoći i njege, sve uvećano za zakonske zatezne kamate na način kako je to navedeno u izrijeci.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Navodi da ne bi do štetnog događaja došlo na način kako je to opisano u tužbi. Neistinita je tvrdnja da je do ozljeđivanja došlo uslijed pucanja kuke za osiguravanje tereta. Štetni događaj i njegove posljedice rezultat su isključivo nepažnje, neodgovornosti i krivnje prednika tužiteljice. Tuženik ističe da je poduzeo sve mjere zaštite na radu, a da je štetni događaj rezultat grubog zanemarivanja pravila zaštite na radu od strane prednika tužiteljice. Do štetnog događaja je došlo iz razloga jer prednik tužiteljice prilikom osiguravanja robe nije koristio zaštitnu opremu koju se obvezao koristiti, te se penjao po robu u prikolici, što nije smio niti trebao učiniti. Prednik tužiteljice je kao i ostali zaposlenici potpisao izjavu o tome da je preuzeo zaštitnu opremu. Isti je poslodavcu neposredno nakon štetnog događaja izjavio da je kritične zgode pao sa prikolice kamiona, odnosno sa čeličnih cijevi na prikolici kojom prilikom je zadobio tjelesne ozljede. Kasnije je prednik tužiteljice promijenio priču navodeći da je do ozljede došlo iz razloga jer je puknuo zatezač trake za osiguranje tereta. Prednik tužiteljice kritične zgode nije koristio zaštitnu kacigu i čizme, čime bi se štetne posljedice mogle izbjeći ili barem umanjiti. Prednik tužiteljice je prevozio čelične cijevi koje su tovarene na prikolici kamiona i nije bilo potrebe da se po istima hoda. Prema navodima prednika tužiteljice kada je popustila napetost na zatezaču kuka ga je ozlijedila u predjelu glave. Takva tvrdnja nije životna i logična jer u trenutku kada se kuka zakvači za prikolicu ista nije napeta, tako da ne može doći do otpuštanja napetosti i udarca. Prednik tužiteljice je dostavio fotografiju zatezača koji je navodno puknuo, a tuženik tvrdi da to nije zatezač tuženika, s obzirom da je prednik tužiteljice vratio kamion u kojem su se nalazili svi pripadajući zatezači bez oštećenja. Na dostavljenoj fotografiji je vidljivo da predmetni zatezač nije tuženikov kao ni poluprikolica, budući da fotografija prikazuje poluprikolicu na kojoj nema cijevi, a u trenutku štetnog događaja poluprikolica imala je cijevi. Tuženik stoga tvrdi da zatezač i prikolica sa fotografije nisu njegovo vlasništvo. Vozač KE je kritične zgode preuzeo kamion i dovezao ga na odredište, te je utvrđeno da se zaštitna oprema nalazila sva u vozilu i da nije bila u neispravnom stanju. Tuženik stoga ističe da je šteta isključivo nastala zbog radnje oštećenika, a podredno ističe prigovor podijeljene odgovornosti. Osporava visinu štete i predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

3. Tijekom postupka izvedeni su slijedeći dokazi: izvršen je uvid u rješenje Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (str. 6-8 spisa), u izvještaj o nesreći (str. 9-10 spisa), u medicinsku dokumentaciju (str. 11-52, 193-197, 241-242 spisa), u odštetni zahtjev (str. 53 spisa), u fotodokumentaciju (str. 62-65 spisa), u karton zaduženja osobnih zaštitnih sredstava (str. 66 spisa), u obavijest Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (str. 67 spisa), u ovjereni prijevod medicinske dokumentacije sa talijanskog jezika (str. 77-112 spisa), saslušani su svjedoci KE (str. 147-148 spisa), VE (str. 148-149 spisa), FE (str. 149-150 spisa), prednik tužiteljice kao parnična stranka (str. 150-151 spisa), izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po vještacima prof. dr. sc. Viliju Berošu o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 177-181, 321-323, 336 spisa), prof. dr. sc. Branimiru Cerovskom (str. 191-192, 223-224 spisa), prof. dr. sc. Lani Mužinić Marinić (str. 209-211, 303, 336 spisa), prim. dr. sc. Jeleni Kovačić (str. 239-240, 319 spisa), prof. dr. sc. Tomislavu Breitenfeldu (str. 270-271, 296, 336 spisa), te financijskim vještačenjem po vještaku Ručević vještačenje d.o.o. o čemu u spisu prileži pisani nalaz i mišljenje (str. 374-376 spisa).

4. Slijedom svih izvedenih dokaza sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan iz sljedećih razloga.

5. Iz navoda prednika tužiteljice iz tužbe kao i rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje od 7. srpnja 2016. proizlazi da se prednik tužiteljice ozlijedio na radu dana 24. ožujka 2016., koja činjenica među strankama nije sporna. Iz rješenja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje proizlazi da se predniku tužiteljice priznaju dijagnoze koje su utvrđene kao ozljede na radu za koju ozljedu je tuženik izdao prijavu o ozljedi na radu. Iako sama prijava ne prileži spisu, iz rješenja HZZO-a proizlazi da je ista podnesena, a što je i nužno da bi HZZO mogao neku ozljedu priznati kao ozljedu na radu. Budući da je u ovom slučaju predniku tužiteljice ozljeda priznata kao ozljeda na radu, iz istog proizlazi da je ta ozljeda ranije prijavljena kao ozljeda na radu od strane tuženika.

6. Spisu prileži izvještaj o nesreći od 24. ožujka 2016. koji je sastavljen na talijanskom jeziku, međutim u spisu se nalazi i ovjereni prijevod tog izvještaja. Iz izvještaja o nesreći proizlazi da se događaj odnosi na prijevoz cijevi koji je organizirao tuženik s preuzimanjem u pogonu tvrtke koja je sačinila izvještaj. U izvještaju je navedeno da je prijevozno sredstvo vlasništvo tuženika, da je radilo za račun tvrtke Viator & Vector projekti, da je nakon utovara na platformu prijevoznog sredstva kompletnog skupa cijevi koji je organizirala tvrtka koja je sačinila izvještaj pomoću odgovarajućeg sredstva za podizanje, vozača prijevoznog sredstva (prednika tužiteljice) dok je osiguravao teret pomoću najlonskih traka zategnutih pomoću zatezača, udarila u glavu traka sa zatezačem čija je metalna kuka pukla te je pao na leđa na zemlju. Prema opisu dalje proizlazi da je vozač (prednik tužiteljice) učvršćivao teret koji se sastojao od čeličnih cijevi, koristeći trake sa zatezačem čija je svrha da robu drže u kompaktnijem stanju. Na jednom kraju trake sa zatezačem nalazi se kuka, a na drugom kraju zatezač. Vozač je pravilno postavio sedam zategnutih traka te je pristupio postavljanju posljednje trake čiji je kraj s kukom već zakačio za platformu i podešavao zatezač kako bi tu traku zategnuo, te je metalna kuka iznenada puknula uslijed čega se zatezač oslobodio i vozača udario u čelo, on je izgubio ravnotežu i pao na tlo. Prilikom pada unazad udario je glavom o tlo i ozlijedio se. Vozač je bio sam dok je obavljao poslove na vozilu te je prevezen vozilom hitne pomoći u bolnicu. Pregledom mjesta rada i korištene opreme utvrdili su da je kuka trake sa zatezačem puknula što je dovelo do oslobađanja napetosti trake. Traka je bila novije proizvodnje.

7. Spisu prileži odštetni zahtjev kojeg je prednik tužiteljice uputio tuženiku, a u kojem je stavljen zahtjev za naknadu štete. Iz preslike pošiljke je vidljivo da je taj zahtjev upućen tuženiku 27. listopada 2016.

8. Spisu prileže fotografije na str. 62-65 spisa, na kojima se vide trake – zatezači te ujedno fotografija jedne trake na kojoj je puknuta kuka. S obzirom na navode tuženika iz odgovora na tužbu i činjenicu da se na fotografijama ne vidi gdje su nastale, niti je navedeno tko ih je sačinio, nije moguće utvrditi da se fotografije odnose upravo na te zatezače koje je prednik tužiteljice koristio u trenutku nastanka štetnog događaja.

9. Nadalje, tuženik je dostavio u spis karton zaduženja osobnim zaštitnim sredstvima iz kojeg proizlazi da je prednik tužiteljice 5. siječnja 2015. zadužio zaštitne naočale, zaštitnu kacigu, zaštitne cipele i reflektirajući prsluk.

10. Tuženik je u spis dostavio obavijest Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom od 20. prosinca 2016. iz kojeg proizlazi da kod prednika tužiteljice ne postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, niti djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti, koji dokument nije relevantan za rješenje ovog spora, budući da to vještačenje nije izvedeno u okviru ovog postupka, niti se u tužbi navodi da bi došlo do gubitka, odnosno smanjenja radne sposobnosti, već se potražuje isplata pravične novčane naknade uslijed smanjenja životnih aktivnosti, što je širi pojam od potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti.

11. U odnosu na dinamiku nastanka štetnog događaja izveden je dokaz saslušanjem svjedoka i prednika tužiteljice kao parnične stranke.

12. Iz iskaza svjedoka KE proizlazi da je isti radio kao vozač teretnog vozila kod tuženika. Zna da je prednik tužiteljice također radio kao vozač teretnog vozila kod tuženika. Izvješten je da je došlo do nesretnog slučaja u Italiji i da treba ići po kamion. Svjedok je otputovao, kamion je bio zatvoren, uočio je da je bio natovaren, misli da su bile neke cijevi te je uočio da je roba bila vezana španerima. Tada je uzeo kamion, otišao je do bolnice odnijeti robu predniku tužiteljice te je kamion odveo nazad u Šibenik. Vidio je da je teret bio zavezan, nije brojao zatezače koji su vezali teret te ne zna koliko je zatezača bilo u kamionu prije utovara. Vozači zadužuju 13 zatezača. Nije uočio da je koji zatezač bio puknut. Roba je bila u zatvorenom dijelu kamiona koji je prekriven ceradom, svjedok je otvorio vrata cerade, utvrdio da je roba vezana, vrata je zatvorio i pokrenuo kamion. Nije provjeravao stanje zaštitne opreme u kamionu. Svjedok još navodi da ako su zaduživali nove zatezače, zaduživali su 13 zatezača koji su bili u paketima u najlonu. Smatra da je za teret koji čine cijevi od 12 metara i težine 5 tona potrebno najmanje 8 zatezača da ga se osigura.

13. Svjedok VE u svom iskazu navodi da radi kao ugovorni partner tuženika te je zadužen za kompletan tehnički sektor. Svakodnevno se nalazi u firmi kod tuženika. Ima saznanja da je došlo do ozljede u Italiji. Pregledao je vozilo kada se vratilo u Hrvatsku, otvorio je ceradu gdje su bile cijevi dužine 12 metara osigurane zatezačima, ne zna točno uz pomoć koliko zatezača je teret bio osiguran. Nije uočio da je ijedan zatezač oštećen. Na tom vozilu zaduženo je 13 novih zatezača, a vozač koji je preuzeo vozilo je također zadužio svih 13 zatezača i nije bilo opaske da je ikoji oštećen. Pregledao je stanje zaštitne opreme u kamionu kada je vraćen u Hrvatsku. Uočio je da su u desnom pomoćnom boksu bile zaštitne cipele i ostala zaštitna oprema koja se sastoji od reflektirajućeg prsluka, zaštitne kacige i zaštitnih naočala i cipela. Svjedok još ističe da kada bi puknula kuka zatezača na način kako je to prikazano na fotografiji, zatezač bi i dalje ostao pričvršćen za šasiju. Nakon svake ture se ne provjeravaju zatezači na način da se utvrđuje njihova istovjetnost, već samo broj. Periodički se provjerava stanje opreme, međutim ne i serijski broj. Ne zna da li zatezači imaju serijske brojeve, zna da imaju naznačen datum proizvodnje i proizvođača kao i tehničke karakteristike. Kada vozač zadužuje zatezače u zapisniku se navodi samo broj zatezača, a ne i serijski broj. Novi zatezači su zapakirani u najlon. Vozač zadužuje 13 zatezača. Provjerava se ispravnost zatezača prije zaduženja, ako se ne zadužuju novi zatezači iz paketa, kada se ne provjerava ispravnost. Ako vozač uoči da nešto nije ispravno, neispravni zatezač se zamijeni ispravnim.

14. Svjedokinja FE u svom iskazu navodi da je u vrijeme štetnog događaja radila na radnom mjestu voditelja transporta. Dobila je informaciju da je prednik tužiteljice pao sa kamiona u Italiji. Isti dan stupila je u vezu s prednikom tužiteljice i on je rekao da se poskliznuo i pao s kamiona. Ona je dobila informaciju da je prednik tužiteljice pao s kamiona, poslali su vozača KE da doveze kamion. Svjedokinja je osobno pregledala kamion, uočila je da je na njemu teret koji je vezan, ostatak zatezača bio je u kamionu kao i zaštitna oprema, nije uočila oštećeni zatezač. Kontaktirala je prednika tužiteljice svaki dan nakon štetnog događaja, on je rekao da ne zna točno što je bilo da se poskliznuo i da je pao. Ne zna odakle potječu fotografije koje su dostavljene u sudski spis. Navodi da postoji serijski broj zatezača i da ih kupuju po serijskom broju tako da se može provjeriti je li pripadaju tuženiku ili ne.

15. Prednik tužiteljice u svom iskazu navodi da je radio kao vozač teretnog vozila, vezao je robu na kamionu, a radilo se o cijevima dužine 12 metara. Cijevi je bilo potrebno vezati za šasiju, a osim toga i u snopove kako ne bi došlo do rasipanja tereta. Popeo se na slobodni dio kamiona, obzirom da su cijevi kraće od tovarnog dijela i uže od tovarnog dijela kamiona. Obavljao je radnju učvršćivanja cijevi u snop. Bio je pri završetku posla kada je osjetio da je zatezač popustio, čuo je to, zadobio je udarac u predio lica te je odbačen s prikolice. Pao je s visine od oko 1,30 metara. Obzirom na težinu ozljeda ima nejasnoća u sjećanju, zna da je prevezen u bolnicu. Istina je da se čuo sa FE i da je rekao da ne zna što se dogodilo. Bio je jako teško ozlijeđen, podvrgnut operaciji. U bolnici u Italiji je proveo 28 dana, a potom je vraćen u Hrvatsku. Navodi da je sva tri bunkera kamiona otvorio prije utovara, a u bolnicu je došao gol, kasnije su mu dostavili garderobu i njegove stvari. Kada su ga dizali na nosila bio je gol. Zadužio je cipele, šljem, zaštitni prsluk i zaštitne naočale, bez toga nije mogao nigdje u Europi tovariti robu. Zadužio je 12 komada novih zatezača u rujnu 2015. Zatezači su dostavljeni zajedno s prikolicom, uzeo ih je prije nego što je išao po prikolicu u Njemačku. Zatezači su se stalno nalazili u prikolici.

16. Iz iskaza svih svjedoka i prednika tužiteljice, kao i izvještaja o nesreći koji je sačinjen istog dana kao i štetni događaj, sud je utvrdio da je do ozljeđivanja prednika tužiteljice došlo za vrijeme radnog vremena, za vrijeme obavljanja redovitih radnih zadataka od strane prednika tužiteljice (prijevoz teretnog vozila kao i utovar tereta), te da je u jednom trenutku došlo do pada prednika tužiteljice sa prikolice. Svjedoci nisu očevidci predmetnog štetnog događaja, tako da dinamika istog proizlazi jedino iz iskaza prednika tužiteljice i izvještaja o nesreći. Prednik tužiteljice u svom iskazu pojašnjava svoje navode oko vezivanja tereta i to na način da navodi kako je teret trebalo vezati ne samo za šasiju, već i u snopove, kako ne bi došlo do rasipanja tereta. Ti navodi prednika tužiteljice nisu osporeni od strane tuženika i životni su i logični, budući da je prednik tužiteljice obavljao prijevoz čeličnih cijevi, koja činjenica među strankama nije sporna. U tom smislu nisu osnovani navodi tuženika iz odgovora na tužbu da bi uslijed pucanja kuke na zatezaču ista bila zadržana pričvršćena uz šasiju, s obzirom da je prednik tužiteljice vezao teret ne samo uz šasiju nego i međusobno u snopove. Iskaz prednika tužiteljice u suglasju je s izvještajem o nesreći koji prileži spisu, a iz istog nije moguće utvrditi ikakvu radnju prednika tužiteljice koja bi upućivala na namjeru ili krajnju nepažnju, odnosno na isključenje odgovornosti tuženika. Prednik tužiteljice u svom iskazu navodi da je nakon pada sa prikolice bio gol, odnosno da je bez odjeće prevezen u bolnicu, tako da u spisu nema podataka o tome da prednik tužiteljice ne bi koristio osobna zaštitna sredstva koja je nesporno zadužio od strane tuženika. Prednik tužiteljice u svom iskazu navodi da je koristio osobna zaštitna sredstva, a ujedno valja navesti da je prema rješenju HZZO-a predniku tužiteljice priznata ozljeda na radu, kojim rješenjem je sud vezan u ovom postupku. Svjedok KE, koji je prvi pristupio kamionu nakon štetnog događaja u svom iskazu navodi da nije provjeravao stanje zaštitne opreme, niti da je to gledao, dok svjedok VE navodi da se zaštitna oprema nalazila u desnom pomoćnom boksu, ali istodobno ističe da se ne sjeća uz pomoć koliko zatezača je teret bio osiguran. Iz navedenog iskaza VE nije moguće utvrditi da prednik tužiteljice ne bi koristio zaštitnu opremu niti su navedene okolnosti oko toga na koji način je zaštitna oprema ostala u kamionu.

17. Odgovornost tuženika za štetu iz ovog štetnog događaja temelji se na odredbi čl. 111 st. 1 Zakona o radu (Narodne novine broj: 93/14, dalje u tekstu: ZR) koja propisuje da ako radnik pretrpi štetu na radu ili u vezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. Kao posebni propis još se primjenjuje i odredba čl. 25 st. 1 i 2 Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine broj: 71/14, 118/14, 154/14, dalje u tekstu: ZZR) koja propisuje da se smatra da ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca potječe od rada i poslodavac za nju odgovara po načelu objektivne odgovornosti. Prema odredbi čl. 25 st. 2 ZZR-a poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu. Nadalje, s obzirom da se na odgovornost poslodavca za štetu primjenjuju opća pravila obveznog prava koja reguliraju objektivnu odgovornost, na ovaj slučaj primjenjuje se i odredba čl. 1067 st. 2 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje u tekstu: ZOO) prema kojoj se tuženik oslobađa odgovornosti ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. Prema odredbi čl. 1067 st. 2 ZOO-a tuženik se može djelomično osloboditi odgovornosti ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete.

18. Slijedom navedenih odredbi, sud je utvrdio da je za svu štetu koja je proizašla iz ovog štetnog događaja odgovoran tuženik kao poslodavac, odnosno da ne postoje okolnosti koje bi odgovornost tuženika umanjile ili isključile. Tuženik nije s uspjehom dokazao to da bi šteta nastala uslijed krivnje ili krajnje nepažnje prednika tužiteljice niti je navedeno u čemu bi se to postupanje sastojalo. Naime, kao što je ranije navedeno nije utvrđeno da prednik tužiteljice ne bi koristio osobna zaštitna sredstva, a očevica štetnog događaja nije bilo. Sud je ocijenio iskaz prednika tužiteljice kao istinit, životan i logičan, te je dinamiku nastanka štetnog događaja utvrdio na temelju tog iskaza i izvještaja o nesreći koji su u bitnim dijelovima podudarni.

19. U odnosu na visinu štete koju je pretrpio prednik tužiteljice izveden je dokaz medicinskim vještačenjima po više liječnika, a u pogledu visine imovinske štete za tuđu pomoć i njegu izveden je dokaz financijskim vještačenjem.

20. Iz nalaza i mišljenja vještak neurokirurga dr. Vilija Beroša proizlazi da je prednik tužiteljice u štetnom događaju zadobio ozljede udarca u meki oglavak, prijelom kostiju lubanje sljepoočno-tjemeno-zatiljno-lijevo, traumatski epiduralni hematom tjemene regije lijevo, traumatski subduralni hematom tjemene regije lijevo, prijelom grudnog kralješka, prijelom slabinskog kralješka, prijelom poprečnih nastavaka grudnih kralješaka, serijski prijelom rebra uz postojanje pleuralnog izljeva te trzajnu ozljedu vratne kralješnice. Navedene ozljede su u uzročno posljedičnoj vezi sa štetnim događajem. Kod prednika tužiteljice su uslijed ozljeda zaostale trajne posljedice teške kraniocerebralne ozljede koja uključuje prijelom kostiju lubanje sljepoočno-tjemeno- zatiljno-lijevo, traumatski epiduralni hematom tjemene regije lijevo, traumatski subduralni hematom tjemene regije lijevo, trajne posljedice ozljede grudno-slabinske kralješnice koja uključuje: prijelom grudnog kralješka, prijelom slabinskog kralješka, prijelom poprečnih nastavaka grudnih kralješaka, trajne posljedice ozljede grudnih struktura serijskog prijeloma rebra uz postojanje pleuralnog izljeva. Kod prednika tužiteljice su zaostale i trajne posljedice operacijske stabilizacije kralješaka. Neurološki se ne nalazi jasnih motornih ispada, zaostaje senzorni ispad desne natkoljenice duguljastog oblika. Pri procjeni štetnih posljedica vještak je uzeo u razmatranje i premorbidno stanje (degenerativne promjene vratne kralješnice). Takvo stanje predstavlja predispoziciju i povećava ukupni opseg štetnih posljedica, što je uzeto u obzir kod izrade nalaza i mišljenja. Vještak navodi da su trajne posljedice umanjile opću životnu i radnu sposobnost prednika tužiteljice u omjeru od 44% do 45%, te će u tom omjeru morati ulagati pojačane napore. Prednik tužiteljice pretrpio je bol jakog intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 14 dana te manjeg još 4 mjeseca. Kasni bolovi uzeti su u obzir kod procjene smanjenja životnih aktivnosti. Prednik tužiteljice je pretrpio primarni strah koji se javlja u trenutku životne ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja koji je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja postojao je sekundarni strah koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda i to jačeg intenziteta u trajanju od 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana te manjeg još 3 mjeseca. Kod prednika tužiteljice bila je potrebna tuđa pomoć i njega u zbrinjavanju svakodnevnih fizioloških i higijenskih potreba 4 sata dnevno kroz 6 tjedana, zatim 3 sata dnevno kroz 4 tjedna te 2 sata dnevno kroz idućih 6 tjedana. Predniku tužiteljice također je potrebna trajna tuđa pomoć i njega u trajanju od 1 sata dnevno. Zaostalo je naruženje u vidu ožiljaka od operacije grudne kralješnice i poremećaj pokretanja, koje naruženje predstavlja naruženje srednjeg stupnja. Isti vještak u svom nalazu i mišljenju upućuje da je zaostale posljedice potrebno konzultirati vještake psihijatrijske struke, zatim otorinolaringologa i oftalmologa, a sve vezano uz posljedice koje prednik tužiteljice navodi, a za koje nije nadležan ovaj vještak.

21. Nalazu i mišljenju vještaka neurokirurga prigovorio je tuženik ističući da je mišljenjem Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom utvrđeno da kod prednika tužiteljice ne postoji umanjenje radne sposobnosti, što je u suprotnosti sa utvrđenjem ovog vještaka. Smatra da vještak nije pravilno utvrdio opseg štetnih posljedica te da je vještačenje manjkavo jer prema navodu vještaka nije učinjena čitava dijagnostička pretraga.

22. Vještak neurokirurg pisano se očitovao na prigovore tuženika u svom podnesku od 22. ožujka 2022. ističući da su višestruke teške tjelesne ozljede koje je prednik tužiteljice pretrpio neupitno uzrokovale postojanje trajnih posljedica i umanjenje opće, životne i radne sposobnosti. Navodi da je nalaz učinjen u skladu sa pravilima medicinskog vještačenja i na temelju medicinske dokumentacije. Isto tako ističe da on nije ocjenjivao preostalu izoliranu radnu sposobnost prednika tužiteljice, jer je to predmet proučavanja vještaka iz područja medicine rada. Nije konstatirao da bi radna sposobnost prednika tužiteljice bila potpuno i trajno izgubljena. Sudski vještak je ocjenjivao opseg umanjenja općih, životnih i radnih sposobnosti, te da je uzeo u obzir činjenicu da kod prednika tužiteljice nije učinjena kompletna obrada. Ocjena je donesena na temelju nalaza koji su učinjeni, a ne i onih koji nisu učinjeni. Da je učinjena kompletna obrada prednika tužiteljice ocjena bi bila još i veća. Isto tako je u nalazu navedeno da vještak nije kompetentan očitovati se o poremećaju mirisa i tremoru te o uzročno posljedičnoj vezi tih tegoba i ozljeđivanja prednika tužiteljice. Stoga, elementi koji su sporni ili nisu dostatno obrađeni nisu uzeti u obzir niti su uvršteni u trajne posljedice. Vještak je uputio da se ostale tegobe prednika tužiteljice vještače po vještacima drugih specijalnosti, te da se isti pridodaju njegovoj ocjeni.

23. Prednik tužiteljice je, s obzirom na navode vještaka neurokirurga, predložio da se u daljnjem tijeku postupka izvede dokaz vještačenjem po vještaku oftalmologu, otorinolaringologu i psihijatru, koja vještačenja su izvedena.

24. Iz nalaza i mišljenja vještak oftalmologa dr. Branimira Cerovskog proizlazi da ozljeda koju je prednik tužiteljice zadobio u štetnom događaju kao takva može oštetiti vizualni sustav. Na oftalmološkom pregledu 8 mjeseci od ozljeđivanja nađen je uredni oftalmološki status, a nalaz vidnog polja 11 mjeseci od ozljeđivanja je interpretiran kao nesiguran. 18 mjeseci od ozljeđivanja konstatira se oštećenje vida na desnom oku, koje oštećenje se ne može sa sigurnošću povezati uzročno posljedično sa štetnim događajem.

25. Nalazu i mišljenju vještaka oftalmologa prigovorio je prednik tužiteljice navodeći da prednik tužiteljice tegobe vezane uz vid nije imao prije stradavanja te da se ne može isključiti da su te tegobe povezane sa štetnim događajem. Na prigovor prednika tužiteljice usmeno se očitovao vještak dr. Branimir Cerovski navodeći da je prvi oftalmološki nalaz učinjen 8 mjeseci po štetnom događaju i da nije bilo odstupanja od normale vida. Oštećenje vida koje je utvrđeno 18 mjeseci od ozljeđivanja liječnici nisu povezivali sa štetnim događajem već je kao uzrok navedena eksudativna makulopatija, odnosno degenerativno oštećenje na području žute pjege, što je vodeći uzrok oštećenja vida ljudi starije životne dobi. Stoga vještak isključuje povezanost posljedica sa štetnim događajem, navodi da je trauma koju je prednik tužiteljice pretrpio mogla dovesti do oštećenja vida, međutim to se nije dogodilo.

26. Nadalje, iz nalaza i mišljenja vještaka psihijatra kojeg je sačinila dr. Lana Mužinić Marinić proizlazi da je prednik tužiteljice uslijed ozljede razvio anksiozno depresivni poremećaj i poremećaj prilagodbe zbog čega je psihijatrijski liječen. Pretrpio je primarni strah intenzivan i kratkotrajan, sekundarni strah jačeg intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana te slabijeg 3 mjeseca. Posljedično štetnom događaju došlo je do razvoja anksiozno depresivnog poremećaja i poremećaja prilagodbe te je uslijed trajnih psihičkih smetnji predniku tužiteljice smanjena životna aktivnost u omjeru od 10% sa psihijatrijske strane.

27. Nalazu i mišljenju vještaka psihijatrijske struke prigovorio je tuženik navodeći da iz nalaza i mišljenja nije jasno da li je smanjenje životne aktivnosti isključivo posljedica štetnog događaja ili su pojedini simptomi postojali kod prednika tužiteljice i ranije. Medicinska dokumentacija potječe iz 2017., te stoga vještak nije mogao zaključiti da se smanjenje životnih aktivnosti odnosi samo na štetni događaj.

28. Na prigovore tuženika usmeno se očitovala vještakinja dr. Lana Mužinić Marinić navodeći da je vještačenje učinjeno na temelju medicinske dokumentacije koja je bila u sudskom spisu te anamnestičkih podataka dobivenih od prednika tužiteljice tijekom ispitivanja. Vještakinja ističe da nema medicinske dokumentacije iz koje bi proizlazilo da je ranije kod prednika tužiteljice postojao ikakav psihijatrijski poremećaj.

29. Budući da je kod prednika tužiteljice utvrđen poremećaj koji se odnosi na poremećaj mirisa (anosmija) prema nalazu i mišljenju vještaka neurokirurga, sud je prema prijedlogu prednika tužiteljice izveo dokaz medicinskim vještačenjem po vještaku otorinolaringologu. Iz nalaza i mišljenja vještakinje dr. Jelene Kovačić proizlazi da je uvidom u priležeću medicinsku dokumentaciju utvrdila da prednik tužiteljice u štetnom događaju nije zadobio povrede ORL područja, stoga su eventualne posljedice u vidu anosmije u domeni procjene vještaka neurologa jer su moguće kao povrede centralnog olfaktornog područja temporalnog režnja mozga.

30. Nalazu i mišljenju vještaka otorinolaringologa prigovorio je tuženik ističući da je ista navela da je prednik tužiteljice zadobio trzajnu ozljedu vratne kralješnice, sa čime tuženik nije suglasan jer to ne proizlazi iz dinamike nastanka štetnog događaja. Na prigovor tuženika očitovala se vještakinja dr. Jelena Kovačić koja je navela da je trzajnu ozljedu vratne kralješnice navela isključivo na temelju dokumentacije, odnosno nalaza vještaka neurokirurga koji je tu povredu naveo u svom nalazu i mišljenju. Međutim vještakinja se očitovala samo o posljedicama u pogledu ORL područja, te stoga postojanje trzajne povrede vratne kralješnice nije u njenoj domeni.

31. Sukladno prijedlogu prednika tužiteljice izveden je dokaz daljnjim medicinskim vještačenjem po vještaku neurologu dr. Tomislavu Breitenfeldu. Iz njegovog nalaza i mišljenja proizlazi da je tremor prednika tužiteljice koji je utvrđen u uzročno posljedičnoj vezi s ozljedom mozga iz predmetnog štetnog događaja. Navedeni tremor kao posljedica ozljede umanjuje opću, životnu i radnu sposobnost prednika tužiteljice u omjeru od 5%.

32. Nalazu i mišljenju vještaka neurologa prigovorio je tuženik smatrajući da se isti temelji na nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju jer nije jasno je li vještak uzeo u obzir cjelokupnu zdravstvenu anamnezu i ima li saznanja da bi prednik tužiteljice i prije ovog štetnog događaja bio sudionik prometne nesreće koja se dogodila prije ovog štetnog događaja, te predlaže da se vještak očituje na taj prigovor. Na prigovor tuženika očitovao se vještak neurolog u svom dopisu od 2. veljače 2021. ističući da je prilikom izrade nalaza i mišljenja proučio cjelokupnu medicinsku dokumentaciju te je pregledao prednika tužiteljice. Nije imao na uvid zdravstveni karton i medicinsku dokumentaciju koja bi prethodila ozljedama prednika tužiteljice iz ovog štetnog događaja. Iz medicinske dokumentacije proizlazi da je prednik tužiteljice prije nesreće bio potpuno pokretan i samostalan, a isti je prilikom pregleda naveo pojavu tremora nakon ozljede, odnosno negirao je prethodne teže kraniocerebralne ozljede.

33. S obzirom da su sudski vještaci dr. Vili Beroš, dr. Lana Mužinić Marinić i dr. Tomislav Breitenfeld utvrdili postojanje smanjenja životnih aktivnosti kod prednika tužiteljice, sud je iste vještake pozvao da se u zajedničkom očitovanju izjasne o ukupnom opsegu smanjenja životnih aktivnosti prednika tužiteljice, s obzirom da se pri tome ne može provesti jednostavno zbrajanje utvrđenih iznosa. Svojim dopisom od 6. rujna 2022. sudski vještaci su suglasno izjavili da objedinjena ocjena smanjenja životnih aktivnosti iznosi 55%.

34. S obzirom na vještačenja koja su u ovom predmetu izvedena te utvrđenja koja proizlaze iz nalaza i mišljenja vještaka neurokirurga, psihijatra i neurologa, sud je utvrdio da je prednik tužiteljice kao posljedicu ozljeđivanja pretrpio ozljede udarca u meki oglavak, prijelom kostiju lubanje sljepoočno-tjemeno-zatiljno-lijevo, traumatski epiduralni hematom tjemene regije lijevo, traumatski subduralni hematom tjemene regije lijevo, prijelom grudnog kralješka, prijelom slabinskog kralješka, prijelom poprečnih nastavaka grudnih kralješaka, serijski prijelom rebra uz postojanje pleuralnog izljeva te trzajnu ozljedu vratne kralješnice. Navedene ozljede dovedene su u uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem, te je prednik tužiteljice kao posljedicu tih ozljeda pretrpio fizičke bolove jakog intenziteta u trajanju od 5 dana, srednjeg 14 dana te manjeg 4 mjeseca. Prednik tužiteljice pretrpio je jaki životno ugrožavajući strah koji je bio kratkotrajan i intenzivan. U daljnjem tijeku liječenja prednik tužiteljice trpi sekundarni strah jačeg intenziteta 5 dana, srednjeg intenziteta 15 dana te manjeg 3 mjeseca. Iz vještačenja dalje proizlazi da je predniku tužiteljice zaostalo naruženje srednjeg stupnja uvijek vidljivo trećima, budući da se odnosi na ožiljke od operacije grudne kralješnice te poremećaj pokretanja. Ujedno je utvrđeno da je tužiteljeva opća, životna i radna sposobnost uslijed pretrpljenih ozljeda smanjena u omjeru od 55%.

35. Na temelju utvrđenja koja proizlaze iz gore navedenih vještačenja sud je utvrdio visinu pravične novčane naknade koja bi pripala predniku tužiteljice iz ovog štetnog događaja, pri čemu je sud posebno uzeo u obzir činjenicu da je prednik tužiteljice teško tjelesno ozlijeđen uslijed dramatičnog i životno ugrožavajućeg događaja, koje ozljede su ostavile trajne posljedice na opću, životnu i radnu sposobnost prednika tužiteljice. Uzeto je u obzir to da je primarni strah bio intenzivan i da je proizašao iz životne ugroze. Također je uzeto u obzir to da je prednik tužiteljice ozlijeđen u životnoj dobi od 54 godine, da je po zanimanju vozač teretnog vozila, te su se utvrđene trajne posljedice izrazito odrazile na profesionalni život prednika tužiteljice. Sud je također prilikom utvrđivanja visine pravične novčane naknade primijenio odredbu čl. 1100 st. 2 ZOO-a koja propisuje da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. S obzirom na opseg utvrđenih štetnih posljedica sud je utvrdio da bi predniku tužiteljice prema kriteriju pretrpljenih fizičkih bolova pripala pravična novčana naknada u iznosu od 2.654,46 eura (ranije 20.000,00 kn), prema kriteriju pretrpljenog straha iznos od 2.322,65 eura (ranije 17.500,00 kn), te prema kriteriju naruženosti iznos od 4.379,85 eura (ranije 33.000,00 kn). Djelomično je osnovan zahtjev koji se odnosi na kriterij pretrpljenih duševnih bolova zbog smanjenja životnih aktivnosti te je sud utvrdio da bi predniku tužiteljice prema tom kriteriju pripalo pravo na pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 27.000,00 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice neosnovan i previsoko postavljen. Nema okolnosti koje su utvrđene u nalazima i mišljenjima vještaka, a koje bi opravdavale dosuđenje pravične novčane naknade u višem iznosu prema tom kriteriju. Stoga, na temelju svega iznesenog sud je utvrdio da tužiteljici pripada pravo na naknadu neimovinske štete u ukupnom iznosu od 36.365,96 eura, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužiteljice valjalo odbiti kao neosnovan (za iznos od 12.816,84 eura).

36. Slijedom navedenog sud je prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete u iznosu od 36.356,96 eura dok je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev tužiteljice valjalo odbiti kao neosnovan.

37. U odnosu na zahtjev tužiteljice za naknadu imovinske štete koja se odnosi na troškove liječenja i trošak tuđe pomoći i njege, zahtjev je u cijelosti osnovan, s obzirom da je prema nalazu i mišljenju vještaka neurokirurga utvrđena potreba za tuđu pomoć i njegu za prednika tužiteljice u ukupnom iznosu od 336 sati, te nadalje 1 sat dnevno za period od 15. kolovoza 2016. pa nadalje trajno. S obzirom da je prednik tužiteljice preminuo dana **.**.2022., tužiteljica je zatražila isplatu imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege za period do 27. rujna 2022., a sve prema opsegu koji je utvrđen nalazom i mišljenjem vještaka neurokirurga. U odnosu na visinu cijene sata tuđe nestručne pomoći i njege izveden je dokaz financijskim vještačenjem po vještaku Ručević vještačenja d.o.o., iz čijeg mišljenja proizlazi da je cijena sata nestručne pomoći i njege za područje Šibensko-kninske županije iznosila 2,98 eura za 2016., 3,09 eura za 2017., 3,21 eura za 2018., 3,37 eura za 2019., 3,25 eura za 2020., 3,39 eura za 2021. te 3,57 eura za 2022. Nalazu i mišljenju financijskog vještaka nije prigovorila niti jedna parnična stranka, a tužiteljica je svoj zahtjev u pogledu isplate imovinske štete uskladila sa izračunom financijskog vještaka. Prema tom izračunu tužiteljici pripada pravo na naknadu imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege u ukupnom iznosu od 8.335,62 eura, koji zahtjev je u cijelosti osnovan. Nadalje, osnovan je i zahtjev za isplatu imovinske štete u iznosu od 314,00 eura za troškove liječenja, budući da isto proizlazi iz računa o trošku liječenja koji prileži na str. 52 spisa.

38. Slijedom navedenog valjalo je u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev tužiteljice koji se odnosi na imovinsku štetu.

39. Odluka o isplati zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29 st. 1 ZOO-a koja propisuje da dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Visina stope zatezne kamate određena je sukladno odredbi čl. 29 st. 2 ZOO-a koja je propisana za ostale odnose. Dospijeće tražbine tužiteljice s naslova imovinske štete određeno je prema odredbi čl. 1086 ZOO-a koja propisuje da se obveza naknade štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete. Stoga tužiteljica pravilno potražuje zatezne kamate na imovinsku štetu koja se odnosi na troškove liječenja i tuđu pomoć i njegu od trenutka kada su ti troškovi nastali, a sve s obzirom da je visina cijene sata tuđe pomoći i njege utvrđena s obzirom na trenutak nastanka te štete. Nadalje, dospijeće tražbine pravične novčane naknade temelji se na odredbi čl. 1103 ZOO-a koja propisuje da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, te stoga tužiteljica pravilno zatezne kamate na taj dio štete potražuje počevši od dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate.

40. Odluka o naknadi troška parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 154 st. 2 ZPP-a, odnosno razmjerno uspjehu pojedine stranke u parnici. Budući da je tuženik osporio osnov i visinu štete, tužiteljičin uspjeh u sporu iznosi 89%, pri čemu je sud uzeo da je tužiteljica po pitanju osnove tužbenog zahtjeva uspjela u omjeru od 100%. Tuženikov uspjeh iznosi 11%, te je sud utvrdio, primjenjujući metodologiju iz odredbe čl. 154 st. 2 ZPP-a da tužiteljici ima pripasti pravo na naknadu troška u omjeru od 78%. Visina parničnih troškova tužiteljice određena je u skladu sa odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj: 138/23, dalje u tekstu: Tarifa), budući da je tužiteljica zastupana po odvjetniku.

41. Tužiteljici pripada pravo na trošak za sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 1.000,00 eura (Tbr. 32), za sastav tužbe u iznosu od 1.000,00 eura (Tbr. 7/1), za sastav četiri obrazložena podneska od 27. veljače 2018., 15. svibnja 2018., 8. svibnja 2019. i 13. rujna 2019. iznos od 1.000,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8/1), za sastav ostalih podnesaka od 27. veljače 2019., 17. travnja 2019., 24. siječnja 2020., 19. veljače 2020., 24. kolovoza 2020., 23. rujna 2020., 29. ožujka 2022., 22. studenoga 2022., 20. srpnja 2023., 28. ožujka 2024. i 9. listopada 2024. iznos od 50,00 eura za svaki podnesak (Tbr. 8/4), za zastupanje na devet ročišta iznos od 1.000,00 eura za svako ročište (Tbr. 9/1), za sastav prijedloga za osiguranje privremenom mjerom iznos od 1.000,00 eura (Tbr. 11/1), za sastav žalbe protiv rješenja iznos od 500,00 eura (Tbr. 10/4), za sastav zahtjeva za isplatu naknade iznos od 1.000,00 eura (Tbr. 8/1) te za pristup ročištu za objavu presude iznos od 100,00 eura (Tbr. 9/3), što ukupno iznosi 18.150,00 eura, kojem iznosu valja pridodati iznos od 4.537,50 eura na ime 25% PDV- a (Tbr. 46), te iznos od 1.393,14 eura za izvedena vještačenja. Kada se uzme omjer uspjeha tužiteljice u sporu dobije se iznos od 19.089,39 eura, pri čemu je trošak za izvedena vještačenja uzet u omjeru od 100%. Navedeni trošak tuženik je dužan naknaditi tužiteljici.

42. Nije osnovan zahtjev tužiteljice koji se odnosi na trošak sastava podnesaka od 16. listopada 2018., 28. studenoga 2019. i 6. veljače 2024., budući da navedenim podnescima tužiteljica obavještava sud o uplati predujma za vještačenja, koju činjenicu sud provjerava uvidom u eSpis aplikaciju, te stoga navedeni trošak nije bio potreban za vođenje ove parnice. Također nije potreban trošak koji se odnosi na podnesak od 30. svibnja 2018., jer uz taj podnesak tužiteljica dostavlja dokaze koje je mogla i trebala dostaviti već uz prijedlog za određivanje privremene mjere. Nadalje, spisu ne prileže podnesci od 29. siječnja 2020. i 17. veljače 2020., te stoga za te podneske tužiteljici nije priznato pravo na trošak. Isto tako, tužiteljica je dva puta zatražila trošak zastupanja na ročištu od 6. prosinca 2021., što znači da jedan zahtjev za naknadu troška nije osnovan. Nadalje, za podneske koji nisu obrazloženi podnesci, odnosno u slučaju da je riječ o više od četiri obrazložena podneska u tijeku prvostupanjskog postupka, tužiteljici je priznato pravo na nagradu prema Tbr. 8/4 Tarife, a ne prema Tbr. 8/1 Tarife kako je to tužiteljica zatražila. Tužiteljičin zahtjev za naknadu troška nije osnovan u ukupnom iznosu od 16.429,01 eura.

43. Odluka o zateznoj kamati na troškove parničnog postupka donesena je sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP-a koja propisuje da parnični troškovi obuhvaćaju i zatezne kamate od dana donošenja odluke kojom je naloženo plaćanje troškova postupka.

U Zagrebu 10. siječnja 2025.

Sutkinja:

Ida Vrančić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana računajući od dana objave ove presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u četiri primjerka, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po punomoćniku

2. Tuženiku po punomoćniku