Republika Hrvatska

Općinski sud u Čakovcu

Čakovec, Ruđera Boškovića 18

Poslovni broj Pn-47/2023-30

U I M E R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Čakovcu, po sutkinji toga suda Jasni Vehtersbah - Stojan, a na prijedlog više sudske savjetnice Irene Hoblaj, u pravnoj stvari tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, iz Zagreba, Antuna Mihanovića 3, Područna služba u Varaždinu, Kolodvorska 20c, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, zastupan po punomoćnicima iz OD Hanžeković i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave 12. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnice tužitelja IKD, te zamjenice punomoćnika tuženika IK, odvjetničke vježbenice u OD Hanžeković i partneri iz Zagreba, 10. siječnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

"Nalaže se tuženiku CROATIA OSIGURANJE d.d., Zagreb 10000, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862 isplatiti tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Mihanovićeva 3, Zagreb, OIB: 84397956623 iznos od 2.371,71 eura (dvije tisuće tristo sedamdeset jedan euro i sedamdeset jedan cent) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom

- na iznos od 770,55 eura od 24. studenog 2019. do isplate,

- na iznos od 1.601,17 eura od 30. lipnja 2021. do isplate,

prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za 3 postotna poena, a koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, sve u roku od 15 dana",

kao neosnovan.

II Nalaže se tužitelju nadoknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 1.125,00 eura (tisuću sto dvadeset pet eura) u roku od 15 dana.

Obrazloženje:

1. Tužitelj je 05. listopad 2020. Općinskom sudu u Varaždinu podnio tužbu radi naknade štete u kojoj navodi kako je 23.02.2017. osiguranica tužitelja ZK stradala u prometnoj nesreći koju je skrivio TK, osiguranik tuženika. Za navedenu prometnu nesreću presudom Općinskog suda u Varaždinu broj K-280/17-2 od 24. srpnja 2017. proglašen je krivim TK. Nakon dovršenog liječenja i provedenog medicinskog vještačenja kod osiguranice tužitelja utvrđen je potpuni gubitak radne sposobnosti koji je nastupio kao posljedica zadobivenih ozljeda u prometnoj nesreći, te je istoj priznato pravo na invalidsku mirovinu. Tužitelji ima pravo zahtijevati nastalu štetu koja mu nastaje isplatama novčanih davanja na teret mirovinskog osiguranja uz ostalo novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu. Tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete izravno od društva za osiguranje kod kojeg su vlasnici, odnosno korisnici motornih vozila bili osigurani od odgovornosti za štetu. Tužitelj je u razdoblju od 13.01.2019. do 30.09.2019. isplatio svojoj osiguranici invalidsku mirovinu u ukupnom iznosu od 19.352,35 kuna. Odštetnim zahtjevom od 06. studenog 2019. pozvao je tuženika da podmiri navedenu štetu, te je tuženik naveo kako je voljan isplatiti 70% kao nesporni iznos, dok će se po pravomoćnom okončanju predmeta radi izgubljene zarade, očitovati o ostatku potraživanja. Tuženik je 22.11.2019. podmirio iznos od 13.546,65 kuna, dok je ostao dug od 5.805,70 kuna. Predmet Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn- 634/2019 okončan je nagodbom. Kako tuženik nije podmirio ostatak potraživanja, predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev. Podneskom od 08. prosinca 2021. tužitelj je preinačio tužbeni zahtjev, kojim isti povisuje na iznos od ukupno 2.371,71 eura, a koji iznos potražuje s osnova daljnjih isplata za razdoblje od 01. listopada 2019. do 31. prosinca 2020. U daljnjim podnescima tužitelj je ostao kod svojim navoda i protivio se navodima tuženika.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i nastanak štetnog događaja. Stavlja prigovor nedostatka aktivne legitimacije jer Područne službe nemaju pravnu osobnost te ne mogu samostalno sudjelovati u parničnim postupcima. Ističe i prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti jer se radi o predmetu naknade štete, a ne regresnom potraživanju, te se predmet vodi između pravnih osoba. Predlaže da se provede medicinsko vještačenje po vještaku medicine rada, na okolnost uzročno posljedične veze ozljede tužiteljice zadobivenih u štetnom događaju i njezina umirovljenja. U daljnjim podnescima tuženik navodi kako se u ovom predmetu primjenjuje Zakon o obveznim osiguranjima u prometu. Predmet spora je invalidska mirovina koju osiguranica tužitelja prima s osnova ozljeda izvan rada, pa stoga ne postoji razlika između invalidske mirovine utvrđene tužiteljevim rješenjem i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. Kako je tuženik tužitelju isplatio iznos od 19.352,35 eura, neosnovano je potraživanje tužitelja za isplatu punog iznosa isplaćenih mirovina, te stoga predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti.

3. Predmet Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-107/20 je rješenjem Županijskog suda u Varaždinu broj Su-7/2023-5 od 18. siječnja 2023. ustupljen ovome sudu, gdje se vodi pod gornjim brojem.

4. Sud smatra kako je prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja neosnovan. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, ovdje tužitelj, prema čl. 141. Zakona o mirovinskom osiguranju (157/13) je javna ustanova na koju se primjenjuju propisi o ustanovama. Čl. 12. st. 1. Statuta Hrvatskog zavoda mirovinsko osiguranje (Narodne novine broj 73/2019) propisano je da radi nesmetanog, racionalnog i uspješnog obavljanja djelatnosti Zavoda, te dostupnosti, Zavod obavlja stručne, pravne, administrativne i druge poslove u jedinstvenoj stručnoj službi. Nadalje, Stručna služba Zavoda obavlja poslove iz svoga djelokruga u ustrojstvenim jedinicama: središnjoj ustrojstvenoj jedinici i područnim ustrojstvenim jedinicama, a koje se sastoje od područnih službi i područnih ureda. St. 4. navedenog članka propisano je da ustrojstvene jedinice Zavoda obavljaju poslove iz djelatnosti Zavoda pod nazivom Zavoda i svojim nazivom, pri čemu moraju navesti sjedište Zavoda i svoje sjedište. Stoga je prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužitelja neosnovan, jer isti kao ustrojstvena jedinica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ima ovlasti pokretanja postupka pred sudom.

5. Također je neosnovan i prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti ovog suda. U konkretnom slučaju radi se o regresnom potraživanju po osnovi naknade štete koja je nastala isplatama mirovine osiguranici tužitelja ZK. Sukladno čl. 34.st.1.t.9. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19 – dalje Zakon o parničnom postupku), općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima iz regresnih zahtjeva iz zdravstvenog, mirovinskog i invalidskog osiguranja. Stoga je ovaj sud stvarno nadležan za postupanje u ovom predmetu, dok je mjesna nadležnost određena sukladno navedenom rješenju Županijskog suda u Varaždinu broj Su-7/2023-5 od 18. siječnja 2023. kojim je predmet Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-107/20 ustupljen ovome sudu gdje se vodi pod gornjim brojem.

6. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u dokumentaciju u spisu, u rješenje Županijskog suda u Varaždinu od 12. siječnja 2012. na listu 3 spisa, u zapisnik o očevidu od 23. veljače 2017. na listovima 4-6 spisa, u presudu Općinskog suda u Varaždinu broj K-280/17-2 od 24. srpnja 2017. na listovima 7-9 spisa, u rješenje HZMO Područne službe u Varaždinu od 20. prosinca 2018. na listovima 11-12 spisa, u rješenje HZMO Područne službe u Varaždinu od 21. siječnja 2019. na listovima 13-16 spisa, u mišljenje Vijeća vještaka revizora Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje od 18. listopada 2018. na listovima 17-19 spisa, u dopis tuženiku na listovima 20-22 spisa, u e-mail od 22.11.2019. na listu 24 spisa, u karticu potraživanja od 05.10.2020. na listu 25 spisa, u rješenje Županijskog suda u Varaždinu broj Gž-1301/2020-2 od 02. listopada 2020. na listovima 36-37 spisa, u rješenje Županijskog suda u Slavonskom Brodu broj Gž-288/2020-2 od 29. travnja 2020. na listovima 38-39 spisa, u rješenje Županijskog suda u Karlovcu broj Gž-123/2020-2 od 28. veljače 2020. na listovima 40- 41 spisa, u rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 911/12-2 od 22. travnja 2015. na listovima 42-44 spisa, u presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Revr 160/08-2 od 04. veljače 2009. na listovima 45-46 spisa, u rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2489/2016-2 od 13. kolovoza 2019. na listovima 47- 51 spisa, u odštetni zahtjev od 02. lipnja 2021. na listu 62-63 spisa, u dopis – obračun isplata od 01. lipnja 2021. o isplati na listu 64 spisa, u obračun na listu 66 spisa, u rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2538/2018-2 od 12. siječnja 2022. na listovima 81-83 spisa, u rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 2140/2018-2 od 13. srpnja 2022. na listovima 85-87 spisa, u izvod iz zapisnika Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske od 09. lipnja 2022. na listu 89 spisa, u presudu Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev 1354/2016-2 od 18. svibnja 2021. na listovima 90-92 spisa, u presudu Županijskog suda u Osijeku broj Gž-2075/2022-2 od 29. lipnja 2023. na listovima 229-233 spisa, u presudu Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-1496/2023-2 od 23. svibnja 2023. na listovima 235-239 spisa, u rješenje Županijskog suda u Velikoj Gorici broj Gž-218/2021-2 od 02. travnja 2021. na listovima 240-242 spisa, u rješenje Općinskog suda u Varaždinu broj Pn-110/2019-15 od 30. kolovoza 2021. na listovima 243-244 spisa, u rješenje Županijskog suda u Sisku broj Gž-836/2022-2 od 17. listopada 2022. na listovima 245-248 spisa, u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Janka Korpara od 03. travnja 2024. na listovima 262-264 spisa, u priloženu medicinsku dokumentaciju za ZK u posebnom omotu

– spis broj IN-28091.

7. Na glavnoj raspravi 12. prosinca 2024. tužitelj je odustao od dokaznog prijedloga za saslušanjem svjedokinje ZK.

8. Na temelju članka 8. Zakona o parničnom postupku nakon savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, sud je odlučio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

9. Nesporan je nastanak štetnog događaja, te je nesporno kako je osiguranici tuženika ZK rješenjem tužitelja od 20. prosinca 2018. i od 21. siječnja 2019. priznato pravo na invalidsku mirovinu.

10. Između stranaka ovog postupka je sporna osnova i visina tužbenog zahtjeva, kao i uzročno posljedična veza ozljeda osiguranice tužitelja zadobivenih u štetnom događaja i njenog umirovljenja. Sporna je i primjena propisa prema kojem tužitelj ima pravo potraživati naknadu štete, te da li je tužitelj u obvezi isplatiti tuženiku iznos od 2.371,71 eura.

11. Predmet spora je zahtjev tužitelja s osnova povrata isplaćenih iznosa invalidske mirovine osiguranici tužitelja ZK.

12. U predmetu je provedeno medicinsko vještačenje na okolnost utvrđenja uzročno posljedične veze ozljeda osiguranice tužitelja ZK zadobivenih u štetnom događaju i njezina umirovljenja po vještaku dr.med. Janku Korparu. Stalni sudski vještak Janko Korpar dostavio je svoj nalaz i mišljenje 03. travnja 2024. u kojem je naveo kako su ozljede zadobivene u štetnom događaju od 23. veljače 2017. u direktnoj uzročno-posljedičnoj vezi s umirovljenjem osiguranice tužitelja ZK, odnosno da su posljedice navedenog štetnog događaja u cjelokupnom opsegu uzrok njezinog umirovljenja. Na navedeni nalaz i mišljenje tužitelj i tuženik nisu stavili nikakve primjedbe. Stoga sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Janka Korpara jer je dan stručno i objektivno, u skladu sa zadacima koje je odredio sud u rješenju o određivanju vještačenja, te je u svojem nalazu vještak dao sve odgovore na postavljena pitanja.

13. Vezano za primjenu materijalnog prava sud smatra kako se u konkretnom slučaju ima primijeniti Zakon o obveznim osiguranjima u prometu („Narodne novine“, broj: 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14 - dalje: ZOOP) koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine.

14. Isto proizlazi i iz pravnog shvaćanja izraženog u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-66/2022. od 1. veljače 2022. u kojoj je navedeno da je u sporu koji pokreće HZMO protiv osiguravatelja štetnika radi povrata iznosa isplaćenih na ime mirovine, mjerodavan ZOOP koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete tužitelju, odnosno u trenutku kada su izvršene isplate mirovine, kao i da treba imati u vidu da je tuženik društvo koje se bavi poslovima osiguranja, između ostalim i poslovima obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti, a sukladno odredbama ZOOP-a, odnosno u konkretnom je slučaju riječ o obveznom osiguranju u prometu, a koja je materija obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti uređena ZOOP-om, zbog čega se na konkretan odnos tužitelja i tuženika kao osiguratelja u pogledu utvrđivanja visine i obima obveze tuženika kao osiguratelja primjenjuje materijalno pravo koje regulira konkretan ugovor o osiguranju, u ovome slučaju ZOOP.

15. Tuženik kao osiguratelj motornog vozila štetnika ne nalazi se u istom pravnom statusu kao i sam vozač – štetnik. Obveza tuženika regulirana je ZOOP-om temeljem kojeg Zakona je i zaključen ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti i tuženik može odgovarati samo u okviru odredbi predmetnog Zakona i njime preuzetih ugovornih obveza, a koje su propisane ZOOP-om. Osiguravajuća društva nisu štetnici, nego temeljem zaključenog ugovora o osiguranju s vlasnikom opasne stvari/motornog vozila imaju obvezu (u slučaju da su ispunjene ZOOP-om propisane pretpostavke) naknaditi štetu umjesto odgovorne osobe/štetnika (konkretnog vozača štetnika) i to u okviru obveza preuzetih ugovorom o osiguranju, a koji je Ugovor o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti uređen posebnim zakonom i to ZOOP-om.

16. Člankom 8. st. 1. ZOOP-a reguliran je Ugovor o obveznom osiguranju i njegov učinak, a prema navedenoj odredbi društvo za osiguranje dužno je sklopiti ugovor o osiguranju sukladno ovome Zakonu i uvjetima za osiguranje, odnosno cjenicima premija osiguranja.

17. Prema tome, tuženik kao društvo za osiguranje ima obvezu sklopiti ugovor o osiguranju sukladno odredbama ZOOP-a, a kojim odredbama je i uređen opseg osiguranog pokrića, odnosno rizici koje osiguratelj uzima u pokriće zaključenim ugovorom, obim i opseg osiguranog pokrića, a temeljem čega se, sukladno načelu razmjernosti, i naplaćuje/obračunava premija osiguranja.

18. Čl. 27. st. 1. ZOOP-a propisano je kako je društvo za osiguranje obvezno zavodima koji obavljaju poslove zdravstvenoga, mirovinskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu štetu u okviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obveza preuzetih ugovorom o osiguranju. Stvarnom štetom u smislu stavka 1. ovoga članka smatraju se troškovi liječenja i drugi nužni troškovi učinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, kao i razmjerni iznos mirovine oštećene osobe, odnosno članova njezine obitelji (st.2.) Razmjerni iznos mirovine određuje se prema propisima o mirovinskom osiguranju u visini razlike između invalidske mirovine utvrđene rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu. (st.3.) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju na subrogacijske zahtjeve društava za osiguranje za naknadu stvarne štete isplaćene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, mirovinskog, rentnog ili sličnog osiguranja. (st. 4.). Obvezu iz stavka 1. ovoga članka prema zavodu koji obavlja poslove zdravstvenog osiguranja, društvo za osiguranje dužno je izvršiti u skladu s odredbama zakona koji uređuje obvezno zdravstveno osiguranje (st.5.).

19. Imajući u vidu citiranu odredbu čl. 27. st. 3. ZOOP-a, a uzimajući u obzir činjenicu da je osiguraniku tužitelja priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti radi ozljede izvan rada, sud nalazi da tužitelj nema pravo od tuženika potraživati utuženi iznos invalidske mirovine. Dakle, kada je riječ o izdacima učinjenim na ime invalidske mirovine, kako je to određeno čl. 27. st. 2. i 3. ZOOP-a obveza tuženika postoji samo ukoliko postoji razlika između iznosa invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu.

20. Stoga je utvrđeno kako ne postoji razlika između iznosa invalidske mirovine utvrđene rješenjem tužitelja i invalidske mirovine koja bi bila utvrđena u slučaju povrede na radu, jer osiguranica tužitelja prima invalidsku mirovinu s osnova ozljeda izvan rada.

21. Slijedom svega iznijetog, odlučeno je kao pod točkom I izreke ove presude.

22. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 1. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku. S obzirom na to da je odbijen tužiteljev tužbeni zahtjev u cijelosti, tuženik ima pravo u cijelosti na naknadu opravdanog parničnog troška sve na teret tužitelja. Tuženikov opravdani parnični trošak, imajući u vidu Tarifu o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine RH broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 37/22, 126/22) čine nagrade punomoćniku odvjetniku, odmjerene sukladno vrijednosti predmeta spora i to : za sastav ukupno dva obrazložena podneska u iznosu od 200,00 eura za svaki podnesak temeljem Tbr. 8. toč. 1. u svezi Tbr. 7. toč. 1. Tarife, (od 21.11.2022. i od 02.05.2024.), zastupanje na ročištima 28.09.2023. i 12.12.2024. u iznosu od 200,00 eura za svako ročište temeljem Tbr. 9. toč. 1. Tarife., te za zastupanje na ročištu za objavu presude temeljem Tbr.9.toč.3. u iznosu od 100,00 eura. Temeljem Tbr. 42. Tarife tuženik ima pravo i na PDV od 25% koji na navedene radnje iznosi 225,00 eura. Tužitelju nije priznat trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu s obzirom na to da je tužitelj odbijen s tužbenim zahtjevom. Dakle, tužitelj je dužan tuženiku naknaditi trošak postupka u iznosu od ukupno 1.125,00 eura, te je stoga odlučeno kao pod točkom II izreke.

Čakovec, 10. siječnja 2025.

Sutkinja:

Jasna Vehtersbah - Stojan

Viša sudska savjetnica:

Irena Hoblaj

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave presude, putem ovog suda, pismeno u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

1. tužitelj

2. tuženik po pun.