Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: K-24/2024

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, u vijeću sastavljenom od sutkinje tog suda mr. sc. Sanje Nola kao predsjednice vijeća te sudaca porotnika Štefice Šimunić i Branke Bilović Malla kao članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničara Antonia Martinjaka, u kaznenom predmetu protiv optuženog MB zbog kaznenog djela iz članka 110. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 144/22. i 143/23., dalje: KZ/11), povodom optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu poslovni broj KO-DO-16/2024 od 08. travnja 2024. sa izmjenom od 09. prosinca 2024. i 10. siječnja 2025. godine, nakon održane javne rasprave, održane 11. i 30. srpnja 2024., 13. rujna 2024., 09. listopada 2024., 05. i 12. studenog 2024., 09. prosinca 2024. i 10. siječnja 2025. godine u prisutnosti zamjenice županijskog državnog odvjetnika u Zagrebu Sanje Markanović, optuženog MB uz branitelja po službenoj dužnosti odvjetnika Borisa Mazalina te punomoćnika oštećenika odvjetnika Borivoja Radića, dana 15. siječnja 2025. objavio je, a dana 10. siječnja 2025.

    p r e s u d i o  j e

    I Optuženi MB, OIB: [osobni identifikacijski broj], nadimka '' M', sin JB i ŽB, rođen **.**.1985. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], boravište u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, sa završenom osnovnom školom, bez zvanja, nezaposlen, neoženjen, bez djece, bez imovine, neodlikovan, ne vodi se drugi kazneni postupak, osuđivan zbog kaznenog djela iz članka 244. KZ/11

    k r i v  j e

    što je:

    - 10. studenog 2023. u vremenu između 11,56 i 12,12 sati u [adresa], u stanu na 6. katu, nakon što je RB predao samo dio duga koji je imenovanom dugovala njegova majka ŽB te nakon što ga je RB fizički napadao ispred i u stambenoj zgradi i potom došao u navedeni stan gdje je fizički napadao i ŽB, što je kod njega izazvalo osjećaj straha, ljutnje i bijesa, a što je dovelo do stanja jake razdraženosti uslijed kojega je iz kuhinje uzeo nož duljine 24 cm od čega duljine oštrice 12,5 cm te prišao RB pa kada se RB okrenuo prema njemu te ga uhvatio rukama za ramena, u namjeri da ga usmrti nasrnuo na njega nožem zadavši mu probodnu ranu lijeve strane lica i lijeve uške, ubodnu ranu lijeve strane prsnog koša s ozljedom 2. lijevog međurebrenog mišića, osrčja i srca, ubodnu ranu desne strane prsnog koša s ozljedom 4. desnog rebra te srednjeg režnja desnog pluća, plitku ubodnu ranu desne strane prsnog koša, prijelom 2.-6. desnog rebra, probodnu ranu desne šake, rezne rane vrata, prsnog koša i obje šake, ranu razderotinu lica, oguljotine glave, vrata, lijeve nadlaktice i desnog ramena, krvne podljeve glave, obje nadlaktice, desne podlaktice, desne šake i desne natkoljenice te krvne podljeve mekog oglavka tjemeno i sljepoočno lijevo, a uslijed ozljeda srca i desnog plućnog krila došlo je do izljeva krvi u oba prsišta i šupljinu osrčja, te je RB preminuo na mjestu događaja,

    d a k l e, usmrtio drugoga, doveden bez svoje krivnje njegovim napadom u stanje jake razdraženosti,

    čime je počinio kazneno djelo protiv života i tijela – usmrćenjem, opisano i kažnjivo po članku 112. stavku 1. KZ/11.

    II Na temelju članka 112. stavka 1. KZ/11 optuženom MB se

    u t v r đ u j e

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE.

    III Na temelju članka 58. stavak 1. KZ/11 optuženom MB se opoziva uvjetna osuda izrečena presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1016/21 od 25. svibnja 2021., pravomoćna 24. kolovoza 2022. godine pa se uzima kao utvrđena

    KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI. IV Na temelju članka 51. i članka 58. stavka 3. KZ/11 optuženi MB se

    o s u đ u j e

    NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 3 (TRI) GODINE I 4

    (ČETIRI) MJESECA.

    V Na temelju članka 69. KZ/11 optuženom MB se

    izriče

    SIGURNOSNA MJERA OBVEZATNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTI O DROGAMA u trajanju od 3 (tri) godine koja će se izvršavati u okviru zatvorskog

    sustava.

    VI Na temelju članka 54. KZ/11 optuženom MB se u izrečenu jedinstvenu kaznu zatvora uračunava vrijeme lišenja slobode i vrijeme koje provodi u istražnom zatvoru u trajanju od 10. studenog 2023. godine pa nadalje.

    VII Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19., 130/20., 80/22. i 36/24.) optuženi MB se u cijelosti oslobađa dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te nagrade i nužnih izdataka postavljenog mu branitelja.

    Obrazloženje

    1.Uvodno označenom optužnicom, djelomično izmijenjanog činjeničnog opisa kaznenog djela na raspravama održanim 09. prosinca 2024. i 10. siječnja 2025. Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu optužilo je okrivljenika MB za počinjenje kaznenog djela protiv života i tijela, ubojstva iz članka 110. KZ/11.

    2. Pozvan da se očituje o osnovanosti optužnice optuženi MB porekao je počinjenja kaznenog djela stavljenog mu na teret optužnicom.

    3. U svojem iskazu danom na kraju dokaznog postupka optuženi MB je naveo da je poznavao oštećenog RB možda nekih 20-ak godina. Poznaje i njegovog brata, bili su u dobrim odnosima. Naveo je da RB nikada prije nije bio agresivan niti prema njemu, niti prema njegovoj majci, on je povremeno od njega kupovao drogu kokain, dok je njegova majka od njega kupovala drogu heroin. Prije ovog inkriminiranog događaja zadnji puta vidio se s RB dan prije, našli su se ispred šoping centra kako bi od njega preuzeo pola grama heroina koji je prethodno od njega naručila njegova mama. Čuo je kada je mama razgovarala s njim na mobitel i kada mu je govorila da će taj heroin platiti na način da će mu dati u petak 20 tableta metadona, a onda još 20 tableta u ponedjeljak. Naveo je i da je oštećeni RB povremeno dolazio kod njih na pivu, a znao je doći kod njih i za Badnjak. NB i AB su u više navrata tijekom 2020. živjeli s njegovom majkom i njim u stanu, primili su ih jer nisu imali gdje stanovati, da bi potom NB samoinicijativno napustio stan, a on je potjerao AB jer je konzumirala alkohol, a onda su negdje u 5. mjesecu 2023. njih dvoje ponovno došli živjeti s njima i živjeli su svi zajedno sve do ovog inkriminiranog događaja u studenom 2023. Njegova majka ŽB teško je bolesna osoba, preboljela je virus Covid, a potom je dva puta imala teške upale pluća zbog čega je bila na kisiku i to po osam odnosno 16 sati. Tako je to i bilo i u studenom 2023. kada je bila na kisiku, i, takoreći, prikovana za krevet, doslovce, nije mogla sama niti otići do WC-a. Brinuo je o majci, davao joj lijekove, a AB je kuhala i, sukladno svojim mogućnostima, čistila stan.

    3.1. Što se tiče događaja od 10. studenog 2023., naveo je, on je RB trebao odnijeti 15 eura s osnove majčinog duga. To je jutro prvo bio izašao iz stana no brzo se u stan vratio, pa je onda bio za svojim kompjuterom i pio kavu kada ga je majka zamolila da izađe iz zgrade i nađe se s RB i odnese mu tu polovicu duga s osnove dan ranije kupljenog pola grama heroina. Stoga je on, na majčino traženje, taj dan sišao iz zgrade kako bi RB predao tih 20 tableta metadona. RB je došao vozilom, pa je on ušao u njegovo vozilo i sjeo na suvozačko mjesto. Odmah je primijetio da je RB nervozan, živčan, nije znao zbog čega, ponašao se doista čudno. Predao mu je te metadone koji su bili u kutiji cigareta, na što ga je RB odmah nervoznim tonom pitao da koliko tu ima, a on mu je odgovorio da ima pola, kao što je dogovoreno, a na to je RB počeo odmah vikati da što ga rade budalom ili majmunom i pritom ga je udario s obje ruke nekoliko puta po vrhu glave, misli čak da mu je tada i potrgao naočale. Naime, na snimkama nadzornih kamera, naveo je, vidi se da je iz zgrade izašao s naočalama, a kada se vraćao u zgradu naočale je držao u ruci. On mu nije uzvraćao na te udarce, RB ga je iznenadio, naveo je, nije očekivao takvo njegovo ponašanje. Nakon toga, RB je odmah upalio vozilo i parkirao kod zgrade i rekao mu da idu sad gore, da će mu "jebati majčicu". Pojasnio je da je, unatoč takvom njegovom ponašanju, pristao ići s njim u zgradu jer ga se malo bojao, a očekivao je da će on nastavno tražiti da mu se plati ostatak tog duga u stanu. Pozvonio je stoga na portafon da im se otvore vrata, ne zna iz kojeg razloga NB nije otvarao vrata, pa je u više navrata morao zvoniti, a za koje ga je vrijeme RB primao za vrat i udarao te mu ponavljao "Nećete od mene raditi majmuna". Potom su ušli u zgradu i kada su se penjali stubištem, RB mu je govorio "dat ćeš ti meni svoju bočicu", misleći pritom na metadon koji je imao. Kada su došli do lifta, RB ga je opet ošamario, on je samo stajao i gledao ga čudeći se takvom njegovom ponašanju prema njemu, nije mu bilo jasno zašto je tako agresivan. RB je bio nekako sarkastičan, naveo je, imao je sarkastičan osmijeh, djelovao je kao da se posvađao s nekim, a njemu je to bilo neobično jer se RB nikada prije nije s njim niti grublje razgovarao, a kamoli da bi ga napadao. Nije mogao objasniti određeno zašto nije reagirao zbog takvih nasrtanja RB na njega, naveo je tek da kada ga je ošamario pred liftom pomislio je da zašto je tako agresivan, no nije ni na koji način se opirao, moguće zbog toga što je imao usporene reakcije zbog metadona koji je prethodno konzumirao. Osim toga, naveo je da on ne voli stresne situacije, nasilno postupanje, prije će se povući nego na bilo koji način reagirati, moguće da je takva njegova narav, pa je moguće da zbog toga nije tada ni na koji način reagirao. Potom su, naveo je, RB i on zajedno ušli u lift, ne sjeća se da su išta razgovarali, vidio je na nadzornim kamerama da je RB u liftu vadio i gledao u tu kutiju s metadonima. Kada su se liftom popeli do njihovog stana, u stan je ušao prvo on, a potom, odmah iza njega, i RB.

    3.2. Po ulasku u stan, naveo je, ušao je u dnevni boravak i stao pored TV-a i, kako je znao da postoji taj drugi dio dugovanog iznosa koji je majka trebala vratiti u ponedjeljak, očekivao je, da će RB to reći majci, odnosno da će tražiti da mu da cijeli iznos duga. Međutim, RB nije tako nastupio već je s vrata odmah počeo vikati da što je s ostatkom duga, misli da mu je mama odgovorila: "Pa dogovorili smo da će to biti u ponedjeljak", na što je on odmah krenuo sa sarkastičnim osmijehom prema krevetu na kojem je ležala i počeo je udarati. Naime, primio ju je jednom rukom za majicu te ju povukao prema gore, a drugom je rukom zamahivao i udarao u gornji dio njezinog tijela s time da nije točno vidio, jer je stajao iza njega, da li ju udara otvorenom ili zatvorenom šakom, tek zna da je to bilo u gornji dio tijela, a bilo je jedan ili dva udarca. Za to vrijeme, naveo je, čuo je majku da govori "Nemoj me udarati RB, zašto me udaraš?". On je tada bio udaljen možda nekih dva koraka od kreveta na kojem je ležala majka, AB se nalazila u kupaoni, a NB je bio na udaljenosti na nekih metar od njega i sjedio za kompjuterom. S njim, naveo je, nije uopće komunicirao pa ga nije niti tražio pomoć u vrijeme kada je RB krenuo napadati njegovu majku.

    3.3. Nakon što je RB prvi puta udario majku, naveo je, krenuo je prema njemu kako bi ga pokušao maknuti s majke. Dakle, prišao mu je s leđa, uhvatio ga oko struka i počeo vući, misli da ga je malo i uspio odvući od majke, nije mu pritom ništa govorio, ne sjeća se niti da li je on išta govorio njemu. Zna tek da se RB prema njemu počeo okretati i nakon toga se više ne sjeća što je dalje bilo jer mu se zamračilo pred očima. Prvo čega se potom sjeća, jest da je njega RB držao za glavu i padao na koljena, a on je tada samo stajao. Ne sjeća se niti riječi koje je navodno tada rekao. Ne sjeća se niti da je uzeo taj nož, da ga je držao i nasrnuo na oštećenika. Ne sjeća se da li je RB na bilo koji način kada ga je on pokušao odvojiti od majke nasrtao na njega. Nije siguran više, no misli da je NB u tom trenutku sjedio još za kompjuterom, počeo mu je prilaziti, nešto je i govorio, ne sjeća se što. Ono čega se sjeća jest da je stajao na vratima sobe kada je RB kleknuo. Primijetio je i da je negdje izgubio naočale, NB mu je nešto govorio, vidio je da je NB bio dosta potresen, a čuo je i da NB tada zove hitnu pomoć. On je potom otišao u kupaonu jer, naveo je, ne voli stresne, nasilne situacije, htio se samo nekako smiriti i da sve prođe pa je zato u kupaoni uzeo ostatak svoje terapije. Bio je potresen, znao da će doći hitna, možda i policija, pa je išao po tu terapiju da se smiri. Pojasnio je da je tada bio nervozan i potresen zbog svega što se dogodilo, pa tako zbog toga što ga je RB tako napadao, što sad on leži u njegovom krevetu, u, ne zna kakvom stanju, nije znao ni što je sa majkom koja je bila sva histerična, plakala je. Prije tog odlaska u kupaonu nije vidio krv, ni na podu, a ni na RB kada je pao na pod.

    3.4. Potom je, naveo je, izašao iz kupaone i krenuo prema dnevnom boravku i tada vidio AB u kuhinji kako nešto pere u sudoperu, pa joj je prišao i pitao da što to radi, na što mu je ona rekla da pere nož, pa ju je pitao zašto to radi, ona mu je prstom pokazala prema dnevnom boravku i ponavljala nešto u stilu " RB nož, RB nož…". Na to joj je rekao neka nož odnese tamo gdje ga je našla, pa ga je ona odnijela u dnevni boravak i odložila kod stolca u dnevnom boravku s desne strane. Pozvan da objasni zašto joj je to tada govorio naveo je da je smatrao da ga treba vratiti gdje je on bio i prethodno, no i tada nije bio svjestan da je nešto učinio s tim nožem. Sjeća se da je nešto htio pitati majku pa joj je prišao no ona je bila jako nervozna pa je samo uzeo od nje jednu cigaretu i otišao u kuhinju i tu bio do dolaska hitne pomoći. Nije znao tada da je RB ozlijeđen. Kada je sjedio u kuhinji vidio je da mu je vlažno koljeno i da ima ranu iznad koljena na lijevoj natkoljenici što ga je dosta prestrašilo. Sjeća se, naveo je, i da je jednom trenutku vidio AB kako pere pod u dnevnom boravku pa su joj i NB i on rekli da što to radi, neka ne pere pod. Sjeća se i da je pitao da gdje je više Hitna, pa je AB ponovno zvala Hitnu pomoć, no rekli su joj da je hitna već pozvana i da dolazi. RB je tada ležao na njegovom krevetu, a u jednom trenutku sišao je s kreveta i kleknuo pored. Dodao je da se on u životu svega 5-7 puta s nekim sukobio, ali nije nikada nikoga napadao već se branio i u tim sukobima bi uvijek nastradao, stoga mu je teško zamisliti da je uzeo neki predmet kako bi se branio, a kamoli da bi nekoga takvim predmetom napadao.

    3.5. Dopunski ispitivan dodao je da se on ne sjeća da li je po ulasku u stan otišao u kuhinju koja se nalazila odmah pored dnevnog boravka i to nasuprot ulaza u stan. Taj nož, koji je potom AB podigla u dnevnom boravku, bio je nož koji su inače koristili u domaćinstvu, nalazio se inače u cjediljci za beštek koja se nalazila na sudoperu, tamo se vrlo vjerojatno nalazio i taj dan. Ponovio je da on ne zna kako je taj nož bio dospio u dnevni boravak taj dan, toga se ne sjeća.

    3.6. Pojasnio je da je njemu okidač da krene prema RB bilo to što je on počeo udarati njegovu majku, krenuo je prema njemu odmah nakon što ju je prvi puta udario, no on ju je i dalje nastavio udarati, prišao mu je s leđa te ga sa svoje obje ruke primio oko struka pokušavajući ga odmaknuti od majke, možda je tu malo i uspio, no nije ga uspio u potpunosti maknuti na način da bi pali jedan na drugoga. RB se počeo okretati prema njemu, u tom okretanju, kao da je pružao ruku da ga pljusne, no ne sjeća se svih tih detalja točno, a onda mu se u tom trenutku zamračilo, ne može objasniti kako. Naime, naveo je da je čitao u optužnici što je NB izjavio da se događalo, to je pročitao možda sto puta i pokušao se prisjetiti što se događalo, no jednostavno se ne sjeća da je otišao u kuhinju i uzeo taj nož, jedino čega se mutno tek sjeća da je on RB, u trenutku kada je pao na koljena, udario šakom lijeve ruke u predio glave, ne zna točno više u koji dio. Čuo je da su na RB utvrđene ozljede u vidu krvnih podljeva, pretpostavlja da je krvni podljev nastao od tog udarca šakom, a moguće i kod pada RB na pod, a pročitao je i da je RB zadobio i brojne rezne, te ubodne i probodne rane, da su mu iste nanesene nožem. No, ponovio je, on se ne sjeća da bi bio u doticaju s tim nožem tijekom tog događaja. Naknadno je primijetio tu ubodnu ozljedu na svojoj nozi i to nekih 5 minuta poslije tog događaja kod vrata, dakle tog sukoba koji je očito bio između RB i njega, a tu ozljedu je na sebi primijetio kada je došao u kuhinju i ona je vjerojatno nastala od tog noža, no ne sjeća se načina na koji mu je zadana ta ozljeda, niti kako se ozlijedio tako. Zna da je imao ogrebotinu na desnom obrazu, isto tako ne zna kako je ta ozljeda nastala, moguće da kada ga je oštećeni držao za glavu i padao na koljena da ga je onda ogrebao po obrazu.

    3.7. Taj dan kada je sišao iz stana dočekati RB, naveo je, imao je obučenu jaknu, a kada mu je predočena fotodokumentacija oduzetih predmeta koja prileži listovima 142-145 spisa, potvrdio je da se na fotografijama nalazi upravo ta jakna koju je on nosio tog dana. Tu je jaknu, naveo je, skinuo kada je odlazio prema kupaoni kako bi intravenozno mogao uzeti metadon. On je inače ljevak. U vrijeme tog događaja imao je oko 84-85 kila, a visok je negdje 175 cm.

    3.8. U to je vrijeme, naveo je, bio je u dobrim odnosima s NB i AB, živjeli su zajedno. Tog inkriminiranog dana u jutarnjim satima oko 9,00 ili 10,00 sati intravenozno je konzumirao svoju metadonsku terapiju, konkretno 10 ml metadona, a onda, nakon što je RB otišao leći na krevet, popio 10 ml metadona i 10 ml metadona si intravenozno ubrizgao jer je bio svjestan da je pod dosta velikim stresom, a htio je nekako smiren dočekati dolazak hitne pomoći. Tijekom tog jutra nije konzumirao droge, moguće da je tek popio malo konjaka u kavi, no nije više točno siguran da li je to bilo taj dan. Kada su čekali dolazak hitne pomoći rekao je samo NB i AB da kada oni dođu da neka ne pričaju glupe laži, a pozvan da objasni zašto je to rekao naveo je da su oni svi ovisnici, pa se on bojao što će oni pričati. Naime, vratio se u dnevni boravak i utvrdio da je RB teže ozlijeđen, pa je zbog toga njima rekao da ne lažu, neka ispričaju što se stvarno dogodilo jer je doista smatrao da je glupo lagati, kao što je, naveo je, njegova majka lagala na sudu, jer nije htjela priznati da je ovisnica.

    3.9. RB, naveo je, inače je uvijek bio dobre volje, točno je ono što su njegova braća za njega iskazivala u ovom postupku, on je doista bio dobra osoba i nikada prethodno nije prema njemu i majci bio agresivan, imali su prethodno dobar odnos. Njegova je majka od njega kupovala heroin i znala mu je ovako plaćati tabletama metadona, a on je povremeno znao kupovati od njega kokain, no drogu je plaćao novcem. I njegova je majka ŽB bila u dobrom odnosu s njim, a AB i NB njega nisu dobro poznavali, samo iz viđenja iz šoping centra. Danas se zbog toga svega što se dogodilo loše osjeća i, iskreno, teško mu je o tome pričati. Sretna je tek okolnost što se uspio sada, za vrijeme boravka u istražnom zatvoru, skinuti s metadona, a isti je konzumirao kontinuirano od 2010. godine. Drogu je počeo konzumirati krajem osnovne škole, odnosno početkom srednje škole, sa 14 godina je počeo s konzumacijom marihuane, a potom je u srednjoj školi počeo konzumirati i amfetamine. Od 2010. godine je na metadonskoj terapiji i od tada se liječi u Vinogradskoj bolnici na način da je u tom periodu svakih 3 do 6 mjeseci odlazio u tu bolnicu razgovarati s psihijatrom, no i dalje je konzumirao drogu kokain, a rijetko i heroin. Metadon je zadnji puta konzumirao 31. kolovoza 2024., a sada je u sklopu zatvorskog sustava pod terapijom lijekovima i više ne konzumira metadon. RB, naveo je, bio mu je prijatelj godinama i žao mu je zbog svega što se dogodilo taj dan, iako se, mnogih dijelova tog događaja jasno ne sjeća. Kaje se zbog toga što se dogodilo jer se smatra krivim za Markovu smrt, iako ne na način na koji je to opisano u optužnici. Naime, naveo je da je nesporno da je RB i to na nasilan način umro u njegovom stanu i, iako se ne sjeća što se točno dogodilo, vrlo vjerojatno je da je on to napravio što ga se tereti. Pritom sigurno to nije htio, nije nasilan po prirodi.

    4.1. Tijekom dokaznog postupka uz suglasnost stranaka pročitana je i razgledana materijalna dokumentacija u spisu i to Izvješće Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o uhićenju i dovođenju okrivljenog MB, broj klasa 511-19-10-11/1-K-277/23 od 10. studenog 2023. (list 4 do 6), Službena zabilješka VII. Policijske postaje Policijske uprave zagrebačke o dojavi od 10. studenog 2023. (list 8), Službena zabilješka Službe za očevide i kriminalističku tehniku Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o pregledu mjesta događaja, broj 511-19-15/1-K-277/23 od 10. studenog 2023. (list 10 do 17, 88 do 95 i 112 do 119), Kriminalističko-tehničko izvješće Službe za očevide i kriminalističku tehniku Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke, broj 511-19-15/1- K-277/23 od 10. studenog 2023. (list 18 do 22 i 120 do 124), Potvrda Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o privremenom oduzimanju predmeta od MB, serijski broj [serijski broj], broj 511-19-10-11/1-K-277/2023 od 10. studenog 2023. (list 23), Potvrda Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o privremenom oduzimanju predmeta od NB, serijski broj [serijski broj], broj 511-19-10-11/1-K-277/2023 od 10. studenog 2023. (list 24), Potvrda Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o privremenom oduzimanju predmeta od AB, serijski broj [serijski broj], broj 511- 19-10-11/1-K-277/2023 od 10. studenog 2023. (list 25), Liječničko izvješće liječnika BB iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba o pružanju pomoći RB na mjestu događaja, od 10. studenog 2023. (list 28), Zapisnik Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga) od DB, broj 511-19- 10-11/1-K-277/2023 od 10. studenog 2023. (list 29), Potvrda Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o privremenom oduzimanju predmeta od DB, serijski broj [serijski broj], broj 511-19-10-11/1-K-277/2023 od 10. studenog 2023., uz DVD medij (list 30), Zapisnik Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o privremenom oduzimanju predmeta (bez naloga) od ZB, broj 214-02/23-20/35278 od 10. studenog 2023. (list 31), Potvrda Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o privremenom oduzimanju predmeta od ZB, serijski broj [serijski broj], broj 214- 02/23-20/35278 od 10. studenog 2023., uz DVD medij (list 32), Izvješće Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke, o pregledu i analizi snimki nadzornih kamera, broj 511-19-10-11/1-K-277/2023 od 10. studenog 2023. (list 33 do 36), Izvješće Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke povodom izvršene obrade mjesta događaja i pronalaska mrtvog tijela na adresi u [adresa], VI. kat, od 10. studenog 2023. (list 50), Medicinska dokumentacija na ime MB (list 51 do 55), Liječničko izvješće dr. med. IB iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba o tjelesnom pregledu MB te izuzimanju od njega bioloških uzoraka i to krvi na FTA obrazac te krvi i urina, od 10. studenog 2023. (list 58), Zapisnik o očevidu Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj Kdr-DO-79/2023 od 11. studenog 2023., (list 98 do 106), Bolnička prijava KBC Sestre milosrdnice na ime MB od 10. studenog 2023. (list 126), Fotodokumentacija Službe za očevide i kriminalističku tehniku Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke, broj 511-19-15/1- K-277/23 od 18. studenog 2023. (list 131 do 276), Uputnica mrtvog tijela RB Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, broj Kdr-DO-79/2023 od 10. studenog 2023. (list 283), Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka Vladimire Vozny Duk, dr. med., spec. psihijatra, od 15. prosinca 2023., uz medicinsku dokumentaciju (list 307 do 313), Zapisnik Zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu o obdukciji mrtvog tijela RB, broj Sp 97265.1177.2023 od 11. studenog 2023. (list 342 do 344), Zapisnik o DKT vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", broj klasa NK-235- 01/23-02/5176, ur. broj 511-01-111-24-5 od 29. veljače 2024. (list 347 do 351), Zapisnik o mehanoskopskom vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", broj klasa NK-235-01/23-02/5176, ur. broj 511-01-115-24- 4 od 5. ožujka 2024. (list 354 do 367), Zapisnik o kontaktnom vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", broj klasa NK-235- 01/23-02/5176, ur. broj 511-01-113-24-6 od 6. ožujka 2024. (list 372 do 376), Nalaz i mišljenje sudskomedicinskog vještaka prof.dr.sc. Vedrane Petrovečki od 22. ožujka 2024. (list 378 do 383), Zapisnik o biološkom vještačenju Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", broj klasa NK-235-01/23-02/5176, ur. broj 511-01-113-24-7 od 10. ožujka 2024. (list 390 do 397), dopuna nalaza i mišljenja vještaka psihijatra dr. Vladimire Vozny Duk od 17. prosinca 2024. (list 636- 650), a izvršen je uvid i u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K- 1061/21 te je pročitana izreka presude tog suda poslovni broj K-1061/21 od 25. svibnja 2021. godine.

    4.2. Uz suglasnost stranaka pregledane su snimke nadzornih kamera i to DVD medij sa snimkom video nadzorne kamera zgrade u [adresa] od dana 10. studenog 2023. koji je privremeno oduzet uz potvrdu Službe općeg kriminaliteta Sektora kriminalističke policije Policijske uprave zagrebačke o privremenom oduzimanju predmeta od DB, serijski broj [serijski broj], broj 511-19-10- 11/1-K-277/2023 od 10. studenog 2023. te koji uz potvrdu prileži na listu 30 spisa, te DVD medij sa snimkom nadzornih kamera ispred stana ZB na 6. katu stambene zgrade u [adresa] od 10. studenog 2023. godine.

    4.3. Na raspravi su ispitani svjedoci NB, AB, ŽB, ĆB, SB, MBU i JBU, a ispitana je sudskomedicinska vještakinja dr. Vedrana Petrovečki te stalna sudska vještakinja psihijatrica dr. Vladimira Vozny Duk.

    4.4. Na kraju dokaznog postupka, prije ispitivanja optuženika, pročitani su izvaci iz kaznene i prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije za optuženog MB, te je na kraju dokaznog postupka ispitan i optuženik.

    5.1. U ovom postupku nije sporno da je 10. studenoga 2023. u vremenu između 11,56 i 12,12 sati u stanu na VI. katu zgrade u [adresa], u kojem su tada boravili optuženi MB, njegova majka ŽB, NB i AB smrtno stradao oštećeni RB. Naime, navedene okolnosti proizlaze iz, u tom dijelu suglasnih iskaza svjedoka NB, AB, ŽB, nalaza i mišljenja vještaka sudske medicine dr. Vedrane Petrovečki, zapisnika o očevidu, fotoelaborata očevida, zapisnika o obdukciji mrtvog tijela RB, a priznaje ih i optuženi MB.

    5.2. Nije sporno da je prethodno tog dana optuženi MB predao dio duga RB, koji mu je dugovala njegova majka ŽB, nakon čega je oštećeni RB fizički napao optuženog MB i to ispred i u stambenoj zgradi na navedenoj adresi te potom s optuženim MB ušao u naprijed navedeni stan na [adresa]. Navedeno proizlazi iz iskaza optuženika, ali i snimaka nadzornih kamera ulaza i prostora ispred i u liftu zgrade od 10. studenog 2023. u razdoblju od 11,52 do 11,56. Iz snimke nadzornih kamera lifta razvidno je da su optuženi i oštećeni ušli u stan u kojem se dogodio inkriminirani događaj u 11,56 sati.

    5.3. Oštećeni RB je u stan ušao za optuženim MB te je odmah po ulasku u stan fizički napao majku optuženika ŽB, koja okolnost proizlazi iz bitno suglasnih iskaza svjedoka NB, AB, ŽB te iskaza optuženika.

    5.4. Iz službene bilješke o dojavi VII Policijske postaje Policijske uprave zagrebačke proizlazi da je u 12,12 sati 10. studenog 2023. nepoznata, muška osoba mobitelom nazvala Hitnu pomoć i dojavila da se u stanu na adresi [adresa], VI kat nalazi RB, uboden nožem koji krvari, da bi u 12,20 na mjesto događaja došli djelatnici policije, a u 12,23 i Hitne medicinske pomoći, koji su pokušali reanimirati oštećenog RB, da bi u 12,30 sati konstatirali njegovu smrt.

    5.5. Iz materijalne dokumentacije pa tako službene bilješke o pregledu mjesta događaja djelatnika VII PP PUZ-am, Zapisnika o očevidu od 11. studenog 2023. s fotodokumentacijom očevida, Zapisnika zavoda za sudsku medicinu i kriminalistiku o obdukciji mrtvog tijela RB od 11. studenog 2023. kao i nalaza i mišljenja sudskomedicinske vještakinje dr. Vedrane Petrovečki, utvrđeno je da je oštećeni RB smrtno stradao uslijed uboda nožem zadobivenih u stanu tog dana. Naime, oštećeni RB je, kao što to proizlazi iz medicinske dokumentacije, zapisnika o obdukciji te nalaza i mišljenja vještakinje dr. Vedrane Petrovečki tog dana zadobio brojne ozljede i to probodnu ranu lijeve strane lica i lijeve uške, ubodnu ranu lijeve strane prsnog koša s ozljedom 2. lijevog međurebrenog mišića, osrčja i srca, ubodnu ranu desne strane prsnog koša s ozljedom 4. desnog rebra te srednjeg režnja desnog pluća, plitku ubodnu ranu desne strane prsnog koša, prijelom 2. -6. desnog rebra, probodnu ranu desne šake, rezne rane vrata, prsnog koša i obje šake, ranu razderotinu lica, oguljotine glave, vrata, lijeve nadlaktice i desnog ramena, krvne podljeve glave, obje nadlaktice, desne podlaktice, desne šake i desne natkoljenice te krvne podljeve mekog oglavka tjemeno i sljepoočno lijevo, a uslijed ozljeda srca i desnog plućnog krila došlo je do izljeva krvi u oba prsišta i šupljinu osrčja, uslijed čega je na mjestu događaja, dakle, u stanu na navedenoj adresi, preminuo, time da je smrt, nakon pokušaja reanimacije po djelatnicima Hitne medicinske pomoći, konstatirana u 12,30 sati. Iz nalaza i mišljenja sudskomedicinske vještakinje dr. Petrovečki utvrđeno je da je obdukcijom mrtvog tijela oštećenog RB utvrđeno da je preminuo nasilnom smrću uslijed ubodnih rana prsnog koša s ozljedom srca i desnog pluća, a da podobno sredstvo zadobivanja utvrđenih ubodnih, probodnih i reznih rana predstavlja i nož ukupne dužine 24 cm, oštrice 12,5 cm i širine u najširem dijelu oko 1 cm, a koji je nož, po dolasku djelatnika policije, zatečen na podu dnevnog boravka, fotografiran i izuzet, kao što to proizlazi iz Službene bilješke o pregledu mjesta događaja, Kriminalističko tehničkog izvješća te Zapisnika o očevidu s fotoelaboratom očevida.

    6. Sporno u ovom postupku je da li je optuženi MB po ulasku s oštećenim RB u stan tog dana, iz kuhinje uzeo sporni nož duljine 24 cm od čega duljine oštrice 12,5 cm i kada je RB napadao ŽB prišao mu pa kada se RB okrenuo prema njemu te ga uhvatio rukama za ramena nasrnuo na njega nožem zadavši mu naprijed navedene ozljede od kojih je RB preminuo na mjestu događaja. Sporno je i da li je optuženik postupao pri tome u namjeri da liši života RB, nakon što je ovaj prvo njega, a potom i njegovu majku, fizički napao, te je li time počinio kazneno djelo ubojstva iz članka 110. KZ/11 koje mu je stavljeno na teret optužnicom.

    7. Iako je optuženi MB u svojem iskazu naveo da se ne sjeća da bi on iz kuhinje uzeo predmetni nož i istim nasrnuo na RB i zadao mu naprijed navedene ozljede, na temelju analize njegovog iskaza, izvedenih materijalnih dokaza, analize iskaza svjedoka ŽB, NB i AB, i to kako svakog dokaza pojedinačno, tako i povezujući ih jedne s drugima te dovodeći ih u svezu s materijalnim dokazima, nalazom i mišljenjem sudskomedicinske vještakinje dr. Vedrane Petrovečki, kao i provedenim biološkim vještačenjem tragova krvi izuzetih s odjeće i tenisice optuženika ovo vijeće je nedvojbeno utvrdilo da je naprijed opisane ozljede, od kojih je preminuo na mjestu događaja, oštećenom RB, naprijed opisanim nožem, zadao upravo optuženi MB.

    8. Naime, iz suglasnih iskaza optuženika, svjedoka NB, AB i ŽB proizlazi da su u tom stanu s optuženikom i njegovom majkom nekih šest mjeseci prije inkriminiranog događaja živjeli i supružnici NB i AB, da je AB pomagala oko čišćenja i kuhanja te brige o ŽB. ŽB, majka optuženika, kao što su to suglasno potvrdili svjedoci NB i AB i optuženik, teško je bolesna osoba, višegodišnja ovisnica, koja je nakon preboljene korone, nekoliko puta imala upalu pluća te je kontinuirano bila na aparatu za disanje kisikom, pa tako i tog inkriminiranog dana kada je, takoreći bila prikovana za krevet. Navedeno potvrđuje i službena bilješka policijskih službenika o pregledu mjesta događaja po dolasku na intervenciju 10. studenog 2023. kojom je evidentirano da je u stanu tada bila i teško pokretna ŽB koja je koristila aparat za obogaćivanje kisikom te je nakon kriminalističke obrade na mjestu događaja vozilom hitne medicinske pomoći prevezana na daljnju hospitalizaciju.

    8.1. Dana 10. studenog 2023. u periodu od 11,56 do 12,12 sati kada se dogodio inkriminirani događaj u dnevnom boravku stana nalazio se NB koji je sjedio za računalom, ŽB je ležala na krevetu, dok je AB bila u kupaonici stana, kao što su to suglasno naveli svjedoci NB i AB i optuženik. Pri tome se ta kupaonica u kojoj se nalazila AB, kao što su to naveli svjedoci NB i AB, te potvrđuje fotoelaborat očevida stana, nalazila direktno nasuprot dnevnog boravka u kojem se odigrao inkriminirani događaj.

    8.2. Iz iskaza svjedoka NB i AB, ali i iskaza optuženika koji su u tom dijelu bitno suglasni utvrđeno je da su svi oni liječeni ovisnici, koji su koristili metadonsku terapiju, a istu su konzumirali i tijekom jutra inkriminiranog dana. Optuženi MB nedvojbeno je, kao što to proizlazi iz nalaza i mišljenje vještaka dr. Vladimire Vozny Duk, ali i njegovog iskaza dugogodišnji politoksikomanski ovisnik o opijatima. Osim toga, i majka optuženika ŽB, kao što to proizlazi iz iskaza optuženika, ali i svjedoka NB i AB je liječena ovisnica. Štoviše, ista je kao što je to naveo optuženik, od žrtve RB kupovala drogu heroin, zadnji puta neposredno prije inkriminiranog događaja, te je upravo povod susreta optuženika s RB tog dana bilo plaćanje duga s osnove dan prije prodane joj droge heroin. Navedeno je utvrđeno iz iskaza optuženika, ali i analize iskaza svjedoka AB, koja je suglasno iskazu optuženika potvrdila da je čula taj dan da je upravo ŽB poslala optuženika da izađe iz zgrade govoreći mu „odi dolje te čeka“. I brat žrtve svjedok SB potvrdio je da je njegov pokojni brat poznavao ŽB s osnove prodaje droge. Iskaz optuženika, kao i snimke nadzornih kamera potvrđuju da je optuženik sišao iz zgrade upravo radi susreta s RB.

    8.3. O onome što se događalo tog dana prije inkriminiranog događaja, po susretu optuženika s oštećenikom ispred zgrade i unutar stubišta zgrade, vijeće je zaključivalo na temelju analize iskaza optuženog MB te pregledanih snimaka nadzornih kamera zgrade, a koje su snimile ulaz u zgradu, prostor stubišta zgrade i prostor ispred te unutar lifta zgrade. Naime, optuženi MB u svojem je iskazu naveo da je izašao iz zgrade i pričekao dolazak oštećenika, koji je došao vozilom, pa mu je on u vozilu predao kutijicu s 20 tableta metadona, koje mu je prethodno dala majka. Po susretu s oštećenim, naveo je, primijetio je da je ovaj nervozan, živčan, kao da se s nekim posvađao taj dan, da bi, kada mu je u vozilu predao kutijicu, i rekao da se u njoj nalazi polovica duga, počeo vikati na njega da zašto od njega rade budalu te ga je udarao s obje ruke po glavi, čak mu pri tome razbio naočale, nezadovoljan onime što mu je donio. Potom su, naveo je optuženik, i to na oštećenikovo traženje, se uputili prema stanu optuženika, da bi ispred i unutar zgrade oštećeni RB vikao na njega i udarao ga, a koje mu je ponašanje, naveo je, bilo neobično jer nikada ranije oštećeni RB nije prema njemu bio agresivan. Pregledane snimke nadzornih kamera potvrđuju istinitost iskaza optuženika. Naime, iz snimaka nadzornih kamera ulaza stambene zgrade na navedenoj adresi utvrđeno je da je tog dana u 11,52 sata optuženi MB, odjeven u jaknu bež boje, crne donje hlače i bijele tenisice s naočalama na licu izašao iz zgrade te se uputio u smjeru parkirališta zgrade, da bi na parkirališni prostor došao vozilom u 11:54 sati oštećeni RB, koji se potom i to s optuženikom, koji više nije nosio naočale, već ih držao u ruci (optuženik je naveo da su uslijed udaraca zadobivenih od oštećenika u vozilu bile slomljene), uputio u pravcu ulaza u zgradu. Nastavno je iz snimaka nadzornih kamera ulaza zgrade utvrđeno da je oštećeni RB koji je viši i fizički jači od optuženika ispred ulaza u zgradu u razdoblju od nekoliko minuta fizički nasrtao na optuženika na način da ga je s obje ruke hvatao u području vrata i prislanjao uza zid, negodovao mašući rukama, na što optuženik nije reagirao niti pružao ikakav otpor, da bi se, nakon što su ušli u zgradu fizičko nasrtanje oštećenika na optuženika nastavilo. Naime, temeljem pregleda snimaka koje snimaju prostor ulaza u zgradu utvrđeno je da je ulazeći u zgradu oštećenik hodao iza optuženika i gurao ga rukom ispred sebe, a potom, kada su zajedno čekali lift, je ponovno fizički nasrtao na optuženika na način da je zamahnuo desnom rukom i otvorenim dlanom udario optuženika u lijevi obraz, a potom s obje ruke hvatao optuženika za vrat za koje se vrijeme optuženik branio držeći obje ruke ispred sebe, da bi potom oštećenik zamahnuo i nogom udario optuženika. Iz snimke nadzorne kamere koja je snimila prostor lifta utvrđeno je da je za vrijeme vožnje liftom optuženik mirno stajao dok je oštećenik izvadio iz džepa kutiju cigareta i iz iste vadio smotuljak omotan u bijeli papir i obraćao se optuženiku mašući pri tome rukom te su potom zajedno izašli iz lifta.

    8.4. Iz ponašanja i reakcija oštećenika po susretu s optuženim MB zabilježenih na snimkama nadzornih kamera nedvojbeno je utvrđeno da je, kao što je to i optuženik opisao u svojem iskazu, oštećenik bio ljut, nezadovoljan i vidljivo agresivan, da je fizički nasrtao na optuženika, kao i da je, i to upravo na oštećenikovo traženje, optuženik s njim krenuo u pravcu svog stana. Navedeno je razvidno iz načina na koji su optuženik i oštećenik ušli potom u zgradu te u stan gdje se vidi da vrata zgrade otvarao oštećenik, gurao optuženika ispred sebe, otvarao vrata lifta, rukom upućivao optuženika da uđe u lift i vidljivo negodovao tijekom vožnje do stana. Dakle, ponašanje oštećenika, od trenutka susreta s optuženikom do ulaska u stan (u razdoblju od 11:52-11:56), bilo je agresivno, bio je nervozan i ljut i takav je verbalno i fizički kontinuirano napadao optuženika koji mu pri tome nije pružao baš nikakav otpor.

    9. Iz analize iskaza svjedoka NB, AB i ŽB, kao i iskaza optuženika, ali i materijalne dokumentacije te provedenih vještačenja utvrđeno je što se potom, po ulasku optuženika i oštećenika, događalo u stanu optuženika u razdoblju između 11,56 i 12,12 sati.

    10. Svjedok NB opisujući događaj po optuženikom povratku u stan naveo je da je primijetio da je MB, po povratku u stan bio sav crven u licu i nekako raščupan. Htio ga je pitati gdje je bio i što mu se dogodilo, no odmah iza njega pojavio se, njemu tada nepoznati muškarac, za kojeg je kasnije saznao, kada se sve ovo dogodilo, da se zove RB. Po ulasku u stan optuženik je ušao u dnevni boravak, a odmah je za njim ušao u dnevni boravak taj RB i potom krenuo prema krevetu na kojem je ležala ŽB i na nju je nasrnuo. ŽB je ležala na krevetu koji se nalazio s desne strane dnevnog boravka, dakle, njemu iza leđa, no on je okrenuo glavu prema ŽB i vidio da joj je RB prišao i da ju udara rukama po glavi na način da je u pognutom položaju stajao nad njom i udarao ju, pri čemu je, kako je bio veći čovjek, svojom pojavom zaklonio Snježanino tijelo pa ŽB zapravo nije ni vidio i ne zna o koliko udaraca se radilo. Čuo je tek ŽB kako govori "zašto me udaraš". Ne zna gdje se točno tada nalazio MB, nije na to obraćao pozornost, no primijetio je da je odmah potom, prošla je tek koja sekunda, dvije ili tri nakon što je tako RB počeo udarati ŽB došao MB govoreći mu "ti ćeš udarati moju mamu", „što udaraš moju mamu“, nakon čega su MB i RB nasrnuli jedan na drugoga, vidio je da je među njima nekakav sukob, nije znao o čemu se radi pa se nije htio uplitati. Pojasnio je pri tome da se RB okrenuo i da je krenuo prema MB na način da ga je primio za ramena i tako su se naguravali jedno vrijeme, jedan prema drugome sučelice pri čemu su mu njih dvojica bili okrenuti leđima koso jedan i drugi. Nije vidio da bi u bilo kojem trenutku RB udario MB. Njih su se dvojica naguravali, a kod tog naguravanja optuženik je zamahivao prema oštećeniku, misli desnom rukom, u predio gornjeg dijela tijela, ne zna koliko je puta tako zamahivao, nije vidio da bi optuženik išta pri tome držao u rukama, nije niti na to bitno obraćao pozornost, niti je pomislio da će doći do ovoga do čega je došlo. Vidio je tek da MB zamahuje prema RB nakon čega je RB govorio "a, a, a", a onda je on na to MB počeo govoriti "ne M, ne M", te je primijetio kako je RB pao na pod i bio sav krvav. Pozvan da objasni zašto mu je to govorio, naveo je, da je vidio optuženog MB kako zamahuje prema RB, očito je optuženi tada nešto imao u rukama, iako tada taj nož nije vidio. Taj njihov sukob, prije nego što je RB pao na pod, je trajao kratko, možda do desetak sekundi. Nije vidio da bi ga MB na bilo koji drugi način, prije nego što je RB pao, udarao, čuo je tek da je MB govorio RB nešto u stilu "ti ćeš tući moju mamu, mene si tukao, zašto tučeš moju mamu?" , ne sjeća se da bi na to RB išta MB govorio. Nakon što je RB pao na pod, nije vidio MB, misli da je on otišao u kupaonu. Nakon pada RB je nekako ustao te otišao do drugog kreveta koji se nalazio u istoj toj prostoriji s lijeve strane od ulaznih vrata u prostoriju i tu je sjeo i počeo vikati "hitna, hitna". Na to je, naveo je, on nazvao hitnu pomoć i razgovarao s djelatnicom hitne koja ga je ispitivala o tome što se dogodilo i da li osoba krvari na što je potvrdno odgovorio jer je na podu sobe bilo puno krvi, a na njezino traženje prišao je RB i podigao majicu da vidi gdje je uboden, no nije mogao ništa vidjeti jer je bilo puno krvi. Potom se RB ustao, međutim, sam je nekako skliznuo na pod i po njegovom položaju tijela i licu je zaključio da je preminuo. U tom trenutku, naveo je, došla je AB koja je prethodno bila u kupaoni, ŽB je također bila u toj prostoriji no ne zna što je ona radila jer na nikoga nije obraćao pozornost. Sjeća se samo da je AB bila u šoku kada je vidjela što se dogodilo. Za to vrijeme MB je bio u kupaoni, zna da je AB uzela džoger za pranje podova i počela brisati krv koja se nalazila na podu dnevnog boravka, valjda je to radila makinalno. Inače, on je, nakon pada RB primijetio taj kuhinjski nož na podu i AB, kada je krenula brisati krv s poda, uzela je taj nož, odnijela ga i bacila u kuhinji u sudoper. Sjeća se da joj je tada optuženi MB rekao da šta je njoj, da zašto to radi, a to joj je i on ponovio pa je ona nakon toga taj nož vratila i stavila ga na pod, otprilike na isto mjesto na kojem ga je prethodno pronašla. Taj nož inače stoji u kuhinji, svi su ga oni koristili, nije bilo taj dan nikakvog konkretnog razloga da ga netko donese u dnevni boravak. Ne zna da bi netko s tim nožem bilo što prethodno radio u dnevnom boravku. Ne zna što je MB radio nakon što je RB pao na pod, vjerojatno je otišao u kupaonu. Naime, on se koncentrirao na RB koji je bio na podu, a tek naknadno je otišao do kupaone, u kupaoni je zatekao MB, ne zna da li je u bilo kojem trenutku MB bio krvav, nije vidio da bi bio krvav, no ponovio je da je bio u šoku zbog toga što se dogodilo u stanu, u kupaoni je rekao MB nešto u stilu "kaj ti je to trebalo?", misli da nije ništa na to odgovorio, već je samo sjedio i gledao ispred sebe i tek mu rekao "Nazovi hitnu i policiju i reci kako je bilo". Po pozivu su na mjesto događaja prvo došli djelatnici policije, nakon nekih 10 do 15 minuta od poziva. Nije primijetio, nakon tog sukoba s RB u stanu, da bi MB imao bilo kakvih vidljivih ozljeda, misli da ih nije imao.

    10.1. On je tada s MB bio u prijateljskim odnosima, naveo je, no MB ga nije tražio da mu pomogne tijekom tog naguravanja s RB, a on se nije uplitao u taj njihov sukob jer mu nije bilo ni na kraj pameti da će doći do ovakvog ishoda po onome koliko je poznavao MB. Optuženi MB, nakon što se to dogodilo nije bio u dobrom stanju, bio je u stanju šoka i misli da je on to u afektu napravio jer nije tip osobe koja bi ulazila u konflikte. Naime, optuženika je poznavao godinu do godinu i pol prije ovog događaja, bili su prijatelji, pa za optuženika zna da je bio mirna osoba, srdačan, htio svima pomoći, ni s kim nije bio u svađi, kao i on vrijeme je provodio igrajući igrice, konzumirao je svoju terapiju, nikad ne bi rekao za njega da bi bio u stanju napraviti ovako djelo za koje je optužen, nezamislivo bi mu bilo da bi on nekoga ubio.

    10.2. Vijeće je iskaz svjedoka NB prihvatilo kao vjerodostojan i istinit u dijelu u kojem je jasno i određeno, detaljno i uvjerljivo, u bitnome suglasno iskazima svjedoka ŽB, AB, ali i optuženika opisao okolnosti dolaska taj dan u stan optuženika i oštećenika, stanje u kojem je bila ŽB, što je on radio i gdje se nalazila AB, kako je oštećenik nasrnuo na ŽB i okolnostima naguravanja koje je potom uslijedilo između optuženika i oštećenika, uslijed kojih je oštećenik krvav pao na pod, kao i o tome što se događalo u stanu do dolaska hitne pomoći. Dio iskaza svjedoka da je vidio tek da je u tom naguravanju optuženik dva puta zamahivao prema oštećeniku nakon čega je ovaj pao na pod krvav samo je djelomice prihvaćen istinitim s obzirom je suprotan nalazu i mišljenju vještaka i zapisniku o obdukciji iz kojih proizlazi da je oštećenik u tom nasrtaju zadobio brojne ozljede, i to kako rezne tako i ubodne i probodne rane, koje su zadane sa više uboda odnosno zamaha nožem pa je nesporno da je bilo više nasrtaja optuženika prema oštećeniku. Osim toga uzimajući u obzir da je svjedok, s nekoliko metara udaljenosti promatrao njihov sukob, neživotno je da nije vidio da bi optuženik kada je zamahivao prema tijelu oštećenika držao u ruci nož. To posebno kad se uzme u obzir da je svjedok, kao što je sam naveo, viknuo u jednom trenutku „ne M, ne M“, razloge kojeg vikanja vijeću nije znao određeno objasniti, pa je ocjena vijeća da je tvrdnjom da nije vidio nož u ruci optuženika kada je zamahivao prema tijelu oštećenika, svjedok pokušao pomoći optuženiku u ublažavanju kaznenopravne odgovornosti. To posebno kad se uzme u obzir da je bio u prijateljskim odnosima s optuženikom te je kod njega tada i stanovao. Posebno je cijenjen dio iskaza svjedoka u kojem je opisao u kakvom je stanju optuženik bio tog dana prije nasrtaja na oštećenika, da on nije obraćao pozornost gdje je bio optuženik u trenutku kada je oštećenik krenuo prema ŽB obzirom je bio zatečen nasrtajem, no zna da je nakon jedne, dvije ili tri sekunde ga vidio kako prilazi oštećenom kao i dio iskaza u kojem je opisao sporni nož, kao nož koji je inače stajao u kuhinji i da taj dan nije bilo nikakvog konkretnog razloga da ga netko donese u dnevni boravak. Dio pak iskaza svjedoka da je optuženi MB mirna osoba, nesklon sukobima, da nije agresivan i da ga je zapravo šokiralo ovo što se dogodilo, prihvaćen je obzirom je potvrđen iskazima svjedoka ŽB i AB. Cijeneći pak okolnosti odigravanja inkriminiranog događaja, nastojanja svjedoka da pozove Hitnu pomoć i pomogne oštećeniku kao i činjenicu da je bio zatečen onime što se u tom kratkom intervalu u stanu odigralo, životno je logično da neke detalje događaja nije percipirao (kao što je optuženik radio po ulasku oštećenika u stan, i je li i kada otišao po nož u kuhinju, je li optuženik po padu oštećenika na pod bio krvav, ili što je tada radila ŽB).

    11. Svjedokinja pak ŽB, majka optuženika i kao takva očito zainteresirana pomoći sinu u ublažavanju kaznenopravne odgovornosti za učinjeno posebno jer je ona bila ta radi čijeg se duga optuženik tog dana susreo s oštećenikom, i zbog čijeg nevraćanja cjelokupnog dugovanog iznosa je izbio sporni sukob u kojem je optuženik lišio života oštećenika, po ocjeni vijeća, samo je djelomično istinito iskazivala.

    11.1. Iskaz svjedokinje ŽB prihvaćen je kao istinit u dijelu u kojem je opisala teško djetinjstvo optuženika, da je bio smješten u Dom za nezbrinutu djecu u Nazorovoj ulici, da je ovisnik, kao i da je dobra i brižna osoba, da nije sklon agresivnim istupima, kao i da ju je, unatrag četiri godine od kad se ona teško razboljela, uglavnom on njegovao, ništa mu nije bilo teško učiniti za nju, kuhao je, čistio kuću, brinuo o tome da na vrijeme uzima lijekove i inzulin. Nadalje, prihvaćen je istinitim i cijenjen kao vjerodostojan i dio iskaza svjedokinje u kojem je navela da su u inkriminirano vrijeme optuženik i ona živjeli u stanu na adresi u [adresa] na 6 katu, da je ona preboljela najteži oblik korone, potom dobila upalu pluća i bila liječena na odjelu pulmologije te joj je određen trajni invaliditet, a u to vrijeme je bila u dosta lošem zdravstvenom stanju, uglavnom je ležala, bila na kisiku i nije se mogla kretati pa je o njoj brinuo MB, a povremeno mu pomagala AB i njezin partner NB koji su tada s njima živjeli. U ovom dijelu njezin je iskaz potvrđen iskazima svjedoka NB i AB, kao i iskazu optuženika.

    11.2. Opisujući inkriminirani događaj od 10. studenog 2023. svjedokinja je pak navela da je to bilo do podneva jer je bila dosta snena i ležala je u krevetu, MB je izašao iz stana, da bi se ubrzo u stan vratio i potom sjeo za računalo ništa pritom ne govoreći. Nije gledala u kakvoj je stanju bio MB kada je ušao u sobu jer je u tom trenutku gledala u lijek koji je pila, a kako je on odmah po ulasku u sobu sjeo za računalo nije na njega obraćala pozornost tog trena. Odmah potom čula je neki tresak, te je iz predsoblja koje je bilo dosta mračno u sobu u kojoj je ona ležala uletio, njoj tada, nepoznat čovjek te doslovce skočio na nju. Izgledao joj je kao duh imao je bijelu kosu i svijetlu odjeću i na nju se bacio cijelim svojim tijelom. Ona je tada bila u poluležećem položaju na krevetu, a zbog zdravstvenog stanja bila je i na kisiku. Ta ju je osoba, nakon što se tako bacila na nju, počela udarati šakama po glavi. Ne sjeća se koliko je bilo udaraca, no bilo ih je više, nisu bili blagi, imala je i kvrge na glavi, no ne posjeduje o tome nikakvu medicinsku dokumentaciju jer, iako je po ovom događaju nekoliko sati provela u bolnici u Jankomiru, ne sjeća se više je li kome u Jankomiru pokazala te ozljede. Od tih je udaraca, navela je, bila dosta ošamućena i trajali su jedno vrijeme dok nije čula MB kako govori "zašto mi udaraš staru bolesnu majku, mene si tukao dolje, nisam ti htio vratiti, tu si došao i tučeš mi bolesnu majku?". Tada je vidjela MB da je s obje ruke primio tu osobu za ramena i odvukao ga s nje i tek je tada prepoznala da je ta osoba RB, kojeg je poznavala od ranije. Odmah potom je osjetila olakšanje jer na njoj nije bilo tog tereta. Čula je Dominikov glas koji je dolazio iz kuhinje kako viče "mama reci istinu". Naime, tada je primijetila tog čovjeka da stoji prvo nasred sobe i govori "hitna", a potom je legao na kauč u sobu, potom ustao i pao na pod. U trenutku kada je RB stajao ispred TV-a i govorio "hitna", pa sjeo na taj kauč, a potom se spustio na pod, vidjela je AB da s nožem ide u kuhinju, a onda je čula da curi voda, radilo se o obično kuhinjskom nožu, nije čula da bi itko išta govorio vezano uz taj nož. MB je tada bio u kuhinji, a to zna jer je vidjela da je otišao prema kuhinji nakon što je RB povukao s nje. NB je stajao ispred RB relativno blizu i držao je u ruci mobitel. Primijetila da na podu ima dosta krvi i to u trenu kada je AB počela brisati pod, a to je bilo kada je RB već ležao na krevetu, potom se digao s kreveta i pao na pod, a ubrzo je došla policija i hitna. Ne sjeća se da bi primijetila da bi itko od nazočnih u prostoriji bio krvave odjeće, sve je promatrala iz kreveta, na udaljenosti od nekih 2 - 2,5 metra od nje stajao je RB i tu je pao na pod. Ona, navela je, nije vidjela tko je usmrtio RB. O tome nisu razgovarali niti u vrijeme kada se čekao dolazak hitne pomoći, svi su bili u šoku, ona je samo gledala u RB i molila J da hitna što prije dođe. Ponovila je da joj nije bilo jasno zašto je NB odugovlačio sa zvanjem hitne pomoći, a RB je umro svega nekoliko minuta prije nego je došla hitna pomoć. Ne sjeća se što je na sebi taj dan imao obučeno MB, nije vidjela da bi bilo tko imao na sebi krvavu odjeću u bilo kojem trenutku, dakle niti AB, niti NB, niti MB. Ne zna tko je pozvao hitnu pomoć, ne zna da li je netko zvao policiju, ona je isto zvala i hitnu i policiju, ne zna je li ih dobila, sve joj je sada u magli, zvala je i brata SB i rekla mu neka brzo dođe jer da mu se nešto čudno s bratom događa, da jednostavno nije pri sebi. Brata je poznavala od ranije, on je vjernik i vrlo dobra osoba, poznavao je njezinog pokojnog supruga i znao dolaziti k njima, a kada joj je suprug umro i RB i SB su im pomagali na način da ih je znao negdje odvesti ako bi to bilo potrebno, kao na primjer liječniku, a znao je i nešto sitno posuditi novaca.

    11.3. Svjedokinja je nadalje isticala da ona ne zna koji je bio razlog da se RB tog dana na taj način ponašao prema njoj odnosno koji je bio razlog da je nasilno ušao u njihov stan i nasrnuo na nju, to nije bio RB kojeg ja poznavala, nikad prije nije bio agresivan ni prema njoj, ni prema MB, osim što bi znao tek povisiti ton, iako je za njega znala da se znao agresivno ponašati. Ne sjeća se da bi tog dana RB bila nešto dužna, no zna da se pričalo da je postojao neki dug od 15,00 eura, no ona njemu nije ništa bila dužna, uvijek mu je vraćala dugove, a on je znao i izmišljati da bi mu oni nešto bili dužni. Ne zna u kakvim su odnosima bili MB i RB. Naime, navela je da je opće poznato da je RB u kvartu bio žešći diler droge i nekoliko tjedana prije ovog događaja u stanu je čula da su MB i njegova djevojka od RB kupovali kokain. Naime, MB je bio ovisnik, a čula je tada kada su u stanu pričali da im je RB prodavao kokain i da im je uzimao za to veću svotu novaca. I ona je znala od RB kupovati drogu. Međutim, koliko zna, s te osnove, dakle, prodaje droge, tog dana nije postojao nikakav dug niti MB niti nje prema RB. Nije mogla objasniti točno zašto bi postojao nekakav dug od 15 eura prema RB, ne zna da li je taj dug bio za cigarete ili nešto drugo. Naime, MB i ona su od RB znali posuđivati manje iznose novca 10-15 eura. Osim toga, dodala je, da je RB bio "kvartovski diler", to je rekao i njegov brat SB na TV, a i ona je čula od drugih da se za njega to pričalo. Pozvana da pojasni zašto to govori navela je da je to spomenula kada govori o ovom dugu jer je moguće da je RB bio na nekoj supstanci jer se tako ponašao, pritom misli na to jer je tako napao MB i nju.

    11.4. Iskaz svjedokinje ŽB u dijelu u kojem je opisala što se u stanu događalo samo je djelomice ocijenjen istinitim. Istinitim i vjerodostojnim je ocijenjen dio iskaza svjedokinje u kojem je opisala da se oštećeni RB tog dana odmah po ulasku u stan bacio na nju dok je ležala na krevetu i udarao je više puta po glavi, da je vidjela da mu je prišao potom njezin sin MB i maknuo ga s nje, te je odmah osjetila olakšanje, a kada je MB otišao prema kuhinji, čula je oštećenog da govori „hitna“ pa je sjeo na kauč i potom ustao i pao na pod, kada je vidjela AB da drži nož u ruci i odlazi u kuhinju, dok je NB stajao s mobitelom, a AB potom brisala pod, kao i da je ona nazvala brata oštećenog SB, te potom, po odlasku hitne pomoći bila odvedena u bolnicu Jankomir. U tom je dijelu iskaz svjedokinje suglasan iskazima optuženika i svjedoka NB i AB, a u dijelu da je zvala brata oštećenika i iskazu svjedoka FB. Nije prihvaćen dio iskaza svjedokinje da je optuženik po ulasku u stan sjeo za kompjuter, obzirom suprotno proizlazi kako iz iskaza optuženika, tako i svjedoka NB, koji su naveli da je po ulasku u stan optuženik ušao u dnevni boravak dok je za to vrijeme NB sjedio za kompjuterom. Dio pak iskaza svjedokinje da je od udaraca oštećenika imala kvrge na glavi, nije prihvaćen, obzirom da isto ne proizlazi niti iz iskaza svjedoka, niti iz medicinske dokumentacije, a kako je svjedokinja bila odmah potom liječnički zbrinuta u bolnici u Jankomiru, nedvojbeno je da da su postojale kakve ozljede da bi iste bile evidentirane tada. Dio iskaza svjedokinje iz kojeg proizlazi da je primijetila da NB odugovlači sa zvanjem Hitne pomoći, nije prihvaćen, suprotan je i iskazu svjedoka NB, ali i iskazu optuženika, cijenjen je pokušajem svjedokinje da prebaci odgovornost za ishod događaja na NB i tako pomogne svojem sinu optuženom MB. Naime, iz iskaza kako svjedoka NB, tako i optuženika proizlazi da je upravo NB odmah po padu oštećenika na pod zvao Hitnu pomoć, a isto potvrđuje i službena bilješka o dojavi iz koje je razvidno da je NN muška osoba pozvala tog dana i to u 12,12 sati Hitnu pomoć, koja je već u 12,23 bila na mjestu događaja.

    11.5. Dio iskaza svjedokinje ŽB u kojem je poricala da bi postojao kakav njezin dug prema oštećeniku, u kojem je oštećenika opisivala kao agresivnu osobu, koja je bila sklona izmišljanju da ona nešto duguje, u kojem je poricala da bi ona taj dan optuženika slala vratiti oštećeniku neki njezin dug s osnove kupovine droge kao i tvrdila da nema osnove za opisano ponašanje oštećenika prema njoj osim time da je on bio ovisnik o drogama, da je bio kvartovski diler što je za njega na TV rekao i njegov brat nije prihvaćen obzirom je suprotan ostalim izvedenim dokazima, a ocijenjen je nevjerodostojnim iskazom i pokušajem svjedokinje da ublaži svoju odgovornost za ono što je uslijedilo, kao i kaznenopravnu odgovornost svojeg sina. Naime, nedvojbeno je utvrđeno da je upravo dugovanje ŽB prema oštećeniku s osnove kupovine droge heroin bilo razlogom susreta optuženika s oštećenikom tog dana, kao i bijesa oštećenika što mu nije predan cjelokupni dugovani iznos. Osim toga, iskaz svjedokinje u ovom je dijelu suprotan iskazu optuženika, koji je opisao odnos majke i njega s oštećenikom, kao i razlog susreta s oštećenikom tog dana. Brat oštećenika SB pak ispitan kao svjedok porekao je da bi ikada bio na TV i bio je zgrožen navodima svjedokinje ŽB da bi on za svog pokojnog brata govorio da je on diler. 12. Iz iskaza svjedoka AB, koja je također u vrijeme inkriminiranog događaja boravila u stanu, u bitnome proizlazi da je taj dan stavila kuhati ručak, spremala stan, a onda u jednom trenutku otišla u kupaonu te je odatle čula neki razgovor između MB i ŽB, u sobi je tada bio i NB, ne zna da li je on igrao neke igrice na kompjuteru ili gledao televiziju. U jednom trenutku MB je nekuda otišao, jedno vrijeme ga nije bilo, možda pola sata ili sat vremena, a onda se vratio u stan, nije ga tada vidjela no čula je da nešto priča s majkom. Nakon nekog vremena izašla je iz kupaone kako bi otišla do kuhinje vidjeti kako se kuha ručak i tada je vidjela MB koji je imao obučenu neku bež jaknu i primijetila je da je ta jakna krvava, bilo je po njoj crvenih flekova kao od kiše. Potom je otišla do kupaone ponovno, a onda čula da je netko ušao u stan, pa je pogledala iz kupaone i onda vidjela da je u sobi taj nepoznat čovjek za kojeg je kasnije saznala da je oštećeni RB koji je napadao ŽB na način da je bio nagnut nad nju koja je ležala, a pretpostavlja da ju je pri tome udarao jer je čula da ŽB govori " RB, zašto me lupaš? i RB, nemoj me tučiI". To je vidjela na način da je izašla iz kupaone da vidi tko je to ušao u stan i zalupio jako vratima, a kada je to vidjela, vratila u kupaonu. Potom je, kada je još bila u kupaoni čula tog RB kako govori "Joj, joj, joj" pa je izašla i tada vidjela tog RB da ide prema krevetu, a primijetila je da ima krvavu majicu. Onda je izašla iz kupaone i vidjela tog RB koji je jednostavno poskliznuo s kreveta na pod. Ubrzo potom došli su policija i hitna pomoć.

    12.1. Kada joj je, s obzirom na različitost u iskazivanju predočen dio njezinog iskaza sa zapisnika iz istrage od 22. prosinca 2023. u dijelu u kojem je navela da su tog dana 10.11.2023. oko 11,30 sati u stanu, se nalazili NB, ŽB i MB i ona, da je ona za vrijeme samog događaja nalazila se u kupaonici gdje je u toaletu iza zatvorenih vrata obavljala nuždu i samo u jednom trenutku čula kako ŽB govori MB "idi dolje, na ulazu te čeka.", ali joj u tom trenutku nije bilo poznato tko je osoba koja čeka na ulazu, da bi nakon nekog vremenu dok se i dalje nalazila na WC-u iza zatvorenih vrata, čula kako se otvaraju ulazna vrata stana nakon čega je ista netko zalupio, ali to je nije začudilo jer se navedena vrata ne mogu zaključati, a zatvoriti se mogu samo ako se snažno zalupe jer su u trošnom stanju. Odmah po zatvaranju ulaznih vrata stana, čula je nekakvo komešanje koje mi je zvučalo kao naguravanje, a zatim i glas MB kako govori "Ti ćeš moju mamu udarati", kada je da bi provjerila što se događa izašla iz kupaonice i krenula prema sobi gdje se na krevetu nalazila ŽB te je ondje na podu ugledala njoj nepoznatu mušku osobu koji je ležao na leđima i zamijetila da mu je krvava majica u visini prsa, kao i tragove krvi na parketu poda u toj sobi“, pa pozvana da se očituje navela je da je točan iskaz koji joj je pročitan, a koji je dala prvi puta kada je bila ispitivana, a kada se svih tih detalja bolje i jasnije sjećala s time da je te detalje već zaboravila, a ima i zdravstvenih problema, boluje od epilepsije i demencije.

    12.2.Iskazujući na raspravi također je dodala da se sjeća nekih detalja pa tako da je prethodno čistila kupaonicu kada je ušla u tu sobu i vidjela krv uzela je krpu za čišćenje podova, i počela brisati krv sa poda u toj sobi. Tada je primijetila i nož koji se nalazio kod vrata sobe pa ga je podigla i bacila u sudoper u kuhinji. Na to joj je MB rekao neka makne tu krpu i neka vrati nož koji je podigla. Na to je otišla po taj nož koji je prethodno samo stavila u sudoper, nije ga prala. Nož je vratila na isto mjesto na kojem ga je prethodno zatekla, na pod kod vrata sobe. Tu je krv počela brisati s poda u trenutku kada je taj RB već pao na pod. Naime, obzirom je krvario, makinalno je postupila i počela brisati tu krv s poda kako se ne bi raznosila okolo po stanu. Ne zna što je tada NB radio, na njega uopće nije obraćala pažnju obzirom joj je bio šok vidjeti tog čovjeka kako leži na podu.

    12.3. Inače, istakla je da je, kada je izašla iz kupaone, vidjela MB kako ubada tog RB dva puta i to tim nožem koji je poslije podigla s poda i odnijela u sudoper. U tom trenutku kada je vidjela MB kako ubada RB njih dvojica bili su u položaju sučelice okrenuti jedan prema drugome, ne sjeća se da bi vidjela NB da se tu negdje tada nalazi. Kada je to vidjela natrag se vratila u kupaonu i to iz razloga što ju je bilo strah i to ne MB nego tog RB, a bila je i u šoku time što je vidjela da je MB nožem ubadao tog čovjeka jer MB nije inače takvog ponašanja, on je inače, navela je „miran kao curica“. Potom, kada je sve već bilo gotovo, ponovno je izašla iz kupaone i tada vidjela MB koji je bio sav razjaren, dakle, djelovao joj je vrlo nervozno, što on inače nije, jer je po prirodi vrlo mirna osoba te je otišao u kuhinju i tamo sjeo. To je bilo u trenutku kada je RB s tog kreveta pao na pod. Taj nož kojim ga je ubadao, navela je, inače se nalazio u kuhinji, radilo se o kuhinjskom nožu sa zupcima za rezanje mesa. Nije čula da bi MB i RB prije tog pikanja bilo što međusobno razgovarali, a ako i jesu to je bilo tiho. Na ŽB taj dan nije primijetila bilo kakve ozljede, ona se tek žalila da ju boli glava.

    12.3.1. Nakon ovakvog iskaza na raspravi pozvana da objasni kronologiju onoga što je vidjela da se događalo taj dan u sobi s obzirom da spominje neke detalje koje nije iskazala kada je bila prvi put ispitivana, navela je da je dakle u to vrijeme u kupaoni kada je čula da MB izlazi iz stana, a potom je čula kada je ponovno ušao u stan, da bi nakon nekoliko minuta ponovno čula otvaranje vrata, prošlo je možda 5-10 minuta, pa je pogledala da vidi tko je to ušao, a kako iz te kupaone ima direktan pogled na tu sobu vidjela je tog RB kako se nadvio nad ŽB koja je ležala na krevetu i čula je kako govori "Nemoj me udarati", na to je ponovno otišla u kupaonu da bi onda čula tog RB kako govori "Joj, joj" pa je ponovno izašla i tada vidjela MB da tim nožem dva puta ubada RB pa se vratila nazad u kupaonu. Potom kada je ponovno izašla iz kupaone vidjela je tog RB koji je već bio na drugom krevetu odnosno nasuprot kreveta na kojem je ležala ŽB kako pada na pod.

    12.3.2. Pozvana da objasni zašto prvi puta ispitivana nije spomenula ovaj detalj da je vidjela MB kako dva puta ubada RB nožem, pojasnila je da to tada nije doista navela to iz razloga što je tada to nitko nije pitao već se tražilo da općenito navede što se u stanu dogodilo pa to nije spomenula.

    12.4. Kada su čekali dolazak Hitne pomoći, navela je da je ŽB i dalje bila na tom krevetu na kojem je ležala, MB je sjedio u kuhinji, s njime je bio NB, misli da su pričali, njezin dojam je bio da je MB bio svjestan da je napravio grešku. MB tada više na sebi nije imao jaknu, ona je bila u ormaru u hodniku.

    12.5. Kada joj je predočen fotoelaborat koji prileži spisu pa tako fotografije koje prileže listovima 43-52 spisa navela je da je to upravo ta bež jakna o kojoj je iskazivala, a koju je na sebi imao MB kada je ušao taj dan u stan, a na pitanje da li su to ti tragovi krvi koji se vide na fotografiji označenoj brojem 43-44 i 51-52 o kojima je iskazivala prethodno navela je da je to ta krv s time da joj je to drugačije ostalo u sjećanju odnosno zapamtila je kapljice krvi po jakni, a ne ovako krvavu mrlju koja se ovdje vidi.

    12.6. U inkriminirano vrijeme, navela je, bila je u prijateljskim odnosima s MB i ŽB, s NB u vezi. I dalje se druži sa ŽB pa je i posjećuje u bolnici, no više nije u vezi s NB. Odnos MB i ŽB bio je dobar, MB je brinuo i pomagao majci, odlazio bi na njeno traženje u dućan ili ljekarnu, pomagao joj je obzirom je bila bolesna pa stoga teško pokretna i uglavnom je ležala i, dodala je, da bi svaka majka takvo dijete htjela imati. Inače, MB uopće nije bio agresivan, rijetko je izlazio, vrijeme je više provodio u kući.

    12.7. Iskaz svjedokinje AB vijeće je u cijelosti prihvatilo kao istinit, vjerodostojan, isti je u bitnim dijelovima suglasan iskazima svjedoka NB, ŽB ali i optuženika, dok okolnost da je u nekim dijelovima svjedokinja neznatno drugačije iskazivala na raspravi u odnosu na iskaz dan u istrazi, koje je okolnosti po predočavanju pojasnila, kao i okolnost da prvi puta ispitivana nije navela da je vidjela da optuženik ubada oštećenika, što je detaljno i logično pojasnila da je vidjela na raspravi, nije doveo u sumnju vjerodostojnost njezinog iskaza. Naime, svjedokinja je okolnost da o tome da je vidjela kako optuženik dva puta nožem ubada oštećenika nije iskazivala kada je bila prvi puta ispitivana objasnila činjenicom da je o tome nitko nije tada ništa pitao, a obzirom se radilo o stresnom događaju je nastojala sve potisnuti. Cijeneći okolnost da je svjedokinja bila u dobrim odnosima s majkom optuženika i optuženikom, da je i u vrijeme iskazivanja na raspravi navela da je u dobrim odnosima s majkom optuženika, po ocjeni vijeća nisu postojali nikakvi razlozi za njezino neistinito iskazivanje na raspravi kada je decidirano navela da je izašla iz kupaonice kada je čula da ta osoba govori „joj, joj“ odakle je imala direktan pogled na tu sobu gdje se to događalo i vidjela kako optuženik s nožem dva puta ubada RB pa se vratila u kupaonu. Osim toga, cijeneći okolnost da je i svjedokinja ovisnica sa zdravstvenim problemima, kao što je navela boluje od epilepsije i demencije, životno je i logično da je neke detalje ovog nasilnog, i zasigurno stresnog, događaja zaboravila ili potisnula. Posebno je cijenjen dio iskaza svjedokinje da je optuženi MB inače mirna, neagresivna osoba, nesklon sukobima s drugima, pa je bila u šoku kada je vidjela da nožem ubada tog čovjeka, kao i da je potom, po učinjenom primijetila da je bio razjaren i djelovao vrlo nervozno.

    13. Svjedok SB, brat ubijenog u svojem je iskazu naveo da je živio sa svojim pokojnim bratom RB. Što se tiče tog konkretnog događaja RB mu je rekao da ide van, a ubrzo nakon što je izašao nazvala ga je na mobitel ŽB i govorila nešto nerazgovjetno, no čuo je da spominje RB i veza se potom brzo prekinula. Odmah je zvao RB na mobitel no nije se javljao pa se obukao i krenuo prema zgradi u kojoj živi ŽB. Međutim, dolaskom do te zgrade tamo su već bili djelatnici policije. Inače ŽB poznaje preko njezinog pokojnog supruga obzirom su susjedi i godinama žive u istoj ulici. Nisu se posjećivali niti bili u nekim bližim odnosima. RB je bio u bližim kontaktima sa ŽB obzirom je znao povremeno konzumirati opijate, koje je kupovao od ŽB. Nije mu poznato da bi bio u bilo kakvim odnosima sa ČB osim posredno preko ŽB. O odnosu između ŽB i RB zna po onome što mi je RB pričao, a pričao mu je da od ŽB u tom stanu kupuje povremeno opijate, konkretno heroin i heptanone. On nije vezano uz ovo, a i inače nikada sa novinarima razgovarao, dakle nije spominjao nigdje da bi njegov brat bio kvartovski diler kao što je čuo da se govori. Dodao je da je strašna karakterizacija pokojnog brata RB koja je dana u medijima pa te izjave koje ŽB govori po kvartu da je nastupao u medijima i da je za brata rekao da je kvartovski diler, a što naprosto nije točno i strašno mu je da se njegov brat od takvih neistinitih navoda koje daje ŽB ne može braniti.

    13.1. Iskaz svjedoka SB vijeće je u cijelosti prihvatilo kao istinit i vjerodostojan, dan je jasno i određeno, potvrđen u bitnome iskazom svjedoka MBU, no isti je tek cijenjen u dijelu u kojem je, suglasno ostalim dokazima, potvrdio da je brat taj dan izašao iz stana, da bi ga ubrzo nazvala ŽB, susjeda s kojom je RB bio u kontaktu vezano uz nabavku droge, i da mu je ona tada i nešto nesuvislo govorila o RB, pa se uputio prema njenoj zgradi, time da nije mogao ući jer je tamo bila policija. Cijenjen je i prihvaćen i u dijelu u kojem je svjedok emotivno iskazivao o oštećenom, naveo da on o svom bratu nije govorio novinarima te da je ŽB neistinito iskazivala da bi on novinarima za brata govorio da je diler, što su mediji prenijeli jer da on nije s novinarima uopće razgovarao. 14. I iskazi svjedoka MBU, sestre oštećenog i JBU, prijateljice oštećenog tek su podredno cijenjeni obzirom da iste nemaju saznanja o inkriminiranom događaju, a niti o odnosu brata ubijenog RB sa optuženim i ŽB. Cijenjeni su i prihvaćeni tek u dijelu u kojem su opisale da oštećeni RB nije bio agresivna osoba, da je svima pomagao i bio veseo čovjek, kao i da znaju da je povremeno konzumirao drogu, u kojem su dijelu suglasni iskazu samog optuženika.

    15. Ni iskaz svjedoka ĆB, koja je inkriminiranog dana boravila u stanu ispod stana u kojem se dogodio inkriminirani događaj nije posebno cijenjen obzirom je svjedokinja tek čula neku buku koja je dopirala iz tog stana, konkretno, kao što je navela, udarac ili pad nečega, a potom su došli do nje djelatnici policije, pa nema saznanja o inkriminiranom događaju.

    16. Na temelju analize iskaza svjedoka NB, AB i ŽB kao i iskaza optuženika utvrđeno je da je, dakle, oštećeni RB ušao u stan odmah za optuženim MB te odmah krenuo prema krevetu na kojem je ležala ŽB i na nju fizički nasrnuo. Pri tome je ŽB navela da se oštećenik, kojeg isprva nije ni prepoznala, bacio na nju i počeo je udarati šakama po glavi, a svjedok NB da je oštećenik nasrnuo na ŽB koja je ležala na krevetu na način da je u pognutom položaju stajao nad njom i udarao ju rukama po glavi, a kako je bio veći čovjek svojom pojavom potpuno je zaklonio Snježanino tijelo pa ŽB zapravo nije ni vidio tek je čuo kako govori "zašto me udaraš". I svjedokinja AB, koja je po tresku ulaznih vrata provirila iz kupaone vidjela je nepoznatog jakog čovjeka kako stoji nagnut nad ŽB koja je govorila " RB, nemoj me tuči…zašto me udaraš", pa je pretpostavila da ju je tada taj čovjek i udarao. Dakle, nedvojbeno je utvrđeno da je oštećeni RB, koji je bio visok i jak čovjek (kao što je razvidno iz snimaka nadzornih kamera te fotoelaborata očevida), u dobi od 50 godina, nakon što je ušao u stan, u dnevnom boravku fizički nasrnuo na ŽB, optuženikov majku, koja je sitna i krhka osoba u dobi od 64 godina i u to je vrijeme bila teško pokretna, ležala na krevetu i disala pomoću aparata za obogaćivanje kisikom.

    16.1. Optuženi MB, je također opisao navedeno ponašanje oštećenika, konkretno da je oštećenik po ulasku u stan krenuo prema krevetu na kojem mu je ležala majka i na nju nasrnuo na način da ju je uhvatio jednom rukom za majicu, a drugom je počeo zamahivati i udarati je i da je to bilo okidač da on krene prema njemu. Ovaj sud je utvrdio da je upravo u tom trenutku, optuženik iz kuhinje uzeo nož i krenuo prema oštećeniku. Naime, iako je optuženik naveo da se ne sjeća da bi odlazio u kuhinju po nož, na temelju analize iskaza svjedoka NB, AB i ŽB koji su svi suglasno naveli da je nož koji je zatečen po inkriminiranom događaju na podu dnevnog boravka, bio kuhinjski nož koji je inače stajao u kuhinji, time da nije bilo nikakvog razloga da taj dan bude u dnevnom boravku kao što je to naveo NB, uz iskaz optuženika da se taj nož inače nalazio na cjediljci na sudoperu u kuhinji, i da je tamo bio vrlo vjerojatno i tog dana, nedvojbeno je utvrđeno da je u trenutku kada je oštećenik prišao i počeo napad na ŽB, optuženi MB iz kuhinje uzeo taj nož s kojim je potom nastavno napao oštećenika. Naime, svjedok NB naveo da je optuženik po ulasku oštećenika u stan bio u dnevnom boravku, no ne zna gdje se nalazio u trenutku kada je oštećenik počeo napad na ŽB jer nije na njega obraćao pozornost, zatečen ovakvim nasrtajem oštećenika, da bi ga nakon nekoliko sekundi vidio kako prilazi oštećeniku. S obzirom je nedvojbeno da je optuženik bio osoba koja je koristeći sporni nož zadala ozljede oštećeniku nedvojbeno je da je on po nož, koji se, kao što su svi istakli, nalazio u kuhinji, prethodno i otišao. Pri tome valja istaći da je stan u kojem se dogodio inkriminirani događaj mali, kuhinja se nalazila odmah pored dnevnog boravka, nasuprot ulaza u stan, kako je to naveo optuženik, dakle za odlazak i uzimanje noža iz kuhinje nije ni bio potreban vremenski odmak odnosno dostatno je bilo, kao što je to svjedok NB naveo, da se za nekoliko sekundi po nasrtaju oštećenika na ŽB istome počne približavati optuženik. Optuženi MB, osim što je iz kuhinje uzeo nož tada je i verbalno reagirao obraćajući se oštećeniku riječima da zašto mu udara majku, da je njega tukao i da zašto tuče njegovu bolesnu majku, što su svi svjedoci potvrdili.

    16.2. Potom je, kao što je opisao svjedok NB, počelo naguravanje između optuženika i oštećenika u kojem je RB optuženika tek primio rukama za ramena, a optuženik nekoliko puta zamahivao rukom prema oštećeniku u predio gornjeg dijela tijela, nakon čega je oštećenik govorio "a, a, a", a onda je on na to optuženiku počeo govoriti "ne M, ne M", da bi tada oštećenik pao sav krvav na pod, a koje je naguravanje trajalo kratko, možda do desetak sekundi. Svjedok AB pak, koja je cijelo vrijeme bila u kupaonici koja je nasuprot dnevnog boravka, navela je da je provirila iz kupaone i tada vidjela kako je optuženik dva puta nožem koji je držao u ruci uboo oštećenika, no na to je samo zatvorila vrata i ostala u kupaonici. I svjedok ŽB koja je bila u poluležećem položaju potvrdila je da je, kada ju je oštećenik udarao, prišao mu optuženik i maknuo oštećenika s nje, na što je ona odmah osjetila olakšanje, a onda je došlo do njihovog naguravanja, da bi u jednom trenutku RB pao na pod.

    16.3. Optuženik pak, iako je tvrdio da se ne sjeća da je uzeo nož i istim nasrnuo na oštećenika, potvrdio je da je prišao oštećeniku koji je udarao njegovu majku i primio ga te ga pokušao maknuti s nje, čak je i malo uspio, no kada se oštećenik okrenuo, njemu se tada zamračilo pa ne zna što se događalo no prvo čega se sjeća da je prije pada na pod oštećenik s obje ruke njega držao za glavu, moguće da je kada je padao ga i ogrebao po licu pa mu odatle rana iznad obrve, a da je, nakon što je pao na pod, ga još udario rukom u predio glave. Istakao je da se smatra odgovornim za Markovu smrt iako se ne sjeća da bi on uzeo nož i istim nasrnuo na RB.

    17. Vijeće je na temelju navedenih iskaza nesporno utvrdilo da je upravo optuženi MB osoba koja je nožem, koji je prethodno uzeo iz kuhinje, nasrnuo na oštećenika i zadao mu inkriminirane ozljede, od kojih je isti ubrzo preminuo. Naime, iako je svjedok NB isticao da on nije vidio da optuženik drži nož kada je u zamahivao prema oštećeniku, potvrdio je da je vidio u tom naguravanju koje se nekoliko sekundi odvijalo između njih dvojice i u kojem su oni stajali sučelice jedan prema drugome na nekoliko koraka od njega da optuženik zamahuje, i to nekoliko puta u pravcu gornjeg dijela tijela oštećenika, nakon čega je oštećenik jauknuo i krvav pao na pod, a on tada viknuo optuženiku „ne M, ne M“. Dakle, iako je tvrdio da nije vidio da bi optuženik kada je tako zamahivao prema oštećeniku u ruci držao nož, nedvojbeno je da je, s obzirom da je upravo u gornjem dijelu tijela oštećenik zadobio ubodne ozljede te je po zadobivanju istih pao na pod i krvario, iste mu nožem zadao uslijed ovakvih nasrtaja optuženik. Osim toga, svjedokinja AB, navela je da kada je provirila iz kupaonice koja se nalazila direktno nasuprot dnevnog boravka u kojem se odvijao inkriminirani događaj vidjela optuženog MB koji je bio sučelice okrenut prema oštećeniku kako nožem dva puta ubada oštećenika. Sudskomedicinskim vještačenjem utvrđeno je da su ozljede koje je zadobio oštećeni kako ubodne, probodne tako i rezne rane nastale ubodima mehaničkim šiljastim predmetom, time da je nož duljine 24 cm i duljine oštrice 12,5 cm te širine oko 1 cm pronađen u dnevnom boravku ocijenjen kao podobno sredstvo za zadavanje istih, kao i da je od zadobivenih ubodnih ozljeda oštećenik obilato krvario. Cijeneći sve navedeno, kao i činjenicu da je jakna koju je nesporno optuženi MB nosio inkriminiranog dana i koju je, po sukobu s oštećenikom skinuo kada je odlazio po terapiju u kupaonu, pronađena po događaju na podu stana krvavog lijevog rukava i ovratnika, kao što to proizlazi iz službene bilješke o pregledu mjesta događaja i fotoelaborata očevida, a optuženik je ljevoruka osoba, kao što je sam naveo, kao i da su na tenisici i donjem dijelu trenirke koju je u to vrijeme nosio optuženik biološkim vještačenjem utvrđeni tragovi krvi oštećenika nedvojbeno je utvrđeno da je upravo optuženi MB bio osoba koja je uporabom spornog noža nasrnula na oštećenika i zadala mu opisane ozljede.

    18. Oštećenik RB je uslijed ovog nasrtaja optuženika zadobio brojne ozljede pa tako probodnu rana lijeve strane lica i lijeve uške, ubodnu ranu lijeve strane prsnog koša s ozljedom drugog lijevog međurebrenog mišića, osrčja i srca, ubodnu ranu desne strane prsnog koša s ozljedom četvrtog desnog rebra te srednjeg režnja desnog pluća, plitku ubodnu ranu desne strane prsnog koša, probodnu ranu desne šake, rezne rane vrata, prsnog koša i obje šake, ranu razderotinu lica, oguljotine glave, vrata, lijeve nadlaktice i desnog ramena, krvne podljeve glave, obje nadlaktice, desne podlaktice, desne šake i desne potkoljenice, prijelom 2. do 6. desnog rebra, vrijed tabana desnog stopala i krvne podljeve mekog oglavka tjemeno i sljepoočno lijevo, pri čemu je preminuo uslijed zadobivene ubodne rane prsnog koša s ozljedama srca i desnog pluća, što je utvrđeno temeljem izvješća o obdukciji, ali i kao i nalazom i mišljenjem vještaka sudske medicine dr. Vedrane Petrovečki.

    18.1. Pri tome je provedenim sudskomedicinskim vještačenjem utvrđena točna lokacija, način zadavanja kao i jačina sile kojom su nanesene opisane ozljede oštećeniku. Tako je utvrđeno da je oštećeni RB u području glave zadobio jednu ubodnu ranu koja započinje na lijevoj strani lica, ispred lijeve uške, duljine 1,7 cm, koja se nastavlja u ubodni kanal kojim su oštećeni koža i potkožje, a završava probijanjem unutarnje strane prednjeg ruba uške. Uz vanjski kut lijevog oka nalazi se oteklina veličine 2,5x1,5 cm unutar čijeg područja se nalaze rana razderotina duljine 0,6 cm, crtasta oguljotina duljine 0,5 cm, plohasta oguljotina veličine 1,3x0,7 cm te krvni podljev promjera do 1,5 cm s oguljotinom promjera 0,4 cm. Na središnjem dijelu čela nalaze se tri crtaste oguljotine duljine 1,4 cm, 0,5 cm te 0,5 cm. Iznad desne obrve nalazi se 5 manjih crtastih oguljotina na površini veličine 3,5x1 cm. Na koži desne strane vrška brade nalazi se krvni podljev promjera 1,5 cm. Na mekom oglavku tjemeno, nešto desno od središnje linije, vidljiv je krvni podljev mekog oglavka veličine 2,5x2 cm, a sljepoočno lijevo nalazi se krvni podljev veličine 4,5x3 cm. Sve navedene ozljede, svaka za sebe, predstavljaju tjelesnu ozljedu. Probodna rana je nastala djelovanjem šiljastog mehaničkog sredstva pritiskom u dubinu, dok su ostale ozljede nastale udarcima nekog tupotvrdog sredstva, a u okolnostima ovog fizičkog sukoba mogli su nastati udarcem šakom. Za nastanak probodne rane bio je potreban jedan zamah i ubod silom slabog intenziteta, dok je za ostale ozljede bilo potrebno minimalno 5 udarca silom slabog intenziteta.

    18.2. Nadalje, utvrđeno je da je oštećeni zadobio ozljede desne strane vrata u vidu tri defekta sa površinskim reznim ranama koje ozljede vrata svaka za sebe predstavljaju tjelesne ozljede, a nastale su kosim povlačenjem nekog oštrog predmeta, a kao što je nož po površini kože. Za nastanak ovih ozljeda bila su potrebna dva do tri zamaha.

    18.3. Nadalje, kod oštećenika su utvrđene i tri ubodne rane prsnog koša , dvije na desnoj, a jedna na lijevoj strani prsnog koša. Pri tome jedna ubodna rana desne strane prsnog koša započinje ubodnim otvorom duljine 0,8 cm, udaljena je 6 cm od desne prsne bradavice, te se nastavlja u ubodni kanal dubine 4 cm, a koja ozljeda predstavljaju tjelesnu ozljedu, nastalu djelovanjem šiljastog mehaničkog sredstva pritiskom u dubinu, a nastavku ubodne rane, prilikom izvlačenja sječiva, kosim povlačenjem oštrice po koži nastala je rezna rana. Za nastanak ove ubodne ozljede bio je potreban jedan zamah i ubod silom slabog intenziteta. Nadalje, jedna ubodna rana desne strane prsnog koša započinje ubodnim otvorom duljine 1,7 cm, 10 cm od desne prsne bradavice, a nastavlja se u ubodni kanal kojim su oštećeni koža i potkožje, te se nastavlja dalje u ubodni kanal dubine 6 cm, koji se pruža prema dolje, udesno i prema straga te prerezuje 4. desno rebro te zarezuje srednji plućni režanj desnog pluća. Ova ubodna ozljeda predstavlja osobito tešku tjelesnu ozljedu, a nastala je djelovanjem šiljastog mehaničkog sredstva pritiskom u dubinu, time da je za nastanak ove ozljede bio dostatan jedan zamah i ubod silom jakog intenziteta. Nadalje, utvrđena je i jedna ubodna rana lijeve strane prsnog koša započinje ubodnim otvorom duljine 2 cm, 13 cm od lijeve prsne bradavice, koja se nastavlja u ubodni kanal dubine cca 12- 14 cm, a pruža se prema straga, te oštećuje kožu i potkožje, probija međurebreni mišić u 2. međurebrenom prostoru, oštećuje i probija osrčje, probija prednju stijenku srca u području izlaznog dijela desne klijetke, probija srčanu pregradu te slijepo završava u šupljini lijeve klijetke. U osrčju se nalazi 350 ml tekuće i 150 ml zgrušane krvi, a u lijevom prsištu 700 ml tekuće i 600 ml zgrušane krvi. Ova ubodna rana predstavlja tešku i po život opasnu tjelesnu ozljedu koja je bila takvih obilježja i značajki da predstavlja apsolutno smrtonosnu ozljedu a svojim skupnim djelovanjem, uz prethodno opisanu ozljedu desne strane prsnog koša, dovela je do smrtnog ishoda. Za nastanak ove ozljede bio je potreban jedan zamah i ubod silom jakog intenziteta. Utvrđen je nadalje i prijelom 2. - 6. desnog rebra u liniji prsne bradavice uz krvni podljev okolnih međurebrenih mišića. Prijelom više rebara s desne strane predstavlja tešku tjelesnu ozljedu. Ova ozljeda je nastala udarcem ili pritiskom. S obzirom na ozljede desne strane prsnog koša, a u čijem tijeku je i prerezano 4. rebro pa je vještakinja istakla da je moguće je da ovi prijelomi 2. - 6. desnog rebra u liniji prsne bradavice po svom mehanizmu nastanka čine cjelinu opisanom ubodnom ozljedom.

    18.4. Na okrajinama je utvrđeno više ozljeda, pa tako na vanjskoj bočnoj strani desne šake ispod palca ubodna rana duljine 4,5 cm koja se nastavlja na ubodni kanal duljine 4 cm koji završava na dlanu desne šake, (radi se o probodnoj ozljedi), te manja rezna duljine 0,8 cm i krvni podljev promjera 1 cm. Na stražnjoj strani desnog ramena nalazi se sasušena oguljotina promjera 1,5 cm, na stražnjoj strani desne nadlaktice nalaze se dva krvna podljeva promjera 1,5 cm, i oguljotina promjera 0,3 cm, na vanjskoj bočnoj strani donjeg dijela desne podlaktice nalaze se dva mrljasta krvna podljeva veličine 4,5x2,5 cm i 2x1,5 cm, a na stražnjoj strani 2.-4. prsta desne šake nalaze se krvni podljevi. Ove ozljede, svaka za sebe predstavljaju tjelesnu ozljedu. Probodna rana je nastala djelovanjem šiljastog mehaničkog sredstva pritiskom u dubinu, a u nastavku ubodne rane, prilikom izvlačenja sječiva, kosim povlačenjem oštrice po koži nastala je rezna rana. Ostale ozljede nastale su udarcima nekog tupotvrdog predmeta, a u okolnostima ovog fizičkog sukoba mogle su nastati udarcima šakom. Za nastanak probodne rane bio je potreban jedan zamah i ubod silom slabog intenziteta, dok je za ostale ozljede bilo potrebno minimalno 6 udarca zadanih silom slabog intenziteta. Osim toga na stražnjoj strani kažiprsta lijeve šake, ispod nokta, nalazi se površinska rezna rana duljine 1,5 cm, na prednjoj strani lijeve nadlaktice nalazi se crtasta oguljotina duljine 2 cm s okolnim krvnim podljevom promjera 1,5 cm, na stražnjoj strani gornjeg dijela lijeve nadlaktice dva manja krvna podljeva. Ozljeda šake predstavlja tjelesnu ozljedu, a nastala je kosim povlačenjem nekog oštrog predmeta, a kao što je nož po površini kože. Ostale ozljede nastale su udarcima nekog tupotvrdog predmeta, a u okolnostima ovog fizičkog sukoba mogle su nastati udarcima šakom. Za nastanak je bilo potrebno minimalno tri udarca zadavana silom slabog intenziteta. Navedene ozljede lijeve i desne podlaktice i šake (ubodna rana desne šake, krvni podljevi desne podlaktice i šake, rezna rana lijeve šake) predstavljaju po mišljenju vještakinje aktivne i pasivne obrambene ozljede nastale prilikom pokušaja sprječavanja ozljeđivanja od strane oštećenika.

    18.5. Prema mišljenju vještakinje ozljeda srca i desnog plućnog krila s krvarenjem u prsišta su takvih obilježja i opsega da su svojim skupnim djelovanjem dovele do smrtnog ishoda. Navedene su ozljede oštećeniku nanesene spornim nožem, obzirom na dinamiku odigravanja sukoba kao i činjenicu da je na mjestu sukoba pronađen sporni nož ukupne dužine 24 cm, dužine oštrice 12,5 cm i širine u najširem dijelu od oko 1 cm koji po mišljenju vještakinje predstavlja podobno sredstvo zadavanja opisanih i utvrđenih ubodnih, probodnih te reznih rana. S obzirom na raspored, brojnost i težinu ozljeda, postojanje aktivnih i pasivnih obrambenih rana i ozljeda optuženika te materijalnih tragova u vidu oštećenja odjeće oštećenika, prskanja i slijevanja krvi u sobi u kojoj je došlo do inkriminiranog događaja, optuženik i oštećeni su se, po mišljenju vještakinje, nalazili sučelice ili u nekom manjem otklonu od tog položaja, pri čemu je optuženik zadavao ozljede u prednju stranu tijela dok je oštećeni rukama pokušavao spriječiti ozljeđivanje kada je došlo do nastanka obrambenih ozljeda, kao i ozljeđivanja samog optuženika.

    18.6. Ovdje valja istaći da su, medicinskom dokumentacijom i nalazom vještakinje i kod optuženika utvrđene ozljede zadobivene tog dana i to ubodna rana lijevog bedra, dubine do 6 cm, u čijem se ubodnom otvoru vidi koža, potkožno tkivo i površinsko tkivo mišića sve do bedrene kosti bez akutnog krvarenja i ogrebotina na desnom obrazu prema nosu. Prema mišljenju vještakinje površinska ogrebotina na desnom obrazu nastala je kosim udarcem slabim intenzitetom, dok je ubodna rana lijevog bedra nastala je silom slabog intenziteta time da kada se analizira mogućnost nastanka ove ozljede teoretski je moguće da je u dinamici ozljeđivanja optuženik nanio ozljedu sam sebi u zamahu i to u trenutku kada se oštećeni izmaknuo.

    18.7. Nalaz i mišljenje sudskomedicinske vještakinje dr. Vedrane Petrovečki u cijelosti je prihvaćen kao istinit i vjerodostojan, dan je u skladu s pravilima struke i iskustva, jasno i određeno i od strane osobe u cijelosti nezainteresirane za ishod postupka, te na isti nije bilo primjedbi stranaka.

    19. Cijeneći naprijed opisanu dinamiku događaja, utvrđeno je, dakle, da je optuženik u trenutku kada je oštećenik započeo s fizičkim napadom na njegovu teško bolesnu i slabo pokretnu majku koja je ležala na krevetu, iz kuhinje uzeo nož i prišao oštećeniku te je nastavno po okretanju oštećenika istom u više zamaha silom slabog intenziteta zadao rezne rane na desnoj strani vrata, probodnu ranu uške te šake od kojih se nasrtaja oštećenik branio uslijed čega su po rukama oštećenika nastale obrambene ozljede. Međutim, optuženik je pri tome nožem zadao oštećeniku i tri ubodne rane u predio prsnog koša, i to dvije u desnu i jednu u lijevu stranu prsnog koša, pri čemu je jedna ubodna rana desne strane prsnog koša nastala jednim zamahom i silom slabog intenziteta, no druga jednim zamahom i silom jakog intenziteta te predstavlja osobito tešku tjelesnu ozljedu, dok je ubodna rana lijeve strane prsnog koša bila zadana jednim zamahom i silom jakog intenziteta te je probila međurebreni mišić, oštetila i probila osrčje te prednju stijenku srca i srčanu pregradu i po ocjeni vještakinje predstavlja tešku i po život opasnu ozljedu, takvih obilježja i značajki da predstavlja apsolutno smrtonosnu ozljedu i svojim skupnim djelovanjem uz ozljedu desne strane prsnog koša dovela je do smrtnog ishoda. Redoslijed ozljeđivanja oštećenika, kao što je to utvrđeno sudskomedicsinkim vještačenjem nije moguće precizno odrediti, međutim, izvjesno je da je ozljeda koja je dovela do nastanka ozljede osrčja i srca bila posljednja.

    20. Pri tome, na temelju načina odigravanja inkriminiranog događaja, nedvojbeno je utvrđeno da se oštećeni RB agresivno ponašao kontinuirano od trenutka susreta s optuženikom tog dana napadajući ga na razne načine i to prvo u vozilu gdje ga je verbalno napao, udarao po glavi i potrgao mu pritom naočale, potom ga verbalno i fizički napadao ispred ulaza u zgradu, unutar zgrade i u liftu te je u takvom stanju i na traženje oštećenika optuženik s njime ušao u svoj stan očekujući, kao što je naveo, da će oštećenik od majke tražiti plaćanje ostatka dugovanog iznosa. Dakle, nakon verbalnog i fizičkog napada na njega koji traje kontinuirano nekoliko minuta prije ulaska u stan, oštećenik je, po ulasku u stan optuženika odmah krenuo prema majci optuženika koja je bila teško bolesna i s kisikom je ležala na krevetu te je na nju nasrnuo na način da se nagnuo nad nju na krevetu i počeo je udarati. U tim okolnostima, po ocjeni ovog suda, nedvojbeno je da je protupravni napad na majku optuženika trajao i optuženik je imao pravo braniti svoju majku otklanjajući takav protupravni napad. I isto je i činio time što je prišao oštećeniku s leđa i primio ga oko struka kako je naveo, te se oštećenik tada okrenuo prema njemu i pustio majku. Navedeno je potvrdila i svjedokinja ŽB navodeći da je odmah nakon što je optuženik rukama primio oštećenika osjetila olakšanje jer ga je odmaknuo s nje. Dakle, protupravni napad oštećenika na majku optuženika nedvojbeno je tada prestao. 20.1. Oštećeni RB se, kao što je to opisao optuženi, ali i svjedok NB okrenuo prema optuženiku i potom ga primio za njegova ramena, no iako je to događanje svjedok NB opisao kao njihovo naguravanje, potvrdio je, kao i optuženik, da oštećeni RB optuženog MB pri tome nije udarao niti napadao. Sve istaknute okolnosti u svojoj ukupnosti ukazuju da neposredno prije ozljeđivanja oštećenika nije trajao protupravni fizički napad oštećenika na majku optuženika, ali ni na optuženika. Prema tome, nema bitnog elementa nužne obrane, a to je aktualni protupravni napad oštećenika. Aktualni protupravni napad oštećenika je prestao u trenutku kada je optuženik uspio odmaknuti oštećenika od majke i time zaustaviti napad na nju koji je prethodno trajao, a nije postojao niti neposredno predstojao niti napad na optuženika, a što bi davalo pravo optuženiku na nužnu obranu. Međutim, ono što je nedvojbeno utvrđeno jest da je optuženik tada, kada se oštećenik prema njemu okrenuo na oštećenika nasrnuo nožem zamahujući prema njegovom gornjem dijelu tijela, pri čemu su njih dvojica bili u položaju sučelice jedan prema drugome, da bi oštećenik nakon nekoliko sekundi, po zadobivanju ubodnih rana u prsni koš, kada je i počelo snažno krvarenje i koje su ozljede po ocjeni vještakinje zadnje zadane, pao na pod.

    21. Iz nalaza i mišljenja vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk proizlazi da je optuženik politoksikomanski ovisnik od svoje 22 godine života, ovisan o više psihoaktivnih tvari predominantno opijatima. Odrastao je u narkomanskom miljeu, prošao traumatsko djetinjstvo u kojem nisu bili zadovoljene njegove bazične potrebe, kao vrlo mlad počeo je eksperimentirati s drogama i ubrzo postao ovisan o njima te je cjelokupno njegovo funkcioniranje se baziralo u svrhu nabavke droge te je došlo do socijalnih reperkusija njegove ovisnosti uz nemogućnost zadržavanja radnog mjesta i posljedičnog osiromašenja, nezaposlenosti i marginalizacije. Zadnji puta je bio hospitalno liječen u KBC Sestre milosrdnice pod dijagnozom ovisnosti u periodu od 19. do 23. travnja 2023. radi apscesa uzrokovanog intravenoznima apliciranjem kokaina i metadona, a zadnji puta prije inkriminiranog događaja pregledan je psihijatrijski 4. listopada 2023, kada je bio kompenziranog psihičkog stanja i propisana mu je terapija metadon solucijom 25 ml, da bi potom bio 13. studenog 2023. bio pregledan u Zatvoru u Zagrebu pod dijagnozom ovisnosti i disocijalnog poremećaja ličnosti i tada mu je reducirana terapija metadonom te predviđena daljnja redukcija doze. U prilog bolesti ovisnosti, po nalazu vještakinje govore podaci o apstinencijskim smetnjama, žudnji za psihoaktivnim tvarima ovisnosti. Pri tome je vještakinja naglasila da s obzirom na dugogodišnju okrivljenikovu ovisnost o drogama, sa svim socijalnim posljedicama dugogodišnje ovisnosti je tek postavljena inicijalna apstinencija te je potreban nastavak liječenja i rehabilitacije optuženika.

    21.1. Što se tiče ubrojivosti optuženika tempore criminis vještakinja je navela da nema podataka koji bi upućivali da je njegovo djelo psihopatološki motivirano, tj. da bi nastalo pod utjecajem sumanutih misli ili obmana osjetila, optuženi ne boluje do teže duševne bolesti, niti je u trenutku počinjenja djela bio psihotičan i testirao je realitet, a nije bio niti u apstinencijskoj krizi. Prethodno deliktu doživio je napad od strane oštećenog, koji je bio vrlo agresivnog i prijetećeg ponašanja te je u trenutku počinjenja djela on bio u stanju snažne afektivne tenzije uslijed napada oštećenika na njega, a potom i na njegovu teško bolesnu majku. U dopuni nalaza i mišljenja te nastavno na raspravi vještakinja je na temelju ponašanja i reakcija optuženika razvidnog na snimka nadzornih kamera tog dana, kao i ponovnog pregleda optuženika i uvida u spis predmeta navela da za vrijeme kada je oštećeni verbalno i fizički napadao optuženika ispred zgrade optuženik se ponašao mirno, submisivno, nije odgovarao na provokacije i nije iskazivao agresiju, pokoravao se oštećenom bez ikakvog odgovora na njegove napade. Agresivan naboj, koji ima svaki čovjek u tom je trenutku bio potisnut i kod optuženika je dominirao osjećaj straha. Takvo je stanje optuženika, istakla je bilo je prisutno za vrijeme dok ga je oštećeni fizički napadao i kada je krenuo na njegovu majku i najbolje se može opisati dijagnostičkim kriterijem akutne reakcije na stres. Kod optuženika su u tim trenucima, navela je, postojali afekti straha za svoju sigurnost koji su dominirali, a miješali su se osjećajem ljutnje i bijesom i agresijom koji je potiskivao. On se pokoravao oštećeniku koji je bio vrlo agresivan sve do trenutku kada je oštećeni napao njegovu majku, prilikom čega je došlo do dezinhibicije agresivnih nagona te se optuženik suprotstavio oštećenom vičući da zašto mu udara majku i pokušajem da ga odmakne od majke. Prilikom toga je došlo do dezinhibicije potiskivane agresije i fizičkog obračuna. Afekti koji je toga trenutka prevladavao kod oštećenog bio je bijes, te je došlo do snažnog afektivnog pražnjenja. Da se radilo o snažnom afektivnom stanju, istakla je, potvrđuje i nalaz sudskog vještaka dr. Petrovečki o načinu, broju i intenzitetu udaraca kojima su nanijete ozljede, izjave svjedoka koji opisuje što je optuženi govorio oštećenom prije samog čina (Zašto mi tučeš mamu?), kao i sama izjava ispitanika koji je naveo da je RB, kada je bio na koljenima, udario još dva puta. Također u prilog tome govori i sama činjenica da je djelo napravio ne obazirući se na prisustvo svjedoka.

    21.2. Pri tome je također istakla da je prema podacima iz spisa optuženik to jutro kad se dogodio inkriminirani događaj konzumirao 15 ml intravenozno metadona, a metadon djeluje na osobu na način da ju sedira, izaziva smirenje, ne izaziva nikakav ekscitatorni efekt, dakle, ne izaziva nikakvo povišenje razdražljivosti. Dakle, za vrijeme sukoba između optuženika i oštećenika koji je započeo u autu, a potom ispred zgrade, kada je oštećenik verbalno i fizički napadao optuženika optuženik je djelovao submisivno, pokoravao oštećenom bez ikakvog odgovora na njegove napade, a prema njegovim navodima bilo ga je i strah oštećenog, budući da je oštećenik bio vrlo prijetećeg i agresivnog ponašanja. Agresivni naboj koji svaki čovjek uslijed ovakvog ponašanja drugog prema njemu nedvojbeno ima, bio je potisnut jer je dominirao osjećaj straha. Takvo stanje je potrajalo sve dok oštećeni nije došao do optuženikove majke i počeo ju udarati kada se on prvi puta suprotstavio oštećenom, prema podacima iz spisa tada mu je i viknuo: "Mene si tukao, zašto tučeš moju majku, ti ćeš tuči moju majku" iz čega se vidi da je do tada prevladavajući efekt straha bio zamijenjen agresivnim efektom, iako su u tom trenutku bila prisutna oba efekta, ali je došlo do predominacije agresivnog efekta. Do tog trenutka postojalo potiskivanje agresivnih nagona no tada je kod optuženika prevladao afekt bijesa što je dovelo do nemogućnost da bolje kontrolira svoje voljno postupanje, pa je onda došlo do dezinhibicije potiskivane agresije i snažnog afektivnog pražnjenja.

    21.3. Također je vještakinja pojasnila da je sjećanje na inkriminirani događaj kod optuženika nepotpuno, dijelova događaja se sjeća, a dijelova ne, što govori u prilog da je takvo njegovo nesjećanje psihogeno uvjetovano, to znači da on pokušava nesvjesno potisnuti njemu neprihvatljive sadržaje. Naime, iz podataka u spisu proizlazi da je on inače bio vrlo mirna osoba, nije ulazio u nikakve konflikte, izbjegavao ih je, pa je, navela je takva snažna agresija njemu u racionalnom djelu neprihvatljiva i cijelo to nesjećanje je najvjerojatnije psihogeno uvjetovano. Također navela je u takvim stresnim reakcijama nije neuobičajeno da se neki neželjeni događaji potiskuju iz svjesnog pamćenja. Konačno, istakla je da zbog snažne afektivne tenzije i posljedičnog afektivnog pražnjenja njegove sposobnosti da tempore criminis shvati značenje svojeg postupanja i vlada svojom voljom bile su smanjene i to bitno, što se prvenstveno odnosi na voljni segment njegova postupanja. Počinjeno djelo, istakla je počinio je pod odlučujućim utjecajem ovisnosti o psihoaktivnim tvarima te je preporučila sudu izreći mu sigurnosnu mjeru obvezatnog liječenja od ovisnosti.

    21.4. Vijeće je nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje psihijatrice dr. Vladimire Vozny Duk u cijelosti prihvatilo kao istinit i vjerodostojan, da je u skladu s pravilima struke i iskustva, jasno i određeno, na temelju uvida u spis predmeta i pregleda optuženika, te niti jednim od izvedenih dokaza nije doveden u sumnju, s time da ni stranke nisu na isti imale primjedbi.

    22. Dakle, cijeneći naprijed navedeni nalaz vještakinje dr. Vozny Duk o psihičkom stanju optuženika kod susreta s oštećenikom i u trenucima koji su potom uslijedili do trenutka učina kaznenog djela te povezujući ga s iskazima svjedoka nedvojbeno je utvrđeno da je optuženi MB nakon što je bio izložen verbalnom i fizičkom napadu od strane oštećenika ispred i u zgradi, na koje napade nije reagirao, već je bio miran submisivan, potiskivao je agresiju i bijes, na oštećenikovo traženje, otišao s njim do stana gdje se nalazila njegova majka, a čije je stanje oštećeniku, koji ju je poznavao, nedvojbeno bilo poznato. Pri tome je, kao što je utvrđeno njegovim iskazom optuženik, pristao unatoč agresivnom i za njega neobičnom ponašanju oštećenika s njim otići do stana očekujući, kao što je sam naveo, da će oštećenik tražiti tamo tek plaćanje ostatka majčinog duga.

    22.1. Kada je po ulasku u stan oštećenik odmah krenuo prema teško bolesnoj majci optuženika koja je ležala na krevetu, kao što je to navela vještakinja, kod optuženika su postojali afekti straha (za život majke), a miješali su se s osjećajem ljutnje i bijesa (uzrokovanih prethodnim napadom oštećenika na njega na koji nije odgovarao već ga je mirno trpio), a te je osjećaje sve potiskivao te je njegovo psihičko stanje predstavljalo tada, akutnu reakciju na stres.

    22.2. Međutim, u trenutku kada je oštećenik počeo fizički napad na majku optuženika, afektivna tenzija u kojoj je nedvojbeno bio i u kojoj su se kumulirali afekti straha, ljutnje, ali i bijesa je rasla te je došlo do dezinhibicije agresivnih nagona te se optuženik tada suprotstavio (prvi puta) oštećenom vičući zašto mu tuče majku i pokušajem da ga od majke odmakne te je pri tome, kao što je vještakinja opisala, došlo do dezinhibicije potiskivane agresije i do tada prevladavajući efekt straha bio je zamijenjen agresivnim efektom, došlo je do predominacije agresivnog efekta i fizičkog napada na oštećenika. Tada je kod optuženika dominirao afekt bijesa i došlo je do snažnog afektivnog pražnjenja. Stoga je zaključak ovoga suda da je optuženik iz kuhinje uzeo nož i istim nasrnuo na oštećenika isključivo zbog erupcije ljutnje, bijesa i ustrašenosti za svoj život i život svoje majke, a koje tenzije su se kumulirale u tolikoj mjeri da su poprimile obilježja jake razdraženosti uslijed koje je u trenutku, bez kritičkog rasuđivanja i razmišljanja stvorio odluku da će oštećenoga lišiti života pa je iz kuhinje uzeo nož i istim nasrnuo na oštećenika na naprijed opisani način, u kakvom postupanju su ostvarena sva objektivna obilježja kaznenog djela usmrćenja iz članka 112. stavak 1. KZ/11.

    22.3. Kazneno djelo usmrćenja iz članka 112. KZ/11 je privilegirani oblik kaznenog djela ubojstva. Osnovna karakteristika kaznenog djela usmrćenja iz stavka 1. članka 112. KZ/11 je da počinitelj djeluje isprovociran neposredno prethodećim radnjama žrtve, koja je aktivna, te napada, teško vrijeđa ili zlostavlja počinitelja, što kod počinitelja izaziva dugotrajnu patnju, jaku razdraženost ili prepast pa se i počiniteljevi postupci vremenski neposredno nadovezuju na te radnje i postupke žrtve.

    22.4. Cijeneći izvedene dokaze, po ocjeni ovog suda nije postojala krivnja optuženika za nastanak verbalnog i fizičkog sukoba koji je prethodio inkriminiranom događaju i doveo optuženika do stanja jake razdraženosti jer je optuženik na oštećenikovo neprihvatljivo ponašanje kada ga nezadovoljan povratom dijela majčina duga verbalno i fizički napadao, reagirao na način kako bi i bilo koja druga prosječna osoba njegovih godina reagirala. Naime, bio je miran, čudio se agresivnim ispadima oštećenika kojeg je od ranije poznavao, no svjestan da majčino dugovanje nije u cijelosti podmireno, pristao je s njime otići do svojeg stana očekujući da će tamo oštećenik njegovu majku tek tražiti plaćanje ostatka dugovanog iznosa.

    22.5. Oštećenik se od samog susreta s optuženikom ponašao hiperaktivno i agresivno, nezadovoljan iznosom duga koji mu je oštećenik donio tog dana. Pri tom je ovakvo ponašanje oštećenika za optuženog bilo neočekivano, naime, nikada nije bio prethodno agresivan, štoviše tek par dana potom bio je dogovor da mu majka vrati i ostatak duga. Razloge ovakvog oštećenikovog ponašanja sud vidi u činjenici da je kritične zgode oštećeni RB bio pod utjecajem opijata i to heroina, metadona i psihostimulansa kokaina koji, kao što je vještakinja Duk navela povisuje raspoloženje, dovodi do otkočenog ponašanja, a često i do agresivnih ispada. Pri tome unatoč činjenici da na njegovo agresivno i nasilno ponašanje optuženik nije reagirao, ponašao se submisivno i pasivno, ustrašeno čekajući da se ovaj smiri, zbog čega je i pristao da odu do stana očekujući da će tek tražiti ostatak duga, oštećenikovo agresivno ponašanje nije jenjavalo, štoviše, po ulasku u stan nastavilo se i to sada prema teško bolesnoj i majci optuženika koja je ležala na krevetu, a što je kod optuženika izazvalo snažnu afektivnu erupciju u vidu dezinhibicije potisnute agresije.

    22.6. Dakle, ovaj sud nalazi da između ponašanja oštećenika koji optuženika fizički napada, a potom i fizički napada njegovu majku i optuženikovog postupanja u stanju jake razdraženosti postoji neprekinuti proces i uzročna veza jer da oštećenik nije nakon nasrtanja na optuženika, nastavio i to fizički nasrtati na njegovu majku, ne bi došlo niti do stanja jake razdraženosti optuženika niti do toga da optuženik iz kuhinje uzme nož i istim nasrne na naprijed opisani način na oštećenika.

    22.7. Stanje jake razdraženosti prosuđuje se po objektivnim kriterijima, te između povoda za razdraženost i intenziteta razdraženosti mora postojati određeni razmjer pa ne čini ovo kazneno djelo osoba koja je u stanje jake razdraženosti došla zbog svoje prevelike preosjetljivosti ili neznatnog povoda. Ovo vijeće nalazi da optuženik u stanje jake razdraženosti tj. u stanje straha, ljutnje i bijesa nije došao zbog svoje preosjetljivosti, već zbog situacije u kojoj je napadnut prvo verbalno, a potom i fizički i u kojoj je zadobio više udaraca u glavu od strane oštećenika, a potom je udarce zadobila njegova bolesna majka i to u glavu dok je ležala bolesna na krevetu, a radilo se o više udaraca zadanih od strane visokog i jakog muškarca u dobi od 50-ak godina (cijelim je svojim tijelom prekrio majku koja je ležala na krevetu te se ona nije niti vidjela, istakli su svjedoci), koji je i prethodno bio bitno agresivan. Stoga je zaključak suda da bi se i kod bilo koje druge prosječne osobe optuženikove dobi i spola uslijed opisanog ponašanja oštećenika razvili afekti straha, bijesa i ljutnje, posebno u okolnosti fizičkog napada na majku koja leži na krevetu s kisikom, koji bi doveli do stanje jake razdraženosti. Optuženik je bio izložen napetostima, kao žrtva nasrtaja oštećenika, svaki novi fizički napad dovodio je do sve veće kumulacije afekata i psihičke napetosti, a koji kumulirani efekt je u trenutku fizičkog nasrtaja oštećenika na bolesnu majku optuženika izazvao naglo eksplozivno pražnjenje u kojem je na brz i eksplozivan način optuženi MB reagirao nožem koji je uzeo iz kuhinje nasrćući na oštećenika i zadavši mu opisane ozljede uslijed kojih je on preminuo.

    23. Sud je na temelju izvedenih dokaza utvrdio da je optuženik nasrnuo na oštećenika na način da mu je u stanju jake razdraženosti koje predstavljaju izvanredno duševno stanje koje intenzivira tjelesnu i duševnu aktivnost u koju je doveden bez svoje krivnje napadom oštećenika zadao više reznih, i probodnih rana nožem, kao i krvnih podljeva, a pri tome i u tom stanju donio naglo, bez dubljeg razmišljanja odluku da će oštećenika lišiti života radi čega ga je silom jakog intenziteta dva puta uboo upravo u predjelu prsnog koša gdje se nalaze vitalni organi, čega je optuženik svakako bio svjestan. Navedeno govori u prilog zaključku da je optuženik postupao s izravnom namjerom da oštećenoga liši života, a ta namjera u ovom slučaju manifestira se kao neposredna reakcija na napad oštećenika (na majku optuženika) i donesena je naglo, odmah po napadu na majku (dolus repentinus). O činjenici da je optuženikov nasrtaj nožem na oštećenika bio iznenadan i trajao kratko iskazivali su svjedoci NB i AB, a isto potvrđuje i sama činjenica da je od ulaska u stan do trenutka zvanja Hitne pomoći proteklo tek desetak minuta. I činjenica brojnosti zadanih ozljeda oštećeniku u vidu reznih rana po vratu, zatim probodnih rana uške i šake, a koje su sve zadavane uporabom noža i sa više zamaha silom slabog intenziteta, da bi potom mu bile zadane ubodne rane prsnog koša od kojih je naglo krvario i pao na pod govore o stanju osobe koja tako nasrće, odnosno u prilog jake razdraženosti kao kratkotrajnog ali snažnog čuvstvenog uzbuđenja kod optuženika. Konačno, okolnost da je ozljeda u vidu ubodne rane lijeve natkoljenice dubine do 6 cm utvrđena kod optuženika vjerojatno nastala, kako je to navela sudskomedicinska vještakinja dr. Petrovečki, samoozljeđivanjem na način da je u zamahu nožem optuženik sam sebe ozlijedio, govori o jakom afektivnom stanju kojem je bio optuženik u trenucima nasrtaja na oštećenika.

    24. Svijest optuženika, kao što je to utvrđeno provedenim psihijatrijskim vještačenjem bila je očuvana, dakle on je bio svjestan svojeg ponašanja što je razvidno je iz njegovih postupaka koji su neposredno nakon inkriminiranog čina uslijedili kada je skinuo jaknu koju je prethodno imao na sebi, kao što je naveo (a koja je bila krvava), te otišao u kupaonu, kako bi konzumirao ostatak terapije i smirio se do dolaska hitne pomoći i policije, da je AB koja je donijela nož govorio neka ga vrati gdje ga je našla, te je NB i AB govorio neka samo kažu istinu, a osim toga je i požurivao dolazak Hitne pomoći (AB je tražio da ih ponovno zove). Navedeno, po ocjeni vijeća, ukazuje da je optuženi MB bio svjestan svojeg čina, te da njegova mogućnost shvaćanja značenja svojeg postupanja i upravljanja svojom voljom u trenutku počinjenja djela nije bila isključena.

    25. Slijedom toga, optuženi MB koji je bez svoje krivnje, kao što je naprijed obrazloženo, bio doveden u stanje jake razdraženosti napadom oštećenog RB ubadajući oštećenika nožem u vitalne dijelove tijela (prsni koš) i to silom jakog intenziteta, nakon prethodno zadanih mu više reznih i probodnih rana i krvnih podljeva, od kojih je zadobivenih ozljeda oštećenik preminuo ostvario je sva objektivna obilježja kaznenog djela protiv života i tijela usmrćenja iz članka 112. stavka 1. KZ/11. Pri tome je postupao s izravnom namjerom svjestan je bio da će ubadanjem nožem oštećenika u vitalni dio tijela i to primjenom ovakve sile ga usmrtiti, no htio je počinjenje tog djela, koji zaključak proizlazi iz prethodnih utvrđenja u vezi radnji koje je optuženik poduzimao.

    26.1 Pri tome je optuženik bio svjestan da je njegovo djelo zabranjeno, a ne postoji nijedan ispričavajući razlog.

    26.2. Cijeneći nalaz i mišljenje vještakinje dr. Vladimire Vozny Duk utvrđeno je da je u vrijeme počinjenja djela optuženi MB bio zbog snažne afektivne tenzije i posljedičnog afektivnog pražnjenja bitno smanjeno ubrojiv, dakle, bio je u stanju shvatiti značenje svojeg postupanja i vladati svojom voljom, no u bitno smanjenom opsegu, koja se ocjena kao što je to vještakinja navela prvenstveno odnosi na voljni dio njegova psotupanja.

    27. Sud je na temelju ovakvih činjeničnih utvrđenja izmijenio činjenični opis, zakonski opis i pravnu kvalifikaciju djela na način da je u skladu s utvrđenjima iz dokaznog postupka u petom redu činjeničnog opisa kaznenog djela ispustio riječi „u namjeri da liši života RB“, a dodao riječi „što je kod njega izazvalo osjećaj straha, ljutnje i bijesa, a što je dovelo do stanja jake razdraženosti uslijed kojeg je“, te u osmom redu činjeničnog opisa iza riječi „ramena“ unio riječi „u namjeri da ga usmrti“, na koji je način uskladio činjenični opis djela s izvedenim dokazima koji potvrđuju zaključak da je optuženik ostvario obilježja kaznenog djela usmrćenja iz članka 112. stavka 1. KZ/11 čime sud nije prekoračio granice optužbe jer je izmjena činjeničnog opisa, zakonskog opisa i pravne kvalifikacije djela za optuženika blaža budući se radi o kaznenom djelu za koji je propisana blaža kazna od kaznenog djela za koje ga se teretilo optužnicom, ubojstva iz članka 110. KZ/11. Sukladno utvrđenjima i izmjeni činjeničnog opisa, izmijenjen je nastavno i zakonski opis te pravna kvalifikacija djela.

    28. Obrana optuženog MB u većem je dijelu prihvaćena istinitom i vjerodostojnom obzirom je suglasna kako iskazima ispitanih svjedoka NB, AB, ŽB, tako i izvedenim materijalnim dokazima, pa i snimkama nadzornih kamera pregledanih na raspravi. Dio obrane optuženika da se ne sjeća da je uzeo nož i istim nasrnuo na oštećenika također je prihvaćen obzirom je psihijatrijskim vještačenjem utvrđeno da je on nesvjesno potisnuo njemu neprihvatljiv sadržaj, da je njemu ovakva snažna agresija u racionalnom dijelu neprihvatljiva pa je nesjećanje psihogeno uvjetovano. Posebno je cijenjen dio iskaza optuženika u kojem je izrazio kajanje zbog učinjenog, navodeći da mu je oštećenik bio prijatelj 20 godina, da nisu nikada bili u sukobu i da je svjestan da je on odgovoran za njegovu nasilnu smrt što mu teško pada. Cijenjen je i u dijelu u kojem je opisao da je dugogodišnji ovisnik o opijatima i da se za vrijeme trajanja istražnog zatvora skinuo s metadona koje je konzumirao dugi niz godina.

    29. Ocjena vjerodostojnosti iskaza svjedoka te nalaza i mišljenja susdkomedicisnke vještakinje i vještakinje psihijatrice dana je prethodno.

    30. Pročitana i razgledana materijalna dokumentacija, nalazi i mišljenja biološkog i mehanoskopskog vještačenja kao i pregledane snimke nadzornih kamera zgrade ocijenjeni su istinitim i vjerodostojnim dokazima i kao takvi su prihvaćeni, obzirom da ovi dokazi niti jednim od izvedenih dokaza nisu dovedeni u sumnju.

    31. Odlučujući o izboru vrste i mjere kazne optuženom LB za počinjeno kazneno djelo usmrćenja iz članka 112. stavak 1. KZ/11, a kojom bi se ostvarila svrha kako specijalne tako i generalne prevencije i izrazila primjerena društvena reakcija u vidu društvene osude počinjenog kaznenog djela, vijeće je, polazeći od stupnja krivnje i svrhe kažnjavanja, cijenilo sve olakotne i otegotne okolnosti utvrđene na strani optuženika, osobito jačinu povrede zaštićenog dobra, pobude iz kojih je djelo počinio, način počinjenja djela, prijašnji život optuženika i imovinske prilike te njegovo ponašanje nakon počinjenja kaznenog djela.

    31.1.Otegotnom okolnošću optuženom MB cijenjena je činjenica da je osuđivan i to zbog drugog kaznenog djela. Naime, kao što proizlazi iz izvatka iz kaznene evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije optuženi MB je 2021. godine osuđen zbog kaznenog djela prikrivanja iz članka 244. KZ/11 na uvjetnu osudu, koja je presuda postala pravomoćna 24. kolovoza 2022. Dakle, iako se radi o drugom kaznenom djelu, učin ovog kaznenog djela i to za vrijeme trajanja roka provjeravanja određenog mu tom presudom ukazuje da ta izrečena kaznenopravna sankcija nije odvratila optuženika od ponovnog počinjenja kaznenog djela. Otegotnom okolnošću cijenjena je i činjenica da je optuženik usmrtio oštećenika koji mu je bio godinama prijatelj koji se nikada nije prema njemu i prema njegovoj majci agresivno ponašao.

    31.2.Olakotnom okolnosti optuženom vijeće je cijenilo da je izrazio žaljenje zbog toga što se dogodilo taj dan kao i kajanje jer se, kako je naveo, smatra krivim za Markovu smrt, iako ne na način kako ga se tereti. Olakotnim je cijenjeno i njegovo držanje na sudu kojim je ukazao na kritičan stav prema svojem ponašanju i spremnost preuzeti odgovornost i snositi posljedice svojeg ponašanja. Olakotnom okolnošću nadalje cijenjeno je da je imao traumatično iskustvo iz najranijeg djetinjstva, boravio i u Dječjem domu u Nazorovoj, odrastao u nefunkcionalnom okruženju uz majku ovisnicu, u narkomanskom miljeu te u njegovom djetinjstvu i odrastanju nisu bile zadovoljene ni njegove osnovne potrebe. Cijenjeno je nadalje i da je optuženi MB osoba u dobi od 40 godina, do sada nije prekršajno kažnjavan, kao niti kazneno osuđivan za bilo kakvo kazneno djelo s elementima nasilja, a i svjedoci su ga opisali kao izrazito mirnu osobu, nesklonu sukobima i nasilju, slijedom čega je zaključak suda da je inkriminirani događaj izoliran slučaj njegovog ekscesnog ponašanja. Olakotnom okolnošću optuženiku cijenjeno je njegovo ponašanje prije počinjenja djela i to okolnost da je brinuo o teško bolesnoj majci i u inkriminirani sukob došao upravo zbog nasrtaja oštećenika na nju. Konačno olakotnom okolnošću cijenjena je činjenica da je optuženik politoksikomanski ovisnik od svoje 17 godine ovisan o više psihoaktivnih tvari te je djelo počinio pod odlučujućim djelovanjem ovisnosti o drogi. Pri tome valja istaći da iako je provedenim vještačenjem utvrđeno da je u vrijeme počinjenja kaznenog djela zbog snažne afektivne tenzije i posljedičnog afektivnog pražnjenja, sposobnost optuženog MB da shvati značenje svog postupanja i vlada svojom voljom bila bitno smanjena, cijeneći da je navedeno već uzeto u obzir kod utvrđivanja da je djelo počinio u stanju jake razdraženost u koju je doveden bez svoje krivnje napadom oštećenika, bitno smanjena ubrojivost nije uzeta u obzir i kao olakotna okolnost jer bi to bilo u suprotnosti sa zabranom dvostrukog vrednovanja okolnosti relevantnih za odmjeravanje kazne.

    31.3. Cijeneći, dakle, da je optuženik kazneno djelo počinio s izravnom namjerom, uzimajući u obzir upornost i kriminalnu količinu koja se ogleda u brojnosti ozljeda zadanih oštećeniku od kojih je i preminuo te uvažavajući ukupnost olakotnih okolnosti uz ocjenu otegotnih okolnosti na strani optuženika, te cijeneći zakonski okvir za odmjeravanje kazne, na temelju članka 112. stavak 1. KZ/11 optuženom MB je za kazneno djelo usmrćenja utvrđena kazna zatvora u trajanju od 3 (tri) godine.

    31.4 Pri tome je, uzimajući u obzir odredbu članka 58. stavka 1. i 3. KZ /11, prema optuženiku koji je počinio novo kazneno djelo tijekom trajanja roka provjeravanja za koje mu je utvrđena kazna zatvora u trajanju duljem od jedne godine, opozvana je uvjetna osuda izrečena mu presudom Općinskog kaznenog suda u Zagrebu u predmetu K-1016/21 te je uzeta kao utvrđena kazna zatvora koja je optuženiku izrečena tom presudom i to kazna zatvora u trajanju od šest mjeseci. Naime, uvidom u spis Općinskog kaznenog suda u Zagrebu poslovni broj K-1016/21 utvrđeno je da presudom tog suda od 25. svibnja 2021. optuženi MB osuđen zbog kaznenog djela iz članka 244. stavka 1. KZ/11 na kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci te je određeno da se navedena kazna neće izvršiti ukoliko optuženik u roku od dvije godine ne počini novo kazneno djelo. Navedena je presuda postala pravomoćna 24. kolovoza 2022. godine. Kako je dakle optuženik za vrijeme trajanja roka provjeravanja iz te ranije presude počinio novo kazneno djelo, valjalo je opozvati uvjetnu osudu, sve sukladno odredbama o obligatornom opozivu uvjetne osude te uzeti kao utvrđenu kaznu iz te presude i to kaznu zatvora u trajanju od šest mjeseci. Potom je optuženiku primjenom odredbe članka 51. stavak 1. KZ/11 izrečena jedinstvena kazna zatvora u trajanju od tri godine i četiri mjeseca.

    31.5. Optuženiku je u jedinstvenu kaznu zatvora na koju je osuđen, na temelju u izreci citirane zakonske odredbe, uračunato vrijeme koje je proveo u uhićenju i istražnom zatvoru u trajanju od 10. studenog 2023. pa nadalje s obzirom da je optuženom MB po donošenju presude produljen istražni zatvor.

    31.6. Cijeneći nalaz i mišljenje liječnika vještaka dr. Vladimire Vozny Duk iz kojeg proizlazi da je optuženik kazneno djelo počinio, među ostalim, pod odlučujućim utjecajem bolesti ovisnosti, te da je politoksikomanski ovisnik kod kojeg postoji realna opasnost da bi mogao ponoviti ovakvo ili drugo kazneno djelo zbog bolesti ovisnosti kao i da je, da bi se umanjila opasnost od ponavljanja kaznenih djela tipičnih za ovisnike, optuženom MB potrebno izreći sigurnosnu mjeru obvezatnog liječenja od ovisnosti, vijeće je na temelju članka 69. KZ/11 optuženiku izreklo i sigurnosnu mjeru obvezatnog liječenja od ovisnosti o drogama iz članka 69. KZ/11 u trajanju od tri godine i odredilo da će se mjera izvršavati unutar zatvorskog sustava. Naime, iz nalaza vještakinje utvrđeno je da je optuženi MB ovisnik od svoje 22 godine života te je uzimao metadon u visini 250 ml dnevno kontinuirano, a podaci o apstinencijskim smetnjama, žudnji za psihoaktivnim tvarima ukazuju na dijagnozu ovisnosti te je za vrijeme boravka u istražnom zatvoru reducirao i isključio metadonsku terapiju te verbalizira želju za nastavkom apstinencije od psihoaktivnih tvari. Pri tome je vještakinja naglasila da s obzirom na dugogodišnju okrivljenikovu ovisnost o drogama, sa svim socijalnim posljedicama dugogodišnje ovisnosti je tek postavljena inicijalna apstinencija te je potreban nastavak liječenja i rehabilitacije, pa je sud, cijeneći i prihvaćajući ovakav nalaz, izrekao optuženom sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti o drogama. Primjenom mjere, po ocjeni suda, otkloniti će se uzrok, a to je bolest ovisnosti koji bi u budućnosti mogao poticajno djelovati i utjecati na optuženika na ponovno činjenje kaznenih djela. Sigurnosna mjera obvezatnog liječenja od ovisnosti o drogama izrečena je u trajanju od tri godine, s obzirom da je po ocjeni vijeća to vrijeme potrebno za liječenje optuženika, koji je dugogodišnji ovisnik, i to o raznim psihoaktivnim tvarima, dominantno opijatima, pa je nesporno da se ovakvim tek duljim liječenjem može otkloniti ovisnost kao potičući čimbenik za činjenje djela. Pri tome je određeno da će se sigurnosna mjera izvršavati u okviru zatvorskog sustava, s obzirom je optuženiku izrečena zatvorska kazna.

    31.7. Ovakva kazna zatvora u trajanju od tri godine i četiri mjeseca uz sigurnosnu mjeru obvezatnog liječenja od ovisnosti u trajanju od tri godine izrečena optuženom MB, po ocjeni ovoga vijeća, potrebna je i primjerena te će postići svrhu kažnjavanja, djelovati na optuženog MB da shvati neprimjerenost i kažnjivost svojeg ponašanja kako do ovakvih ili sličnih kažnjivih ponašanja u budućnosti ne bi došlo, a djelovat će se i na druge te će se istom izreći i primjerena društvena osuda zbog počinjenih kaznenih djela.

    32. Optuženi MB, iako je oglašen krivim oslobođen je u cijelosti obveze naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točka 1. do 6. ZKP/08 te troškova nagrade i nužnih izdataka postavljenog mu branitelja. Naime, optuženik je nezaposlena osoba, bez imovine, trenutno se nalazi u istražnom zatvoru, te mu je ovom nepravomoćnom presudom izrečena kazna zatvora, pa je ocijenjeno da bi obvezivanjem istog da naknadi trošak ovog kaznenog postupka bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

    U Zagrebu, 10. siječnja 2025.

    Predsjednica vijeća:

    mr. sc. Sanja Nola

    POUKA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude ovlaštene osobe mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. O žalbi odlučuje Visoki kazneni sud Republike Hrvatske.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.