REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Pr-14301/2021-18
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski radni sud u Zagrebu po sucu toga suda Domagoju Franji Frntiću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice VO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Mihaeli Vilus, odvjetnici iz Zagreba, Prilaz Gjure Deželića 70, protiv tuženika PLIVA Hrvatska d.o.o., Zagreb, Prilaz baruna Filipovića 25, OIB: 44205501677, zastupanog po punomoćnici Belindi Čačić, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Čačić & Partneri, Zagreb, Andrije Hebranga 27, radi utvrđenja, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 2. prosinca 2024. u prisutnosti tužiteljice osobno, uz punomoćnicu Mihaelu Vilus, odvjetnicu, te zamjenice punomoćnice tuženika Suzane Krog Bonaći, odvjetnice, dana 10. siječnja 2025.
p r e s u d i o j e
I/
Utvrđuje se da je nezakonita i nedopuštena Odluka o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem od 22. travnja 2021. kojom je tuženik otkazao tužiteljici ugovor o radu od 1. travnja 2016. te tužiteljici nije prestao radni odnos kod tuženika.
II/ Nalaže se tuženiku vratiti tužiteljicu na rad, na poslove Menadžer kliničkog razvoja ili drugo odgovarajuće radno mjesto, u roku od 15 dana.
III/ Nalaže se tuženiku da tužiteljici nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 875,00 eur, u roku od 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužiteljice je u tužbi i tijekom postupka navodila da je u kontinuitetu zaposlena kod tuženika i društava Pliva grupe od 1. travnja 2002. te je kroz razdoblje od 19 godina obavljala poslove Medicinskog suradnika za klinička ispitivanja, Suradnika za klinički razvoj i Koordinatora kliničkih ispitivanja, Managera kliničkih ispitivanja i Voditelja projekata biofarmaceutike/kliničkog razvoja. Tužiteljica je od 1. travnja 2016. obavljala poslove Menadžera kliničkog razvoja, a radi se o poslovima 12. stupnja prema GCA klasifikaciji Teva grupe, čiji je dio i tuženik, a koje radno mjesto svojom složenošću od izvršitelja zahtijevaju iskustvo i angažman, a koje kvalifikacije je tužiteljica imala.
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
Tužiteljica je po struci doktor medicine. Dana 22. travnja 2021. tužiteljici je uručena Odluka o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem, kojom Odlukom je tužiteljici otkazan Ugovor o radu sklopljen dana 1. travnja 2016. za obavljanje poslova radnog mjesta Menadžer kliničkog razvoja. Pod točkom 2. utvrđen je otkazni rok u trajanju od 1 mjeseca i 1 tjedan koji počinje teći od dana dostave odluke. Pod točkom 3. utvrđeno je da zaposlenica nije dužna raditi za vrijeme trajanja otkaznog roka uz pravo na naknadu plaće i sva ostala prava kao da je radila. Tužiteljica je dana 5. svibnja 2021. protiv Otkaza uložila Zahtjev za zaštitu prava jer smatra da je Otkaz nedopušten i nezakonit, kako iz formalnih, tako i iz materijalnih razloga, a navodi obrazloženja otkaza su netočni i neutemeljeni. Tuženik je zahtjev za zaštitu prava zaprimio dana 11. svibnja 2021., a do dana podnošenja tužbe nije odgovorio na podneseni zahtjev za zaštitu prava tužiteljice. Odredbom čl. 119. važećeg Zakona o radu propisan je postupak prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika. Poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obvezu iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza u slučaju nastavka povrede te obveze, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Isto tako poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. Tuženik nije postupio prema odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o radu i nije tužiteljicu prije uručenja Otkaza pisano upozorio na obveze iz radnog odnosa niti ju je upozorio na mogućnost otkaza, unatoč tome što nije imao opravdan razlog za takvo ne postupanje. Tužiteljica je predano radila za tuženika 19 godina, te je iz godine u godinu ostvarivala zacrtane rezultate te su joj sukladno tome povećavana plaća i isplaćivani bonusi. Tuženik također nije prije donošenja odluke o otkazu omogućio tužiteljici da se očituje na navodne povrede obveza iz radnog odnosa koje joj se stavljaju na teret Otkazom, iako će vjerojatno pokušati prikazati da je ispunio svoju obvezu iz čl. 119. st. 2. Zakon o radu, time što joj je na sastanku dana 8. travnja 2021. usmeno priopćio neka od navodnih kršenja obveza iz radnog odnosa. Tužiteljica nije bila upoznata što je tema sastanka, e-mail/om je dobila poziv na kojem je samo stajalo "kratki sastanak", a na sastanku joj je prisutna pravnica usmeno priopćila da je tužiteljica počinila povrede obveze iz radnog odnosa, te tražila da se tužiteljica odmah na isto usmeno očituje, skačući sa teme na temu i ne omogućavajući tužiteljici da kaže do kraja. Naknadno je tužiteljici poslan zapisnik sa sastanka, koji tužiteljica nije željela potpisati jer u istom nije bilo navedeno sve što je iskazala, a dodani su navodi koji nisu bili izrečeni na sastanku, zbog čega je tužiteljica tražila da se zapisnik ispravi, a što je tuženik odbio učiniti. Da je namjera tuženika bila pravilno i potpuno utvrditi činjenično stanje i sukladno tako utvrđenom činjeničnom stanju donijeti pravilnu odluku, isti bi obavijestio tužiteljicu koja je tema sastanka, pisano joj dostavio navodna kršenja obveza iz radnog odnosa i pozvao je da se na ista očituje u razumnom roku. Ovakvim postupanjem tuženik je samo naoko zadovoljio postupak koji propisuje odredba čl. 119. st. 2. Zakona o radu, a bez stvarne namjere da se tužiteljici omogući iznošenje obrane.
2. Nadalje ističe da su navodi koje tuženik iznosi u Otkazu u potpunosti neistiniti, a njihova jedina svrha je pokušati prikazati tužiteljicu kao osobu koja nije izvršila radne zadatke na način i u roku kako je to tuženik tražio. Tako se navodi da je kod tužiteljice već ranije uočeno, a posebice 2016., da "… nije prilagodila svoje ponašanje i ophođenje prema suradnicima iz različitih timova kao i prema nadređenima, odnosno da nije usvojila kompanijske vrijednosti …". Tužiteljica navodi kako joj je tuženik 2016. ponudio novi ugovor o radu za radno mjesto Menadžer kliničkog razvoja u organizacijskoj jedinici Biofarmaceutika, Istraživanje i razvoj generičkih proizvoda
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
Zagreb, upravo na temelju rada, zalaganja i iskustva koje je tužiteljica stekla u prethodnom radu kod tuženika, stoga je navod tuženika kako je tužiteljica od 2016. pokazivala da nije usvojila kompanijske vrijednosti, u suprotnosti sa činjenicom da joj je tuženik upravo te 2016. povjerio obavljanje poslova koji su zahtijevali veći stupanj stručnosti i iskustva. Tuženik također u Otkazu navodi kako je tužiteljica kao glavni koordinator kliničke studije za novi proizvod bila dužna izraditi dopunu Briefing dokumenta za Europsku agenciju za lijekove (dalje u tekstu: EMA) do određenog roka, a sve kako bi tuženik ishodio odobrenje i registraciju na EU tržištu, a da zbog neučinkovitog rada tužiteljice, ovaj dokument nije dovršen u roku zbog čega tuženik nije mogao u roku predati dokumentaciju EMA-i. Tuženik navodi da je proizvođač, ako želi registrirati lijek na području EU, dužan obratiti se EMA-i već u postupku kliničkog razvoja, a u svrhu dobivanja agencijskog znanstvenog savjeta (Scientific Advice), a Agencijski savjet dobiva se na temelju podnesenog Briefing dokumenta u kojem je Developer (strana kompanija koja lijek razvija) dužan iznijeti na koji način razvija lijek i identificirati otvorena pitanja i moguća rješenja. Nadalje se navodi kako je tuženik 2015. pri EMA-i pokrenuo postupak odobrenja strategije kliničkog razvoja na temelju kojeg novi lijek (dalje u tekstu: Lijek) trebao dobiti odobrenje i registraciju na EU tržištu. Tuženik dalje navodi kako je odgovor EMA-e na prvi od strane tuženika podneseni Briefing dokument ukazivao da je potrebno dostaviti dopunu tog dokumenta, dodatno obrazložiti klinički program, te da je tuženik odlučio da će se dopuna sačiniti paralelno sa provođenjem Pilotne studije koja će se provesti u SAD-u za isti lijek. Tužiteljica ističe da nije točno da je proizvođač lijeka koji razvija Lijek, dužan obratiti se EMA-i radi dobivanja Agencijskog znanstvenog savjeta, radi registracije lijeka na području EU. Agencija predviđa mogućnost znanstvenog savjetovanja proizvođačima koji razvijaju Lijek za tržište EU, a da li će proizvođač iskoristiti ovu mogućnost i pokrenuti postupak ovisi o proizvođaču i njegovoj spremnosti za podmirenje troškova takvog postupka. Netočno je i da bi odobrenje i registracija Lijeka na području EU ovisila o znanstvenom savjetu, jer ovaj savjet nije pravno obvezujući niti za EMA-u niti za proizvođača Lijeka, a primjena znanstvenog savjeta ne garantira odobrenje i registraciju Lijeka na tržištu EU. Tuženik dalje u obrazloženju Otkaza navodi kako je tužiteljica bila primarni kontakt sponzora (tuženika) za provođenje Pilotne studije u SAD-u i članica razvojnog tima, pa da je time "… bila zadužena za pripremu dopune Briefing dokumenta …", kao i da je u tom svojstvu "… imala mogućnost odabira i angažmana vanjskih savjetnika …", odnosno da je bila "… glavni koordinator kliničke studije …" i "… stoga je trebala biti najupućenija u problematiku razvoja lijeka, a time i izrade dopune Briefinga za Europsku agenciju za lijekove …", kao i da se tuženik u ovom dijelu postupka, prijedlog strategije kliničkog razvoja za Lijek "… morao potpuno osloniti za tužiteljičinu samostalnost i sposobnost provedbe projekta …". Tužiteljica ističe da tuženik ima strogo propisane procedure za postupanje u razvoju novog Lijeka radi stavljanja lijeka na tržište, da se radi o aktivnostima koje traju godinama, pa su tako i u konkretnom slučaju aktivnosti pokrenute još prije 2015., da je tijekom godina dolazilo do zastoja u proizvodnji o kojoj su ovisili daljnji stadiji u razvoju ovog Lijeka. Tužiteljica je bila dio tima koji je radio na konkretnom Lijeku, te je točno da je ona bila primarni kontakt za provođenje Pilotne studije za tržište SAD-a, ali je netočno da je ona otpočetka bila zadužena za izradu Briefing dokumenta za EMA-u. Provođenje Pilotne studije za tržište SAD-a uključivalo je čitav niz aktivnosti koje se razlikuju od aktivnosti pripreme Briefing dokumenta, a za pripremu Briefing dokumenta za tržište EU, tužiteljica je bila zadužena tek naknadno. Osim što je ranije tijekom veljače 2021. tužiteljica pripremila općeniti dio Briefing dokumenta, priprema Briefing dokumenta je krenula nakon što su stigli najnoviji rezultati u istraživanju Lijeka, a što se dogodilo 16. veljače 2021.. Prije
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
toga tužiteljica nije radila na Briefing dokumentu niti joj je bilo rečeno da treba paralelno raditi i na pripremi Briefing dokumenta za tržište EU. Točno je da je tužiteljica zbog razine samostalnosti odrađivala radne zadatke samostalno, no ista nije imala ovlaštenja donijeti odluku o početku rada na pripremi Briefing dokumenta. Tužiteljica je bila član tima za Lijek za tržište SAD-a zajedno sa neposredno nadređenim NO, a sastanci tima održavali su se jednom tjedno, te su se na tim sastancima dogovarale smjernice i aktivnosti. Tužiteljica je podnosila izvještaje na redovitim sastancima, a tome je prisustvovao neposredno nadređeni menadžer. Osim toga svaka dva tjedna održavali su se sastanci/telefonske konferencije sa ugovornom istraživačkom organizacijom koja je radila na Pilotnoj studiji za tržište SAD-a, na kojima je bio prisutan neposredno nadređeni menadžer, te menadžment do najviše globalne razine, na kojima je tužiteljica također redovito podnosila izvještaje o aktivnostima, a prema potrebi su se organizirali dodatni sastanci/telefonske konferencije. Stoga je neistinit navod da se tuženik "… morao potpuno osloniti za tužiteljičinu samostalnost i sposobnost provedbe projekta …", budući se radilo o timskom radu u kojem je cijelo vrijeme postojao nadzor neposredno nadređenog menadžera tužiteljici. Tužiteljicu se tereti da "… nije odabrala niti ugovorila vanjsku ugovornu istraživačku organizaciju …", te da je isto učinila na izričit zahtjev nadređenog menadžera. Tužiteljica nije bila ovlaštena samostalno izabrati vanjsku ugovornu istraživačku organizaciju i to je tuženiku dobro poznato.
3. Netočan je i navod iz obrazloženja Otkaza da tužiteljica nije u komunikaciju uključivala nadređenog menadžera, već da je njezin propust ispravio drugi član tima, s obzirom da je njezin neposredno nadređeni menadžer bio uključen u komunikaciju i da je bio prisutan na sastancima tima koji su se održavali svaki tjedan. Tužiteljica može samo pretpostaviti da se radi o situaciji kada je član istraživačke organizacije rezultate istraživanja dostavio tužiteljici i ostalim članovima tima, a njezinog neposredno nadređenog dodao u komunikaciju u sljedećih pola sata. Tužiteljici se stavlja na teret da dana 25. veljače 2021. nije odgovorila na urgentne pozive nadređenog europskog menadžera kroz Teams platformu koja je komunikacijski kanal i koja treba automatski biti uključena cijelo vrijeme dok je uključeno računalo zaposlenika, iz čega tuženik zaključuje da računalo tužiteljice nije bilo uključeno, odnosno da ista nije radila, jer je tek sutradan odgovorila na poziv. Ono što tuženik namjeno izostavlja je vrijeme kada je poziv upućen tužiteljici, a radilo se o 16.30 sati, dok je uobičajeno radno vrijeme kod tuženika od 8.00 do 16.00 sati. Tužiteljica nije bila unaprijed obaviještena da će ista biti potrebna za sastanak koji se održavao 25. veljače 2021., jer bi u suprotnom bila prisutna na platformi Teams i nakon radnog vremena. Dana 25. veljače 2021. tužiteljica je radila od 7.30 do 16.15 sati, što znači da je odradila više od 8 radnih sati a nadređeni europski menadžer pokušao ju je kontaktirati izvan uobičajenog radnog vremena, te ju je sljedeći dan i sam pitao da li je vrijeme 16.30 sati, izvan njenog uobičajenog radnog vremena. Tužiteljica je uvijek bila fleksibilna i prilagođavala se rasporedima nadređenih, a u slučaju potrebe nikad nije bilo problema da bude dostupna i izvan radnog vremena, ako joj je to bilo unaprijed najavljeno. U odnosu na navod iz obrazloženja Otkaza da tužiteljica nije u roku dostavila dopunu Briefing dokumenta, tuženik ponovno izostavlja ključne činjenice, a sve kako bi prikazao tužiteljicu kao osobu koja nije izvršavala radne zadatke savjesno i na vrijeme. Netočan je navod iz obrazloženja Otkaza da je rok za predaju Briefing dokumenta EMA-i bio 6. travanj 2021., a interni rok 29. ožujak 2021. kao i da je neposredno nadređeni menadžer u e- mail/u od 19. ožujka 2021. upozorio tužiteljicu na rok, a da ga tužiteljica nije obavijestila da je rok eventualno prekratak. Činjenica je da se dokument EMA-i mogao predati
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
svaki mjesec do datuma kako je to navedeno u kalendaru koji EMA izdaje na početku godine za cijelu godinu. Tuženik je namjeravao predati visoki nacrt konsolidiranog Briefing dokumenta 6. travnja 2021., a konačnu verziju Briefing dokumenta do 30. travnja 2021.. Interni rok 29. ožujak 2021. za pripremu konsolidiranog visokog nacrta Briefing dokumenta neposredno nadređeni menadžer prvi je put definirao u e-mail/u od 19. ožujka 2021.. Tužiteljica je ovu informaciju odmah dostavila konzultantskoj tvrtki, s obzirom da su oni morali dostaviti dio Briefing dokumenta za pripremu kojeg su oni bili zaduženi, a koji je tužiteljica onda trebala konsolidirati sa svojim dijelom Briefing dokumenta, pogotovo s obzirom da je ranije dogovoreni rok s konzultantskom tvrtkom za dostavu dijela Briefing dokumenta, koji su oni pripremali, bio 6. travanj 2021.. Na redovitom tjednom sastanku 29. ožujka 2021. tužiteljica je upozorila neposredno nadređenog menadžera MO da još nije dobila dio Briefing dokumenta koji je pripremala konzultantska tvrtka zbog čega neće stići pripremiti konsolidirani Briefing dokument i dostaviti ga na reviziju isti dan, odnosno do postavljenog roka. Konzultantska tvrtka dostavila je svoj dio Briefing dokumenta 29. ožujka 2021. u 17.36 sati, a dostavljeni dokument bio je značajno izmijenjen u odnosu na prvi nacrt, a što je imalo utjecaj na vrijeme koje je tužiteljica morala uložiti u izradu konsolidiranog dokumenta, te je u konačnici isti predala 31. ožujka 2021..
4. Iz gore opisanog razvoja događaja, razvidno je da tužiteljica nije mogla dovršiti izradu konsolidiranog Briefing dokumenta prije nego što je dobila sve potrebne dijelove dokumenta, stoga je najblaže rečeno, nekorektno od strane tuženika da za produljenje roka za izradu dokumenta krivi isključivo tužiteljicu. Pomicanjem rokova tuženiku nije nastala nikakva šteta, jer je i inače tijekom razvoja konkretnog Lijeka iz različitih razloga dolazilo i dolazi do povremenih zastoja u radu na razvoju Lijeka/projektu. U konačnici sam tuženik je pomaknuo rok za dostavu Briefing dokumenta za jedan mjesec. Tužiteljici se stavlja na teret da je "… nedovoljno pažljivo …" vodila evidenciju radnih sati "… jer se u nekoliko mjeseci ukupni radni sati njenog prijavljenog rada ne poklapaju s ukupnim fondom radnih sati tog mjeseca …". Tuženik ni na koji način ne precizira u čemu je propust tužiteljice, odnosno što znači "… nedovoljno pažljivo …", ne navodi koji mjesec i koliko radnih sati se navodno ne poklapa. Tužiteljica je provjerila evidenciju radnih sati i nije našla nikakva odstupanja, stoga smatra da je tuženik ponovno pokušao prikazati tužiteljicu kao osobu koja je radila manje sati od evidentiranog broja sati. Tužiteljica ima potrebu istaknuti da je 19 godina predano radila za tuženika, da je kroz devetnaest godina radila na brojnim poslovima vezanim za klinička ispitivanja, te da je kroz to vrijeme dobivala sve složenije i odgovornije radne zadatke. Tužiteljica je u pristupu poslu i radu savjesna, odgovorna i disciplinirana, a uspješnost studija koje je vodila iznadprosječno visoka. Više puta se dogodilo da je tužiteljica osim svojeg posla kontinuirano obavljala posao i drugih kolega koji su bili duže vremena odsutni sa posla. Ističe se da se kod tuženika svake godine provodi godišnja procjena radnog učinka, te da je radni učinak tužiteljice svake godine ocijenjen uspješnim, a na temelju te procjene svake je godine dobila povećanje plaće i isplatu bonusa. Posljednje takvo ocjenjivanje bilo je 12. ožujka 2021. i radni učinak tužiteljice je ponovno ocijenjen uspješnim, zbog čega je trebala u 2021. dobiti povećanje plaće. Kako je moguće da tužiteljica u ožujku 2021. dobije visoke ocjene za svoj rad, a mjesec dana kasnije tuženik zaključuje da "… poslodavac ne može više ukazati povjerenje da samostalno obavlja tako važne poslove …". Način na koji je tuženik raskinuo radni odnos tužiteljici je izuzetno nekorektan, iz svega gore navedenog razvidno je da tužiteljica nije počinila bilo kakve povrede iz radnog odnosa, već tuženik naknadno pokušava stvoriti takav dojam. Prije uručenja Otkaza, dana 22.
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
travnja 2021., tužiteljici je ponuđen sporazumni raskid radnog odnosa pod uvjetom da se odrekne svih prava koja joj pripadaju temeljem rada kod tuženika, a tužiteljici je dan kratak rok u kojem se trebala odlučiti da li će prihvatiti sporazumni raskid radnog odnosa, bez prava na otpremninu, u suprotnom da će dobiti otkaz zbog skrivljenog ponašanja, kod čega tužiteljica nije smjela prijedlog sporazuma iznijeti iz sobe u koju je pozvana, niti se smjela bilo s kim konzultirati.
5. S obzirom da tužiteljica navodi da nije počinila bilo kakve povrede iz radnog odnosa i smatrala je da joj pripadaju prava prema Zakonu o radu, Kolektivnom ugovoru i Pravilniku o radu odbila je takvu ponudu tuženika. Sukladno svemu navedenom tužiteljica onda u ovom postupku pobija odluku o otkazu, te traži vraćanje na rad, uz nadoknadu parničnih troškova.
6. Tuženik je odgovoru na tužbu i tijekom postupka navodio da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužiteljice u cijelosti, ističući da su neosnovani navodi tužiteljice kada tvrdi da je tuženik nezakonito postupao tijekom postupka otkazivanja (vezano za upozoravanje odnosno davanje mogućnosti obrane te vezano za obvezu savjetovanja). Također je tuženik, a u odnosu na okolnost postojanja valjanog razloga za otkazivanje, ukazivao da tužiteljica neosnovano navodi da su "… navodi koje tuženik iznosi u Otkazu u potpunosti su neistiniti, a njihova jedina svrha je pokušati prikazati tužiteljicu kao osobu koja nije izvršila radne zadatke na način i roku kako je to tuženik tražio …". Glede navedenog, tuženik smatra da je Odluka tuženika kojom otkazuje tužiteljici opravdana i donesena kao posljedica neučinkovitog i neprimjerenog odnosa tužiteljice prema projektu koji je od izuzetne važnosti za tuženika. Stoga se tuženik u cijelosti protivi i osporava navode tužiteljice da bi navodi tuženika bili neistiniti, te da za Odluku o otkazu nisu bile ispunjene materijalne pretpostavke, odnosno da nisu postojali valjani i opravdani razlozi. Isto tako, tuženik napominje da su svi navodi tužiteljice u tužbi, a koji se ne odnose na okolnosti otkazivanja ugovora o radu tužiteljice potpuno irelevantni za predmet spora i nisu vezani s povredama koje čine osnovu i valjani razlog za otkazivanje tužiteljici stoga isti nemaju utjecaja na odluku tuženika i predmet ovog spora.
7. Razlog otkazivanja je bilo kašnjenje u izradi te neadekvatnost Briefing dokumenta i komunikacije s nadređenima, u vezi čega je tuženik dodatno iznosio, da je, a kao što je obrazloženo u Odluci o otkazu, tuženik 2015. pri Europskoj agenciji za lijekove pokrenuo postupak odobrenja prijedloga strategije kliničkog razvoja na temelju kojeg bi proizvod tuženika trebao dobiti odobrenje i registraciju na tržištu Europske unije. Dakle, riječ je o projektu od važnosti za poslovanje i plasman tuženika na tržište Europske unije. Radi boljeg razumijevanja važnosti predmetnog dokumenta, a što tužiteljica namjerno izostavlja, pa čak i umanjuje u svojoj tužbi, a samim time i razumijevanja težine povrede iz radnog odnosa tužiteljice, tuženik dodatno pojašnjava što je Briefing dokument i zašto se proizvođač predmetnim dokumentom obraća Europskoj agenciji za lijekove. Europska agencija za lijekove, ima ključnu ulogu u osiguravanju da proizvođači lijekova poštuju standarde EU-a i međunarodne norme. Bez obzira na to provode li ta ispitivanja unutar ili izvan granica EU-a, proizvođači koji provode ispitivanja kojima se podržava izdavanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet u EU-u moraju se pridržavati strogih pravila. Ta pravila, naziva dobra klinička praksa, primjenjuju se na način na koji se ispitivanja planiraju, kako se bilježe rezultati i kako se ti rezultati prijavljuju. Ta su pravila uspostavljena kako bi se osigurala znanstvena utemeljenost ispitivanja i njihova provedba u skladu s etičkim načelima.
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
EMA, odnosno njeni znanstveni odbori pružaju nezavisne preporuke na temelju sveobuhvatne znanstvene procjene podataka, odnosno pružaju savjet proizvođačima lijekova o najprikladnijem načinu prikupljanja čvrstih dokaza o koristima i rizicima lijeka. EMA pruža znanstvene savjete kako bi podržala pravodoban razvoj visokokvalitetnih, učinkovitih i sigurnih lijekova u korist pacijenata. Tražitelj odobrenja lijeka obraća se EMA-i i traži smjernice od EMA-e o najboljim metodama i nacrtima studija kako bi stvorio pouzdane informacije o tome koliko lijek djeluje i koliko je siguran, bez obzira na to ispunjava li lijek uvjete za postupak odobrenja ili ne. Znanstveni savjeti pomažu osigurati da tražitelji odobrenja lijeka izvrše odgovarajuće testove i studije, te time proizvođači osiguravaju osnovu za odobrenje lijeka. To također pomaže učinkovitom korištenju sredstava proizvođača za razvoj lijeka. Naime, kod kompleksnih generičkih lijekova (u kategoriju kojih Lijek jednoznačno pripada) klinički razvoj predstavlja financijski najzahtjevniji dio. Efikasnost uloženih resursa i sredstava, te vremenski aspekt trajanja kliničkih studija s ispravnim dizajnom potvrđenim od strane EMA-e su iznimno važne iz komercijalnog stajališta u kontekstu profitabilnosti, opstanka proizvoda i kompanije na vrlo kompetitivnom europskom farmaceutskom tržištu. Važno je napomenuti da se kod kompleksnih proizvoda uvijek ide prema EMA-i radi dobivanja znanstvenog savjeta. Dakle, za proizvođača je od iznimno velike važnosti da od EMA- e dobije odgovarajuće preporuke, a da bi to bilo moguće, proizvođač mora pripremiti za EMA-u kvalitetan Briefing dokument temeljem kojeg će znanstveni odbor EMA-e dati svoje znanstvene savjete. Upravo temeljem Briefing dokumenta EMA daje svoje savjete i preporuke koje nisu obvezujuće za proizvođača, ali su iznimno važne budući omogućavaju proizvođaču da napravi odgovarajuću studiju i zadovolji sve parametre potrebne za registraciju lijeka. Studija se radi upravo temeljem sugestija znanstvenog savjeta EMA-e (koji se temelji na pripremljenom Briefing dokumentu). Još jednom se ponavlja da je u konkretnom slučaju riječ o financijski zahtjevnom projektu, te je iznimno važno da se osigura priprema registracije lijeka na način da zadovolji sve parametre.
8. Sve naprijed navedeno, a posebno važnost Briefing dokumenta i dobivanja EMA znanstvenog savjeta u okviru cijelog procesa registracije lijeka, poznato je tužiteljici, posebno uzimajući u obzir njen dugogodišnji rad kod tuženika, te navodi tužbe koji umanjuju važnost dokumenta i procesa obraćanja EMA-i radi dobivanja znanstvenog savjeta, služe isključivo umanjivanju povrede koju je nesporno počinila. Predmetnom projektu za Lijek, a sukladno opisu poslova svojeg radnog mjesta, tužiteljica je imala ključnu ulogu i bila primarni kontakt i koordinator kod tuženika (što tužiteljica ne osporava), stoga je bila zadužena, između ostalog, za pripremu dopune Briefing dokumenta do točno određenog roka (29. ožujka 2021.). Tužiteljica je bila upoznata s navedenim, a osobito činjenicom da je dopuna Briefing dokumenta do predviđenog roka od važnosti za realizaciju predmetnog projekta. Međutim, unatoč navedenom tužiteljica ne samo da nije na vrijeme izradila i predala dopunu Briefing dokumenta već je u razdoblju koje je neposredno prethodilo Odluci o otkazu zanemarila svoje obveze koje ju vežu ugovorom o radu i radnim mjestom koje je obavljala, a što je u konačnici utjecalo i na realizaciju predmetnog projekta. Takvo ponašanje tužiteljice nedvojbeno predstavlja skrivljeno ponašanje koje čini osnovu za Odluku o otkazu.
9. Nadalje, tuženik se u nastavku dodatno očitovao na pojedine navode tužiteljice koji su usmjereni na pokušaj opravdanja neodgovarajućeg odnosa tužiteljice (kako smatra tuženik) prema gore navedenom projektu, a koji su neutemeljeni. Prije svega,
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
tuženik osporava relevantnost gornjih navoda tužiteljice. Tuženik u Odluci o otkazu ni ne navodi da je tužiteljica samostalno odrađivala cijeli projekt, već da se u dijelu postupka koji se odnosi na prijedlog strategije kliničkog razvoja, a što je sadržaj Briefinga, morao osloniti na samostalnost i sposobnost tužiteljice. Naposljetku, navedeno je dio njena opisa radnog mjesta. Odluka o otkazu donesena je radi nepravodobnog i nekvalitetnog izvršavanja obveza tužiteljice. Tužiteljica i sama u tužbi navodi da je bila zadužena za izradu Briefinga, te potvrđuje rok u kojem je dokument morala isporučiti. U skladu s time, nebitno je tko je imao ovlaštenje donijeti odluku o početku rada, budući je nesporno tužiteljica o tome bila na vrijeme obaviještena, te su joj jasno komunicirani rokovi u kojima je zadatak bilo potrebno izvršiti. Štoviše, tužiteljica je na internim sastancima tima izvještavala da radi na izradi predmetnog dokumenta. Također joj je njezin nadređeni 19. ožujka 2021. (10 dana prije roka za predaju Briefing dokumenta) poslao e-mail s upozorenjem na rok za izradu dokumenta, a na koji se e-mail tužiteljica oglušila. Predmetni e-mail slijedi e-mail komunikaciju od 10. ožujka 2021. u kojoj je vidljivo jasno definiranje rokova. Dana 31. ožujka 2021. (2 dana nakon isteka roka) tužiteljica dostavlja dokument nezadovoljavajućeg sadržaja na koji su nadređeni menadžeri imali brojne primjedbe te zbog čega je tuženik propustio utvrđeni rok za dostavu Briefing dokumenta za Lijek EMA-i. Na važnost savjesnog obavljanja poslova radnog mjesta radnika upućuje i sudska praksa koja protivno postupanje smatra valjanim i opravdanim razlogom za prestanak radnog odnosa, odnosno za otkazivanje radniku.
10. Nadalje, nekvalitetnost provedbe projekta, po stajalištu tuženika, odražava se i u propustu tužiteljice da ugovori vanjsku ugovornu istraživačku organizaciju (a što čini tek na izričit zahtjev nadređenog menadžera). Naime, tužiteljica je 6 tjedana prije isteka roka za predaju dokumenta upozorena na angažiranje vanjske ugovorne istraživačke organizacije. Netočni su navodi tužiteljice iz tužbe da tužiteljica nije bila ovlaštena samostalno izbrati vanjsku ugovornu istraživačku organizaciju jer sukladno opisu poslova radnog mjesta tužiteljica je dužna aktivno sudjelovati u svim fazama razvoja farmaceutskog proizvoda, što također uključuje suradnju i koordinaciju s vanjskim suradnicima. Kršenje radne obveze tužiteljice i nekvalitetan rad u provedbi projekta vidljiva je i iz nemogućnosti stupanja u kontakt s tužiteljicom dana 25. veljače 2021. od strane nadređenog menadžera. Tužiteljica u tužbi navodi da se radi o pozivu koji joj je bio upućen izvan radnog vremena, međutim, odgovor koji je tužiteljica dala svom nadređenom (idući radni dan) nakon predmetnog događaja jest da je isključila komunikator. Tužiteljica nije nadređenom rekla da bi predmetni poziv bio izvan radnog vremena. Naprotiv, unatoč opetovanim traženjima poslodavca, tužiteljica se nije očitovala na predmetni događaj i nije iskoristila mogućnost davanja obrane i očitovanje u pogledu navedene povrede iako joj je u e-mailu od 15. travnja 2021. čak i dodatno pojašnjena povreda i dostavljena komunikacija. Ovdje se dodatno ukazuje da je neadekvatnost komunikacije vidljiva i iz činjenice da je svom nadređenom na upit zašto nije odgovorila na poziv, odgovorila tek po proteku gotovo cijelog radnog dana, odnosno nakon više od 5 sati. Dodatno se ističe da iako tužiteljica u tužbi navodi da je netočno da bi rok za predaju dokumenta EMA-i bio 6. travanj 2021., a interni rok 29. ožujka 2021., te da je neposredno nadređeni upozorio tužiteljicu na rok 19. ožujka 2021., te svoje navode tužiteljica ničime ne potkrjepljuje, dapače potvrđuje navedene rokove, i ne spori da svoje obveze nije izvršila u zadanim rokovima. Doduše, tužiteljica u tužbi pokušava opravdati svoje (ne)postupanje time da navodi da je o nemogućnosti dostave dokumenta u zadanom roku obavijestila neposredno nadređenog na redovnom sastanku 29. ožujka 2021., navodeći da još nije dobila dio Briefing
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
dokumenta koji je pripremila vanjska istraživačka organizacija, međutim poslodavac navodi da navedeno nije točno. Ne isključujući navedeno, tužiteljica je Briefing mogla predati i neovisno o tome što vanjski konzultanti nisu dostavili dokument na vrijeme, a temeljem nacrta koji joj je dostavljen 24. ožujka 2021.. Također, bila je u mogućnosti predati i dio dokumenta koji je imala u tome trenutku (bez dijela koji se odnosi na vanjske konzultante). Ovdje se dodatno navodi da je upravo zadatak tužiteljice bio osigurati da i vanjski konzultanti predaju svoj dokument na vrijeme, a kako bi se zadatak izvršio u roku. Isto tako, napominje se da je neodgovorno i nesavjesno o nemogućnosti dostave i izvršenja zadatka u roku ne obavijestiti nadređenog. Također, tužiteljica se u svojoj tužbi uopće ne osvrće na činjenicu da je dokument koji je dostavila 31. ožujka 2021. (2 dana nakon proteka zadanog roka) bio nezadovoljavajući, te da je zbog inicijalnog kašnjenja u dostavi dokumenta, te nekvalitetno pripremljenog Briefing dokumenta, posljedično bilo nemoguće napraviti reviziju dokumenta i dostaviti ga Agenciji do 6. travnja 2021. . Intervencije koje su nadređeni imali na samom dokumentu koji je tužiteljica dostavila 31. ožujka 2021. (2 dana nakon isteka roka) značajnog su opsega i prelaze okvire uobičajenih komentara na takvu vrstu dokumenta (posebno uzimajući u obzir stručnost tužiteljice), a što nedvojbeno ukazuje na neadekvatnost i nemarnost u pripremi dokumenta od strane tužiteljice jer je to dodatni pokazatelj da se na dokumentu nije radilo dovoljno i s dužnom pažnjom. U konačnici, dokument koji je predan EMA-i u potpunosti je revidiran od strane nadređenog tužiteljici. Dakle, povreda tužiteljice i nekvalitetno i nesavjesno izvršavanje radnih obveza proizlazi iz nepoštivanja zadanih rokova, neodgovarajuće komunikacije s nadređenim i nekvalitetno izvršenog zadatka.
11. Navod tužiteljice da tuženiku nije nastala šteta, te da je i inače dolazilo do zastoja u radu na razvoju Lijeka i projektu, kao i da se radi o internom roku jer da se dokument mogao predati EMA-i svaki mjesec nije relevantan, kako smatra tuženik. Naime, tuženik je kao poslodavac odredio rokove u predmetnom projektu vodeći se poslovnim odlukama te je obveza tužiteljice s obzirom na radno mjesto na kojem je bila zaposlena, predmetne odluke poštivati i postupati sukladno zahtjevima poslodavca, te ispunjavati svoje obveze iz radnog odnosa.
12. Tuženik je ukazivao i na nepravilnosti vezane za evidenciju radnih sati, iznoseći da je, kako je navedeno u obrazloženju Odluke o otkazu, provjerom upisanih sati na izradi projekta, i na pilotnoj studiji, utvrđeno da je tužiteljica evidenciju vodila nepažljivo, što tuženik stavlja u kontekst nesavjesnog rada tužiteljice koji je rezultirao propuštanjem zadanih rokova i neodgovarajućom isporukom Briefing dokumenta. Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da se tužba i tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti odbiju kao neosnovani, uz nadoknadu parničnih troškova.
13. Sud je u svrhu utvrđenja činjeničnog stanja tijekom postupka izvršio uvid u ugovor o radu od 1. travnja 2016. (str. 12-16 spisa), Odluku o otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem od 22. travnja 2021. (str. 17-20 spisa), Zahtjev za zaštitu prava od 5. svibnja 2021., uz presliku potvrde o primitku te povratnice (str. 21- 24, 26-27 spisa), preslike e-mail poruka (str. 28, 35-38, 54-57, 59-61, 68-76, 80-122, 127-128, 131-142 spisa), Zapisnik od 8. travnja 2021. (str. 29-34 spisa), Očitovanje sindikata od 20. travnja 2021. (str. 58 spisa), presliku mrežne stranice Europske agencije za lijekove – EMA (str. 77-79 spisa), evidenciju radnih sati (str. 123-126 spisa) i Potvrdu o plaći zaposlenika od 7. srpnja 2021. (str. 129 spisa), kao što je saslušana i sama tužiteljica na ročištu održanom 11. listopada 2024. (str. 155-159 spisa) te
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
svjedoci TO i MO, oboje na ročištu održanom 2. prosinca 2024. (str. 163-168 spisa).
14. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91 i dr.) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti osnovan.
15. Među strankama nije sporno da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika na radnom mjestu Manager tehničkog razvoja, te da joj je tuženik otkazao ugovor o radu odlukom od 22. travnja 2021., i to zbog skrivljenog ponašanja u smislu odredbe čl. 115. st. 1. toč. 3. Zakona o radu (NN, 93/14 i dr.). Tužiteljica smatra da je predmetni otkaz nezakonit te ga pobija u ovom postupku, čemu se tuženik protivio, smatrajući da je predmetni otkaz zakonit u formalnom i materijalnom smislu, kojim slijedom je podlagao odbijanje tužbenog zahtjeva.
16. S obzirom na suprotstavljene navode stranaka, tijekom postupka su izvođeni dokazi predloženi po strankama, tj. saslušana je tužiteljica te prethodno navedeni svjedoci, a izvršen je uvid i u priloženu dokumentaciju.
17. Tako je tužiteljica u svom iskazu navodila da je po zanimanju dr. medicine, s tim da se kod tuženika po toj osnovi zaposlila još 2002., prvo kao medicinski suradnik za klinička ispitivanja, da bi tijekom vremena profesionalno napredovala te je postala koordinator kliničkih ispitivanja i dr., da bi s obzirom na pozitivnu ocjenu njezinog rada i sa stručne strane i od strane managementa dobila 2016. ponudu da postane manager kliničkog razvoja, što je viša razina poslovanja, koja podrazumijeva individualne ugovore, i koji između ostalog sadrže i odredbe o poslovnim tajnama, zabranama natjecanja, ugovornim kaznama s tim u vezi i sl..
18. Takav ugovor potpisala je i obavljala je poslove temeljem istog, te je isti bio i na snazi tijekom otkazivanja. Pojašnjava pritom da je u pravilu radila na 10-15 projekata, od kojih je mjesečno bilo aktivno 7-10 projekata, koji se dakle dijele na aktivne i neaktivne, a postoji i tzv. kandidati za razvoj, tj. u takvim slučajevima valja donijeti odluku da li postoji potencijal za razvoj lijeka, i koje radnje onda treba poduzimati u kliničkom smislu. Što je duže radila kod tuženika to se i povećavao broj medikamenata za koje je bila zadužena, kako onih koji su već na tržištu tako i onih u razvoju, pritom je bila u obvezi odgovarati na upite s tim u vezi. Radila je i na provjeri za početna tržišta, prvenstveno Europu i SAD, nakon čega bi tek lijekovi bili raspoloživi za treća tržišta. Prvenstveno je radila na tzv. zagrebačkim projektima, no zbog promjena u organizaciji i poslovanju tuženika s vremenom je počeo rasti broj projekata drugih razvojnih centara na kojima je radila, sve unutar Teva grupe. Ukazala je i da su nadležne regulatorne agencije odobrile sve lijekove na kojima je vršila klinička ispitivanja, i nikada se nije dogodilo da bi bila zatražena dodatna ispitivanja, što se ukazuje na kvalitetu njezinog rada. Ističe da je postotak uspješnosti njezinog studija bio iznad prosjeka, te da je višekratno bila nominirana za godišnju nagradu poslodavca, koju je jednom i osvojila a jednom bila na drugom mjestu, u vezi čega pojašnjava da se radi o relativno prestižnoj nagradi kolega i poslodavca.
19. Navodi uz sve naprijed istaknuto i da je više puta u kritičnijim trenucima uskakala i mijenjala kolege na pojedinim projektima, na koji način smatra da je pokazala adekvatnu lojalnost poslodavcu.
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
20. Vezano za eventualnu disciplinsku odgovornost prije ovog otkazivanja, navodi da je tijekom 2016. po uputi poslodavca preuzela posao jedne tada odsutne kolegice, i što je obavljala bitno duže nego što joj je prvotno rečeno, uz obavljanje svojih zaduženja, s tim da su preuzeti poslovi tijekom vremena postajali sve složeniji. U jednom trenutku joj je poslodavac izrekao disciplinsku mjeru pozivajući se da nije o nekim elementima informirala druge uključene tj. da nije odgovorila na upit, pri čemu ukazuje da je odgovorila usmeno no to nije mogla dokazati. Tim povodom je onda bila podvrgnuta mjerama koje poslodavac provodi u takvim slučajevima, u bitnome se radi o dodatnom praćenju njezinog rada i dodatnoj edukaciji. Napominje da je prije toga dobila ponudu za premještaj i što nije prihvatila.
21. Vezano za samu Odluku o otkazu, i razloge na koje se pritom poslodavac poziva, navodi da se radi u naravi o EU projektu, koji je započeo još 2012. te je trajao do 2016., da bi u razdoblju od 2016. -2021. bio neaktivan, što znači da nije niti mogla bilježiti radne sate vezane za isti te projekt nije imao budžet.
22. Negdje 2015. obratili su se Europskoj regulatornoj agenciji pod nazivom EMA, sa dvije strategije razvoja projekta, što je onda podrazumijevalo dopunu brifing dokumenta. Prvi dogovori oko dopune brifinga bili su u siječnju 2021., a u veljači 2021. je odlučeno o detaljnijem načinu postupanja. Vezano za navode o kontaktiranju nadređenog managera na dan 25. veljače 2021., iznosi da je zaista dobila kroz Teams platformu kraću poruku, no izvan radnog vremena tj. oko 16.30 sati, i što je vidjela tek sutradan ujutro oko 8.00 sati te je odgovorila, na što je dobila dodatne upite spomenutog managera da pojasni okvire svog radnog vremena tj. zašto se nije ranije javila i što je i učinila, nakon čega je komunikacija okončana, pri čemu je spomenuti nadređeni manager V rekao da je informacije dobio od NO, koji je lokalni nadređeni manager. Smatra da je inače uvijek bila profesionalna i fleksibilna vezano za pitanje radnog vremena, tim više što je tuženik dio grupacije koji radi u većem broju vremenskih zona te se uvijek tome prilagođavala.
23. Nadalje, a vezano za navode tuženika u odnosu na događaj iz ožujka 2021., ističe da se rok okončanja projekta prvi put spomenuo 10. ožujka 2021. i to da bi trebalo biti gotovo do 6. travnja 2021., pri čemu bi se do kraja ožujka 2021. trebala dostaviti dokumentacija. Navodi da je svakako radila na svemu tome kako bi poštovala rokove, no tek u mail/u od 19. ožujka 2021. je saznala za rok od 29. ožujka 2021., kojeg spominje poslodavac. Kako je njezin učinak bio vezan za dostavljene podatke i dokumentaciju od strane trećih tj. kontraktora, nije bila u mogućnosti dovršiti dopunu brifinga prije nego što sve potrebno zaprimi. Tako je i na sastanku spomenutog 29. ožujka 2021. lokalnom manageru NO rekla da ako ne dobije input do 14.00 sati neće tog dana uspjeti završiti dopunu. Potrebni podaci stigli su tek oko 17.30 sati i ona je dopunu dovršila 31. ožujka 2021., bili su značajno izmijenjeni u odnosu na prvi nacrt te sa dodatnim komentarima, tako da je s njezine strane bilo potrebno uložiti značajan rad da bi se dopuna brifinga dovršila.
24. Napominje da je spomenuti MO cijelo vrijeme bio uključen u prepisku tj. dokumente citiranog kontraktora i nije stavljao komentare, koji su došli tek 2. travnja 2021., bili su vrlo opsežni, predstavljali su otklon od već dogovorenih sadržaja, što je onda valjalo dodatno obraditi, što je i učinila zaključno sa 5. travnja 2021. što je inače bio Uskrsni ponedjeljak.
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
25. Posljednju informaciju koju je vidjela bila je poruka NO od 6. travnja 2021. da je odlučeno da se dokument neće slati EMA-i tijekom travnja već u svibnju.
26. Također, pozvana je na sastanak u prostorije poslodavca, i održan je 8. travnja 2021., na kojem su bili prisutni predstavnici poslodavca, sindikalni povjerenik te MO putem video veze, i kada joj je predočeno da poslodavac smatra da je počinila određene povrede obveza iz radnog odnosa, s tim da je ona u tom razgovoru pokušala objasniti razloge svojih postupanja i tome sl., pri čemu je vođen i zapisnik, no kasnije kada je dobila kopiju utvrdila je da je vođen u formi izjave na što nije pristala te ga nije nikada niti potpisala, no pisano se replicirala na pojedine navode poslodavca, i koja dokumentacija je dostavljena u predmet ovog spisa.
27. Proizlazi da poslodavac nije prihvatio njezina objašnjenja, s tim da je i nadalje nakon prvog sastanka radila na svojim dodatnim pisanim objašnjenjima, no dobila je poziv za novi sastanak 22. travnja 2021. također u prostorijama poslodavca kada joj je uručena Odluka o otkazu, kod čega joj je nuđen i sporazumni raskid ugovora, na što nije pristala, budući da joj poslodavac nije omogućio barem koji dan za proučavanje ponuđenih dokumenata i eventualno očitovanje, već je inzistirao da to naprave odmah. Dodatno još pojašnjava da je ona dakle nakon sastanka od 8. travnja 2021. u dva kruga slala svoje pisane komentare elektronskim putem, a vezano za dobiveni zapisnik budući da nije bila zadovoljna njegovim sadržajem i smatrala je da isti ne odražava sve što je izrečeno na tom sastanku. Istovremeno je radila i na širem pisanom očitovanju, dopušta mogućnost da su joj na sastanku rekli da se može očitovati, pojašnjava da je još i 15. travnja 2021. dobila još i dodatnu poruku sa novim optuženjima tj. novim tvrdnjama poslodavca, pa se mislila očitovati i na to u sklopu spomenute šire izjave. Međutim, kako je pozvana na novi sastanak 22. travnja 2021., bez prethodnog saznanja da će već tada dobiti odluku o otkazu, to nikada nije poslala tu svoju širu izjavu jer nije niti stigla.
28. Smatra dakle da razlozi na koje se poziva poslodavac u Odluci o otkazu nisu osnovani, a kako je prethodno pobliže obrazložila, kod čega ukazuje da je još u ožujku 2021. za prethodnu godinu pozitivno ocjenjena, te je dobila i financijsku kompenzaciju s tim u vezi.
29. Vezano za okolnost da li je bila obvezna prije nego što se dopuna pošalje regulatornom odjelu kod tuženika tj. kolegici N, poslati nacrt dopune nadređenima, odgovara da ne na opisani način, tj. nije postojala obveza da nacrt dokumenta pošalje spomenutoj kolegici.
30. Kada joj se na uvid daje dokument koji se nalazi na str. 59 spisa te da li smatra da iz istoga proizlazi takva njezina obveza, odgovara da je to točno, no da se to dogodilo tek tog dana kada je to vidljivo na poruci elektronske pošte. U vezi navedenog postupila je na način da je V i NO poslala konsolidirani dokument dana **.**.2021., a N isti dan nakon toga. Udjel vanjskog kontraktora u smislu inputa bio je u vidu dva pitanja dok su tri pitanja bila njezina, i koja materija je bila usko povezana. Već je navodila da je na sastanku 29. ožujka 2021. kolegi NO rekla da dopuna neće biti gotova ako kontraktor ne dostavi svoj dio do 14.00 sati, u vezi čega dodatno pojašnjava da prethodnih dana nije posebno na to ukazivala NO ili drugima, no usmeno je kontaktirala kontraktora požurujući postupanje, i o čemu je sve bio upućen i MO tj. znao je da inputa kontraktora još nema.
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
31. Nastavno je saslušan kao svjedok i spominjani " MO" tj. MO, također zaposlen kod tuženika, i to kao odgovorna osoba za klinička ispitivanja, a bio je zaposlen i u vrijeme na koje se odnosi ovaj postupak te je bio i neposredno nadređeni ovdje tužiteljici, a u odnosu na projekte koji su provođeni.
32. U tom smislu su mu poznate određene okolnosti vezane za ovaj slučaj te samo otkazivanje tužiteljici, i koliko se sjeća radilo se o nekoliko povreda, od kojih je jedna bila glavna tj. prevladavajuća.
33. Naime, radilo se o projektu gdje je bilo potrebno pripremiti tzv. follow up na već postojeći scientific advice, i na tome je radila tužiteljica, i s tim u vezi je dobila odgovarajuće rokove, s tim da bi nakon toga projekt bio predan odjelu unutar tuženika regulatory affairs, nakon čega se projekt upućuje EMA-u. Smatra da je tužiteljica imala dovoljno vremena te dovoljno resursa na raspolaganju da svoje zadatke dovrši na vrijeme. Ne sjeća se da bi se održavali sastanci vezano za navedeno početkom 2021., vjerojatno su razmjenjivali određene poruke elektronske pošte, no od tužiteljice nije dobio informaciju tj. izričit navod da bi dobiveni rok bio u pitanju tj. da neće stići obaviti traženo, jer da je osigurali bi pomoć tužiteljici čak bi se i on osobno angažirao, to je uobičajena korporativna kultura kod tuženika, a sve u svrhu održavanja projekta.
34. Dobiveni rok je bio značajan s obzirom da EMA daje mjesečne rokove i mora se čekati dakle idući mjesec ako se propusti prethodni rok, do čega je ovdje došlo. Svaki propušteni rok je od značaja za tuženika budući da se na taj način kasni i s izlaskom na tržište, te se gubici mogu mjeriti i u milionima dolara. U konkretnom slučaju je na projektu tj. follow up/u trebalo provesti značajne dopune tj. promjene, tako da je do kašnjenja u svakom slučaju došlo no ne sjeća se više koliko.
35. Može potvrditi da je putem video veze sudjelovao na sastanku početkom travnja 2021., kada je tužiteljica bila upoznata sa povredama koje joj je poslodavac stavljao na teret, i bile su vezane za nepoštovanje naprijed spomenutog roka, no bilo je uočenih nepravilnosti i u odnosu na evidenciju radnih sati gdje su uočene nepodudarnosti, kao i kašnjenje u komunikaciji sa višim managementom.
36. Na tom sastanku tužiteljici je dakle ukazano na počinjene povrede te je dobila mogućnost očitovati se, no prvenstveno su sastanak vodili predstavnici pravne službe koji su bili prisutni, kao i predstavnik sindikata. Tužiteljica je iznijela određena obrazloženja no šteta je već bila počinjena, zaključak svih relevantnih službi kod tuženika dakle njegovog nivoa rukovođenja te višeg kao i kadrovske službe bio je da je otkaz neizbježan.
37. Inače, tužiteljica je kvalificirana i iskusna djelatnica, mada je ponekad u radu bilo kašnjenja te "šumova" u komunikaciji, no upravo s obzirom na kvalificiranost i iskustvo bila je odabrana tj. dobila je i naprijed spomenute složenije radne zadatke.
38. Dodatno još pojašnjava da je dakle tužiteljici pisanim putem dano do znanja koji rok treba poštovati, radilo se o kraju radnog vremena konkretnog radnog dana. Sam dokument je dakle predan sa zakašnjenjem i to je upućen njemu, njemu nadređenom te regulatory affairs/u, što također predstavlja povredu procedure jer se dokument nije trebao uputiti izvan njihovog odjela prije odobrenja nadležnih. U postupanje je bila uključena i treća strana tj. vanjski kontraktor, u naravi specijalizirana
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
kompanija za modeliranje i simulaciju kliničkih studija, no njihov udio je bio manji te su svoj dio odradili na vrijeme. Prvi draft dokumenta koji su dostavljeni trebalo je mijenjati, dok je drugi draft bio zadovoljavajući, no ponavlja da je sve bilo na vrijeme i nije utjecalo na konačno kašnjenje.
39. Sama kvaliteta isporučenog rada od strane tužiteljice nije bila na zadovoljavajućem nivou te je negativno odudarala od njenih ranijih projekata tj. ispunjenja radnih zadataka. Kako je već spominjao, svi rokovi su bili poznati unaprijed te se još 10. ožujka znalo da je posljednji rok 29. ožujak, i smatra da je dobiveni rok bio svakako dovoljan budući se na projektu radilo već ranije tj. nekoliko mjeseci.
40. Što se tiče uočenih nepravilnosti u evidentiranju rada, navodi po sjećanju da se radilo o zabilježbi većeg broja radnih dana, misli 35, a vezanim za predmetni projekt, što je svakako neproporcionalno. Osobno nije kontrolirao navedene brojke vezano za bilježenje radnog vremena, to je obavljao kadrovski odjel.
41. Što se tiče uočenog kašnjenja u komunikaciji s nadređenima, navodi da on nije bio uključen u konkretnu komunikaciju već se radilo o višem stupnju managementa i kasnilo se sa odgovorom na upit, zahtjev je izvorno došao čak od zamjenice predsjednika odjela za istraživanje i razvoj. Predmetno kašnjenje nije bilo prihvatljivo s obzirom da se kod korištenja platforme Teams očekuje odgovor najkasnije u roku nekoliko sati a ne tek idućeg dana poslijepodne kako je to bilo u konkretnom slučaju.
42. Prvotni brifing dokument je EMA-u predan nekoliko godina ranije od opisanih događaja, a konkretna postupanja su bila u tijeku u godini o kojoj govorimo tj. kada su bili određeni spomenuti rokovi dakle 2021.. Sam projekt je tužiteljica dobila negdje početkom 2021., no mogla je navedeno očekivati jer je i ranije sudjelovala u sličnim projektima, konkretno američkom projektu. Budući da je brifing do konačne verzije trebalo prepravljati, kako je već rekao, to je predan sa zakašnjenjem, ne može biti precizan oko datuma, svakako 2021.. Na dokumentu se intenzivno radilo te je bio predan u najkraćem mogućem roku. Uvijek se inače radi na više projekata paralelno, ne zna točno koliko ih je bilo u postupanju u to vrijeme, no ovaj konkretni projekt je bio prioritetan. Nije bio obaviješten od strane tužiteljice posljednjeg dana roka da bi ispunjenje zadatka bilo upitno ako na vrijeme ne primi određene podatke, može reći da je predani follow up tj. brifing bio u takvom stanju da je tražio značajni dodatni rad. 43. Pojašnjava da je dakle rok za tužiteljicu bio interni rok, budući da su nakon toga on i njegov nadređeni bili dužni revidirati dobiveno te tek onda uputiti regulatory affairs/u. Zbog kašnjenja on te njegov nadređeni nisu bili u poziciji obaviti potrebne radnje na vrijeme, tako da je dokument sa kašnjenjem upućen u regulatory affairs. Inače po njegovim saznanjima ne postoji pisana procedura koja uređuje način distribucije brifinga unutar kompanije, no smatra da je logično da pojedini djelatnik nije u mogućnosti neki dokument dostaviti izravno drugom odjelu bez prethodne autorizacije od strane nadređenih.
44. Ocjenjujući sve prethodno izneseno, za ukazati je da u konkretnom slučaju tuženik, na kojem je teret dokazivanja, nije dokazao postojanje opravdanog razloga za otkazivanje tužiteljici zbog skrivljenog ponašanja tj. zbog propusta u radu.
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
45. Pritom nije sporno da je tužiteljica sukladno opisu poslova svog radnog mjesta bila uključena u projekt kliničkih ispitivanja, na način da se pripremao tzv. follow up na već postojeći scientific advice na čemu je radila tužiteljica, sve radi upućivanja projekta europskom regulatoru tj. EMA-u na odobrenje. Sve navedeno bilo je vezano za rokove, i s kojima je bila upoznata tužiteljica, što je vidljivo iz priložene korespondencije kao i iz iskaza same tužiteljice te svjedoka MO.
46. Utvrđeno je i da je zaista došlo do probijanja rokova, na način da segment koji se odnosi na tužiteljicu nije bio dovršen do zadanog 29. ožujka 2021., kod čega tuženik tvrdi da se onda radi o propustu tužiteljice, a i da je predani dokument bio na nezadovoljavajućoj stručnoj razini, što je onda iziskivalo dodatni rad na istom, od strane samog MO i drugih.
47. Međutim, proizlazilo bi da valja uzeti u obzir i da se radilo o projektu koji je trajao i ranije kroz duže vrijeme da bi onda početkom 2021. ušao u završnu fazu i tužiteljica je tek 19. ožujka 2021. nedvojbeno bila upoznata da je rok 29. ožujak 2021. (kako bi se u naknadnim danima vezano za projekt obavile i dodatne radnje te se sve uputilo EMA-u), da je tužiteljica upozoravala da izrada konačnog konsolidiranog dokumenta ovisi i o doprinosu (inputu) vanjskog suradnika tj. kontraktora, čak je i na 29. ožujak 2021. u komunikaciji sa svjedokom MO ukazivala da ne može dovršiti sve radnje tog dana ako materijale od kontraktora ne dobije do 14.00 sati, što se nije dogodilo, već ih je zaprimila tek iza 17.00 sati te je dokument predala 31. ožujka 2021., kod čega se tužiteljica pozivala da je kontinuirano te i u posljednji čas dolazilo do većih izmjena u odnosu na ranije verzije, što je otežavalo rad.
48. Također, mada je tuženik ukazivao da je dokument kojeg je tužiteljica predala 31. ožujka 2021. bio nezadovoljavajuće kvalitete, što je onda tražilo doradu istog, i što je dovelo do odgađanja upućivanja završenog projekta regulatoru (EMA) te da predmetno nanosi štetu tuženiku, nije vidljivo da bi tijekom postupka tuženik dokazao sve potrebne okolnosti vezane za navedeno. To iz razloga što npr. svjedok MO samo općenito govori o nezadovoljavajućoj razini dokumenta tužiteljice, bez detaljnijih pojašnjenja o tome koliko je dodatno bilo potrebno raditi na dokumentu (svjedok spominje "… značajni dodatni rad …", što nije dovoljno precizno), dok to nije vidljivo niti iz priložene dokumentacije a niti je tuženik pri zaključenju glavne rasprave predlagao dodatne dokaze s tim u vezi (iz kojih bi bila vidljiva razlika između dokumenta kojeg je uputila tužiteljica i završne verzije).
49. Uz navedeno, tuženik nije dokazao niti nastanak te visinu eventualne štete koju je trpio, kod čega svjedok MO općenito govori o tome da se gubici mogu mjeriti "… i u milionima dolara …", no bez preciziranja da li je do štete došlo i kolika je bila, s tim da iz iskaza imenovanog ne proizlazi niti koliko je konačno kašnjenje bilo u odnosu prema EMA-u.
50. Na taj način, neovisno od toga što je tužiteljica zaista bila zadužena, između ostalih, za rad na predmetnom projektu te joj je moralo biti poznato da se radi o bitnoj vrsti projekta za tuženika kao što nije sporno da je zaista došlo do kašnjenja (rok je bio određen s danom 29. ožujka 2021.), a uzimajući u obzir da se u konkretnom slučaju radilo o timskom radu, da su ovlaštene osobe na strani tuženika (svjedok MO i drugi) znali ili morali znati koja je trenutačna situacija u provođenju projekta (tužiteljica tvrdi da su bili redovno obavještavani), da je dovršetak rada na dokumentu od strane
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
tužiteljice ovisio i o doprinosu vanjskih suradnika kojeg je dobila tek 29. ožujka 2021. u popodnevnim satima, ne može se smatrati da bi se radilo o takvom povredi obveze iz radnog odnosa tužiteljice koja bi predstavljala opravdani razlog za otkazivanje uslijed skrivljenog ponašanja radnika.
51. Valja uzeti u obzir i okolnost da tuženik nije dokazao koje je točno propuste tužiteljica počinila vezano za sadržaj dokumenta kojeg je predala (navodi se da je bio nezadovoljavajući, bez detaljnijeg obrazlaganja), tj. nije utvrđeno u kojoj je mjeri predmetni dokument trebalo dorađivati i mijenjati, a također nije dokazan nastanak i visina moguće štete (osim nesporne okolnosti da svako kašnjenje predstavlja određenu štetu za bilo koji poslovni subjekt, pa i tuženika), u kojem smislu onda nije moguće utvrditi da bi se radilo o takvoj vrsti postupanja na strani tužiteljice koje bi predstavljalo opravdani razlog za otkazivanje, neovisno o tvrdnjama tuženika o visokom stupnju autonomije u radu tužiteljice.
52. I vezano za primjedbe tuženika u odnosu na evidenciju radnih sati ukazuje se da tuženik samo općenito navodi da nije realan navod od 95 radnih sati (koliko je unijela tužiteljica), bez da u odluci o otkazu dodatno pojašnjava odnosno analizira predmetni navod, kojim slijedom onda proizlazi da niti predmetno nije dokazano tj. ne može predstavljati opravdani razlog za otkazivanje. Nisu osnovani niti navodi tuženika o otežanoj komunikaciji s tužiteljicom tj. propuštanju tužiteljice da se javi odnosno u kratkom roku odgovori na poziv jednog od nadređenog putem Teams platforme, budući da se radi o izoliranom slučaju na kojeg se tuženik poziva, i u odnosu na koji je tužiteljica isticala da je poziv uslijedio izvan radnog vremena, s tim da također nije vidljivo iz sadržaja Odluke o otkazu koje bi štetne posljedice bile za tuženika, budući da je predmetni kontakt bio uspostavljen idućeg dana.
53. U tom smislu onda proizlazi da tuženik nije dokazao postojanje opravdanog razloga za otkazivanje tj. uzimajući u obzir prethodno navedene okolnosti (osobito navedene pod točkama 47.-52. obrazloženja) nije dokazano da bi eventualna postupanja odnosno propusti tužiteljice bili takve težine da opravdavaju otkazivanje ugovora o radu, kojim slijedom je valjalo odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude, kao i posljedično naložiti tuženiku vraćanje na rad tužiteljice, u kojem smislu je odlučeno kao pod točkom II. izreke.
54. Pritom po stajalištu ovog suda tuženik nije povrijedio odredbe koje reguliraju postupak otkazivanja, vezano prvenstveno za mogućnost davanje obrane te obvezu savjetovanja, s obzirom na provedeni sastanak od 8. travnja 2021. te davanje mogućosti tužiteljici da se i pisano očituje, što proizlazi iz priložene dokumentacije kao i iskaza svjedokinje TO, i što je valjalo prihvatiti. I propuštanje da se radnik tj. konkretno tužiteljica upozori na povrede obveza iz radnog odnosa samo po sebi ne dovodi do utvrđenja da je otkaz nedopušten, kojim slijedom je valjalo prihvatiti navode tuženika s tim u vezi.
55. Međutim, s obzirom na ranije obrazložena utvrđenja vezana za okolnost da tuženik nije dokazao postojanje opravdanog razloga za otkazivanje, to neovisno o okolnostima iz točke 54. obrazloženja proizlazi da je otkaz od 22. travnja 2021. nedopušten. Pritom valja ukazati i da se u slučaju tužiteljice radi o dugogodišnjoj radnici tuženika, koja nakon 2016. nije bila upozoravana ili sankcionirana, i što također
P r
-
1 4 3 0
1 /
0 2 1 -
valja uzeti u obzir prilikom ocjene da li su razlozi na koje se poziva tuženik dovoljni za otkazivanje ugovora o radu.
56. Odluka o parničnim troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, a u vezi odredbe čl. 155. istog Zakona, u vezi čega punomoćniku tužiteljice u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pripada tzv. jednokratna nagrada u visini od 250 bodova kao i nagrada za zastupanja na ročištima održanim 11. listopada te 2. prosinca 2024., za svako ročište po 50 bodova, što je ukupno 350 bodova, koji pomnoženi s vrijednošću boda od 2,00 eur daju iznos od 700,00 eur, tj. uz uvećanje za PDV od 25% (175,00 eur) iznos od 875,00 eur, koliko je onda s naslova nadoknade parničnih troškova tuženik dužan isplatiti tužiteljici, budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u ovoj parnici, dok tim slijedom tuženik nema pravo na nadoknadu parničnih troškova.
57. Slijedom navedenog odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.
Zagreb, 10. siječnja 2025.
Sudac:
Domagoj Franjo Frntić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u pisanom obliku putem ovog suda u pet (5) istovjetnih primjeraka u roku od petnaest (15) dana, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.
DNA:
- punomoćniku tužiteljice
- punomoćniku tuženika
