REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6

Poslovni broj: Us I -1201/2023-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Mirjani Harapin, te Ljerki Perica, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Hrvoje Bosanac, odvjetnik u Zagrebu, Tržna 4, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi invalidske mirovine, 10. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanjem rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/22- 01/03202219305, URBROJ: 341-99-05/3-22-5081 od 17. veljače 2023.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

Obrazloženje

1.

Osporenim rješenjem tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/22-01/03202219305, URBROJ: 341-99-05/3- 22-5081 od 17. veljače 2023. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/22-01/03202219305, URBROJ: 341-25-05/3-22-54490 od 18. srpnja 2022.

2. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju hrvatskom branitelju- dragovoljcu iz Domovinskog rata kod kojega i dalje postoji trajni gubitak radne sposobnosti (opća nesposobnost za rad) ali je od 24. ožujka 2021. dijelom uzrokovana 40% bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom 60% bolešću izvan ratnih okolnosti, određuje se invalidska mirovina zbog opće nesposobnosti za rad počevši od 24. ožujka 2021. u visini navedenoj u izreci rješenja, s uvećanjima od 1. srpnja 2021. te od 1. siječnja 2022., na način kako je određeno. Istim rješenjem utvrđuje se da će se svota određena tim rješenjem obračunat sa svotama mirovine isplaćenima na temelju rješenja od 6. lipnja 2016. i 20 ožujka 2017. koje se mijenja tim rješenjem i poništenog rješenja od 15 rujna 2021.

3. Pravodobno podnesenom tužbom tužitelj osporava zakonitost odluke tuženika navodeći kronologiju postupanja i donošenja odluka od strane javnopravnog tijela, smatrajući pogrešnim zaključak nadležnih tijela vještačenja o utvrđenom omjeru bolesti u vezi i izvan Domovinskog rata u ocjeni uzroka gubitka radne sposobnosti. Poziva se na pojedinačno navedene nalaze, posebno nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka BU koji utvrđuje puno veći postotak invalidnosti po osnovi sudjelovanja u ratnim okolnostima od 80%, navodeći dalje da nije obavljen kontrolni medicinski pregled, niti razmotrena cjelokupna medicinska dokumentacija, a nije postupljeno ni po ranijoj presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske. Predlaže provesti dokazni postupak uvidom u upravni spis te medicinsku i drugu dokumentaciju, neposredno saslušati tužitelja te po potrebi izvesti i druge dokaze.

3.1. Tužbom zahtjeva da sud poništi osporeno rješenje i predmet vrati na ponovni postupak ili utvrdi gubitak radne sposobnosti u omjeru 50% u vezi, a 50% izvan okolnosti Domovinskog rata, uz priznanje invalidske mirovine i isplatu zaostataka te naknadu troškova spora.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je osporavano rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u pravilno provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima, a da navodi i razlozi izneseni u tužbi nisu osnovani, odnosno nisu pravno odlučni iz razloga navedenih u obrazloženju osporavanog rješenja, odnosno u nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 867987 od 9. veljače 2023., a kojim je potvrđeno da kod tužitelja i nadalje postoji opća nesposobnost za rad, ali se počevši od 24. ožujka 2021. mijenja uzrok invalidnosti - 40 % bolest nastala u svezi sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i 60 % bolest nastala izvan tih okolnosti. Napominje kako je navedenu ocjenu potvrdilo i Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, a sukladno članku 53. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj: 121/17, 98/19 i 84/21 – skraćeno: ZOHBDR) kojim je propisano da svaka ocjena radne sposobnosti na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 39. ovoga Zakona, ili pravo na invalidsku mirovinu, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 30. stavaka 1. i 2. ili članka 142. ovoga Zakona, koju donosi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom propisu, prije donošenja rješenja podliježe reviziji koju obavlja Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti.

4.1. Tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

5. Sukladno odredbi članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 36/2., dalje: ZUS), strankama je na raspravi održanoj 11. lipnja 2024. i 20. prosinca 2024. dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5.1. Na navedenoj raspravi, stranke spora u bitnome navode kao u tužbi odnosno odgovoru na tužbu.

5.2. Tužitelj je predložio provođenje dokaznog postupka njegovim saslušanjem, te saslušanjem sudskog vještaka BU, kao i sudsko medicinskog vještačenja na okolnost utvrđenja omjera uzroka nastanka gubitka radne sposobnosti.

5.3. Tuženik se provođenju daljnjeg dokaznog postupka na način kako je predložio tužitelj u cijelosti protivio.

6. Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja, sud je proveo dokazni postupak na način da je izvršio uvid u sudski spis predmeta i spis tuženika dostavljen sudu uz odgovoru na tužbu.

6.1. U odnosu na priloženu tijekom spora dodatnu medicinsku dokumentaciju tužitelja dostavljeno je u spis od strane tuženika očitovanje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda dana 6. studenog 2023. (str. 91. do 95. spisa) koje je dostavljeno tužitelju 9. studenog 2023.

6.2. Provedeno je sudsko medicinsko vještačenje po ovlaštenom stalnom sudskom vještaku dr. Mariji Zavalić, specijalisti medicine rada, a zadatak vještaka određen je rješenjem suda od 17. srpnja 2024. (str. 100. spisa).

6.3. Raspravnim rješenjem suda izvođenje dokaza saslušanjem tužitelja i sudskog vještaka BU odbijeno je.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja ovog spora, sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, utvrđeno je da je tužbeni zahtjev neosnovan.

8. Iz podataka spisa predmeta proizlazi da je prvostupanjsko rješenje doneseno u ponovljenom postupku po zahtjevu tužitelja te u svezi poništenih rješenja Područne službe od 28. rujna 2020. i 15. rujna 2021. uz obrazloženje u kojemu se navodi detaljna kronologija poduzetih radnji, donesenih odluka i sadržaja nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja.

8.1. Ističe se da je prije donošenja rješenja pribavljen nalaz i mišljenje Vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, KLASA: 561-01/20-09/231, URBROJ: 426-04-08/8-22-34 od 25. travnja 2022. kojim je utvrđena promjena uzroka opće nesposobnosti za rad koja i dalje postoji, ali od 14. travnja 2022. u omjeru 50% bolest u vezi obrane suvereniteta Republike Hrvatske i u svezi s čl. 30. ZOHBDR-a i 50% bolest izvan tih okolnosti, slijedom čega je predmet dostavljen Povjerenstvu radi revizije navedene ocjene invalidnosti i omjera uzroka invalidnosti u skladu s člankom 53. ZOHBDR-a.

8.2. Povjerenstvo je obavilo reviziju i svojim nalazom i mišljenjem KLASA: 141- 02/08-01/4130, URBROJ: 522-4/4-22-8 od 25. svibnja 2022. nije dalo suglasnost na nalaz i mišljenje od 25. travnja 2022., jer je po Povjerenstvu uzrok invalidnosti 40% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i u svezi s čl. 30. ZOHBDR-a i 60% bolest izvan tih okolnosti, nakon čega je nalazom i mišljenjem Zavoda za vještačenje, Područne službe u Zagrebu KLASA: 561-01/20-09/231, URBROJ: 426-04-08/8-22-37 od 08. lipnja 2022. utvrđeno da kod tužitelja i dalje postoji opća nesposobnost za rad s omjerom uzroka 40% bolest zadobivena u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i članka 30. ZOHBDR-a i 60% bolest zadobivena izvan tih okolnosti tj. koja nije bila predmet ocjene sukladno odredbama članka 30. ZOHBDR-a. S obzirom na promijenjeni omjer uzroka invalidnosti ( u odnosu na raniji 30% bolest u svezi ZOHBDR-a i 70% bolest koja nije u svezi ZOHBDR-a) stečeni su uvjeti da se od 24. ožujka 2021. odredi invalidska mirovina u svezi čl. 15. st. 2. ZOPHBDR-a iz 2004. godine, uz obrazloženje, u vezi izračuna visine mirovine koje je detaljno navedeno u prvostupanjskom rješenju.

9. Tuženik je odbio kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja uz obrazloženje koje je sadržano i u odgovoru na tužbu, pozivom na nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Zagrebu, KLASA: 561- 01/20-09/231, URBROJ: 426-04-01/20-23-50 od 09. veljače 2023., sadržaj kojega se citira u obrazloženju rješenja, pri tom otklanjajući žalbene prigovore navodima kako nema osnova za njihovo uvažavanje s obzirom na suglasne zaključke tijela vještačenja o utvrđenom omjeru uzroka invalidnosti.

9.1. U odnosu na prigovor tužitelja o potrebi neposrednog pregleda tuženik obrazlaže da je postupak vještačenja proveden od strane tijela prvog stupnja obavljen na propisani način na temelju osobnog pregleda tužitelja dana 14. travnja 2022. i uvida u cjelokupnu medicinsku dokumentaciju koju je dostavio tijekom postupka, a koja je i u povodu revizije u cijelosti dostavljena Povjerenstvu za reviziju ocjena radne sposobnosti, a sam nalaz i mišljenje potvrđen je u žalbenom postupku od strane vijeća viših vještaka kao pravilan. Prigovor izračuna visine mirovine također je otklonjen kao neosnovan, uz obrazloženje da je mirovina određena u pravilnom iznosu obzirom na promijenjeni uzrok nastanka invalidnosti u omjeru od 40% naprema 60%, te se tuženik u odnosu na izračun poziva na obrazloženje sadržano u prvostupanjskom rješenju, pozivom na odredbe članka 120. stavka 3. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ broj: 47/09 i 110/21, dalje: ZUP).

10. U ovom predmetu nije sporno da kod tužitelja postoji potpuni gubitak radne sposobnosti.

10.1. Sporan je utvrđeni omjer uzroka nastanka gubitka radne sposobnosti, kao i obračun visine mirovine, budući da tužitelj smatra kako je u konkretnom predmetu trebalo primijeniti kao najmanji koeficijent 1,50 ako ne i 1,85 po članku 32. ZOHBDR- a.

11. Činjenice koje su s medicinskog aspekta relevantne za odluku u predmetnoj upravnoj stvari, u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđene su na temelju nalaza i mišljenja nadležnih tijela vještačenja, sve kako je navedeno u obrazloženju prvostupanjskog i pobijanog rješenja.

12. Budući da se radi o primjeni stručno medicinskog znanja, proveden je dokazni postupak vještačenjem po stalnom sudskim vještaku prim. dr. sc. Mariji Zavalić, specijalisti medicine rada, koja je dostavila pisani nalaz i mišljenje dana 5. listopada 2024. (str. 102. do 122. spisa).

12.1. Odgovarajući na zadatak suda, sudski vještak navodi u svom nalazu iznosi: „Nakon uvida u cjelokupnu dokumentaciju u spisu počevši od prvog pregleda psihijatra u 10/2000. nadalje te dostupnu dokumentaciju o bolestima sustava za kretanje te dokumentaciju koja se odnosi na srčano žilni sustav i ORL sustav tužitelja mišljenja sam da kod tužitelja postoji opća nesposobnost za rad. Tužitelj je prema Rješenjima HZMO-a od 25.08.2008.g do 23.03.2021. imao opću nesposobnost za rad sa uzrokom 30% bolest u svezi čl.2.st.2. ZOPHBDR i 70% bolest koja nije u svezi s čl.2.st.2. ZOPHBDR. Osnovni uzrok opće nesposobnosti za rad tužitelja od 24. ožujka 2021. nadalje (a od tada je došlo i do pogoršanja psihičkih, ali i svih drugih bolesti od kojih tužitelj trajno boluje), su psihičke bolesti, trajne promjene osobnosti kao posljedica ratnog PTSP-a po kojem je tužitelju utvrđeno oštećenje organizma sa 20% za stalno te komorbiditetni depresivni poremećaj koji nije prema ocjeni nadležnog povjerenstva MHB posljedica sudjelovanja u DR te po kojem tužitelj nema status RHVI. Ove dvije psihičke bolesti do čijeg pogoršanja dolazi i nakon 24. ožujka 2021. uzrok su 60% u ukupnom razmjeru opće nesposobnosti za rad. Kako prema psihijatrijskoj dokumentaciji prevladavaju simptomi ratnog kroničnog PTSP (sada TPO) ova bolest sudjeluje sa omjerom od 40% u ukupnoj općoj radnoj nesposobnosti, dok depresivni poremećaj sudjeluje sa 20% u ukupnoj općoj nesposobnosti za rad. Ostale bolesti od kojih tužitelj boluje, a koje nadležna povjerenstva MHB, nisu uzročno posljedično procijenila, kao što nisu ni depresivni sindrom , sa sudjelovanjem u DR, a do čijeg je pogoršanja također došlo nakon 24. ožujka 2021., kao što je došlo i do pogoršanja zbog degenerativnih bolesti sustava za kretanje, utvrđeni smanjeni protok kroz moždane krvne žile, kronična postishemijska zona malacije i glioze u području mozga što govori o smanjenoj prokrvljenosti, kardiovaskularne bolesti otkrivene i liječene i nakon 24.ožujka 2021. kao i poslije toga datuma otkriveno obostrano oštećenja sluha blagog do srednjeg stupnja, uzrok su sve zajedno 40% opće nesposobnosti za rad. Zaključno, kod tužitelja postoji opća nesposobnost za rad a uzrok je 40% bolest u svezi ZOPHDR (trajne promjene osobnosti nakon PTSP-a), a 60% bolest izvan tih okolnosti (depresivni poremećaj, bolesti sustava za kretanje, bolesti srca i krvnih žila, obostrano oštećenje sluha manjeg stupnja). Datum nastanka je 24.ožujka 2021. godine. Kontrolni pregled nije potreban.“

13. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka dostavljen je strankama na očitovanje, te je tužitelj u podnesku od 28. listopada 2024. iznio prigovore smatrajući da nalaz nije stručan, nisu dani razložno prihvatljivi odgovori na sporna pitanja te je isti napravljen bez neposrednog pregleda tužitelja, smatrajući da je potrebno saslušati vještaka na raspravi, podredno provesti novo sudsko medicinsko vještačenje po sudskom vještaku specijalisti psihijatru.

13.1. Tuženik se na nalaz i mišljenje sudskog vještaka nije očitovao.

14. Na ročištu održanom 20. prosinca 2024. saslušan je sudski vještak, kako bi odgovorio na prigovore tužitelja na nalaz i mišljenje sudskog vještaka, te daje slijedeće obrazloženje:

"Ostajem u potpunosti kod nalaza i mišljenja koje sam dala 5.10.2024. godine. Što se tiče primjedbi u podnesku tužitelja navodim da tužitelja nisam pregledala jer sam smatrala da ima dovoljno podataka u medicinskoj dokumentaciji a osim toga nalogom suda sam određena reći kakav je bio postotak u omjeru uzroka nastanka gubitka radne sposobnosti s danom 24. ožujka 2021. godine te pregled u 24. godini govorio bi o stanju na dan pregleda dok medicinska dokumentacija u spisu koja je obilna i dovoljna za utvrđivanje stanja 2021. godine. To je ujedno odgovor zašto sam se u svom nalazu i mišljenju držala datuma 24. ožujka 2021. godine bez obzira što je tužitelj dostavio dokumentaciju iza toga vremena. Navodim da je iz dokumentacije vidljivo da je jedina bolest koju su ovlaštena tijela priznala tužitelju kao posljedicu sudjelovanja u Domovinskom ratu bolest PTSP dok druge bolesti koje tužitelj navodi kao uzrok gubitka radne sposobnosti stoje kao taj uzrok, međutim nisu prema tijelima vještačenja povezane sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu te se ni ne mogu po vještaku mijenjati uzroci koje je sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu odredilo za to određeno javno tijelo. Što se tiče primjedbe da je vještak psihijatar kolega BU napisao da su uzrok opće nesposobnosti za rad tužitelja 80% psihičke tegobe navodim da je u svom nalazu sam vještak psihijatar pored PTSP-a od uzroka psihičkih tegoba navodio i nažalost smrt djeteta koja je ostavila velikog traga na psihičko stanje tužitelja što je i zabilježeno te isti vještak navodi kao uzrok depresivnih tegoba i proces koji je vođen protiv tužitelja i nakon kojeg se više nije vraćao na posao odnosno nakon kojeg je u mirovini. Navodim da vještak psihijatar u svom nalazu i mišljenju uopće ne navodi od kojih drugih bolesti sa trajnim posljedicama tužitelj boluje te kakav je učinak ili bolesti na radnu sposobnost tužitelja.“

14.1. Na poseban upit opunomoćenika tužitelja da li smatra da bi nalaz bio potpuniji da je isti izrađen u okviru kombiniranog sudsko medicinskog vještačenja s vještacima psihijatrima ili neurologom sudski vještak je odgovorio „specijalist medicine rada je prema kompetencijama iz specijalizacije jedina struka koja određuje zdravstvenu sposobnost za rad uknjižavajući zahtjeve poslova i bolesti od kojih radnik odnosno osoba koja se pregledava, obavlja. Vještak neurolog nema čak ni iskustva u liječenju bolesti iz psihijatrijskog kruga dok vještak psihijatar provodi liječenje postavlja dijagnoze i određuje terapiju zbog psihičkih bolesti. Iz obilne psihijatrijske dokumentacije dovoljno je razvidno koje su dijagnoze iz psihijatrijskog kruga postavljene kod tužitelja s tim da naglašavam da postoji dijagnoza PTSP-a ali i druga psihijatrijska bolest a to je depresija ponavljajućeg karaktera koja je izdvojena kao posebna dijagnoza što govori da eventualne depresivne tegobe koje se mogu javiti se najčešće i javljaju kod kliničke slike PTSP-a u slučaju kod tužitelja nisu takve razine da se mogu pripisati samo PTSP-u već naprotiv, psihijatar postavlja i posebnu dijagnozu depresivnih tegoba što znači da se radi o dvije psihijatrijske bolesti. Na vještačenju koju je učinilo povjerenstvo za ocjenu povezanosti psihičkih i ostalih bolesti od kojih tužitelj boluje sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu jedina bolest koja je povezana je PTSP srednjeg stupnja. Dakle ne radi se ni o PTSP-u teškog stupnja kod kojeg se i depresivna bolest kao komorbiditet uzima kao posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu jer se u tom slučaju stavlja točka 238c), a ne b) kao što je kod tužitelja te se depresivna bolest tužitelja kao ni ostale bolesti koje je naveo u tužbi i koje su detaljno citirane na 3. strani izrađenog nalaza i mišljenja nabrojene“.

14.2. Na poseban upit opunomoćenika tužitelja na temelju kojih dijagnoza, specijalističkih nalaza ili mišljenja je formiran konačni zaključak o iznesenom omjeru uzroka gubitka radne sposobnosti u vezi i izvan okolnosti Domovinskog rata sudski vještak je iskazao „radi se o medicinskoj dokumentaciji koja je citirana od 3. stranice pa do 14. stranice nalaza i mišljenja gdje su osim psihijatrijskih citirani i nalazi ortopeda, kardiologa, vaskularnog kirurga, a iz kojih se vidi sljedivost bolesti od kojih se tužitelj liječi, uz to sam pri izradi nalaza i mišljenja, a na što me obvezuje zakon uzela u obzir i sve postupke koji su kod tužitelja učinjeni od 2010. pa do 2019. a koje se odnose na priznavanje bolesti od kojih tužitelj boluje kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu, podatak da je jedino PTSP svrstan među te bolesti od svih bolesti od kojih tužitelj boluje, te revizijske nalaze i obrazloženja Povjerenstva Ministarstva branitelja, javnog tijela koje je revizijsko tijelo u odnosu na nalaze vještaka ZOSI-a. Analizirala sam svaku bolest posebno i njene učinke na zdravstveno stanje s tim da sam uzela samo bolesti do 24. ožujka 2021. jer je nakon toga datuma došlo do pogoršanja bolesti kardioloških i vezanih uz protoke kroz arterije koje napajaju krv i mozak a u periodu iza tog datuma došlo je i do pogoršanja kliničkih simptoma degenerativnih bolesti sustava za kretanje. Dakle uzela sam već 24. ožujka 2021. kao granični dan s tim da naglašavam da je PTSP bolest sa najvećim udjelom u općoj nesposobnosti za rad tužitelja, govorim pojedinačno dok druge bolesti čine ostalih 60% od kojih depresija kao psihička bolest koja nije povezana sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu čini 20% što je i objašnjeno, a ostale navedene bolesti, citiram ih iz samog navoda iz tužbe tužitelja, a to su artroze kukova i koljena te skočnih zglobova, bolest vratne kralježnice, bolesti vezane uz srčane bolesti zbog čega je ugrađen i stent te oštećenje sluha koje je utvrđeno u malom omjeru ali kao takva postoji. To su sve bolesti koje tužitelj povezuje sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu a za koje nadležno tijelo nije napisalo da postoji poveznica te bolesti nisam ni mogla uzimati u obzir pri utvrđivanju omjera bolesti koje su uzrokovane Domovinskim ratom.“

14.3. Na poseban upit tužitelja temeljem čega navedene bolesti razvrstavam na one koje jesu ili nisu u vezi s Domovinskim ratom obzirom na činjenicu da nema podataka u dokumentaciji da je prije odlaska u rat bio bolestan sudski vještak je iskazao „da je po tijelima koja su za to ovlaštena jedino PTSP priznao kao posljedicu sudjelovanja u Domovinskom ratu, prema tome zadatak ovog vještačenja nije bilo pitanje za vještaka smatra li vještak ispravnim ocjenu povjerenstva o tome koje su bolesti ili nisu uzrok sudjelovanja u Domovinskom ratu, već se ocjenjuje radna sposobnost u odnosu na sve bolesti od kojih tužitelj boluje. Još jednom navodim da je jedina bolest koja je od nadležnih tijela priznata PTSP prema tome ja kao vještak ne mogu i nemam pravo, a što je jasno navedeno u zakonima, donositi kod ocjene radne sposobnosti drugačiji uzrok pojedinih bolesti odnosno njihovu povezanost sa sudjelovanjem u Domovinskom od za to ovlaštenog tijela. Ukoliko tužitelj smatra što je njegovo pravo da su druge bolesti od kojih boluje posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu zahtjev za tom procjenom treba uputiti nadležnom tijelu.“ 14.4. Na poseban upit tužitelja kako je moguće utvrditi omjer kakav je iznesen u nalazu i mišljenju kada mu je PTSP ocijenjen sa 30% sudski vještak odgovara da je u „obzir uzela specijalističke nalaze, a navedeno je i u nalazu i mišljenju, da je tužitelju najprije bilo ocijenjeno oštećenje manje od 20%, pa onda 20%, pa onda 30%, a upravo sam kod ocjene radne sposobnosti iz tog razloga PTSP cijenila sa omjerom od 40% u ukupnom gubitku radne sposobnosti. Prema tome nije točno da nisam uzela u obzir sve podatke koji postoji u spisu i podatke o pogoršanju PTSP tijekom vremena od 2010. kada je ocijenjen sa manje od 20% pa do 2019. kada je ocijenjen sa 30%.“

15. Člankom 49. stavkom 1. ZUS-a propisano je da sud slobodno ocjenjuje dokaze i utvrđuje činjenice.

15.1. Prema stavku 2. članka 49. ZUS-a dokazivanje obuhvaća sve činjenice koje su važne za donošenje odluke.

15.2. Prema stavku 3. članka 49. ZUS-a sud uzima u obzir činjenice utvrđene u postupku donošenja osporene odluke, kojima nije vezan, i činjenice koje je sam utvrdio.

16. Analizom cjelokupnog spisa predmeta, pri ocjeni zakonitosti osporenog rješenja, a polazeći pri tom od sadržaja obrazloženja osporenog rješenja, sud cijeni kako navodima tužbe i tijekom spora, pravilnost u postupku koji je prethodio ovom sporu utvrđenog činjeničnog stanja, nije dovedena u pitanje, kao niti primjena materijalnog prava. Nisu utvrđene niti povrede pravila postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito.

16.1. Pravno relevantne činjenice od kojih ovisi primjena prava utvrđene su u postupku i na način kako je to odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj: 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18., 115/18., 102/19., 84/21. i 119/22. – skraćeno: ZOMO), ZOHBDR-a i Uredbe o metodologijama vještačenja propisano, a suglasni zaključci nadležnih tijela vještačenja potvrđeni su i nalazom i mišljenjem sudskog vještaka koji iznosi identičan zaključak u ocjeni omjera uzroka nastanka gubitka radne sposobnosti, odnosno opće nesposobnosti za rad.

17. Imajući u vidu navedeno, sud cijeni kako je tuženik imao osnova odbiti kao neosnovanu žalbu izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, odnosno odluku temeljiti na dostavljenom drugostupanjskom nalazu i mišljenju nadležnog tijela vještačenja. Isti je utemeljen na medicinskoj dokumentaciji tužitelja u spisu te prema pravilnima struke i u skladu sa odredbama Uredbe sastavljen, a izneseni zaključak jasan, te potvrđen nalazom i mišljenjem sudskog vještaka. Stoga, sud nema osnova za zaključak da isti ne bi bio pravilan ili da bi zdravstveno stanje tužitelja u odnosu na njegovu ne/radnu sposobnosti bilo pogrešno ocijenjeno u dijelu koji se odnosi na uzrok gubitka radne sposobnosti. Pri tom se ističe da su nadležna tijela vještačenja kao i sudski vještak imala su u vidu cjelokupnu medicinsku i drugu dokumentaciju spisa, da su se očitovala i na daljnju medicinsku dokumentaciju koju je tužitelj priložio i dostavio tijekom ovog spora, te je ista bila je predmet ocjene u provedenom sudsko medicinskom vještačenju, te razmotrena od nadležnih tijela vještačenja u upravnom postupku.

17.1. Prigovori tužitelja izneseni u podnesku na nalaz i mišljenje sudskog vještaka vezano za specijalnost sudskog vještaka, kao i činjenicu da je nalaz i mišljenje sudskog vještaka sačinjen bez pregleda tužitelja, otklonjeni su od strane sudskog vještaka na način koji je prihvatljiv i za ovaj Sud. Napominje se da je rješenjem suda kojim je određen zadatak sudskom vještaku jasno naznačeno da o potrebi eventualnog pregleda tužitelja, a u svrhu izrade pisanog nalaza i mišljenja i odgovora na postavljeni zadatak, odlučuje sudski vještak, dakle, imenovanom je vještaku ostavljeno da odluči da li postoji potreba za pregledom tužitelja u konkretnom slučaju.

17.2. Prigovori tužitelja na nalaz i mišljenje sudskog vještaka valjano su otklonjeni ispitivanjem sudskog vještaka koji je iznošenjem konstatacija iz medicinske i druge dokumentacije imajući u vidu postavljeni zadatak, objektivno, stručno i u skladu s pravilima struke na sudu prihvatljiv način obrazložio razloge utvrđenog omjera uzroka nastanka opće nesposobnosti za rad.

18. Nadalje, ističe se da je u konkretnom predmetu bila sporna ocjena omjera uzroka radne nesposobnosti tužitelja, pa je kvalificiran i stručan takvu ocjenu dati upravo sudski vještak specijalista medicine rada imenovan rješenjem suda koje je prije provođenja samog vještačenja tužitelj zaprimio i na isto nije iznosio nikakve prigovore.

18.1. Stoga, prigovor tužitelja u očitovanju na nalaz i mišljenje sudskog vještaka vezano za specijalnost imenovanog vještaka, sud nije prihvatio osnovanim, a prijedlog tužitelja za provođenjem novog sudsko medicinskog vještačenja po specijalisti vještaku psihijatru, sud nije cijenio opravdanim provoditi, imajući u vidu suglasne zaključke tijela vještačenja u upravnom postupku u dva stupnja i nalaz i mišljenje sudskog vještake kojim se takvi nalazi iz upravnog postupka potvrđuju. Suprotno navodima tužitelja sudski vještak specijalista medicine rada je najkompetentniji ocijeniti uzroke nastanka gubitka radne sposobnosti, imajući u vidu cjelokupno zdravstveno stanje, odnosno bolesti tužitelja i njihov utjecaj na radnu sposobnost.

19. Prijedlog za provođenjem daljnjeg dokaznog postupka saslušanjem tužitelja na okolnosti iz tužbe, sud je raspravnim rješenjem odbio. Izvođenjem ovog dokaza, prema ocjeni suda, ne bi se na drugačiji način utvrdile činjenice koje su u konkretnom predmetu bile sporne. Ovaj dokaz nije adekvatan za utvrđenje pravno relevantnih činjenica koje su s medicinskog aspekta relevantne, pa je u skladu s načelom učinkovitosti spora, cijeneći prijedlog nepotrebnim i neekonomičnim, odbijen.

19.1. Nije bilo razloga niti saslušanju sudskog vještaka BU, jer je nalaz i mišljenje tog vještaka priložen spisu, radi se o jednom od nalaza koji je bio predmet razmatranja od strane nadležnih tijela vještačenja u upravnom postupku i imenovanog sudskog vještaka Marije Zavalić, koja se u odnosu na isti posebno osvrnula i u svom pisanom nalazu i mišljenju, a na ročištu iznijela razloge zbog čega taj nalaz ne dovodi do drugačijeg zaključka u ocjeni ukupnog omjera uzroka invalidnosti tužitelja. Slijedom navedenog, sud je saslušanje predloženog svjedoka BU odbio, smatrajući isto nepotrebnim i neekonomičnim.

19.2. Novo sudsko medicinsko vještačenje po ovlaštenom stalnom sudskom vještaku, specijalisti psihijatru, sud nije cijenio opravdanim provoditi. Ovo zato, jer je u postupku koji je prethodio ovom sporu u potpunosti i pravilno utvrđeno činjenično stanje, dapače, sudsko medicinskim vještačenjem u ovom sporu potvrđeni su pravilnima zaključci tijela vještačenja o utvrđenom omjeru uzroka nastanka potpunog gubitka radne sposobnosti kod tužitelja, pa se izvođenje novog sudsko medicinskog vještačenja cijeni nepotrebnim i neekonomičnim te suprotnim načelu učinkovitosti spora iz odredbe članka 8. ZUS-a, stoga je izvođenje ovog dokaza sud raspravnim rješenjem odbio.

20. Paušalni navod tužitelja da je pogrešno utvrđen koeficijent za obračun visine mirovine, nije osnovan. Radi se o ponovljenom navodu žalbe na koji se na sudu prihvatljiv način očitovao tuženik u osporenom rješenju. Pri tom se ističe da je u konkretnom predmetu opravdano pozivanje tuženika na odredbe članka 120. stavka 3. ZUP-a u ocjeni ovog žalbenog, sada tužbenog navoda.

20.1. Naime, tim je člankom propisano će se u obrazloženju drugostupanjskog rješenja ocijenit i svi navodi žalbe, a ako je već prvostupanjsko tijelo u obrazloženju svojeg rješenja pravilno ocijenilo navode koji se u žalbi iznose, drugostupanjsko tijelo može se pozvati na razloge prvostupanjskog rješenja. Ovo posebno stoga, što su već rješenjem prvostupanjskog tijela od 06. lipnja 2016. detaljno obrazloženi parametri za obračun visine mirovine (tada u drugačijem omjeru uzroka invalidnosti, 30% naprema 70%) i primjena mirovinskog faktora za invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, prema članku 87. stavku 1. točki 5. ZOMO – koji iznosi 1,0, te izračun svote mirovine primjenom članka 15. ZOPHBDR-a, obzirom na uzrok invalidnosti u postotku vezano za bolest za koju je utvrđena uzročno-posljedična veza s Domovinskim ratom i one bolesti (u postotku), za koje takva uzročno-posljedična veza nije utvrđena.

21. Slijedom navedenog, navodi tužitelja o pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju kao i primjeni materijalnog prava, nisu osnovani, a povrede odredaba postupka zbog kojih bi osporeno rješenje bilo nezakonito sud nije našao. 22. Stoga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a odlučeno kao u izreci, pod točkom I.

23. O zahtjevu tužitelja za naknadom troškova spora odlučeno je primjenom odredaba članka 147. stavka 1. ZUS-a kojim je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi troškove spora ako zakonom nije drukčije propisano.

23.1. Stoga, kako je odbijen tužbeni zahtjev za poništenjem osporenog rješenja, to je i zahtjev tužitelja za naknadom troškova spora valjalo odbiti.

23.2. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci, pod točkom II.

U Zagrebu 10 siječnja 2025.

Sutkinja

Mirjana Harapin

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dna:

1. Odvjetnik Hrvoje Bosanac, [adresa] Zagreb, Tržna 4

2. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, [adresa] Zagreb, Antuna Mihanovića 3

3. U spis