REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. 21 P-3037/2020-62

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Heleni Frigo Bomeštar, u pravnoj stvari I tužitelja HŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] i II tužitelja FŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Josipu Konjevod odvjetniku iz Zagreba, protiv tuženika ADRIATIC CHARTER KAP d.o.o iz Zagreba, Hektorovićeva 2, OIB:57686662917, zastupan po punomoćniku Vesni Rogulj odvjetnici iz Zagreba, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 26. studenog 2024. godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 10. siječnja 2025. godine,

p r e s u d i o  j e :

I Nalaže se tuženiku isplatiti I i II tužitelju iznos od 4.131,40 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. rujna 2018. godine do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023.godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena i iznos od 1.500,00 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 18. lipnja 2020. do 31. prosinca 2022. po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka, a od 1. siječnja 2023.godine do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana. II Odbijaju se I i II tužitelji sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva u visini od 1.154,46 eur na ime neimovinske štete kao previsoko postavljenim.

III Nalaže se tuženiku naknaditi I i II tužitelju prouzročen parnični trošak u iznosu od 4.176,44 eur sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 10. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelji u tužbi podnesenoj ovom sudu dana 18. lipnja 2020. godine navode da su sa charter agencijom tuženika sklopili ugovor o najmu plovila Dufour 369 GL-Jade te su se na plovilo ukrcali dana 08. rujna 2018. godine. Prilikom plovidbe u akvatoriju otoka Žirja dana 11. rujna 2018. godine na plovilu je iznenada došlo do pucanja jarbola. Navode da su tom prilikom valovi bili visine 1 do 1,5 m te je plovilo plutalo s jedrima i konopima u moru. Kako bi ponovno uspostavio kontrolu nad plovilom i nastavio u željenom smjeru te zaštitio sve članove posade, I tužitelj je uz pomoć supruge, odnosno II tužiteljice odlučio riješiti se slomljenih dijelova plovila u moru kako bi mogao plovidbu nastaviti koristeći snagu motora, no navedeno nije bilo moguće s jedrima i konopima u moru. Supruga tužitelja je tom prilikom prerezala užad kako bi se nad plovilom ponovno mogla uspostaviti kontrola te kako bi plovilo moglo koristiti motor dok je tužitelj odvio preostale dijelove koji su jarbol i jedra držali za brod. Navode da je tužitelj u cijelosti postupio sukladno pravilima struke te uputama za postupanje u navedenim situacijama budući da isti ima dozvolu za skipera te je iskusni jedriličar. Odmah po nastanku štetnog događaja i uspostavljanju kontrole nad brodom tužitelji su kontaktirali charter kompaniju te pristali u uvalu Muna kako bi tamo prenoćili. Tužitelji su odmah poslali i e-mail s točnom pozicijom nesreće kao i slike oštećenja. Nakon pristajanja u uvalu Muna tužitelji su detaljno pregledali brod te ustanovili kako niti preostali vijci jarbolske užadi nisu bili propisno osigurani jer je sigurnosna igla ležala između čelične ploče i oplate broda te je tužitelj i sačinio fotografije tom prilikom te se zaključuje kako je do pucanja jarbola došlo zbog lošeg održavanja i nedostataka na samom brodu. Vremenske prilike toga dana su bile sasvim uobičajene za to doba godine te je vjetar bio povoljan za jedrenje. Drugo jutro,odnosno dana 12. rujna 2018. godine tužitelj je doplovio u marinu Sukošan na motorni pogon. Po povratku u marinu Sukošan, djelatnici charter kompanije nisu bili voljni priznati postojanje očitog nedostatka niti pozvati policiju, stoga su tužitelji sami sačinili fotografije. Iz svega navedenog se zaključuje kako tuženik nije ispunio svoju ugovornu obvezu te predao tužitelju ispravno plovilo i u stanju prikladnom za ugovorenu upotrebu, uslijed čega su tužitelji pretrpjeli štetu. Uslijed kršenja ugovora od strane tuženika te nastalog štetnog događaja, tužitelji su pretrpjeli imovinsku i neimovinsku štetu. Tužitelji su u potpunosti platili najam broda za 14 dana te pritom uplatili dodatno i garantni depozit u iznosu od 7.300,00 HRK. Po iskrcavanju s broda u marini u Sukošanu tužitelji su krenuli prema Austriji te su u povratku prespavali u Crikvenici s obzirom da je s njima bilo maloljetno dijete te je nastala neimovinska šteta radi povrede pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje. Tužitelji navode kako je nesporno kako je tuženik u potpunosti odgovoran za nastanak štetnog događaja budući se radilo o neispravnom plovilu, a tužitelji su pritom u cijelosti postupili sukladno pravilima pomorske struke kako bi spriječili daljnju štetu. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom i to podneskom od 21. ožujka 2023.godine tužitelji na ime naknade imovinske štete potražuju isplatu iznosa od 4.131,40 eur sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12. rujna 2018. godine do isplate i na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te na ime imovinske potražuju ukupno isplatu iznosa od 2.654,46 eur s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 18. lipnja 2020.godine odnosno podnošenja tužbe do isplate uz naknadu prouzročenog parničnog troška s pripadajućim kamatama tekućim od prvostupanjske presude do isplate.

2. U odgovoru na tužbu podneskom od 14. listopada 2020. godine tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, osporav osnov i visinu konačno postavljenog tužbenog zahtjeva. U odnosu na navode tužitelja kako tuženik nije ispunio svoju obvezu te predao tužitelju ispravno plovilo, odnosno kako je do štetnog događaja došlo zbog lošeg održavanja i nedostatka na samom plovilu tuženik odbacuje kao neistinit i isto osporava u cijelosti, budući je predmetno plovilo netom prije nego je predano tužiteljima detaljno i pregledano te nisu zamijećena nikakva oštećenja niti neispravnosti koje tužitelji navode u tužbi. Tuženik nastavno navodi da je predmetno plovilo proizvedeno 2018. odnosno da je isto bilo staro svega 5 mjeseci u trenutku iznajmljivanja tužiteljima, a do tada se redovno servisiralo. Upravo su tužitelji ti koji su svojim nestručnim upravljanjem i manevriranjem doveli do nastanka štete na plovilu. Osim toga, tužitelji su slomljene dijelove plovila bacili u more umjesto da su iz pohranili na plovilu, na taj način onemogućili utvrđivanje točnog uzroka nastalog oštećenja, a potom i točne procjene nastale štete od strane ovlaštenih osoba. Osim toga, a s obzirom na činjenicu kako su tužitelji prije nastanka navodnog štetnog događaja tri dana boravili na moru, potpuno je nejasno iz kojeg razloga tužitelji na ime naknade imovinske štete potražuju cjelokupni trošak najma plovila. U daljnjem tijeku postupka tuženik je istaknuo prigovor promašene pasivne legitimacije tuženika. Konačno predlaže isti odbiti u cijelosti uz naknadu prouzročenog parničnog troška.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je proveo po strankama sve predložene dokaze i to dokaz uvidom u potvrdu na listu 7 spisa, u e-mail korespondenciju na listu 8 do 10 spisa, u račune na listu 12 do 14 spisa, u popis posade i putnika na listu 15 spisa, u račune na listu 16 do 17 spisa, u dopis na listu 19 spisa, u odštetni zahtjev na listu 22do 24 spisa, u fotografije na listu 25 do 36 spisa, u dopis na listu 119 spisa, dokaz pomorskim vještačenjem po stalnim sudskom vještaku dr.sc. Rajku Grubišiću uz dokaz usmenim očitovanjima vještaka, dokaz saslušanjem svjedoka LŠ i VŠ i dokaz saslušanjem tužitelja kao stranaka u svrhu dokazivanja i dokaz uvidom u svu ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, brižljivom i savjesnom ocjenom svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno kao i na temelju cjelokupnog postupka dokazivanja, a temeljem odredbe čl. 8 Zakona o parničnom postupku (NN 53/01, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 - nastavno ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja djelomice osnovan na način i do iznosa određenih izrekom ove presude.

5. Među strankama nije sporna činjenica da su stranke bile u ugovornom odnosu i to najmu brodice, a što je i od strane suda utvrđeno uvidom u isti.

5.1. Isto tako nije sporna ni cijena plaćenog najma u visini tadašnjih 21.360,00 kn (2.834,96 eur), cijena plaćenog depozita u iznosu od tadašnjih 7.300 kn (968,88 eur), cijena troškova turističke pristojbe u iznosu od tadašnjih 1.592,00 kn (211,29 eur) i cijena troškova noćenja u iznosu od tadašnjih 876,00 kn (116,97 eur).što je utvrđeno uvidom u dostavljene račune.

6. U odnosu na istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije valja istaći da isti nije osnovan. To iz razloga što je tuženik bio ugovorna strana i najmodavac plovila. Činjenica što tuženik po Zakonu o obveznom osiguranju u prometu mora imati zaključenu policu osiguranja od odgovornosti ne znači da isti nije pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari. Eventualni regresni zahtjev između tuženika i osiguratelja nije i ne može biti predmet raspravljanja u ovoj pravnoj stvari.

7. Radi utvrđenja činjeničnih navoda tužbe i samim time osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je proveo po strankama sve predložene dokaza.

8. Iz iskaza svjedoka KŠ proizlazi da je djelatnik tuženika i radi unazad 10 godina za firmu. Zna zbog čega je pozvan na sud, a to je zbog toga što se srušio jarbol na njihovom brodu. Tužitelj tj. gospodin koji je njemac ih je kontaktirao tj. sa njim razgovarao i to nakon što se sve desilo, tj. kad je sve bilo gotovo, sjeća se da je bilo popodne. Rekao mu je da je izgubio jarbol, na to ga je pitao "kako jarbol jer to nije uobičajeno", on je odgovorio da je izgubio i jedro i jarbol, na što ga je pitao da li je siguran jer se to ne događa često, na što je odgovorio da je. Tražio je da mu pošalje poziciju i gdje se nalazi da pošalju intervenciju na što je on rekao da nema potrebe, da su oni to riješili i da su se vezali u lučici na Žirju. Isto tako je rekao da su sve to riješili na način da su bacili i jarbol i jedro u more na dubini od oko 80 m. Oni su prvo bili blizu otoka u tzv. pličini tj. plićoj vodi i kasnije otišli u dublje vode i bacili jarbol. Isto tako mu je rekao da su oni sigurni, da su dobro i da će se sutra vratiti u Sukošan. Vezali su se na gat bez jarbola i svega toga i otišli. Inače to se ne radi tj. nije uobičajeno da se jarbol i jedro bacaju u more, to ne govore strankama osim u slučaju životne ugroze tj. spašavanja. Sjeća se da je bilo ljetno vrijeme, normalno. Svjedok je naveo da su on, supruga i mala beba bili na brodu i teoretski je nemoguće da su oni to sami mogli baciti u more, radi se o cca težini 400 do 500 kg i kad to padne sajle se napnu i nemoguće ih je otpojiti. Ne zna što se desilo, a to bi mogli znati da su imali jarbol i jedro. Kontaktirali su telefonski, tražio je koordinate da može poslati pomoć, odgovorio je da ne treba. Njega nije kontaktirao putem e-maila, možda kasnije kompaniju i nije mu jasno zašto nisu poslikali jarbol i sve, on to nije dobio, policija nije zvana, očevid je vršilo osiguranje i očevid je izvršila lučka kapetanija. Na postavljeno pitanje, a s obzirom da je isti u iskazu naveo da je pomorac, na koji način smatra da je došlo do štete svjedok je odgovorio da su oni plovili sa još jednim brodom s nekim prijateljima, misli da je došlo do doticaja dva plovila, da li jarbolima, ne zna, no to samo od sebe nije moglo puknuti, čudno mu je da nisu poslali koordinate, da nisu tražili njihovu intervenciju jer su imali malu bebu, jer ih ljudi zovu i za manje intervencije, jer je ovo opasna situacija. Uobičajena procedura prilikom sklapanja ugovora o najmu plovila je da prvo sami dolaze vidjeti ljudi da li je sve u redu, imaju chek listu da vide da li je sav inventar, zatim dolazi njihov skiper koji ih upućuje u upravljanje i objašnjava sve nepoznanice i nakon toga se sklapa ugovor.

9. Iz iskaza svjedoka VŠ, djelatnika tuženika, proizlazi da zna da je pozvan na sud radi spora s njegovim poslodavcem zbog gubitka jarbola od strane tužitelja. Ne zna puno jer nema dokaza tj. nema jarbola. Sjeća se da se radilo o mlađem bračnom paru s bebom, došli su na brod, on je bio skiper koji ih je upoznao s brodom, napravljena je primopredaja i na kraju su došli bez jarbola. Njega nisu kontaktirali nego saslušanog svjedoka, tj. njegovog šefa. Kod primopredaje je bilo sve uobičajeno, normalna procedura. Nije uobičajeno da se jarbol i jedro bacaju u more, isto tako nije uobičajeno da oni ne odlaze na intervenciju i ovo što se desilo je malo čudno. Ne zna koji je razlog puknuća jarbola, može samo nagađati, zna da su oni bili s prijateljima koji su bili na drugom brodu i to po izvještaju da su bili brod do broda pa pretpostavlja da je došlo do mehaničkog kontakta dva plovila. Kod padanja jarbola pucaju žice, a u ovom konkretnom slučaju konopi su bili odrezani kao da ih je netko metrom rezao, odnosno bili su dosta precizno iskidani, da imaju jarbol znali bi više informacija. Oni su jarbol srušili i bacili u more. Isto tako mu je čudno u takvim situacijama na moru tj. kalvarije ljudi su u panici, kod njih nije bilo panike kao što je inače uobičajeno. Isto tako ljudi u takvim situacijama zovu odmah, a oni su zvali kasnije. Kad dođe do kalvarije na moru ljudi iz dubina idu prema plićem moru, a oni su iz tzv. pličine išli u dublje more radi bacanja jarbola. Sam jarbol je težak i jedna osoba ga ne može sama baciti u more, pa njegovo nagađanje je da mu je netko morao pomoći tj. prijatelji koje je on spominjao. Svjedok je napomenuo da je to sve tužiteljev iskaz koji je rekao na chekautu, on to nije vidio, on je rekao da su bili s prijateljima. Kako je rekao, sve je to njegovo mišljenje i pretpostavka da je sve došlo radi mehaničkog kontakta plovila. Nije mu poznato da li je tužitelj slao gps koordinatu, njega nije kontaktirao. Kada se tako nešto desi da jarbol ostaje na brodu i on ne ugrožava plovnost, a nelogično je da se ide u dublje more i da se jarbol baca u more, po njemu radi se o skrivanju dokaza. Da je otišao dublje zna iz njegovog iskaza i to je prijavio iz neke gostionice iz Žirja nakon nekoliko sati. Uobičajeno je da se odmah zove i da se odmah da pozicija broda gdje se kalvarija dogodila.

10. I tužitelj je u svom iskazu naveo da su jedrili u pravcu vjetra sa kutom vjetra od naprijed i normalno su se kretali, misli na svoju ženu i kćer koja je bila stara 3 mjeseca i nakon zaokreta nedaleko otoka Žirje dogodio se udarac i njegova žena koja je bila u potpalublju došla je gore i pitala ga što se dogodilo i on je pogledao naprijed i rekao joj da je jedro slomljeno, iza sebe su vidjeli litice otoka Žirje. Radi jedara i konopa koji su se nalazili u moru više nisu bili u stanju upravljati brodom. Na pitanje žene što će učiniti je odgovorio da će učiniti kako su učili na tečaju, da će odvojiti jedra i konope od broda. Udarac je bio kao vrlo glasna lomljava, nije bilo fizičkog kontakta s drugim brodom, jedrilicom je upravljao on. Rekao je ženi da će sve odrezati i njegova žena je tada s kuhinjskim nožem prerezala užad i kablove, a čelična užad na kojem je jedro još uvijek visjelo o brodu je prerezao na način da je sa klještima oslobodio tj. odvojio na način da je oslobodio navoj kojim su isti bili spojeni. Onda su još pregledali da li nešto još na brodu visi, nekakav konopac ili slično, uključili motor, onda su zakrenuli i otišli za Munu, a dok su se na motorni pogon vozili prema Muni tada je prvi put nazvao bazu KŠ, on je menadžer baze tj. od kog su unajmili jedrilicu. Telefonski poziv je bio neposredno nakon što su pokrenuli motor i krenuli, odmah je nazvao, opisao je da je jedro slomljeno, da će ići u Munu, rekao je gdje je i u svakom slučaju mu je rekao da imaju GPS koordinate nesreće tj. havarije. Nakon toga su pričvrstili brod u luci Muna. Nakon što su se malo smirili su započeli istraživati uzrok. Od havarije do luke Muna je prošlo cca pola sata. U luci su utvrdili gdje bi mogao biti problem i tamo su našli komad koji je trebao biti učvršćen da bi osigurao jedro. Nakon što je žena prerezala žicu i on kliještama čeličnu šipku jarbol je pao u more i onda je tek mogao pokrenuti propeler. Bilo je popodne, misli da je bio ponedjeljak, subotu su uzeli u najam, dakle, drugi dan. Nakon što su se usidrili u Muni opet je zvao i više put telefonirao i baza je prvo rekla da će poslati jednog ronioca i nakon tog im je rečeno da se neće organizirati ronilac nego da se vrate u Sukošan i onda su to u utorak i učinili. Kad su to sve obavili tj. ostavili brod u luci i sve pospremili i to popodne nisu ništa značajnije činili. Nakon što su došli u Sukošan, menadžer baze mu je rekao da opiše tijek događaja, napiše pisanim putem i rečeno im je da neće dobiti drugi brod niti da će im se vratiti kaucija, ne zna zašto, on se prema njima nije dobro ponio, poslije je jedna osoba na licu mjesta koja preuzima brodove, sjedio je misli uredu šefa.

Postojao je drugi brod u isto vrijeme, međutim oni su uplovili jedno određeno vrijeme poslije njih jer su plovili s jedne strane otoka, a oni s druge strane. U vrijeme havarije prijatelji nisu bili pored njih. Tužitelj je naveo da jedri od 2012., napravio je kompletno austrijsko obrazovanje koje se odnosi na otvoreno more i ima hrvatsku dozvolu za plovidbu, a prije tog je bio odgovorni skiper na Karibima, a i u Hrvatskoj.

Jedina logična mogućnost nezgode je da vjetar vrši pritisak na jedra, a postoji lagano savijanje pri čemu su čelična užad na drugoj strani tj. sa suprotne strane su se otpustile i stoga je šaraf koji nije bio osiguran mogao iskliznuti iz ležišta.

Nakon što je tužitelju predočena fotografija na listu 25 do 27 spisa, tužitelj je odgovorio da su tu još oba čelična užeta spojena sa trupom, na prvoj slici nedostaje jedno čelično uže, a na drugoj su oba čelična užeta i nakon okreta tj. nakon što je brod usmjeren u drugom smjeru dolazi vjetar s druge strane i zato što je nedostajalo jedno uže je jarbol se slomio. Računi su u iznosima koje je priložio u sudski spis. Imao je još troškove kauciju i poslije sobu koju je platio, ne sjeća se koliko zbog proteka vremena. S obzirom da su unajmili za 2 tjedna a nisu koristili drugi tjedan, onda su za drugi tjedan unajmili za drugi brod. Više se ne sjeća kako je njihovo mldb. dijete reagiralo, u trenutku havarije bilo je staro 3 mjeseca. Jarbol je prerezan jer je to jedina mogućnost da bi osposobio brod za daljnju plovidbu. Na postavljeno pitanje da li je moguće da je sam mogao dignuti taj jarbol iz mora, tužitelj je odgovorio da iz njegove perspektive to nije moguće jer je jarbol u vodi i jedra, to bi mogla izvući 5 ili 6 jakih muškaraca ali ne on sam.

Jarbol je pukao, a on nije sudjelovao u njegovom lomljenju nego je postupio kako je već naveo. Oni nisu išli u dublje more, reagirao je tamo gdje se havarija dogodila jer nisu više mogli aktivno upravljati brodom, a na zapisu GPS je vidljivo mjesto gdje se dogodio okret broda, a od tog trenutka ih je samo struja nosila. Jarbol je već bio u moru, oni su samo odvojili spone, jarbol je puknuo i pao u more. Prilikom preuzimanja broda su provjerili sveukupnost predmeta koji su trebali biti na brodu prema popisu. Čelično uže nije moglo ispasti prilikom padanja jedra, ta čelična užad su dovoljno jaka kako bi držala jarbol u sredini čak i pri puno jačim i većim vjetrovima. Prije nego je prerezao uže nije kontaktirao nekog od djelatnika tuženika zato što je na prvom mjestu sigurnost putnika i posade broda te se ponašao na način da osigura sigurnost i tek onda da se javi nekom tko je daleko od broda. Nakon povratka u Sukošan nedostatak je bio očigledan jer je nedostajao jarbol. Nakon što je predočen tužitelju dopis na listu 105 spisa isti je odgovorio da se radi o popisu predmeta koji se nalaze na brodu kao što su tanjuri i slično. Godišnje dva do tri tjedna provede ploveći. Nakon tjedan dana nakon havarije su uzeli drugi brod jer su planirali jedriti 2 tjedna. On nije zvao policiju kada su došli u Sukošan, zastupnik charter firme mu je sugerirao tj. zaprijetio na neki način da ne zove policiju pri čemu je odgovori da neka to učini, on ju nije zvao. Na mjestu događaja nije bilo nikakvih stijena, drugih brodova. Ima firmu u Hrvatskoj, daju jedan brod u charter i to jedrilicu.

11. II tužiteljica je u svom iskazu navela da je slušala iskaz svog supruga, odnosno I tužitelja i da je u cijelosti suglasna s istim. Dodala je da je to bila za nju jako opterećujuća i stresna situacija koju je doživjela jer se čovjek osjeća životno ugrožen kada vidi stijene prema kojima plovi, a ništa ne može učiniti da ih izbjegne. Ona je čula prasak, došla je gore i pitala što se dogodilo, odgovor njenog muža je bio da je pao jarbol, pitala je što će učiniti, on joj je rekao da odmah nađe nešto s čime može prerezati svu užad, tražila je nož i prerezala je svu užad koja je vidjela što je brže moguće.

12. Radi utvrđenja nastanka štetnog događaja proveden je dokaz pomorskim vještačenjem.

13. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. sc. Rajka Grubišića od 28. prosinca 2022. proizlazi da je pad jarbola i nastanak štete uzrokovan propuštanjem gornjih bočno/krmenih pripona. Do propuštanja je došlo zbog ispadanja rascjepke koja je trebala osiguravati svornjak, koji silu u priponama prenosi na trup. Kad je svornjak ispao, propone su popustile i jarbol s jedrima je pao u more. Ovdje se radi o čistom propustu prilikom montaže jarbola. S obzirom da na predmetnoj jedrilici imamo posebnu vrstu izvedbe jarbola i da bočne pripone ispunjavaju i funkciju krmenih pripona, pri instalaciji jarbola trebalo je svakako rascjepke savinuti oko svornjaka za maksimalnu sigurnost. Vremenski uvjeti u vrijeme nastanka štetnog događaja bili su gotovo idealni za jedrenje te nema govora o nekom nestručnom upravljanju plovilom koje bi uzrokovalo ovakvu dinamiku havarije tj. pad jarbola zbog propuštanja bočnih pripona. Pripone su projektirane da izdrže i najjače udare vjetra tj. da nagnu jedrilicu teoretski skroz do 90 stupnjeva, nakon čega više nema sile na jedra jer se nalaze u položaju paralelno s vjetrom. Stoga, kada je jarbol pravilno podešen čak i u olujnim uvjetima jedrenja ne smije doći do popuštanja pripona ili mehaničkih lomova na jarbolu. Nakon pada jarbola i cjelokupne opreme u more pored plovila nikako nije preporučeno uključivati motorni pogon jer postoji velika šansa da će propeler uhvatiti neki dio opreme i blokirati se, pa će jedrilica osim pogona na jedra ostati i bez motornog pogona te ovisiti samo o vjetru, valovima i strujama koji je mogu odbaciti na stijene i ugroziti posadu i plovilo. U ovom slučaju bila je potpuno opravdana odluka otpojiti dijelove jarbola od trupa i pustiti sve da potone kako je skiper i napravio. 13.1. Tužitelji nisu imali primjedbe niti prigovora na provedeno vještačenje je tuženik istom prigovorio podneskom od 2. veljače 2023. godine.

13.2. Povodom istaknutih prigovora sud je proveo dokaz usmenim očitovanjem vještaka.

13.3. Na ročištu održanom dana 22. ožujka 2023. u svom usmenom očitovanju stalni sudski vještak je naveo da je prilikom izrade nalaza vještačenja proučen cijeli spis, svi iskazi svjedoka kao i svi materijalni dokazi. Iz iskaza djelatnika tuženika moguće je bilo samo saznati u kakvom stanju se plovilo vratilo u bazu, da nije bilo jarbola, sartija niti jedara, a što se podudara i sa svjedočenjem skipera plovila. Svjedoci tuženika nisu bili prisutni na mjestu nezgode niti su iznijeli bilo kakav materijali dokaz kojim bi potkrijepili svoje tvrdnje da je do pada jarbola došlo zbog sudara jarbola predmetne jedrilice s jarbolom druge jedrilice na kojoj su plovili prijatelji obitelji tužitelja-skipera.

Vještak je naveo da se apsolutno slaže s navedenom procedurom postavljanja jarbola, ali ona je ovdje samo deklarativno. U spisu nije priložen niti jedan dokaz da je jarbol zaista na taj način i montiran, npr. fotografije detalja plovila nakon montaže snasti ili nekakav zapisnik - ček lista nadzora i provjere pravilne montaže snasti. Dakle, nigdje nisu priloženi nikakvi dokazi da je jarbol montiran prema uputama proizvođača. U prilog činjenici da je jarbol bio nestručno montiran ide i činjenica da je jarbol pao nakon relativno kratke upotrebe, tj. u prvoj godini chartera. Poznata je činjenica da su ljeti vremenski uvjeti na Jadranu prilično blagi kao i da charter gosti na jedrilicama većinom plove na motorni pogon, tako da je jarbol na ovom plovilu pao nakon jako malo jedrenja.

Navodi tuženika da su tužitelji sami, nakon vađenja rascjepki, iste određenim alatom (valjda klještima) vratili u prvobitno stanje, također se ocjenjuju kao neosnovani, jer je rascjepku nakon što se rastvori za traženih 20 do 30 stupnjeva i materijal se plastificira, tj. ostane trajno deformiran, priručnim alatom nemoguće vratiti u prvobitno stanje jer jedan dio deformacije uvijek ostaje, a to je već navedeno i u nalazu.

Mogućnost da je do pada jarbola došlo zbog sudara s jarbolom drugog plovila je otklonjena zbog toga, jer pri jedrenju na istom vjetru jarboli različitih plovila neće biti nagnuti jedan prema drugome tako da zapnu i jedan iščupa drugoga. U daleko najvećem broju slučaja do rušenja jarbola jednog plovila dolazi prilikom sudara trupova plovila, pri čemu zbog čupanja sartija pada jarbol. Nemoguće je imati pad jarbola na jednom plovilu zbog sudara, a da na jarbolu drugog plovila kao niti na trupovima oba sudarenih plovila ne postoje nikakvo drugo oštećenje. A takva oštećenja nisu navedena ni u materijalnim dokazima niti u svjedočenju. Zbog toga, kao i zbog materijalnih dokaza fotografija rascjepki, zaključeno je da je jarbol pao zbog nestručne montaže. Vještak je naveo da u cijelosti ostaje kod utvrđenja iz pisanog nalaza i mišljenja.

Fotografije rascjepke prije štetnog događaja nema pa ne može o stanju istih niti govoriti ali ima fotografije uški na onoj strani gdje nije došlo do oštećenja pripona i tamo se može vidjeti da rascjepke nisu ostavljene kako to propisi nalažu. Na postavljeno pitanje da li je moglo nešto drugo osim nepravilne montaže uzrokovati pucanje ili popuštanje tj. rastavljanje okova na samom spoju pripona s trupom dovesti do pucanja jarbola, vještak je odgovorio da budući da se radilo o novom brodu nekakva materijalna nepravilnost uške koja drži priponu za trup je skoro možda samo teoretski moguća ali za tako novi brod ne. U konkretnom slučaju odgovor bi bio da je ipak nepravilna montaža pripona i jarbola dovela do pucanja i štetnog događaja. Na postavljeno pitanje da li su tužitelji sami mogli otpojiti jarbol i pustiti u more kako su naveli u iskazima, vještak je odgovorio da jesu jer jarbol je usađen, a kad pripone nisu utegnute, prereže jarbol pada.

13.4. Tuženik je i nakon usmenog očitovanja vještak ostao kod istaknutih prigovora na provedeno vještačenje i predložio dopunu vještačenja radi dostave fotografije montaže i chek liste pravilne montaže snasti, a kako je vještak naveo u svom usmenom očitovanju.

13.5. Na ročištu održanom dana 17. siječnja 2024. proveden je dokaz usmenim očitovanjem vještaka Rajka Grubišića.

13.6. U svom usmenom očitovanju stalni sudski vještak je naveo da su u prilogu podneska dva dokumenta. Jedan dokument je chek lista radova za učvršćenje-trimanje jarbola, a drugi dokument su dvije fotografije. Iz prvog dokumenta je vidljivo da je učvršćenje-trimanje jarbola na predmetnoj brodici izvršeno oko 7 mjeseci prije štetnog događaja. Na fotografijama se vidi sustav pričvršćenja pripona jarbola za brodski trup. Posebno se vidi kako je rascjepka oko svornjaka pričvrsnog sustava omotana i to na oba spoja bočnih pripona sa brodskim trupom. Kada se ove fotografije usporede s fotografijama 7 i 8 pisanog nalaza, a na tim fotografijama su prikazana ista mjesta pričvršćenja pripona ali nakon štetnog događaja, tada se vidi da nijedna od rascjepki nije kružno omotana oko svornja. To implicira pitanje da li se ovdje radi o istom plovilu. Sukladno svemu tome vještak je i dalje ostao kod mišljenja da je štetni događaj, a to je rušenje i pucanje jarbola rezultat oštećenja sustava za pričvršćenje jarbolnih pripona za brodsku trup. Isto tako, potpuno odbacuje mogućnost da je rušenje i pucanje jarbola na predmetnoj brodici nastupilo uslijed sudara s jarbolom druge brodice. Smatra da je takav uzrok i tehnički i nautički neodrživ. Vještak je naveo da chek lista je ustvari samo jedan formalni popis svih radova koji su izvedeni u postupku tzv. trimanja jarbola, te se iz tog popisa ustvari ne može vidjeti korektivnost i učinkovitost izvršenih radova. Ako će se vjerovati chek listi onda je jarbol bio pravilno postavljen. Na postavljeno pitanje e da li eventualno nepravilno postavljen jarbol može utjecati na rascjepke, vještak je odgovorio da upravo govori suprotno, a to je da su racjepke bile loše postavljene. Budući da je čitav kompleks pričvršćenja pripone za trup broda izložen često dinamičkim opterećenjima, ako rascjepka nije dovoljno široko raširena prilikom svog položaja u svornjaku dolazi uslijed dinamičkih udara postepeno do izvlačenja rascjepke iz rupe u svornjaku uslijed čega svornjak postaje isto slobodan, ispada iz ležišta u kojem se nalazi i to potpuno oslobađa sustav koji bi pod normalnim okolnostima morao biti čvrsto pričvršćen za trup broda.

13.7. Nakon drugog usmenog očitovanja vještaka tuženik nije imao primjedbe niti prigovora na provedeno vještačenje.

14. Provedenim prometnim vještačenjem nedvojbeno je utvrđeno da je pad jarbola i nastanak štete uzrokovan propuštanjem gornjih bočno/krmenih pripona. Do propuštanja je došlo zbog ispadanja rascjepke koja je trebala osiguravati svornjak, koji silu u priponama prenosi na trup. Kad je svornjak ispao, propone su popustile i jarbol s jedrima je pao u more. U bitnom djelu je utvrđeno da je jarbol pao zbog nestručne montaže i propusta prilikom montaže jarbola. U konkretnom slučaju bila je potpuno opravdana odluka otpojiti dijelove jarbola od trupa i pustiti sve da potone kako je skiper i napravio, odnosno tužitelj. 14.1. Analizirajući iskaze saslušanih stranaka, a čije iskaze je sud prihvatio i cijenio kao istinite i životne i dovodeći ih u vezu sa provedenim pomorskim vještačenjem utvrđeno je da su iskazi stranaka u cijelosti suglasni utvrđenjima iz provedenog vještačenja. I tužitelj kao skiper plovila i osoba koja za upravljanje plovila ima sve potrebne dozvole i dugogodišnje iskustvo postupio je sa dodatnom pažnjom koja se od takve osobe i očekuje te učinio sve u skladu sa pravilima struke kako bi izbjegao daljnju štetu a kako je i sam naveo u svom iskazu, a što je potvrđeno i provedenim vještačenjem i dokumentacijom i fotografijama brodice koja prileži spisu. .

14.2. Iskaze saslušanih svjedoka sud cijeni pristranim i direktno zainteresiranim za uspjeh tuženika u sporu. Isto tako svjedoci nemaju neposrednih saznanja o nastanku štetnog događaju. Navodi iz iskaza svjedoka o sudaru dvaju brodica su neistiniti u suprotnosti sa provedenim vještačenjem. Naime, vještak je naveo da do pada jarbola nije moglo doći zbog eventualnog sudara dvaju brodica jer bi oštećenja postojala i na drugoj brodici. Nemoguće je imati pad jarbola na jednom plovilu zbog sudara, a da na jarbolu drugog plovila kao niti na trupovima oba sudarenih plovila ne postoje nikakvo drugo oštećenje. Takva oštećenja nisu navedena niti postoji dokaz o istom.

15. Odgovornost tuženika temelji se na odredbi čl. 346. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05-nastavno ZOO).

15.1. Također valja istaći, a kao što je već rečeno I tužitelj je poduzeo sve potrebne mjere za smanjenje daljnje štete, tako da nije osnovan navod tuženika o smanjenju naknade, budući je do štetnog događaja došlo drugog dana najma, a kako to proizlazi iz odredbe čl.346 st.4. i čl. 347. ZOO-a.

16. Slijedom svega navedenog u cijelosti je osnovano potraživanje I i II tužitelja koje se odnosi na imovinsku štetu i to 2.834,96 eur na ime plaćenog troška najma plovila, 968,88 eur na ime plaćenog depozita, 211,29 eur na ime plaćene turističke pristojbe i 116,97 eur na ime plaćenog cijena troška noćenja, odnosno sveukupno 4.132,10 eur.

16.1. Kako su tužitelji konačno postavljenim tužbenim zahtjevom podneskom od 21. ožujka 2023. tražili isplatu iznosa od 4.131,40 eur, odnosno manji iznos nago što iznosi zbroj pojedinačnih iznosa imovinske štete, a koja razlika je vjerojatno zbog konverzije kuna u eur to je tužiteljima i dosuđen navedeni iznos sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. rujna 20118. godine kao dana zadnjeg plaćenog računa, a temeljem odredbe čl. 1086. ZOO-a .

17. Radi utvrđenja osnove i visine tužbenog zahtjeva koji se odnosi na neimovinsku štetu sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po specijalistu psihijatru.

18. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka dr. Gordana Makarića od 3. srpnja 2024. godine proizlazi da je I-tužitelj na psihičkom planu razvio simptomatiku elemenata Akutne stresne reakcije. Naime, I-tužitelj je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bio izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne neizvjesnosti i opasnosti od mogućnosti havarije plovila, pa i životne ugroženosti, uz dodatno realnu zabrinutost za malodobno dijete, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđeno kriterija za perzistiranjem istoga. Između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u I-tužitelja došlo je do povrede duševnog zdravlja: I-tužitelj je pri štetnom događaju trpio kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpio je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 1 sata, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 2 sata. Po navedenom trpio je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 2 dana. II-tužiteljica je na psihičkom planu razvila simptomatiku elemenata Akutne stresne reakcije. Naime, II-tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložen situaciji stresogenog potencijala u vidu realne neizvjesnosti i opasnosti od mogućnosti havarije plovila, pa i životne ugroženosti, uz dodatno realnu zabrinutost za malodobno dijete, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem nije utvrđeno kriterija za perzistiranjem istoga. Između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u II-tužiteljice došlo je do povrede duševnog zdravlja. II-tužiteljica pri štetnom događaju nije trpjela primarni strah. Do smirivanja akutnih simptoma psihotraume i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je umjereni do jaki oscilirajući strah sveukupno do 1 sata, te potom umjereni oscilirajući strah do sveukupno do 2 sata. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 2 dana.

18.1. Tužitelji nisu imali primjedbe niti prigovora na provedeno vještačenje dok je tuženik podneskom od 6. kolovoza 2024. istom prigovorio.

18.2. Povodom istaknutih prigovora sud je proveo dokaz usmenim očitovanjem vještaka.

18.3. U svom usmenom očitovanju na ročištu održanom dana 26. studenog 2024. stalni sudski vještak dr. Gordan Makarić je naveo da je svoj vještački nalaz temeljio na analizi dinamike štetnog događaja i rezultata vlastitog ispitivanja. Točno je da tužitelji nakon štetnog događaja nisu potražili liječničku pomoć, također je točno da je I tužitelj iskusni moreplovac jedriličar, no isto ne umanjuje činjenicu da su tužitelji zbog puknuća spone jarbola bili izloženi stresnoj situaciji koju je prouzrokovala osjećaj neizvjesnosti i straha. S psihijatrijskog stajališta strah je simptom koji se cijeni u okviru određenog psihičkog poremećaja te kao zaseban ne egzistira u ovakvoj vrsti događaja. Sukladno svemu navedenom donio je i ocjenu kvalifikatornih okolnosti koju smatra u cijelosti primjerenom i u cijelosti je ostao kod istog. S obzirom na ocjenu tzv. slabog straha u trajanju od 2 dana naveo je da se radi o kumulativnom iznosu. Takav kumulativni iznos mogao je trajati i tjedan dana ali povremeno unutar povremenog razdoblja. Isto trajanje straha za I i II tužitelje ocijenio je temeljem analize dinamike štetnog događaja i rezultata vlastitog pregleda. Sukladno rješenju suda vještačio je konkretnu osobu u konkretnom slučaju i konkretno vrijeme. Dakle, nije mu bilo dano da uspoređuje iskusnog jedriličara u odnosu na neiskusnu osobu. Kako je vidljivo iz osobnog pregleda I i II tužitelja uzeta je u obzir i činjenica da su nakon havarije prvog broda uzeli u najam i drugi brod, no isto ne umanjuje ocjenu kvalifikatornih okolnosti.

19. Nakon usmenog očitovanja vještaka stranke nisu imale primjedbe niti prigovora na provedeno vještačenje te ga je i sud prihvatio u cijelosti kao stručan i objektivan, izrađen od strane stručne osobe, neposrednim pregledom i pravilima medicinske znanosti.

19.1. Provedenim medicinskim vještačenjem nedvojbeno je utvrđeno da su zbog posljedica štetnog događaja tužitelji pretrpjeli strah kako za svoj život tako i za život tada tromjesečne bebe.

19.2. Navedenom ozljedom povrijeđeno je pravo osobnosti I i II tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje čime je nastala neimovinska šteta (čl.19 st.2 u svezi s čl. 1046 ZOO). Na temelju izloženog, utvrđena težina povreda i okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu pravične novčane naknade te je sud utvrdio da tužiteljima u skladu s odredbom čl. 1100 ZOO-a pripada pravo na novčanu naknadu za ovdje utužene vidove neimovinske štete. U slučaju kumulacija više povreda prava osobnosti kao što su ovdje tjelesno i duševno zdravlje za tako međusobno isprepletene oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos naknade za sve oblike neimovinske i imovinske štete. Sud je pri tom raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi: strah i duševne bolove zbog smanjenja životne aktivnosti i oni su u smislu čl. 1100 ZOO-a kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu štetu. Isto tako svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade može biti sam za sebe dovoljan razlog koji opravdava dosudu pravične novčane naknade budući je svaki od navedenih kriterija samostalan osnov za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

19.3. Cijeneći trajanje i intenzitet pretrpljenog straha imajući u vidu činjenicu nastanka štetnog događaja i činjenicu straha kako za svoj život tako i za život malodobnog djeteta sud smatra primjerenom naknadu u iznosu od 1.500,00 eur za oba tužitelja.

19.4. Slijedom svega navedenog sud je na temelju čl.1100 st.1 i 2 ZOO-a utvrdio I i II tužitelju pravičnu novčanu naknadu pretrpljene neimovinske štete za povrede prava osobnosti u sveukupnom iznosu od 1.500,00 eur.

20. U pogledu dijela zahtjeva koji se odnosi na povredu prava osobnosti zbog prekinutog godišnjeg odmora valja istaći da isti nije osnovan i to iz razloga što tužitelji u prilog svojih navoda nisu dostavili nikakav dokaz, a niti su radi utvrđenja istog imali bilo kakve dokazne prijedloge, a niti su o istom iskazivali u svojim iskazima.

21. Slijedom navedenog tužiteljima je na ime povrede prava osobnosti dosuđen iznos od 1.500,00 eur dok su odbijeni s iznosom od 1.154,46 eur kao previsoko postavljenim.

22. Zatezne kamate na dosuđenu naknadu neimovinske štete dosuđene su tužitelju od dana podnošenja tužbe odnosno od dana 18. lipnja 2020. godine, a sukladno odredbi čl. 1103 ZOO-a.

23. Odluka o kamati temelji se na odredbi čl. 29 ZOO-a, a odluka o kamati na parnični trošak temelji se na odredbi čl. 30 Ovršnog Zakona.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl.154 st. 5 u svezi s čl.155 ZPP- a, a sastoji se od troška zastupanja istih po punomoćnicima-odvjetnicima i isti je odmjeren u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23).

24.1. Trošak tužitelja sastoji se od troška sastava tužbe po tbr.7 toč.1 od 100 bodova, troška sastava četiri podneska po tbr.8 toč.1 od 400 bodova, troška pristupa na šest ročišta po tbr.9 toč.1 (9.9.2021., 17.5.2022., 29.9.2022., 22.3.2023., 17.1.2024. i 26.11.2024.) od 600 bodova i troška pristupa na dva ročišta po tbr.9 toč.5 (10.2.2021., 28.11.2023.) od 50 bodova, odnosno sveukupno 1150 bodova, što prema važećoj vrijednosti boda po tbr.54, a prema vrijednosti predmeta spora sveukupno iznosi 2.300,00 eur uz 25% povećanja po tbr.46 u iznosu od 575,00 eur i troška plaćenog predujma za vještačenja u sveukupnom iznosu od 1.129,97 eur te uz trošak plaćene sudske pristojbe na tužbu u iznosu od 57,16 eur i na presudu u iznosu od 114,31 eur, sveukupno iznosi i čini trošak I i II tužitelja od 4.176,44 eur.

25. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 10. siječnja 2025. godine

Sudac:

Helena Frigo Bomeštar

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa :

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno

- od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje.

Žalba se podnosi pisano, u četiri istovjetna primjerka, putem ovog suda Županijskom sudu.

Dna:

1. Punomoć. tužitelja uz rješenje za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 114,31 eur

2. Punomoć. tuženika