REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-1194/2024

U IME REPUBLIKE HRVATSKE

PRESUDA

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Damiru Pleše, uz sudjelovanje Vlaste Janton Ferenčić kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv I okrivljene pravne osobe Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Čistoća i drugookrivljene odgovorne osobe IS, zbog prekršaja iz čl.171.st.2. i 3. Zakona o gospodarenju otpadom, povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Služba za zaštitu okoliša i vodopravne inspekcije, Klasa: 351-01/23-10/884, od dana 3.1.2024. godine, nakon provedene glavne i javne rasprave, zaključene dana 10.1.2025. godine, u prisutnosti okrivljenika, dana 10.1.2025, godine, javno je objavio i

presudio je

temeljem čl.182.t.1. Prekršajnog zakona,

I okrivljena pravna osoba: Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Čistoća, sa sjedištem u [adresa], OIB: 85584865987,

II okrivljena odgovorna osoba: IS, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin I, rođen **.**.1980. godine u [adresa], državljanin RH, VSS, zaposlen, oženjen, otac dvoje djece, sa prebivalištem u [adresa] i boravištem u [adresa],

oslobađaju se od optužbe

da bi u svojstvu osobe ovlaštene za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom na odlagalištu otpada Prudinec/Jakuševec, u vremenskom razdoblju od 16. svibnja 2022. do 22.studenog 2023.g., odbili preuzimati šest pošiljki dostavljenog otpada na odlaganje na odlagalište Prudinec/ Jakuševec, a da pisanim putem nisu obavijestili inspektora zaštite okoliša Državnog inspektorata, da isti odbijaju preuzeti,

čime bi postupili protivno odredbama čl. 13. st. 4. Pravilnika o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN114/15), i čl. 13. st. 4. Pravilnika o odlagalištima (NN 4/23), kažnjivo po čl. 171. st.2. Zakona o gospodarenju otpadom, za pravnu osobu i čl. 171. st. 3. istoga Zakona za odgovornu osobu,

Temeljem čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona, troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za zaštitu okoliša i vodopravne inspekcije, podnio je optužni prijedlog protiv okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

Okrivljenici su u postupku u spis dostavili svoju pisanu obranu u kojoj, u bitnome, navode da žele istaknuti odredene činjenice koje se tiču tijekova otpada prilikom obavljanja djelatnosti gospodarenje otpadom. Člankom 24. Zakona o gospodarenju otpadom (NN 84/21 i 142/23) propisana je obveza korištenja Pratećeg lista koja prati svaku pošiljku otpada. U stavku 2. istog članka navedeni su izuzetci od navedene odredbe i to:

(2) lznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, posjednik otpada nije dužan uz pošiljku otpada predati prateći list u sljedećim slučajevima:

1. ako je korisnik javne usluge:

— fizička osoba (gradanin) i predaje pošiljku otpada davatelju javne usluge

— pravna osoba ili fizička osoba — obrtnik i predaje pošiljku miješanoga komunalnog otpada davatelju javne usluge

Kada davatelj javne usluge (u ovom slučaju je to Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća) preuzima miješani komunalni otpad od fizičkih, ali i od pravnih osoba, tada nije dužna imati ispunjeni obrazac pratećeg lista sukladno odredbi članka 24. stavak 1. Zakona. Tim više, jer taj otpad predaje na zbrinjavanje postupkom Dl vlastitom pogonu na odlagalištu Jakuševec/ Prudinec, a što je navedeno kao izuzetak u članku 24. stavak 2. točka 3. Zakona.

Slijedom navedenog, ukoliko se radi o slučajevima gdje je na odlagalište od strane davatelja javne usluge dovezen miješani komunalni otpada sakupljen od korisnika (pravnih i /ili fizičkih osoba) javne usluge na području Grada

Zagreba, sastava koji iz objektivnih razloga nije prihvatljiv za zbrinjavanje postupkom odlaganja otpada Dl na odlagalištu otpada Jakuševec /Prudinec, tada isti ima biti vraćen posjedniku otpada. U ovom slučaju to je davatelj javne usluge na području Grada Zagreba -Zagrebački holdinG d.o.o. Podružnica Čistoća. Podružnica Čistoćą je nakon toga dužną s istim gospodariti u skladu s odredbama Zakona. Medutim, dovoz takve pošiljke otpada ne prati odgovarajući prateći list iz članka 24. stavak 1. Zakona, iz već ranije navedenih razloga. Stoga za takve pošiljke otpada nismo u mogućnosti dostaviti odgovarajući prateći list, jer zakonodavac nije predvidio njegovo korištenje u tim slučajevima. Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Čistoća je u navedenim slučajevima s predmetnim otpadom postupio u skladu s odredbama Zakona i ishodenim dozvolama, na način da je isti razvrstao te nakon toga miješani komunalni otpad odložio, a posebne kategorije otpada zbrinuo putem ovlaštenih oporabitelja. Ukoliko se radilo o dovozu ostalih vrsta otpada (bilo od strane Čistoće ili nekog drugog sakupljača otpada) tada treba biti u dokumentaciji priložen i odgovarajući prateći list. Slijedom svega navedenog očituju se da je u svim slučajevima kada je posjednik otpada nedvosmisleno utvrden, otpad u potpunosti ili djelomično vraćen posjedniku/pošiljatelju. No kada se radi o „kontaminiranom” miješanom komunalnom otpadu koji je sakupljen u sklopu javne usluge, tada otpad najčešće ne može biti vraćen izvornom proizvođaču/posjedniku otpada, već ga u tom slučaju preuzima davatelj javne usluge koji je deklariran kao njegov posjednik. Tada Podružnica Čistoća kao davatelj javne usluge dalje gospodari s tim otpadom, u skladu sa Zakonom. Ukoliko se radilo o pogrešnom dovozu biootpada, isti je preuzet natrag s odlagališta i predan na daljnju obradu ovlaštenoj osobi. Ukoliko se radilo o nesortiranom otpadu koji sadrži veće količine glomaznog i drugog reciklabilnog otpada, isti je dovezen na plato za sortiranje otpada, te je nakon sortiranja predan na daljnju obradu ovlaštenim tvrtkama uz odgovarajuću prateću dokumentaciju. Što se tiče dokaza o dostavi izvještaja o odbijanju preuzimanja otpada u traženom period, očituju se da su sve odbijene pošiljke, u slučaju kada je bilo moguće utvrditi izvornog proizvođača/posjednika otpada, uredno pisanim putem prijavili Državnom inspektoratu Republike Hrvatske putem, poveznice https://dirh. gov.hr/ podnosenje prijava/83. Obzirom da se radi o rudimentarnom sustavu prijava, koji samo automatski pošalje pošiljatelju eventualno obavijest o zaprimanju maila, bez dodatnih pojedinosti o vrsti prijave, prijavitelju, prijavljenom subjektu i sl., oni su na zahtjev inspektora dostavili sve podatke kojima su raspolagali. Ističu da zakonodavac niie propisao rok u kolem je potrebno obavijestiti inspektora zaštite okoliša, Državnog ,

inspektorata o odbijanju preuzimanja otpada. Slijedom navedenog, jasno je da ne postoje elementi počinjenja prekršaja, te predlažu da sud odbaci navedeni optužni prijedlog. Takoder navode da se Il okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi, IS, u cijelosti pridružuje iznesenim navodima I. okrivljene pravne osobe.

II okrivljenik IS je u postupku,neposredno na glavnoj raspravi pred sudom iskazao da se u cijelosti pridružuje navodima iz pisane obrane I okrivljenika.

Svjedok PS, inspektor Državnog inspektorata je iskazao da je dana 14.

11. 2023.g došlo je do odrona na odlagalištu otpada Jakuševac u Zagrebu. Zbog navedenog je naloženo uzorkovanje djela otpada koji se tada odronio, a i novopristiglog otpada na tijelo odlagališta. Prilikom uzrokovanja je utvrđeno da je na otpad pristizao bio otpad, a ne miješani komunalni otpad, koji je trebao biti dostavljan na navedeno odlagalište. Na temelju ovih saznanja zatražena su od podružnice Čistoća Zagrebačkog holdinga informacije o odbijanju preuzimanja otpada na ovom odlagalištu, a Čistoća je tada dostavila podatke iz kojih je bilo vidljivo da je u tom vremenskom periodu bilo šest odbijanja preuzimanja otpada na odlaganje a da inspekcija zaštite okoliša nije o tome bila obaviještena, a što je trebalo učiniti temeljem Zakona o gospodarenju otpadom. Dodaje da je prilikom odbijanja odlaganja otpada Podružnica Čistoća Zagrebačkog holdinga dužna obavijestiti inspekciju o takvom odbijanju, a ovo se može poslati mailom i poštom, ali se to ne može učiniti telefonski, jer mora o tome postojati pisani trag. Temeljem njegovog traženja, dostavljene su mu preslike zapisnika o odbijanju preuzimanja otpada na odlaganje, te je utvrdio da je u konkretnom slučaju bila šest odbijanja koja nisu prijavljena inspekciji zaštite okoliša. Slijedom navedenog podnijet je optužni prijedlog. Na posebno postavljeno pitanje opunomoćenog predstavnika I okr., kako je utvrdio da je u konkretnom slučaju počinitelj prekršaja baš Zagrebački holding podružnica Čistoća, odgovara da pribavljena dozvola glasi na Zagrebački holding međutim kao operater je navedena baš podružnica Čistoća odnosno podružnica Čistoća obavlja djelatnost temeljem navedene dozvole, na odlagalištu Prudinec/Jakuševec.

Opunomoćeni predstavnik I okr. je prigovorio odgovoru svjedoka na ovo pitanje, navodeći da nije točno da je u dozvoli za gospodarenje otpadom naveden Zagrebački holding, Podružnica Čistoća, koju zastupa II okr. već je dozvola izdana na Zagrebački holding.

Na posebno postavljeno pitanje opunomoćenog predstavnika I okr., na koji je točno način utvrdio da odbijanje preuzimanje otpada u konkretnom slučaju nije prijavljeno Državnom inspektoratu, odgovara da je to utvrdio temeljem uvida u službenu dokumentaciju Državnog inspektorata, Inspekcije zaštite okoliša, te temeljem dostavljenih zapisnika o odbijanju preuzimanja otpada na odlaganje. Na posebno postavljeno pitanje opunomoćenog predstavnika I okr., da li je moguće podnijeti prijavu o odbijanju zaprimanja otpada, a o čemu se radi i u konkretnom slučaju, putem vaše web stranice Državnog inspektorata i sučelja za prijavu, odgovara da je prijavu moguće podnijeti temeljem sučelja Državnog inspektorata.

Na posebno postavljeno pitanje opunomoćenog predstavnika I okr., da li mu je poznato da osim prethodno navedenog sučelja web stranice, odnosno mail adresa Državnog inspektorata, postoji i sučelje poveznica na web stranicu Državnog inspektorata putem kojeg se podnose odgovarajuće prijave, te kada se ode na taj link, otvori se sučelje kroz koje se može podnijeti prijava, te se ovdje upisuje tko je podnositelj prijave i osnova za podnošenje prijave, odgovara da se općenito prijave Državnom inspektoratu, osim pisanim putem, zaprimaju [adresa elektroničke pošte]., te da osim navedenog ne postoji drugo sučelje. Ne postoji drugo sučelje vezano uz prijave. Mora još napomenuti da se ovdje govori o prijavi, a u zakonu o gospodarenju otpadom je navedena obveza odlagatelja da izvijesti inspekciju zaštite okoliša o odbijanju preuzimanja otpada na odlaganje. Drugim riječima upitno je da li je to prijava ili informacija. Jedno je dostaviti informaciju a drugo je prijava.

Opunomoćeni predstavnik I okr prigovorio je odgovoru svjedoka na zadnje postavljeno pitanje navodeći da zakonodovac očito nije jasno propisao formu na koji je način odlagatelj otpada dužan obavijestiti Državni inspektorat o odbijanju zaprimanja otpada na odlaganje, pa se to onda može obaviti i na način kroz sučelja za podnošenje prijave prema Državnom inspektoratu.

Opunomoćeni predstavnik I okr. prigovorio je iskazu svjedoka u dijelu u kojem on navodi da se prijave Državno inspektoratu podnose putem mail adrese koju je svjedok naveo u svom odgovoru na jedno od prethodno postavljenih pitanja, obzirom ističe da to nije web stranica već adresa elektronske pošte (maila). Na posebno postavljeno pitanje braniteljice okrivljenika, da li može reći o kojim se to konkretno pošiljkama otpada ovdje radi, odgovara da ovog trenutka nije u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje iz razloga što nije znao o kojem predmetu se danas radi, obzirom mu je dostavljen samo poziv svjedoku, a bez klase određenog predmeta o kojem je riječ.

Braniteljica okrivljenika predočila je na raspravi svjedoku dopis Državnog inspektorata upućen I okr. od 19. 12. 2023.g. ( list 140 i 141), te navodi da iz navedenog očitovanja proizlazi da je u inkriminiranom razdoblju bilo pet odbijanja otpada a stavlja se optužnim prijedlog na teret da se radi o šest odbijanja otpada, pa postavlja pitanje svjedoku da razjasni navedeno nepodudaranje. Na ovo postavljeno pitanje svjedok je odgovorio da ovoga trenutka nije u mogućnosti odgovoriti na ovo pitanje iz razloga što nije znao o kojem se predmetu konkretno radi.

Na posebno postavljeno pitanje braniteljice okrivljenika, da li može reći kako je dužan postupati I okr. u situaciji kada ne može utvrditi tko je posjednik otpada, a radi se o situaciji odbijanja zaprimanja takvog otpada, pa da li svjedok može reći što je zakonski dužan učiniti I okr. u takvoj situaciji, obzirom je sastavni dio takve prijave navođenje i pošiljatelja takvog otpada, odgovara da podružnica gradska Čistoća preuzima komunalni otpad sa područja grada Zagreba, i samim time ulazi u posjed tog otpada kao takvog, tako da je podružnica Čistoća kao posjednik tog otpada u principu pravna osoba koja dovodi takav otpad na odlagalište.

Na posebno postavljeno pitanje braniteljice okrivljenika da li može odgovoriti čemu služi prateći list koji prati svaku pošiljku otpada koja se dovozi na odlagalište, odgovara da je funkcija pratećeg lista propisana u zakonu o gospodarenju otpadom, te pod zakonskom aktom pravilnikom o gospodarenju otpadom. Svrha pratećeg lista je nastanak i tijek otpada. To je njegov odgovor na ovo pitanje jer on drugo u svezi ovog pitanja ne razumije.

Na posebno postavljeno pitanje braniteljice okrivljenika, da li su mu poznate iznimke propisane Zakonom o gospodarenju otpadom, od obveze korištenje pratećeg lista o kojem je bila riječ u prethodnom pitanju, odgovara da mu je poznat izuzetak da u konkretnoj situaciji komunalna poduzeća koja preuzimaju otpad od građana, nisu dužna ispisivati prateći list. Pojašnjava da su građani pri tome jedan dio priče, drugi dio te priče su pravne osobe i obrtnici, koji sav otpad koji nastane obavljanjem njihove djelatnosti su dužni zbrinuti putem ovlaštene osobe.

Na posebno postavljeno pitanje braniteljice okrivljenika, u situaciji kada Državni inspektorat zaprimi određenu prijavu ili informaciju putem maila, na koji onda način Državni inspektorat obavještava pošiljatelja takve prijave ili informacije da ju je zaprimio, odgovara da temeljem obveza iz Zakona o Državnom inspektoratu i Zakona o gospodarenju otpadom, Državni inspektorat je dužan obavijestiti podnositelja prijave kada utvrdi činjenično stanje u nadzoru po samoj prijavi. Pojašnjava da postoji razlika između prijave i dostave informacije. U slučaju informacije Državni inspektorat nema obvezu odgovora.

Na posebno postavljeno pitanje braniteljice okrivljenika, da li može konkretno odgovoriti za situaciji kada Državni inspektorat zaprimi mail sa određenim informacijama i obavijestima, dakle ne mora se nužno raditi o prijavi, da li Državni inspektorat tada odgovara putem maila pošiljatelju da je zaprimio tu obavijest, odgovara da nije upućen, i da ne može dati odgovor na ovo postavljeno pitanje. Na posebno postavljeno pitanje braniteljice okrivljenika, da li isto može konkretno odgovoriti kao i na prethodno postavljeno pitanje, a kada se radi o situaciji kada pošiljatelj šalje informacije putem poveznice dirh.gov.hr/podnosenje-prijava/83, a radi se o web stranici Državnog inspektorata na koju se mogu podnositi prijave i obavijesti DIRHU, odnosno komunicirati sa DIRHOM, svjedok odgovara da ne može odgovoriti na ovo pitanje jer nema informacija.

Braniteljica okrivljenika je prigovorila iskazu svjedoka u dijelu u kojem je naveo da pravne osobe nisu iznimka od obveze korištenja pratećeg lista obzirom drugačije proizlazi iz čl. 24. st. 2. Zakona o gospodarenju otpadom.

U postupku je sud pročitao presudu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, broj: Ppž-6177/2024, os 12. rujna 2024. godine, koju je branitelj okrivljenika dostavio u spis. Branitelj okrivljenika je u svezi predmetne presude naveo da je ista donijeta u pravno identičnom slučaju, te se u njoj izrijekom navodi da činjenični opis djela mora sadržavati odredbu odgovarajućeg provedbenog propisa iz čl.186. Zakona o gospodarenju otpadom, pa kada takav navode izostane, opisano djelo nije prekršaj, a što je razvidno iz sadržaja predmetne presude Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske.

Opunomoćeni predstavnik I okr. pravne osobe je u postupku istaknuo da upozorava na činjenicu da je čl. 187. Zakona o gospodarenju otpadom propisano da danom stupanja na snagu propisa iz čl.185.st.1. i 2. Zakona o gospodarenju otpadom, prestaje važiti čl.171 istog Zakona, a čl. 171. istog Zakona upravo propisuje prekršajne odredbe koje se okrivljenicima u ovom postupku stavljaju na teret.

Razmotrivši sadržaj optužnog prijedloga, navode iz obrane okrivljenika, te njihove ostale navode, iskaz saslušanog svjedoka, navode obrane okrivljenika, kao i sadržaj dokumentacije koja je u postupku pročitana, sud smatra da je u postupku utvrđeno da okrivljenici nisu počinili djelo prekršaja za koje se u konkretnom slučaju teret, obzirom da navedeno djelo nije po propisu prekršaj. Ovo stoga što je u postupku utvrđeno da iz čl.172.st.2. i 3. Zakona o gospodarenju otpadom, za koje se okrivljenici u postupku terete, onako kako je to formulirano u činjeničnom opisu prekršaja sadržanom u u optužnom prijedlogu, ne predstavlja prekršaj, jer u konkretnom slučaju nedostaju bitna obilježja predmetnog prekršaja, obzirom se i kod prekršaja iz čl. 172.st.2. i 3. Zakona o gospodarenju otpadom radi o prekršaju blanketne naravi, što podrazumijeva da u činjeničnom opisu prekršaja bude naveden i provedbeni propis koji se u konkretnom slučaju primjenjuje, a to je Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada i Pravilnik o odlagalištima, a što tužitelj u konkretnom slučaju nije učinio, već su ovi provedbeni propisi navedeni u okviru pravne kvalifikacije djela prekršaja, te na taj način u činjeničnom opisu prekršaja nedostaje konstitutivni element bića prekršaja, pa stoga djelo kako je činjenično opisano u optužnom prijedlogu tužitelja, po propisu nije prekršaj, pri čemu treba naglasiti da je sud u postupku vezan isključivo činjeničnim opisom prekršaja, a ne njegovom pravnom kvalifikacijom, te sud činjenični opis prekršaja nije ovlašten mijenjati. Obzirom je u postupku nedvojbeno utvrđeno da temeljem prethodno iznijetih utvrđenja, djelo za koje se okrivljenici u postupku terete nije prekršaja, te da iz tog razloga prekršajni postupak protiv okrivljenika treba obustaviti, sude se nije upuštao u ocjenu daljnjih prigovora okrivljenika iznijetih putem opunomoćenog predstavnika I okr., o prestanku važenja kažnjive odredbe čl. 171. Zakona o gospodarenju otpadom, a koji se primjenjuje na okrivljenike u konkretnom slučaju, kao niti o navodima iz pisane obrane okrivljenik u kojoj oni navode razloge zbog kojih smatraju da nisu počinili djelo prekršaja za koje se terete.

S obzirom na sve navedeno, trebalo je odlučiti kao u izreci ove presude i okrivljenike osloboditi od optužbe.

S obzirom su u ovom postupku okrivljenici oslobođeni od optužbe, odlučeno je da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu, dana 10.1.2025. godine.

Zapisničarka

Sudac

Vlasta Janton Ferenčić

Damir Pleše

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 8 dana od dostave presude. Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, Avenija Dubrovnik 8, u dva istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležan sud.

Dostaviti:

1. I okrivljeniku: Zagrebački holding d.o.o. Podružnica Čistoća, [adresa]

2. II okrivljeniku: IS, [adresa]

3. branitelju: Tihomir Rubeša, Palmotićeva 64 a, Zagreb

4. tužitelju: Državni inspektorat, Područni ured Zagreb, Služba za zaštitu okoliša i vodopravne inspekcije

5. pismohrana-ovdje