REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Poslovni broj: Us I-324/2023-20

Osijek, Trg A. Starčevića 7/II

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja IČ, [adresa], protiv tuženika Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, koje na temelju punomoći zastupa Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, Osijek, Kapucinska 21, radi statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, 10. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva hrvatskih branitelja Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-562-02/20-01/206, URBROJ: 522-4/1-1-1-23-14 od 7. veljače 2023.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Požeško-slavonske županije, Upravnog odjela za društvene djelatnosti, Odsjeka za hrvatske branitelje i žrtve rata, Ispostave Pakrac, KLASA: UP/I-561-02/18-01/05, URBROJ: 2177/1-04-03/3-20-17 od 10. veljače 2020., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s osnove bolesti Morbus Burger.

2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći, u bitnome, da se to rješenje temelji na pogrešno i nepotpuno utvrđenom činjeničnom stanju i pogrešnoj primjeni materijalnog prava. Ističe da nitko od liječnika koji su ga liječili nije specijalist za bolest Morbus Burger, za koju navodi da joj uzrok nije poznat, ali se smatra da je pušenje veliki rizik za nastanak ove bolesti. Stručnjaci misle da je pušenje veliki faktor rizika, dok je on za vrijeme rata imao 21 godinu a bolest je nastala 2007. kada je imao 37 godina. Burgerova bolest je i danas kamen spoticanja među stručnjacima kada je riječ o njenom nastanku. Neki tvrde da je osnovni uzrok nastanka ove bolesti izvjesna alergijska reakcija na sastojke duhanskog dima, drugi spominju moguću bakterijsku ulogu u razvoju bolesti, a treći tvrde da se uzrok može tražiti među autoimunim odgovorima organizma. Tužitelj tvrdi da tuženik nije argumentirano ispitao koji je od nalaza liječnika kvalitetniji, osobito imajući u vidu oprečna stajališta u svezi nastanka ove bolesti i sudjelovanja u Domovinskom ratu. Napominje da je stručna procjena liječnika KBC Sestre milosrdnice potpisana i ovjerena od strane specijalista te je jasno obrazložena i s pravim navodima o nastanku ove bolesti. O svemu navedenome tuženik nije vodio računa, a nije vodio računa niti o presudi Upravnog suda u Osijeku broj Us I-1403/2021-6 od 17. veljače 2022. donesenoj ranije u ovoj stvari. Stoga tužitelj predlaže sudu poništiti pobijano rješenje i predmet vratiti tuženiku na ponovan postupak.

3. U odgovoru na tužbu tuženik, u bitnome, ostaje kod navoda iz osporavanog rješenja i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis, a dana 23. svibnja 2024. održano je ročište za raspravu, na kojem je prihvaćen dokazni prijedlog tužitelja za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji za djelatnost medicine prim. dr. sc. Mariji Zavalić, kako bi se utvrdila odlučna činjenica – je li tužiteljeva bolest (Morbus Burger) posljedica njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu i, ako je, je li kod tužitelja s osnove te bolesti došlo do oštećenja organizma i u kojem postotku, sve u skladu s člankom 33. stavkom 5. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21.) u svezi s člancima 250. -263. Zakona o parničnom postupku (''Narodne novine'', broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19. i 80/22.).

5. Predmetni je upravni postupak pokrenut zahtjevom tužitelja od 2. siječnja 2018. za priznavanje statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata temeljem bolesti PČ.

6. Prema članku 12. stavku 1.c Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (''Narodne novine'', broj 121/17. – dalje ZOHBDR) hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

7. Sukladno članku 179. stavku 1.f ZOHBDR-a status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona.

8. Slijedom navedenih odredbi, prvostupanjsko tijelo je pribavilo svu relevantnu dokumentaciju i provelo je upravni postupak u skladu s odredbama ZOHBDR-a i Uredbe o metodologijama vještačenja (''Narodne novine'', broj 67/17. i 56/18. - dalje: Uredba). Tako je pribavilo, prema članku 181. stavku 2. ZOHBDR-a, stručnu procjenu uzroka oštećenja organizma tužitelja te je 15. ožujka 2019. Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice Zagreb donio mišljenje o postojanju/nepostojanju uzročno- posljedične veze između bolesti navedene u zahtjevu tužitelja i sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, na propisanom obrascu, iz kojega proizlazi da postoji uzročno-posljedična veza bolesti Morbus Burger sa sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

9. Nadalje, nadležno Vijeće vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područni ured Osijek, na temelju neposrednog pregleda tužitelja donijelo je nalaz i mišljenje, evidencijski broj vještačenja: 297583 od 11. rujna 2019. kojim je utvrđeno da postoje bolesti koje se uzimaju kao osnova za priznavanje postotka oštećenja organizma prema T 100. a) Liste postotaka oštećenja organizma koja je sastavni dio Uredbe, koje iznosi 70% stalno.

10. Potom je u skladu s člankom 182. stavkom 1. ZOHBDR-a, spis predmeta s nalazom i mišljenjem vještaka dostavljen radi revizije nadležnom Vijeću viših vještaka u postupku revizije o postojanju rane, ozljede, bolesti, postotka oštećenja, potrebi njege i pomoći druge osobe, o razvrstavanju u stupanj oštećenja i stupanj ortopedskog dodatka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, Središnjeg ureda Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koje je donijelo nalaz i mišljenje, evidencijski broj vještačenja: 357915 od 17. siječnja 2020., da se bolest Morbus Burger stavlja pod točku 3. nalaza i mišljenja kao bolest koja se ne uzima u obzir za priznavanje postotka oštećenja organizma, odnosno da oštećenje organizma tužitelja iznosi 0%. Na temelju navedenog revizijskog nalaza i mišljenja od 17. siječnja 2020. doneseno je prvostupanjsko rješenje od 10. veljače 2020., kojim je odbijen predmetni zahtjev tužitelja.

11. U povodu izjavljene žalbe tužitelja pribavljen je nalaz i mišljenje Vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda, evidencijski broj vještačenja: 442938 od 22. kolovoza 2020. kojim je Vijeće viših vještaka, nakon uvida u ratni put i medicinsku dokumentaciju, suglasno sa ocjenom revizijskog Vijeća viših vještaka kako bolest Morbus Burger nije povezana za sudjelovanjem u Domovinskom ratu.

12. U upravnim sporovima koji su prethodili ovome, ovaj sud je presudama poslovni broj: Us I-1530/2020-6 od 28. travnja 2021. i Us I-1403/2021-6 od 17. veljače 2022. poništio ranije donesena rješenja tuženika jer je, prema članku 185. stavku 3. ZOHBDR-a i članku 27. Uredbe predviđen obavezni osobni pregled hrvatskog branitelja, a isti nije proveden (presuda od 28. travnja 2021.), odnosno zato što vještaci svoju ocjenu nisu jasno i potpuno obrazložili (presuda od 17. veljače 2022.).

13. U postupku povodom navedene presude od 17. veljače 2022. tuženik je pribavio nalaz i mišljenje Žalbenog liječničkog vijeća od 17. siječnja 2023. U navedenom se nalazu i mišljenju utvrđuje da je M. Burger bolest koja se dominantno javlja kod muškaraca između 25 i 45 godina. Primarni uzročnik je pušenje, što je kod tužitelja evidentno. S obzirom na nepoznatu etiologiju ove bolesti, ratni put te pojavu bolesti 12 godina nakon razvojačenja (2007.) i pušenje kao rizični čimbenik te starosnu dob tužitelja, Žalbeno liječničko vijeće smatra da se ova bolest ne može dovesti u uzročno-posljedičnu vezu sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu. Pritom su se vještaci pozvali na relevantnu međunarodnu medicinsku literaturu, a imali su pritom na umu da liječnici iz KBC Sestre milosrdnice za svoje mišljenje nisu dali niti jedan razlog.

14. U tim okolnostima sud je tijekom upravnog spora na prijedlog tužitelja odredio izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji prim. dr. sc. Mariji Zavalić, kako bi se utvrdilo je li predmetna bolest posljedica tužiteljevog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te je li kod njega s osnove te bolesti došlo do oštećenja organizma i u kojem postotku.

15. Sudska vještakinja je dana 2. srpnja 2024. dostavila sudu nalaz i mišljenje. U nalazu je vještakinja, između ostaloga, navela da su se kod tužitelja prve tegobe Burgerove bolesti javile 2007. i te se tegobe ne mogu ni na koji način povezati sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Tužitelj je poslije Domovinskog rata 1998. liječen zbog frakture desne potkoljenice na kirurgiji u KBC Zagreb. U tada dostupnoj medicinskoj dokumentaciji nema nikakvih podataka da je imao bolove u stopalima i potkoljenicama nogu, nigdje u dokumentaciji nije opisano da su pulsacije arterija na nogama smanjene ili da se ne pipaju, a do tada je prošlo već 6 godina od boravka na niskoj temperaturi, a tri godine od vremena kada je bio u Domovinskom ratu. Tužitelj je 1999. operirao desno koljeno i križne ligamente istog koljena, tada je ponovno pregledan, no nema nikakvih podataka o bolovima u stopalima ili potkoljenicama, nema podataka o oslabljenoj cirkulaciji na nogama, a tada je prošlo pune 4 godine od sudjelovanja u Domovinskom ratu, a 7 godina od sudjelovanja u Domovinskom ratu na niskim temperaturama. Nadalje, u kolovozu 2004. tužitelj je liječen zbog anemije, tada mu je ustanovljen akutni gastritis i bulbitis. U statusu u otpusnom pismu sa tog boravka navedeno je da su pulsacije arterija na sva 4 ekstremiteta na svim tipičnim mjestima na kojima se pipaju uredne. To govori da ni u to vrijeme kod tužitelja nema nikakvih kliničkih znakova koji bi govorili o sniženom protoku krvi kroz krvne žile u rukama i nogama, odnosno nema nikakvih direktnih ni indirektnih pokazatelja da se radi o obliteraciji u području arterija nogu, o bilo kakvoj bolesti arterija bilo kojeg uzroka. Od sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu tada je prošlo već više od 9 godina.

16. Nadalje vještakinja navodi da su kod tužitelja prve tegobe zbog kojih je postavljena sumnja na Burgerovu bolest opisane u ožujku 2007., dakle 12 godina nakon sudjelovanja u Domovinskom ratu. Vještakinja je istaknula da se točan uzrok Burgerove bolesti ne zna; zna se iz prakse da znatno češće obolijevaju muškarci nego žene, a kao primarni uzročni čimbenik danas se smatra, na osnovi kliničkih podataka, pušenje cigareta i/ili žvakanje duhana te upotreba marihuane. Bolest se danas često svrstava u autoimune bolesti, bolesti kod kojih zbog karakteristika obrambenog sustava osobe postoji pretjerana i nekontrolirana aktivnost imunološkog sustava koji napada organe vlastitog organizma, kod Burgera se misli da je reakcija potaknuta nekim sastavom duhana, nisu u literaturi navedeni drugi poznati vanjski čimbenici koji potiču ili ubrzavaju ovu reakciju. Teoretski je moguće ono što navodi komisija iz KB Osijek koja je procjenjivala moguću povezanost izloženosti hladnoći i nošenju neudobne obuće u pojavi simptoma bolesti koje nastaju zbog oštećenja endotela malih krvnih žila jer se kod navedenih stanja može razviti upala endotela krvnih žila kod svakog izloženog. Tada i to neposredno nakon izloženosti hladnoći ili oštećenju žila zbog pritiska tijesnom obućom nastaje crvenilo kože i bol kože i potkožnog tkiva. No, iz medicinske dokumentacije tužitelja nije vidljivo da je tužitelj tijekom rata imao bilo kakvih vidljivih znakova oštećenja izazvanih bilo hladnoćom bilo neudobnom obućom te nije jasno na koji bi to način navedeni čimbenici ubrzali pojavu simptoma Burgerove bolesti 12 godina po sudjelovanju u Domovinskom ratu. Kod tužitelja se bolest manifestirala u njegovoj 37 godini života, a nije se pojavila u Domovinskom ratu ni neposredno nakon njega. Da su, kako tvrdi Povjerenstvo u KB Osijek, hladnoća i nošenje neudobne obuće doprinijeli pojavi simptoma Burgrerove bolesti, kod tužitelja bi se ona razvila znatno ranije, u ratu ili neposredno nakon njega, a nikako sa odmakom od 12 godina od prestanka rata, i to u njegovoj 37 godini života.

17. Sudska vještakinja nadalje utvrđuje da je dana 25. ožujka 2019. u KBC Sestre milosrdnice učinjena stručna procjena povezanosti tužiteljeve bolesti sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Zaključak stručne procjene je: ''postoji uzročno posljedična veza između osnovne bolesti, tijeka provedenog u ratnim djelovanjima, pušenja te funkcionalnog smanjenja organizma u izvršavanju svakodnevnih životnih aktivnosti''. No, nije navedeno nikakvo obrazloženje o tome na koji je to način ''tijek proveden u ratnim djelovanjima'' uzročno povezan s Burgerovom bolesti, odnosno na koji je način sudjelovanje u Domovinskom ratu od 1991. do 1995. s prekidima, dovelo do pogoršanja Burgerove bolesti koja je dijagnosticirana 12 godina nakon sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu? Zaključno vještakinja navodi da je ova bolest nepoznate etiologije, da je u nalazu i mišljenju Žalbenog liječničkog vijeća od 17. siječnja 2023. detaljno opisana klinička slika razvoja Burgerove bolesti od 2007. pa nadalje. Žalbeno liječničko vijeće je navelo bitne činjenice koje su do sada utvrđene za Burgerovu bolest, a to su: da se radi o neaterosklerotskoj upalnoj bolesti nepoznate etiologije koja primarno zahvaća arterije male i srednje veličine, te vene i živce ekstremiteta; da se bolest dominantno javlja u muškaraca između 25 i 45 godina; da je do sada klinički utvrđeno da je osnovni poznati čimbenik povezan sa ovom bolešću pušenje; priloženi su i relevantni pregledni članci iz 2010., 2015. i 2016. Vještakinja pritom posebno naglašava da se kod tužitelja Burgerova bolest javila 2007., dakle 12 godina od sudjelovanja u Domovinskom ratu, s time da tužitelj od završetka Domovinskog rata nije imao nikakvih simptoma navedene bolesti. Od 2007. pa nadalje bolest se klinički manifestirala tijekom koji je uobičajen za ovu bolest, a ne postoji niti jedan poznati čimbenik kojem je tužitelj bio izložen u Domovinskom ratu iz kojeg bi proizlazio zaključak da je uzrok ili pogoršanje Burgerove bolesti povezan sa sudjelovanjem u Domovinskom ratu. Stoga je ocjena sudske vještakinje da tužiteljeva bolest I nije neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

18. Tuženik nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje sudske vještakinje, dok je tužitelj prigovorio izboru vještaka. Tužitelj, naime, smatra da sudska vještakinja prim. dr. sc. Marija Zavalić, kao specijalist medicine rada, nije mogla dati stručan i valjan nalaz i mišljenje. Ujedno tužitelj iznosi svoje viđenje o tome kako stres i kortizol utječu na ljudsko tijelo, kako suvremena medicina stavlja naglasak na personaliziranu medicinu te kako se u ratu smirivao pušenjem.

19. U odnosu na prigovore tužitelja valja ponajprije reći da je medicina rada grana medicine koja se u osnovi bavi svim onim stanjima i bolestima, koje su nastale djelovanjem određenih okolišnih čimbenika, a kojima je osoba izložena dok obavlja propisane zadatke u okviru svog radnog mjesta. Dakle, medicina rada bavi se stanjima i bolestima nastalima utjecajem okolišnih čimbenika (npr. razne kemikalije, buka, vibracije, zračenja, itd.) kojima je osoba profesionalno (svakodnevnim radom) izložena. U konkretnom slučaju sporno je, je li Burgerova bolest uzročno posljedično povezana sa sudjelovanjem tužitelja u Domovinskom ratu. Uvjeti na bojištu su, dakle, ti vanjski čimbenici, a zadatak sudske vještakinje je bio utvrditi jesu li ti vanjski čimbenici (uvjeti na bojištu) mogli prouzročiti nastanak tužiteljeve bolesti. Sudska vještakinja, kao specijalist medicine rada, nije ta koja treba liječiti ovu bolest, ali je svakako kompetentna utvrđivati jesu li određeni okolišni čimbenici mogli utjecati na pojavu i razvoj tužiteljeve Burgerove bolesti. Zbog tih se razloga sudska vještakinja dr. sc. Marija Zavalić i prihvatila posla vještačenja u ovome predmetu, kako je to i pojasnila tijekom usmenog izlaganja svoga nalaza i mišljenja na ročištu održanom 12. prosinca 2024. Uostalom, i tužitelj je na ročištu održanom 23. svibnja 2024. na ove okolnosti upozoren te je izbor osobe vještaka prepustio sudu.

20. U odnosu na daljnje prigovore valja reći da je točno da su liječnici iz KBC Sestre milosrdnice u svojoj stručnoj procjeni naveli: ''Postoji uzročno posljedična sveza između osnovne bolesti tijeka provedenog u ratnim djelovanjima, pušenja te funkcionalnog smanjenja organizma u izvršavanju svakodnevnih životnih aktivnosti (stanje poslije amputacije desne potkoljenice i prstiju stopala lijevo).'' Međutim, iz ovakve rečenične konstrukcije nije moguće utvrditi kako su i zašto liječnici smatrali da postoji neposredna veza između pojave bolesti I i sudjelovanja u Domovinskom ratu, odnosno ''tijeka provedenog u ratnim djelovanjima'', jer o tome nisu dali nikakav razlog. To da postoji povezanost između pušenja i ove bolesti nije dvojbeno, kao ni to da amputacija utječe na kvalitetu života i funkcionalnost organizma.

21. U tom smislu tužiteljevo pozivanje na navedenu neobrazloženu stručnu procjenu nije dovelo u pitanje nalaz i jasno obrazloženo mišljenje sudske vještakinje prim. dr. sc. Marije Zavalić, odnosno mišljenje liječnika Žalbenog liječničkog vijeća.

22. Uostalom, čak i tužitelj u tužbi navodi da se ne zna točan uzrok ove bolesti. Međutim, za donošenje odluke kojom bi javnopravna tijela ili sud priznali tužitelju status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s osnove bolesti I uzročna veza između te bolesti i sudjelovanja tužitelja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske mora biti gotovo neupitna, a prema podacima spisa takva se razina vjerojatnosti ne može ni približno utvrditi.

23. Stoga sud osporavano rješenje nije mogao ocijeniti nezakonitim, slijedom čega je presuđeno kao u izreci (članak 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima, ''Narodne novine'', broj 36/24.).

U Osijeku 10. siječnja 2025.

Sudac

Tomislav Artuković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. Tužitelju,

2. Tuženiku, po opun.