Republika Hrvatska

Županijski sud u Vukovar

Broj: Gž Ob-45/2024-2

Vukovar, Županijska 33

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Vukovaru, kao sud drugog stupnja, po sucu pojedincu toga suda Ivici Ragužu, u izvanparničnom postupku predlagateljice GR, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, OIB: 84397956623, iz Zagreba, Mihanovićeva 3, zastupan po punomoćnicima ČR i JR, djelatnicima protustranke, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-2231/2023-13 od 23. travnja 2024., 10. siječnja 2025.,

r i j e š i o  je

Odbija se žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kao neosnovana, te se potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob-2231/2023-13 od 23. travnja 2024.

Obrazloženje

1. Rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj R1 Ob- 2231/2023-13 od 23. travnja 2024. utvrđeno je da je predlagateljica GR živjela u izvanbračnoj zajednici s ER od 2003. pa do njegove smrti 23. lipnja 2023.

2. Protiv navedenog rješenja pravovremeno žalbu podnosi protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, zbog žalbenih razloga propisanih odredbom članka 353. stavak 1. točka 2. i 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23. – u nastavku teksta: ZPP) u svezi s člankom 381. stavak 1. ZPP-a s prijedlogom da se žalba uvaži, preinači pobijano rješenje i odbije prijedlog predlagateljice za utvrđenjem postojanja izvanbračne zajednice, podredno predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

2.1. Pobijajući odluku suda prvog stupnja protustranka navodi kako u konkretnom slučaju nije utvrđeno postojanje emocionalnog elementa te stoga između stranaka nije postojala niti izvanbračna zajednica. Naime, predlagateljica nije imala saznanja o sinu pokojnog ER, a što jasno ukazuje na činjenicu da je između predlagateljice i ER ne postoje emocionalni elementi izvanbračne zajednice. Nadalje, iz izvatka iz matice rođenih za pokojnog ER razvidno je da u navedenom izvatku nije unesena činjenica prestanka braka s ĆR, već je navedena činjenica vidljiva tek iz vjenčanog lista na ime ĆR i ER. Stoga se ne može sa sigurnošću utvrditi je li pokojni CR u periodu od 2003. do 23. lipnja 2023. bio slobodan muškarac, a što je jedna od pretpostavki za postojanje izvanbračne zajednice sukladno članku 11. Obiteljskog zakona ("Narodne novine", broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23. i 156/23. – u nastavku teksta: ObZ).

3. Predlagateljica nije dostavila odgovor na žalbu protustranke.

4. Žalba protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nije osnovana.

5. Ispitujući prvostupanjsko rješenje i postupak koji mu je prethodio te žalbene navode protustranke, utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a, na koje povrede ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe članka 365. stavak 2. ZPP-a. Suprotno žalbenim navodima protustranke, pobijano rješenje o odlučnim činjenicama sadrži jasne, neproturječne i dostatne razloge, a razlozi u istom nisu protivni dokazima koji su izvedeni tijekom postupka. Pobijano rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo ispitati.

6. Predmet ovog spora je zahtjev predlagateljice za utvrđenjem da je ista živjela u izvanbračnoj zajednici s pokojnim ER od 2003. pa sve do njegove smrti 23. lipnja 2023.

7. Prvostupanjski sud ispitao je sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke te je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje.

7.1. Prvostupanjski sud u bitnome utvrđuje:

- da se kod javnog bilježnika Renate Kutija Kušpilić vodi ostavinski postupak iza pokojnog ER pod brojem O-4904/23;

- da se u ostavinskom postupku predlagateljica navodi kao izvanbračna supruga;

- da je predlagateljica od 30. kolovoza 2007. pa do danas prijavljena na adresi [adresa];

- da je CR od 27. svibnja 2002. do svoje smrti 23. lipnja 2023. bio prijavljen na adresi [adresa];

- da je predlagateljica GR bila u braku sa UR do 13. srpnja 1985., a brak je prestao razvodom;

- da je CR bio u braku s ĆR (G) od 21. travnja 2001.;

- da je ĆR preminula **.**.2003.

- da je CR preminuo **.**.2023.

8. Temeljem provedenih dokaza prvostupanjski sud utvrđuje da je između predlagateljice i pokojnog ER bila uspostavljena emocionalna povezanost i ekonomska zajednica, da su isti živjeli zajedno na adresi [adresa], te je njihova veza imala karakter izvanbračne zajednice. Isti su zajedno posjećivali prijatelje, slavili blagdane, rođendane, praznike i slično.

9. Neosnovan je žalbeni navod protustranke da svjedokinja BR nije mogla objektivno iskazivati o postojanju izvanbračne zajednice obzirom ista nije imala saznanja o sinu pokojnog ER, te stoga sud nije trebao cijeniti iskaz iste. Naime, svjedok iznosi saznanja o činjenicama koje su mu poznate pa je tako i svjedokinja BR iskazivala o svojim saznanjima u odnosu na predlagateljicu GR i ER. Iskaz navedenog svjedoka BR sud je pravilno ocjenjivao u odnosu na iskaze preostalih saslušanih svjedoka i stranaka te materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu. Činjenica da navedena svjedokinja nije imala saznanja o sinu sada pokojnog ER ne utječe na objektivnost njenog iskaza o međusobnom životu GR i ER.

9.1. Neosnovan je i žalbeni navod protustranke da u konkretnom slučaju nije postojala emocionalna zajednica između predlagateljice i ER. Naime, tijekom postupka prvostupanjski sud je nesporno utvrdio postojanje kako ekonomske tako i emotivne zajednice života između predlagateljice i ER Ačko i to temeljem analize svakog pojedinačnog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj ukupnosti imajući u vidu prvenstveno iskaze saslušanih stranaka i svjedoka ali i materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu. Svoje utvrđenje o postojanju ekonomske i emotivne zajednice između predlagateljice i ER prvostupanjski sud temelji na činjenici da su predlagateljica i CR živjeli zajedno od 2003. pa sve do smrti ER na adresi [adresa], da su se međusobno pomagali i brinuli jedno o drugom, zajedno posjećivali prijatelje, slavili blagdane, rođendane, Nove godine, zajedno rješavali svakodnevne životne situacije, a što nesporno ukazuje na postojanje izvanbračne zajednice. Također navodi se žalitelju kako u sudskoj praksi ne postoji jednoznačan odgovor na pitanje koje kvalifikatorne okolnosti mora ispunjavati određena zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca da bi se mogla smatrati izvanbračnom zajednicom već se u svakom konkretnom slučaju utvrđuju odlučne činjenice iz kojih se izvodi zaključak jesu li stranke živjele u izvanbračnoj zajednici ili ne, odnosno ima li njihova zajednica sva obilježja bračne zajednice.

10. Člankom 8. stavak 2. Zakona o nasljeđivanju (Narodne novine 48/03., 163/03., 35/05., 127/13., 33/15., 14/19., - nastavno ZN) propisano je da se izvanbračnom zajednicom u smislu Zakona o nasljeđivanju smatra životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću pod uvjetom da su ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka. Također i člankom 11. stavak 1. ObZ-a propisano je da se odredbe Obiteljskog zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

10.1. Dakle, da bi se nekoj zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca priznalo svojstvo životne zajednice i pravni učinci izvanbračne zajednice, potrebno je, osim duljine trajanja propisane odredbama članka 8. ZN-a i članka 11. stavak 1. ObZ-a, voditi računa o karakteru izvanbračne zajednice kao i odredbi članka 11. stavak 2. ObZ-a kojom je propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ObZ-a stvara osobne i imovinske učinke kao bračne zajednice te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ObZ-a o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova. Navedeno znači da je potrebno utvrditi žive li neudana žena i neoženjeni muškarac zajedno ili ne, je li se uzajamno pomažu i uzdržavaju, poštuju li se međusobno i održavaju li skladne bračne i obiteljske odnose i sl. U konkretnom slučaju pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da su predlagateljica i CR živjeli u takvoj zajednici koja je životno i realno bila stvarna, živjeli su zajedno na istoj adresi, međusobno se pomagali i uzdržavali, jedno drugom bili potpora i oslonac u svakodnevnom životu, održavali skladne bračne i obiteljske odnose, međusobno se poštivali, većinu vremena provodili zajedno, zajedno se družili s prijateljima i susjedima, zajedno slavili praznike i blagdane te je stoga pravilno njihova zajednica utvrđena kao izvanbračna zajednica. Tim više jer je predlagateljica i sahranila ER, snosila troškove pogreba, a što jasno ukazuje na činjenicu postojanja životne zajednice između istih. Navedena izvanbračna zajednica trajala je od 2003. pa sve do smrti ER tj. do 23. lipnja 2023. što jasno ukazuje na činjenicu da je ista trajala znatno dulje od tri godine.

11. Neosnovan je žalbeni navod protustranke da nije sa sigurnošću utvrđeno je li CR u periodu od 2003. do svoje smrti tj. 23. lipnja 2023. bio neoženjen muškarac. Naime, činjenica da je CR u navedenom vremenskom periodu bio neoženjen muškarac nedvojbeno proizlazi iz vjenčanog lista na ime ER i ĆR ([adresa]) gdje je u rubrici primjedbe i naknadni upisi navedeno da je ĆR umrla **.**.2003. te je brak prestao smrću. Navedena činjenica razvidna je iz smrtnog lista na ime ĆR iz kojeg proizlazi da je ista umrla **.**.2003. Stoga je pravno nevažna činjenica što u izvatku iz matice rođenih na ime ER nije naveden trenutak prestanka braka s ĆR obzirom je bračna zajednica između ER i ĆR prestala smrću ĆR **.**.2003., a koja činjenica je evidentirana u vjenčanom listu na ime ER i ĆR (G).

11.1. Također i člankom 47. stavak 1. ObZ-a propisano je da brak prestaje smrću bračnog druga, proglašenje nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom.

11.2. Imajući u vidu navedeno pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je brak između ER i ĆR prestao 18. travnja 2003. tj. smrću ĆR. Dakle, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio da je predlagateljica GR za vrijeme trajanja životne zajednice s CR bila neudana žena, a CR je bio neoženjen muškarac, da je njihova životna zajednica trajala znatno dulje od tri godine, da je ista predstavljala u potpunosti i ekonomsku i emotivnu zajednicu. Stoga su neosnovani žalbeni navodi protustranke da za vrijeme trajanja navedene zajednice CR nije bio neoženjen muškarac te da je u zajednici između predlagateljice i ER izostao emocionalni element.

12. Sud prvog stupnja pravilno je zaključio da stanje predmeta opravdava osnovanost tvrdnje predlagateljice o postojanju njene izvanbračne zajednice s pokojnim ER u vremenskom periodu od 2003. pa do njegove smrti 23. lipnja 2023., a koja izvanbračna zajednica je po svojim učincima izjednačena s bračnom zajednicom, slijedom čega je žalbu protustranke valjalo odbiti kao neosnovanu te temeljem odredbe članka 380. točka 2. ZPP-a potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

13. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

Vukovar, 10. siječnja 2025.

Sudac

Ivica Raguž