REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-14735/2021-42

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu po sutkinji Vesni Horvath na prijedlog sudskog savjetnika Domagoja Balentina, u pravnoj stvari I.-tužiteljice ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II.-tužiteljice ŠDČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćniku Dominiku Musulinu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Musulin i suradnici d.o.o., Zagreb, protiv tuženika KLINIČKA BOLNICA SVETI DUH, Zagreb, Sveti Duh 64, OIB: 65119154523, radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 29. studenog 2024., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljica KD, odvjetničkog vježbenika i u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, te presude javno objavljene dana 10. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku KLINIČKA BOLNICA SVETI DUH, Zagreb, Sveti Duh 64, OIB: 65119154523, da I.-tužiteljici ŠD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.179,19 eura bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, kako slijedi:

- na iznos od 73,79 EUR od 15.7.2016. do isplate,

- na iznos od 70,14 EUR od 15.8.2016. do isplate,

- na iznos od 80,48 EUR od 15.9.2016. do isplate,

- na iznos od 66,45 EUR od 15.10.2016. do isplate,

- na iznos od 99,60 EUR od 15.11.2016. do isplate,

- na iznos od 75,73 EUR od 15.12.2016. do isplate

- na iznos od 103,68 EUR od 15.1.2017. do isplate

- na iznos od 56,28 EUR od 15.2.2017. do isplate,

- na iznos od 4,40 EUR od 15.3.2017. do isplate,

- na iznos od 12,44 EUR od 15.4.2017. do isplate,

- na iznos od 48,52 EUR od 15.5.2017. do isplate,

- na iznos od 3,79 EUR od 15.6.2017. do isplate,

- na iznos od 5,89 EUR od 15.7.2017. do isplate,

- na iznos od 12,64 EUR od 15.8.2017. do isplate,

- na iznos od 1,62 EUR od 15.9.2017. do isplate,

- na iznos od 15,77 EUR od 15.10.2017. do isplate,

- na iznos od 16,40 EUR od 15.11.2017. do isplate,

- na iznos od 9,41 EUR od 15.12.2017. do isplate,

- na iznos od 29,59 EUR od 15.1.2018. do isplate,

- na iznos od 4,01 EUR od 15.2.2018. do isplate,

- na iznos od 21,70 EUR od 15.3.2018. do isplate,

- na iznos od 4,18 EUR od 15.4.2018. do isplate,

- na iznos od 5,34 EUR od 15.5.2018. do isplate,

- na iznos od 9,82 EUR od 15.6.2018. do isplate,

- na iznos od 5,48 EUR od 15.7.2018. do isplate,

- na iznos od 2,81 EUR od 15.8.2018. do isplate,

- na iznos od 0,79 EUR od 15.9.2018. do isplate,

- na iznos od 23,12 EUR od 15.10.2018. do isplate,

- na iznos od 9,46 EUR od 15.12.2018. do isplate,

- na iznos od 17,80 EUR od 15.1.2019. do isplate,

- na iznos od 9,31 EUR od 15.2.2019. do isplate,

- na iznos od 9,52 EUR od 15.3.2019. do isplate,

- na iznos od 21,55 EUR od 15.4.2019. do isplate,

- na iznos od 14,16 EUR od 15.5.2019. do isplate,

- na iznos od 21,74 EUR od 15.6.2019. do isplate,

- na iznos od 17,86 EUR od 15.7.2019. do isplate,

- na iznos od 8,32 EUR od 15.8.2019. do isplate,

- na iznos od 26,83 EUR od 15.9.2019. do isplate,

- na iznos od 18,38 EUR od 15.10.2019. do isplate,

- na iznos od 23,08 EUR od 15.11.2019. do isplate,

- na iznos od 22,21 EUR od 15.12.2019. do isplate,

- na iznos od 15,25 EUR od 15.1.2020. do isplate,

- na iznos od 15,69 EUR od 15.2.2020. do isplate,

- na iznos od 20,18 EUR od 15.3.2020. do isplate,

- na iznos od 43,98 EUR od 15.4.2020. do isplate,

i to po stopi koja se određuje do 31. prosinca 2022. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i da joj naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu 1.068,75 eura, s pripadajućim zateznim kamatama po istoj stopi, tekućim od 10. siječnja 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

II Odbija se I.-tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 1.179,19 eura, kao neosnovan.

III Nalaže se tuženiku KLINIČKA BOLNICA SVETI DUH, Zagreb, Sveti Duh 64, OIB: 65119154523, da II. -tužiteljici ŠDČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 1.084,85 eura bruto zajedno s pripadajućom zateznom kamatom tekućom od dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa, izuzev zateznih kamata koje teku na porez na dohodak i prirez porezu na dohodak, kako slijedi:

- na iznos od 84,36 EUR od 15.7.2016. do isplate,

- na iznos od 86,50 EUR od 15.8.2016. do isplate,

- na iznos od 77,56 EUR od 15.9.2016. do isplate,

- na iznos od 82,25 EUR od 15.10.2016. do isplate,

- na iznos od 111,01 EUR od 15.11.2016. do isplate,

- na iznos od 78,93 EUR od 15.12.2016. do isplate,

- na iznos od 88,76 EUR od 15.1.2017. do isplate,

- na iznos od 57,48 EUR od 15.2.2017. do isplate,

- na iznos od 7,47 EUR od 15.3.2017. do isplate,

- na iznos od 2,44 EUR od 15.4.2017. do isplate,

- na iznos od 7,47 EUR od 15.5.2017. do isplate,

- na iznos od 7,32 EUR od 15.6.2017. do isplate,

- na iznos od 5,98 EUR od 15.7.2017. do isplate,

- na iznos od 21,46 EUR od 15.8.2017. do isplate,

- na iznos od 4,03 EUR od 15.9.2017. do isplate,

- na iznos od 3,00 EUR od 15.10.2017. do isplate,

- na iznos od 13,93 EUR od 15.11.2017. do isplate

- na iznos od 11,16 EUR od 15.1.2018. do isplate,

- na iznos od 5,82 EUR od 15.2.2018. do isplate,

- na iznos od 7,82 EUR od 15.3.2018. do isplate,

- na iznos od 9,77 EUR od 15.4.2018. do isplate,

- na iznos od 11,16 EUR od 15.5.2018. do isplate,

- na iznos od 2,80 EUR od 15.7.2018. do isplate,

- na iznos od 3,56 EUR od 15.8.2018. do isplate,

- na iznos od 0,85 EUR od 15.9.2018. do isplate,

- na iznos od 16,88 EUR od 15.10.2018. do isplate,

- na iznos od 13,64 EUR od 15.11.2018. do isplate,

- na iznos od 11,21 EUR od 15.1.2019. do isplate

- na iznos od 1,80 EUR od 15.2.2019. do isplate,

- na iznos od 6,57 EUR od 15.3.2019. do isplate

- na iznos od 18,28 EUR od 15.4.2019. do isplate,

- na iznos od 3,68 EUR od 15.5.2019. do isplate,

- na iznos od 9,15 EUR od 15.6.2019. do isplate,

- na iznos od 3,05 EUR od 15.7.2019. do isplate

- na iznos od 7,06 EUR od 15.8.2019. do isplate

- na iznos od 15,67 EUR od 15.9.2019. do isplate,

- na iznos od 5,73 EUR od 15.10.2019. do isplate,

- na iznos od 34,79 EUR od 15.11.2019. do isplate,

- na iznos od 43,65 EUR od 15.12.2019. do isplate,

- na iznos od 17,43 EUR od 15.1.2020. do isplate,

- na iznos od 18,06 EUR od 15.2.2020. do isplate,

- na iznos od 12,75 EUR od 15.3.2020. do isplate,

- na iznos od 52,56 EUR od 15.4.2020. do isplate,

i to po stopi koja se određuje, do 31. prosinca 2022. za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 31. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i da joj naknadi troškove ovog parničnog postupka u iznosu 1.068,75 eura, s pripadajućim zateznim kamatama po istoj stopi, tekućim od 10. siječnja 2025. pa do isplate, sve u roku od 15 dana.

IV Odbija se II.-tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva koji se odnosi na zakonsku zateznu kamatu na porez na dohodak i prirez poreza na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 1.084,85 eura, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbama navode da kao radnice tuženika, zaposlene na radnom mjestu medicinske sestre, kao poslodavca koji predstavlja javnu službu, zahtijevaju isplatu razlike plaće s pripadajućom zateznom kamatom. Radni odnos tužiteljica reguliran je Zakonom o radu, Kolektivnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja i Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama, te je rad tužiteljica organiziran u raznim oblicima rada, i to u smjenama, turnusima i ostalo, pa su zbog takve organizacije rada u svakom mjesecu tužiteljice ostvarile veliki broj prekovremenih sati.

Tužiteljice u tužbama ističu da tuženik u utuženom razdoblju od lipnja 2016. do zaključno ožujka 2020. nije na odrađene prekovremene sate plaćao dodatak za otežane uvjete rada, dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata, dodatak za staž u zdravstvu, posljedično čemu je naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora odnosno privremene nesposobnosti za rad isplatio u umanjenom iznosu, a što će sve biti specificirano u tužbenom zahtjevu nakon provedenog financijskog vještačenja.

Pravo na isplatu utuženih iznosa proizlazi iz članka 94. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19) kojim je propisano pravo na povećanu plaću radnika, članka 57. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 143/13), kojim je utvrđeno pravo radnika na dodatak na plaću za otežane uvjete rada na način da se osnovna plaća uvećava za određeni postotak i članka 55. KU/18 koji propisuju da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojeg postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Nadalje, odredbom članka 59.a predmetnoga KU/13-a (članak 5., Dodataka I KU-a koji je na snazi od 01.10.2015.) utvrđeno je da zbog iznimne odgovornosti za život i zdravlje ljudi i ostali zdravstveni radnici i nezdravstveni radnici koji sudjeluju u procesu dijagnostike i liječenja ostvaruju dodatak na plaću, kako to slijedi i iz članka 58. KU/18, a prema mišljenju tužiteljica taj dodatak obračunava se za svaki efektivno odrađeni sat rada (redovnog ili prekovremenog) i to tako da se utvrdi vrijednost osnovne plaće za sat rada i na njega obračuna dodatak (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske – mišljenje s osme sjednice Građanskog odjela od 9.12.2019.g.).

2. Nadalje, tužiteljice tužbama potražuju i isplatu razlike plaće zbog umanjenja osnovice budući da je tuženik u razdoblju od lipnja 2016. do 26. siječnja 2017. obračunavao osnovicu na plaću u iznosu od 5.108,84 kn, umjesto iznosa od 5.415,37 kn, slijedom čega je tužiteljicama u utuženom periodu isplaćena plaća u umanjenom iznosu, kao i naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora odnosno privremene nesposobnosti za rad, a što će sve tužiteljice specificirati u tužbenom zahtjevu nakon provedenog financijskog vještačenja.

Tužiteljice ističu da su dana 23. studenog 2006. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi sklopili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum), a kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009. godini. Dana 13. svibnja 2009. Vlada Republike Hrvatske i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu kojim Dodatkom je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine, na iznos od 5.108,84 kuna, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno odredbi članka III. Dodatka Sporazuma. Dana 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Izmjene Dodatka Sporazumu). U članku III. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje u tekstu: DZS) ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno, u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto. Predmetne Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku Arbitražne odluke dana 7. prosinca 2011. Sukladno članku XI. stavak 4. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno je trajanje istog 5 godina, a zbog pravila o produženoj primjeni kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu, primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. Vlada Republike Hrvatske i sindikat javnih službi su dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene članka IV. stavak 5. u vezi s člankom

VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu.

Dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku (dalje u tekstu: DZS) objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2 % u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od 4. rujna 2015. Nadalje, dana 27. studenog 2015. DZS je objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 2,8 % u trećem tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. prosinca 2015. S obzirom da aritmetička sredina gore navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2%, krajem studenog 2015. ispunjen je uvjet iz članka III. Izmjena Dodatka Sporazumu, jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a. Budući je odredbom članka VII.c, stavak 3. Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava ¨za mjesec¨ da se u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena odnosno povišica, onda se osnovica za rad u prosincu 2015. povećava na iznos od 5.415,37 kuna.

Nakon provedenog financijskog vještačenja I.-tužiteljica od tuženika na ime razlike manje isplaćenih plaća i naknada plaća potražuje ukupan iznos od 1.179,19 eura bruto, dok II.-tužiteljica od tuženika na ime razlike manje isplaćenih plaća i naknada plaća potražuje ukupan iznos od 1.084,85 eura bruto zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom uz naknadu troškova parničnog postupka sa pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.

3. Predmet spora je zahtjev tužiteljica za isplatom uvećanja plaće po uvećanoj osnovici od 6%, kao i po osnovi dodataka na plaću s osnove otežanih uvjeta rada za svaki sat kada su tužiteljice radile u otežanim uvjetima rada, po osnovi dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi za sve efektivno odrađene sate, kao i zahtjev za isplatom manje obračunatih iznosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad.

4. Tijekom postupka tuženik se nije upuštao u raspravljanje, stoga je sud na prijedlog tužiteljica radi utvrđivanja visine tužbeni zahtjeva proveo financijsko vještačenje po sudskom vještaku Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o.

5. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u obračunske liste plaća tužiteljica, izračune potraživanja, nalaz i mišljenje vještaka te ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

6. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 23/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), sud je utvrdio da su tužbeni zahtjevi I. i II.-tužiteljice osnovani.

7. Među strankama nije sporno da su tužiteljice zaposlene kod tuženika te da je tuženik tužiteljicama u utuženom razdoblju obračunavao i isplaćivao plaću po osnovici od 5.108,84 kn, odnosno u iznosima kako je to navedeno u obračunskim ispravama dostavljenima u spis.

8. U ovom postupku je utvrđeno da su Vlada RH i sindikati javnih službi, i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi 23. studenog 2006. zaključili Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008. te u 2009. te da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine. Utvrđeno je, nadalje, da su Vlada RH i navedeni sindikati javnih službi zaključili 13. svibnja 2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili na zamrzavanje osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto s time da su u članku III. utvrdili način povrata osnovice, i to na način da se osnovica za izračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kao i da su Vlada RH i sindikati javnih službi zaključili 26. listopada 2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu, s time da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, iako su po predstavnicima tog Sindikata parafirane, a kojim Izmjenama je promijenjen članak III. Dodatka te članak IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i članak VII. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka, te Izmjena i dopuna i to na način da se određuje da ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u članku III.-V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao. Također je utvrđeno da je 7. prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži, donijela Arbitražnu odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu, a kako je to prethodno opisano. Nadalje, utvrđeno je da su Vlada RH i sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene i dopune od 26. listopada 2011. donijeli 28. prosinca 2012. i Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici za plaće za javne službe, a to u odnosu na članak IV. u vezi s člankom VII. Dodatka Sporazumu. Utvrdili su da je negativni rast BDP-a, prema službenim podacima DZS-a, trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014., tj. 12 tromjesečja uzastopno. Utvrdili su također da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP- a od 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0%, s time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen 4. prosinca 2015. Utvrđeno je i da je Vlada RH 29. prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1. siječnja 2017., tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., a koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017.

9. Dakle, za odlučivanje u ovom premetu mjerodavno je sljedeće:

- 23. studenog 2006. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljen je Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i 2009.

- 13. svibnja 2009. sklopljen je Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama, kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008., na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Nadalje, odredbama čl. IV-V Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi uskladbe plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj, dok su pri tome kao osnovne kategorije povećanja osnovice uzeti prosječna plaća VSS početnika u javnim službama i prosječna plaća u Republici Hrvatskoj, te je odnos te dvije vrijednosti kroz povećanje osnovice do kraja 2016. trebao doseći ciljanu razinu od 92:100.

- 26. listopada 2011. između Vlade Republike Hrvatske i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovci za plaće u javnim službama, a kojima je u čl. III. propisano da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivati će se iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od pet godina s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3%.

- navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. su usvojene i u obliku Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., u kojoj je navedeno da se čl. III. mijenja i glasi: ''Osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve sljedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama.

- također, pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđivao bi i sadržaj Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenoga 2006., kojim je u čl. I. ugovoreno da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine, a pravo na isplatu temeljem citiranih odredbi potvrđuje i sadržaj Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. sklopljen između Vlade Republike Hrvatske i Sindikata javnih službi kojim se u točki III. navodi da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP- a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto.

10. Obzirom na naprijed utvrđeno Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor, sklopljen sukladno odredbi čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama, temeljem kojeg se osnovica plaće u javnim službama određuje Kolektivnim ugovorom između Vlade RH i sindikata javnih službi, kao i odredbe čl. 51. st. 4. TKU/10, a kojim je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu, kao i svih njegovih Izmjena i dopuna, na pitanje visine plaće u javnim službama te odredbe čl. 51. st. 4. TKU/12 kojim je utvrđena primjena Dodatka Sporazumu, kao i svih njegovih Izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. Pritom je odredbom čl. 51. st. 4. citiranog TKU/10 bilo propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu od 13. svibnja 2009., kao i sve njegove Izmjene i dopune ili novi Sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, kao i Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006., važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Pritom je slično navedenom bilo propisano i u odredbi čl. 51. st. 4. citiranog TKU/12. Zbog naprijed navedenog, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., a na koje se pozivaju tužiteljice u svezi svog zahtjeva za isplatu razlike plaće, predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor. Sud pritom dodaje da sve navedeno proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi 28. prosinca 2012. prihvatili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu, radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi s čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Stoga su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III. citiranih Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja već citirane odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.

11. Nadalje, iz priložene dokumentacije proizlazi da je DZS 28. kolovoza 2015. objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., a u kojoj procjeni se ističe da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2015. realno veći za 1,2% u odnosu na isto tromjesečje u 2014. Nadalje, DZS je 27. studenog 2015. objavio prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. u kojoj se navodi da prva procjena pokazuje da je tromjesečni BDP u trećem tromjesečju 2015. realno veći za 2,8% u odnosu na isto tromjesečje 2014. Osim toga, DZS je 4. ožujka 2016. objavio procjenu tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015. u kojoj je navedeno da je BDP realno veći za 1,9% u četvrtom tromjesečju 2015., a u odnosu na isto tromjesečje 2014. Iz navedenog proizlazi da je aritmetička sredina navedenih stopa rasta BDP-a 2% pa je stoga krajem studenog 2015. bio ispunjen uvjet iz članka III. Izmjena i dopuna za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukazuju na poboljšanje stanja, odnosno na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) te će se primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama, jer je ovim Izmjenama i dopunama ugovoreno da ako se nešto isplaćuje ili povećava za mjesec u kojem službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) da će se primjenjivati iza toga do prve sljedeće promjene prema Izmjenama i dopunama u sljedećem mjesecu, pa se u smislu prije navedenog osnovica plaće u prosincu 2015. povećala na iznos od 5.415,37 kn.

Stoga su uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe čl. III. citiranih Izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja već citirane odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.

Obzirom na sve naprijed navedeno, proizlazi da je tuženik, počevši od siječnja 2016. pa nadalje, bio obvezan tužiteljicama obračunavati i isplaćivati plaću po osnovici propisanoj Izmjenom i dopunom Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., odnosno sukladno osnovici koja proizlazi iz uvećanja propisanog u odredbi čl. IV. Izmjena Dodatka Sporazumu.

12. U odnosu na područje primjene Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. te Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. treba navesti da u predmetnom postupku nije bilo sporno da su tužiteljice u cijelom spornom razdoblju bile u radnom odnosu kod tuženika koji predstavlja javnu ustanovu. Isplata plaće u skladu s povećanom osnovicom predstavlja individualno pravo tužitelja prema tuženiku, kao njihovom poslodavcu, a temeljem važećeg ugovora o radu, pri čemu navedeno pravo iz radnog odnosa tužitelji mogu ostvarivati prema osnivaču ili prema tuženiku kao svom poslodavcu. Međutim, sukladno čl. 43. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje: ZOO) svaki dužnik solidarne obveze odgovara vjerovniku za cijeli dug i vjerovnik može zahtijevati ispunjenje od koga hoće sve dok ne bude potpuno ispunjen, ali kada jedan dužnik ispuni dug, obveza prestaje i svi se dužnici oslobađaju. Iz navedenog proizlazi da tužitelji mogu zahtijevati ispunjenje duga u vidu isplate plaće u skladu s povećanom osnovicom i to bilo od poslodavca, tj. konkretno tuženika, bilo od osnivača ustanove, odnosno da isto znači da ne postoji obveza tužitelja da predmetnu tužbu podnose isključivo protiv osnivača svog poslodavca. Obveza tuženika tužiteljicama isplatiti razliku plaće prema navedenoj osnovici od 5.415,37 kn, temeljem odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu sklopljenog 26. listopada 2011. i temeljem Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., proizlazi iz čl. 8. st. 1. ZoR-a kojim je propisano da su se u radnom odnosu poslodavac i radnik dužni pridržavati odredbi ZoR-a i drugih zakona, međunarodnih ugovora koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom RH i objavljeni, a koji su na snazi, drugih propisa, kolektivnih ugovora i pravilnika o radu.

13. Odredbom članka 83. stavak 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj: 149/09, 61/11 i 73/13, dalje ZR/09), odnosno članka 91. stavak 3. ZR/14 propisano je da se pod plaćom podrazumijeva osnovna ili minimalna plaća i sva dodatna davanja bilo koje vrste koja poslodavac izravno ili neizravno, u novcu ili naravi, na temelju ugovora o radu, kolektivnog ugovora, pravilnika o radu ili drugog propisa isplaćuje radnici ili radniku za obavljeni rad.

Odredbom čl. 86. ZR/09, odnosno čl. 94. ZR/14 propisano je da radnik ima pravo na povećanu plaću za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Odredbom članka 47. stavak 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj: 143/13, dalje KU/13) odnosno članka 45. stavak 1. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine" broj 28/18, dalje KU/18) , propisano je da plaću radnika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a stavkom 2. istog članka da osnovnu plaću radnika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu radnog staža. Stavkom 3. navedenog članka propisano je da su dodaci na osnovnu plaću: stimulacija, dodaci za posebne uvjete za rada, dodaci i uvećanja plaća. Odredbom članka 51. stavak 1. KU/13 odnosno članka. 49. stavak 1. KU/18 propisano je da se osnovna plaća uvećava za rad noću 40%, za rad subotom 25%, za rad nedjeljom 35%, za prekovremeni rad 50%, te za rad u drugoj smjeni 10%, ako radnik radi u smjenskom radu ili u turnusima.

Odredbom članka 57. stavak 1. KU/13 odnosno članka 55. stavak 1. KU/18 propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću.

Odredbom članka 51. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12, dalje TKU/12) odnosno članka 50. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 128/17, dalje TKU/17), a koji se u utuženom periodu također primjenjuju na tužitelja plaća radnika je definirana na isti način kao i u KU/13 odnosno KU/18.

14. Sud smatra da tužiteljicama pripada uvećanje plaće za otežane uvjete rada za svaki sat kada su radile u otežanim uvjetima rada pa tako i za sve odrađene prekovremene sate. Naime, ukoliko postoje otežani uvjeti rada, oni postoje i u redovnom i u prekovremenom radu, te tužiteljicama pripada za sve efektivno odrađene sate rada uvećanje plaće za otežane uvjete rada bilo kao sati redovnog mjesečnog fonda radnih sati, bilo kao prekovremeni sati.

Isto se temelji na odredbi članka 57. KU/13 odnosno članka 55. KU/18 kojom je propisano da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja kod kojeg postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću. Naime, u popisu radnih mjesta i poslova zdravstvenih i nezdravstvenih radnika koji imaju pravo na dodatak iz članka 57. KU/13, odnosno članka 55. KU/18 navodi se i radno mjesto tužiteljica kao radno mjesto za koje im pripada dodatak za posebne uvjete rada, s time da je navedeni dodatak tuženik obračunavao tužiteljicama za redovne sate rada u utuženom periodu. Nadalje, tužiteljice imaju pravo na isplatu kumulativno svih dodataka po osnovama iz članka 57. KU/13, odnosno članka 55. KU/18, članka 59.a Dodatka I KU- a, odnosno članka 58. KU/18 i članka 60. KU/13 zajedno sa dodatkom za prekovremeni rad budući isplata dodatka za prekovremeni rad ne isključuje pravo tužiteljica na isplatu dodatka po osnovama iz gore navedenih članka KU-a, jer tužiteljice i kada rade prekovremeno također rade u svojstvu radnika koji rade u otežanim uvjetima rada te imaju odgovornost za zdravlje i živote pacijenata.

Niti iz jedne odredbe KU-a ne proizlazi da radniku uvećanje pripada samo za ostvarenu redovnu satnicu, odnosno da se uvećanje plaće po osnovi prekovremenog rada i uvećanje plaće po osnovi otežanih uvjeta rada, po osnovi odgovornosti za život i zdravlje pacijenata, kao i po osnovi dodataka za staž u zdravstvu, međusobno isključuju.

Dakle, tužiteljicama za prekovremene sate treba priznati dodatak za iznimnu odgovornost za život i zdravlje pacijenata, dodatak za posebne uvjete rada kao i za dodatak po osnovi radnog staža u zdravstvenim ustanovama neovisno o tome je li rad ostvaren u redovnom radnom vremenu ili kao prekovremeni rad.

15. Dakle, sud smatra osnovanim zahtjev tužiteljica za isplatu na ime uvećanja plaće za dodatak za otežane uvjete rada u utuženom razdoblju i za prekovremene sate primjenom odredbe članka 86. ZR/09 odnosno članka 94. ZR/14, te članka 57. KU/13, odnosno članka 55. KU/18.

Također je utvrdio osnovanim i zahtjev tužiteljica za uvećanjem plaće za dodatak za odgovornost za život i zdravlje pacijenata u utuženom razdoblju za sve efektivno odrađene sate za 4% prema članku 59. a Dodatka I KU odnosno članka 58. KU/18.

Slijedom navedenog, sud smatra osnovanim i zahtjev tužiteljica za isplatom razlike naknada plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora u utuženom razdoblju, jer je tu naknadu tuženik pogrešno obračunao zbog umanjenja plaće po prethodno navedenim osnovama.

16. Radi utvrđivanja visine potraživanja, sud je proveo financijsko vještačenje po vještakinji Petri Blašković, Centar za financijska vještačenja d.o.o. koja je u svom nalazu i mišljenju od 19. rujna 2024. temeljem dokumentacije koju je pregledala, a to su obračunske liste plaća i evidencija rada tužiteljica utvrdila da:

- I.-tužiteljica za razdoblje od 01.06.2016. do 31.03.2020. ima potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada u iznosu 421,54 eura, potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi u iznosu 110,92 eura, kao i potraživanje po osnovi manje obračunatih iznosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u iznosu 71,19 eura, te potraživanje zbog neprimjenjene utužene osnovice u visini 5.415,37 kn za razdoblje od 01.06.2016. do 31.01.2017. u iznosu 575,54 eura, slijedom čega sveukupna visina potraživanja I.-tužiteljice iznosi 1.179,19 eura;

- II.-tužiteljica za razdoblje od 01.06.2016. do 31.03.2020. ima potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za posebne uvjete rada u iznosu 328,14 eura, potraživanje po osnovi neobračunatih dodataka za iznimnu odgovornost za život i zdravlje ljudi u iznosu 104,89 eura, potraživanje po osnovi manje obračunatih iznosa naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad u iznosu 56,34 eura, te potraživanje zbog neprimjenjene utužene osnovice u visini 5.415,37 kn za razdoblje od 01.06.2016. do 31.01.2017. u iznosu 595,48 eura, slijedom čega sveukupna visina potraživanja II.-tužiteljice iznosi 1.084,85 eura.

17. Sud je u cijelosti prihvatio Nalaz i mišljenje vještaka budući je isti izrađen stručno, jasno i obrazloženo, te u skladu sa pravilima struke, a stranke ga nisu osporavale.

18. Tužiteljice su tijekom postupka podneskom od 11. listopada 2024. uredile tužbene zahtjeve u skladu s nalazom i mišljenjem vještaka. Tuženik je isto tako podneskom od 11. listopada 2024. obavijestio sud da na nalaz i mišljenje vještaka nema primjedbi.

19. Uzimajući dakle u obzir naprijed navedeno, kao i okolnost da među strankama nije bila sporna visina tužbenog zahtjeva, to je sud usvojio tužbene zahtjeve I. i II.- tužiteljice.

Stoga je odlučeno kao pod točkama I i III izreke presude.

20. Sud je tijekom postupka, rješenjem od 14. ožujka 2022., spojio tužbe I. i II.- tužiteljice radi vođenja jedinstvenog postupka i donošenja zajedničke odluke, budući je to po ocjeni ovog suda bilo ekonomično i svrsishodno. Naime, činjenična i pravna osnova u oba je predmeta ista, a također je i tuženik ista pravna osoba te je u svim predmetima bilo potrebno provesti iste dokaze.

21. Na dosuđene mjesečne iznose razlike plaće, tužiteljicama su dosuđene zatezne kamate tekuće od 15.-og u svakom pojedinom mjesecu za protekli mjesec do isplate, sukladno čl. 29. st. 1. ZOO-a i čl. 92. st. 3. ZoR-a, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.

22. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. ZOO-a.

23. Do trenutka isplate nije u potpunosti dospjela na naplatu bruto razlika plaća (doprinosi, porez na dohodak, prirez porezu na dohodak i neto plaća) budući porez na dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom neto iznosa plaća što znači da se na te iznose ne obračunavaju zatezne kamate (mišljenje Središnjeg ureda Ministarstva financija od 20.07.2007. Klasa: 410-01-07-01/632, Urbroj: 513-07-21- 01/07-2), dok su zakonske zatezne kamate dospjele na naplatu neto plaća. Stoga su tužiteljicama dosuđene zakonske zatezne kamate tekuće od dospijeća pojedinog mjesečnog iznosa razlike bruto plaće, ali s izuzetkom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak zbog čega je odbijen zahtjev za isplatom zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanom u dosuđenom bruto iznosu.

Stoga je odlučeno kao pod točkama II i IV izreke presude.

24. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbama čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. ZPP, te su troškovi odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23), a prema vrijednosti konačno postavljenih tužbenih zahtjeva. Budući da spajanje parnica odlukom suda radi zajedničkog raspravljanja ne dovodi do objektivne niti do subjektivne kumulacije, te da je svaka tužiteljica radi ostvarenja predmetnog prava iz radnog odnosa pokrenula pred prvostupanjskim sudom zaseban parnični postupak, to je i nastale parnične troškove, valjalo dosuditi pojedinačno svakoj od tužiteljica.

25. Kako je svaka tužiteljica podnijela pojedinačnu tužbu, to I. i II.-tužiteljici pripada trošak zastupanja po punomoćniku za sastav tužbe po Tbr. 7/1 - 75 bodova odnosno 150,00 eura što uvećano za PDV od 25 % iznosi ukupno 187,50 eura.

26. Nakon donošenja rješenja o spajanju parnica, a budući da su tužiteljice zastupane po istom punomoćniku, pripada im pravo na trošak zastupanja po odvjetniku za svaku poduzetu radnju uvećanu prema Tbr. 40., tj. uz povišenje za 10%. Tako su im priznati trošak pristupa na ročište dana 6.9.2022. – 110 bodova prema Tbr. 9/1, trošak sastava obrazloženog podneska od 11.10.2024. kojim uređuju tužbene zahtjeve prema nalazu i mišljenju vještaka - 110 bodova prema Tbr. 8/1, trošak pristupa na ročište dana 29.11.2024. – 110 bodova prema Tbr. 9/1, te pristupa na ročište za objavu - 55 bodova prema Tbr. 9/3, dakle ukupno 385 bodova što uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54) i uvećano za PDV od 25% iznosi ukupno 962,50 eura, a što valja podijeliti na dvije tužiteljice, tako da je svakoj valjalo dosuditi 481,25 eura.

Tužiteljice uz to imaju pravo i na trošak vještačenja u iznosu od 400,00 eura za svaku tužiteljicu, obzirom je provođenje ovog dokaza bilo neophodno za ishod ove parnice. Troškovi postupka nakon spajanja ukupno iznose 881,25 eura. Slijedom navedenog na ime ukupnog parničnog troška valjalo je dosuditi I. - tužiteljici i II.-tužiteljici iznos od 1.068,75 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od presuđenja pa do isplate (članak 151. stavak 2. ZPP-a). Odluka o plaćanju zateznih kamata na troškove parničnog postupka temelji se na primjeni odredbe čl. 41. st. 2. Ovršnog zakona („NN“ 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20) pri čemu su zatezne kamate priznate od dana donošenja presude do isplate.

Valja reći i da tužiteljicama nije priznat trošak sastava podneska od 17.1.2023. budući da isti predstavlja požurnicu te isti nije bio nužan za vođenje parnice u smislu odredbe čl. 155. ZPP-a, a priznavanje tog podnesaka u parnični trošak bilo bi suprotno načelu ekonomičnosti vođenja postupka.

27. Tužiteljicama je temeljem članka 151. stavak 2. ZPP-a dosuđena kamata na parnični trošak.

Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 10. siječnja 2025.

Sutkinja:

Vesna Horvath

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 4 primjerka, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog.

DNA:

1. pun. I. i II.-tužiteljice

2. tuženiku