Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijek

Europska avenija 7

31 000 Osijek

P-1264/2023-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sucu Marku Šimuniću, u pravnoj stvari tužiteljice TI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Marini Burić, odvjetnici u Osijeku, protiv tužene EI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Martini Furlan Marjanović, odvjetnici u Osijeku, radi trpljenja, nakon rasprave održane i zaključene 29. studenog 2024., u prisutnosti punomoćnice tužiteljice, te tuženice i njezinih punomoćnica, 10. siječnja 2025. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženoj EI, OIB: [osobni identifikacijski broj], omogućiti i trpiti izvođenje radova sanacije i održavanja fasade nekretnine tužiteljice u [adresa], na sjevernoj strani iznad krovišta tužene te zida u prizemlju sa dvorišne strane koji graniči sa posjedom tužene, prema prethodnoj pisanoj obavijesti od strane tužiteljice o namjeri početka obavljanja radova te ishođenom rješenju Grada Osijeka o suglasnosti za korištenje javne površine za organizaciju radova, te je dužna u tu svrhu ukloniti osobne automobile sa javne površine ispred kuće kbr. 43. u [adresa] u [adresa], omogućiti pristup radnika, postavljanje sredstava rada i zaštitnih materijala na vlastitoj nekretnini.

II. Obvezuje se tužiteljica TI obavljati u trajanju od 4 do 5 radih dana sa povoljnim vremenskim uvjetima, temperature više od 5 stupnjeva celzijusa, a manje od 35 stupnjeva celzijusa, u radne dane tijekom uobičajenog radnog vremena, radove iznad krovišta visokokranskom dizalicom stabiliziranom na javnoj površini [adresa] u [adresa], ispred kbr. 43., a zida sa dvorišne strane uz upotrebu ljestava tipa ‘’A’’, na način da će dotrajalu žbuku ukloniti ručnim alatima i strojno ručnim udarnim čekićima, nanošenjem renovacijske žbuke nazubljenim gleterom uz umetanja staklene mrežice u svježu žbuku sa međusobnim preklapanjima od 10 cm, u dva sloja sa zaglađivajem površinske strukture gleterom sa spužvom, polistirenom ili filcom, nakon čega se nanosi prajmer na vodenoj bazi te nanošenjem završnog sloja tekućeg pluta u dva sloja, pištoljem za prskanje, sa prskanjem na udaljenosti od 40-60 cm od površine tlakom od 2,5-3 bara okomito na površinu, prvi sloj u debljini od cca 1,5 mm te drugi nakon 24 sata u istoj debljini, uz zaštitu objekta tužene građevinskom PVC folijom preko krova pristupom na krov tužene radi pričvršćivanja folije, te uz samu fasadu, kao i zidova, stolarije i ostalih dijelova objekta tužene prilikom izvođenja radova na bočnom sjevernom zidu iz dvorišta, te postavljanjem PVC folije na tlo po prolazu koji bi radnici koristili za pristup mjestu rada, koje radove može izvoditi svaka pravna ili fizička osoba obrtnik registrirana za obavljanje djelatnosti građenja a koji radnici su osposobljeni za obavljanje radova na siguran način te obučeni za izvođenje navedenih radova.

III. Obvezuje se tužiteljica TI nakon izvođenja radova dovesti nekretninu tužene EI u stanje u kakvom se nalazila prije izvođenja radova i nadoknaditi tuženoj svu eventualno nastalu štetu uslijed obavljanja predmetnih radova na fasadi.

IV. Nalaže se tuženoj EI, naknaditi trošak parničnog postupka tužiteljici TI, u iznosu od 1.929,64 EUR (tisućudevetstodvadesetdevet euraišezdesetčetiricenta) zajedno sa zateznim kamatama od 10. siječnja 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranjem ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a za 3 postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 (petnaest) dana.

V. Odbija se u cijelosti zahtjev tužene EI za naknadu troškova ovog postupka u iznosu od 1.450,00 EUR (tisućučetiristopedeseteura), kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužiteljica TI je 6. listopada 2023. podnijela ovom sudu tužbu protiv tužene EI navodeći kako je tužiteljica vlasnica i posjednica kuće katnice u [adresa], koja se sastoji od dvije stambene jedinice, dok je tuženica vlasnica i posjednica susjedne kuće prizemnice u [adresa]. Kuće u navedenoj ulici se nalaze u nizu naslonjene jedna na drugu, no kako je kuća tuženice niža, to su bočni dijelovi kata kuće tužiteljice izloženi vremenskim uvjetima i podložni habanju. Shodno navedenom, trenutno stanje fasade kuće tužiteljice je derutno, ista se počela runiti te predstoji opasnost od otpadanja komada fasade na susjedne nekretnine. Zbog dotrajalosti fasade bočni dijelovi kuće tužiteljice su počeli propuštati vlagu i prokišnjavati u 2 stambene jedinice (potkrovlje i kat), uslijed čega je hitno potrebno sanirati fasadu. U tu svrhu, tužiteljica je 3.7.2023. obavijestila tuženu da će obavljati radove na saniranju dotrajale fasade a koji bi se obavljali u trajanju od 2-3 radna dana sa povoljnim vremenskim uvjetima. Za potrebe izvođenja radova, tužiteljica je kao investitor angažirala radnike, iznajmila dizalicu za izvođenje radova u zračnom prostoru iznad kuće tužene, ishodila Rješenje Grada Osijeka za organizaciju gradilišta na javnoj površini, sklopila Ugovor o zakupu javne površine (u više navrata) s Gradom Osijekom na kojem bi bila postavljena dizalica, te obavila sve radnje kako bi osigurala izvođenje radova na siguran i najmanje otegotan način. Prilikom pokušaja izvođenja radova saniranja fasade 18.7.2023., tuženica je svoj osobni automobil parkirala ispred kuće kbr. 43, na mjestu na kojem je potrebno postaviti dizalicu, te na zamolbu isti odbila pomaknuti. Prilikom pokušaja izvođenja radova saniranja fasade 8.8.2023., osobni automobil tuženice je ponovno zauzimao prostor javne površine ispred kbr. 43. te ga je ista odbila pomaknuti. Prilikom pokušaja izvođenja radova saniranja fasade 26.8.2023., dizalica je postavljena ispred kbr. 43. te u trenutku kada je kran dizalice bio u zračnom prostoru iznos krova kuće tuženice, muška osoba koja se nalazila kod tuženice se ljestvama popela na krov kuće kbr. 43. te rukama uhvatila za korpu dizalice u namjeri da prereže crijevo dizalice i onesposobi hidrauliku uslijed čega bi dizalica pala upravo na krov kuće tužene. Navedeni put je intervenirala i policija. Nakon navedenog događaja, tužiteljica je po odvjetniku uputila dopis tuženici radi dogovora oko načina i vremena obavljanja radova na fasadi, međutim isti dogovor nije postignut. Dio fasade tužiteljice (osim dijela koji se proteže u visinu iznad krova protustranke) se nalazi i na bočnom dvorišnom dijelu koji graniči sa posjedom tuženice, uslijed čega bi za sanaciju istoga bilo potrebno pristupiti na posjed tuženice, postaviti ljestve te izvršiti sanaciju i premaz fasade tužiteljice. Obzirom da je očigledno da tuženica želi onemogućiti tužiteljicu da sanira fasadu svoje kuće kbr. 45, te činjenicu da je cijelo ljeto sa povoljnim vremenom proteklo u nemogućnosti saniranja fasade, potrebno je navedene susjedske odnose riješiti sudskim putem.

1.1. Svojim podneskom od 30. listopada 2024., tužiteljica je putem punomoćnice specificirala tužbeni zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu, tuženica se protivila tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti navodeći kako nije prijeporno da su parnične stranke vlasnice susjednih nekretnina naslonjenih jedna na drugu u [adresa] u [adresa], međutim ističe se da je derutno stanje fasade na nekretnini tužiteljice bilo takvo i u 2011. godini, što je razvidno iz fotografije od 7.2.2011., dakle ne radi se o nikakvoj „novoj“ situaciji na stambenom objektu tužiteljice. Tuženica nikada nije zaprimila dopis tužiteljice od 3.7.2023. niti je tužiteljica priložila bilo kakav dokaz o slanju istog. Tuženica u cijelosti osporava kronologiju događaja od 18.7.2023. nadalje kako je to navedeno u historijatu tužbe kao netočnu i neistinitu, te u svezi toga ističe slijedeće: 18.7.2023. oko 7,00 sati ujutro tuženica je pronašla natpis na automobilu njezina sina NI gdje je isti zamoljen da pomakne automobil koji je bio parkiran ispred kuće njegove majke, dakle, tuženica niti ima u svom vlasništvu osobni automobil, niti ista posjeduje vozačku dozvolu, tako da ista nikako nije mogla „odbiti pomaknuti automobil“ budući da kao što je prethodno navedeno tuženica nije vozačica. Znakovito je također da tužiteljica izostavlja sudu i činjenicu da je izdano ukupno tri rješenja Grada Osijeka o korištenju javne površine, a ne samo jedno kako to tužiteljica neistinito navodi u tužbi. Također, tuženica ističe da niti jedno od navedenih rješenja nije pravomoćno obzirom da je na ista uložila žalbe, kao i da do današnjeg dana nije zaprimila odluku po izjavljenim žalbama. U odnosu na prvo rješenje Grada Osijeka, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, promet i mjesnu samoupravu, Odsjeka za promet (dalje u tekstu: rješenje Grada Osijeka), klasa: UP/I-363-01/23-01/592, urbroj: 2158-1-05-05/3-23-05 od 11.7.2023. kojom je tužiteljici odobrena organizacija gradilišta na javnoj površini (nogostup, zelena površina) za potrebe izvođenja radova, ističe se kako je u točki 10. izreke tog rješenja izričito navedeno da predmetno rješenje za organizaciju gradilišta vrijedi od 12.7.2023. do 13.7.2023., a tužiteljica je radove namjeravala izvoditi 18.7.2023. kada za to nije imala valjano odobrenje Grada Osijeka. 18.7.2023. u jutarnjim satima pojavljuju se tuženoj nepoznate osobe - radnici, koji počinju stavljati prometne znakove i zatvarati promet u ulici, te počinju stavljati dizalicu na cestu i dizati korpu dizalice iznad automobila u vlasništvu sina tuženice, nakon čega je tuženica pozvala policiju. Prilikom razgovora sa policijskim službenikom tuženica pojašnjava istome da nema informacije o potrebi izvođenja nekakvih građevinskih radova, kao i da tužiteljica nema njezinu suglasnost za izvođenje radova na njezinoj kući, na što joj je rečeno od strane policijskog službenika da tužiteljica ima rješenje o korištenju javne površine, te tada tuženica odlazi u Grad Osijek kako bi se interesirala o predmetnom rješenju, odnosno o sadržaju istog. U odnosu na događaj od 8.8.2023. koji tužiteljica navodi u tužbi, tuženica ponovno ističe kako nije imala nikakvih saznanja da tužiteljica planira izvoditi nekakve radove, niti joj se bilo tko obratio u svezi toga, a i da je tuženica ističe sudu da tužiteljica i za to razdoblje nije imala odobrenje Grada Osijeka za organizaciju gradilišta na javnoj površini, a što je vidljivo iz sva tri rješenja Grada Osijeka koji se prilažu uz ovaj odgovor na tužbu. Glede događaja od 26.8.2023., prije svega tuženica ističe kako nije točno da je muška osoba pokušala prerezati nožem crijevo dizalice. U jutarnjim satima navedenog dana stigla je i vatrogasna dizalica u ulicu u kojoj tuženica stanuje, te je tužena upozorila radnike da tužiteljica nema njezinu suglasnost za radove na njezinoj kući, na što jedan radnik odlazi, a drugi ostaje, te tuženica ponovno poziva policiju. Predmetna je dizalica nekoliko puta krenula iznad krova kuće tuženice, te su naposljetku radnici koje je pretpostavljamo angažirala tužiteljica košaru dizalice stavili na krov tuženice, kojom prilikom je obiteljski prijatelj tužene FI koji se nalazio na predmetnom krovu zadobio ozljede u rame, uslijed čega je intervenirala policija, te je naposljetku tužiteljica odustala od izvođenja radova. Nakon ovih događaja tuženici se obratio punomoćnik tužiteljice, te je ista putem svoje punomoćnice pokušala postići sporazum oko mirnog rješenja ovog spora, no bezuspješno. Prilikom pregovaranja oko sporazumnog rješavanja prijepora, tužiteljica nikada nije spomenula namjeru ulaska u dvorište tužene i sanacije zida koji se nalazi iza kuće tuženice, već je bilo govora jedino o sanaciji bočne strane tužiteljičine kuće koja se nalazi iznad krova tuženice. Znanja radi, taj „zid“ je podignut bez suglasnosti tuženice i nije legaliziran, što se može utvrditi pribavom podataka iz katastra. Zaključno, tuženica je zbog naprijed opisanog ponašanja tužiteljice trpjela opravdan strah za svoju nekretninu, tj. strah za nastanak štete na istoj uslijed nasilnih pokušaja izvođenja građevinskih radova na nekretnini u njezinom vlasništvu, a suprotno pravilima struke i ne štiteći nekretninu tuženice (prilikom izvođenja građevinskih radova nije postavljanja zaštitna cerada, već obični najlon i sl.), te se iz svih naprijed opravdanih razloga protivi tužbi i tužbenom zahtjevu.

3. U tijeku dokaznog postupka, sud je izvršio uvid u cjelokupan spis i svu priležeću dokumentaciju i to u fotografije na stranicama 6-7 spisa i 14-15 spisa, obavijest od 3. srpnja 2023. (stranica 8 spisa), rješenje Grada Osijeka od 25. kolovoza 2023. (stranice 9-10 spisa), ugovor o zakupu zemljišta na površini javne namjene od 17. kolovoza 2023. (stranice 11-13 spisa), podnesak od 29. kolovoza 2023. (stranice 16-17 spisa), fotografije sa stranica 26 spisa, 43-46 spisa i 54-55 spisa, te fotografije sa stranica 121-125 spisa, rješenje Grada Osijeka od 11. srpnja 2023. (stranice 27-28 spisa), rješenje Grada Osijeka od 17. kolovoza 2023. (stranice 29-30 spisa), rješenje Grada Osijeka od 25. kolovoza 2023. (stranice 31-32 spisa), podnesak od 22. kolovoza 2023. (stranice 33-34 spisa), žalba od 23. kolovoza 2023. (stranice 35-37 spisa), obavijest od 11. rujna 2023. (stranice 38-40 spisa), podnesak od 8. rujna 2023. (stranice 41-42 spisa), preslike e-mail poruka sa stranica 47-53 spisa, javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća sa stranica 61-62 spisa. Nadalje, ispitane su tužiteljica i tuženica, provedeno je građevinsko vještačenje po vještaku Tomislavu Hannichu, dipl.ing.građ. (Hannich d.o.o.), te je pročitan je nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke (stranice 88-114 spisa).

3.1. Sud nije provodio dokaz saslušanja svjedoka ĆI, NI, FI te RI, budući da predmet ovoga spora nije utvrđivanje okolnosti pokušaja izvođenja građevinskih radova na fasadi koristeći na nasilan način nekretninu tužene, već potreba izvođenja radova na fasadi, te saniranja zida tužiteljice, kao i da navedene radove trpi tužena, kao susjeda tužiteljice, a o kojoj činjenici predloženi svjedoci nemaju dovoljno stručnih znanja.

3.2. Također ovaj sud je odbio izvođenje dokaza za provođenjem vještačenja uz očevid, a budući da je ovaj sud proveo vještačenje, a tuženica nije navela koju bi dodatnu okolnost utvrdila provođenjem dokaza uviđajem. Također ista je u odgovoru na tužbu predložila samo provođenje vještačenja, te je prethodni postupak zaključen, a naknadno (nakon što je tužiteljica odustala od predloženog izvođenja dokaza uviđajem) je ista također predložila provođenje navedenog dokaza i to na okolnost da sud utvrdi je li sanacija bočnog zida tužiteljica nužna i opravdana. Sud je nadalje navedenu okolnost utvrdio izvođenjem dokaza vještačenjem, dok sam ne bi imao dovoljno znanja i stručnosti utvrđivati nužnost i opravdanost navedenih radova. Stoga kako je tuženica tek nakon zaključenja prethodnog postupka predložila izvođenje dokaza uviđajem, a nije ovome sudu dostavila dokaz zašto ranije to nije mogla učiniti, kao i radi toga što izvođenje dokaza uviđajem za rješavanje spora u navedenoj pravnoj stvari nije od utjecaja za donošenje ove odluke, sud je odbio prijedlog tužene.

4. Iz fotografija na stranicama 6-7 spisa i 14-15 spisa proizlazi kako je nekretnina tužiteljice susjedna nekretnina s tuženom, te da je predmet ovog spora saniranje zida tužiteljice koji se nalazi okrenut prema tuženičinoj nekretnini i koji zid je, u zračnom prostoru, iznad krova kuće kbr. 43. (u vlasništvu tužene).

5. Iz obavijesti od 3. srpnja 2023. (stranica 8 spisa) proizlazi kako je tužiteljica izvijestila tuženicu o tome da će raditi radove na popravku i zaštiti derutne i dotrajale fasade na sjevernoj strani pročelja njihovog objekta, a iznad krova njihovog objekta (tuženice), koji radovi će se raditi tijekom srpnja 2023. u trajanju od 2-3 dana, ovisno o meteorološkoj situaciji i vremenskim prilikama. Istaknula je kako će se za vrijeme radova primijeniti važeći tehnički propisi i pravila, uz adekvatnu zaštitu susjednog objekta, a ukoliko eventualno nastanu neka oštećenja na tuženičinom objektu, a uzrokovano tužiteljičinim radovima, otklonit će ih o njezinom trošku.

6. Iz rješenja Grada Osijeka od 25. kolovoza 2023. (stranice 9-10 spisa) proizlazi kako je tužiteljici kao investitorici odobrena organizacija gradilišta na javnoj površini u razdoblju od 26. kolovoza 2023. do 30. kolovoza 2023. u odnosu na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nogostup, cesta) u [adresa], za potrebe izvođenja radova na adaptaciji fasade postojećeg objekta u Novogradiškoj 45.

7. Iz ugovora o zakupu zemljišta na površini javne namjene od 17. kolovoza 2023. (stranice 11-13 spisa) proizlazi kako su Grad Osijek, kao zakupodavac, i tužiteljica, kao zakupnica, 17. kolovoza 2023. sklopili ugovor o zakupu zemljišta na površini javne namjene (nogostup i cesta) u vlasništvu Grada Osijeka, [adresa], radi organizacije gradilišta u svezi izvođenja radova na adaptaciji bočne fasade postojeće građevine u Novogradiškoj 45, površine od 13,00 m2. Zakupnik se tim ugovorom obvezuje na ime zakupnine za zemljište iz članka 1. Ugovora plaćati zakupninu u iznosu od 0,13 eura dnevno po m2 zauzete površine, što za zakupno razdoblje od pet dana (do 21. kolovoza 2023.) iznosi 8,45 eura i to u proračun Grada Osijeka, odmah po potpisu Ugovora.

8. Iz podneska od 29. kolovoza 2023. (stranice 16-17 spisa) proizlazi kako se tužiteljica putem odvjetnika Tomislava Filakovića u Osijeku pisanim putem obratila tuženici i to da istu obavijesti o poduzetom cilju izvršenja radova na adaptaciji zabada tužiteljičine kuće.

9. Iz fotografija sa stranica 26 spisa, 43-46 spisa i 54-55 spisa, te fotografije sa stranica 121-125 spisa proizlazi predmet tužbenog zahtjeva, utvrđenje gdje se isti nalazi, kao i da je pokušano izvođenje radova na zidu koji je predmet tužbenog zahtjeva, ali bez uspjeha.

10. Iz rješenja Grada Osijeka od 11. srpnja 2023. (stranice 27-28 spisa) proizlazi kako je tužiteljici kao investitorici odobrena organizacija gradilišta na javnoj površini u razdoblju od 12. srpnja 2023. do 13. srpnja 2023. u odnosu na nekretninu u [adresa], za potrebe izvođenja radova na adaptaciji fasade postojećeg objekta u Novogradiškoj 45.

11. Iz rješenja Grada Osijeka od 25. kolovoza 2023. (stranice 31-32 spisa) proizlazi kako je tužiteljici kao investitorici odobrena organizacija gradilišta na javnoj površini u razdoblju od 26. kolovoza 2023. do 30. kolovoza 2023. u odnosu na nekretninu u [adresa], za potrebe izvođenja radova na adaptaciji fasade postojećeg objekta u Novogradiškoj 45.

12. Iz podneska od 22. kolovoza 2023. (stranice 33-34 spisa) proizlazi kako je Grad Osijek obavijestio tužiteljicu kako će morati izdati još jedno rješenje jer radovi još nisu završeni.

13. Iz žalbe od 23. kolovoza 2023. (stranice 35-37 spisa) proizlazi kako je tuženica navedenog dana podnijela žalbu na rješenje o korištenju javnog prostora i vođenje postupka u vezi s tim odgovornih osoba Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, promet i mjesnu samoupravu Grada Osijeka.

14. Iz obavijesti od 11. rujna 2023. (stranice 38-40 spisa) proizlazi kako se Ministarstvo pravosuđa i uprave, Uprava za pravosudnu i upravnu inspekciju, Sektor za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samo uprave pisanim putem obratilo tuženici radi obavijesti kako su isti zaprimili njezinu žalbu na rješenje o korištenju javnog prostora i vođenje postupka u vezi s tim Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, promet i mjesnu samoupravu Grada Osijeka od 25.8.2023.

15. Iz podneska od 8. rujna 2023. (stranice 41-42 spisa) proizlazi kako se Ministarstvo pravosuđa i uprave, Uprava za pravosudnu i upravnu inspekciju, Sektor za inspekciju lokalne i područne (regionalne) samo uprave pisanim putem obratilo Gradu Osijeku radi obavijesti kako su isti zaprimili tuženičin podnesak od 31.8.2023., odnosno žalbu, te naveli kako upravna inspekcija nije nadležna za odlučivanje po žalbi, te se ista ustupila na nadležno postupanje Gradu Osijeku (upravnom odjelu).

16. Iz preslike e-mail poruka sa stranica 47-53 spisa proizlazi kako su stranke pokušavale, mirni putem, postići sporazum, a radi uređenja svojih međusobnih odnosa.

17. Iz javnog poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća sa stranica 61-62 spisa proizlazi kako je tužiteljica uvrštena na popis prijavitelja na Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća.

18. Iz nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke OI, dipl.ing.građ. (Hannich d.o.o.) od 10. rujna 2024. (stranice 88-114 spisa) utvrđeno je kako je sanaciju fasade na sjevernoj strani iznad krovišta tužene moguće napraviti na predloženi način iz korpe s dizalice s dovoljnim dohvatom, a u dvorištu tužene pristup svim dijelovima zida je moguć uz upotrebu ljestava tipa ,,A''. Što se tiče tehničke strane, svakako je prvo potrebno ukloniti dotrajalu žbuku sa zidova. To se izvodi mehanički s ručnim alatima i strojno ručnim udarnim čekićima. Nakon uklanjanja dotrajalog sloja žbuke sa zida, potrebno je nanijeti renovacijsku žbuku (kao Baumit MultiWhite ili neki sličan proizvod drugog proizvođača). Renovacijska žbuka se nanosi na površinu fasade nazubljenim gleterom. U svježu žbuku umeće se staklena mrežica (npr. Baumit StarTex ili sličan proizvod drugog proizvođača) s međusobnim preklapanjima od 10 cm te se zagladi površina žbuke tako da mrežica ne bude vidljiva. Masa za žbukanje se nanosi u dva sloja. Nakon laganog sušenja prvog sloja nanosi se drugi tanki sloj i, nakon dovoljnog sušenja, zagladi se površinsku strukturu gleterom sa spužvom, polistirenom ili filcom. Nakon sušenja, ovisno o vremenskim prilikama (recimo 2 dana), pristupa se nanošenju novog završnog sloja, po prijedlogu tužiteljice nanosi se tekuće pluto prskanjem. Tekuće pluto služi kao termo, hidro i zvučni izolacijski materijal odnosno supstitucija za klasične izolacije kamenu vunu i stiropor. Proizvod se miješa s industrijskom mješalicom oko 3-4 minute dok se materijal ne razmješa homogeno. Tijekom miješanja proizvod je potrebno razrijediti sa cca. 2 dcl vode na jednu kantu proizvoda (količinu vode kojom se razrijeđuje potrebno je prilagoditi vrsti površine, temperaturi površine te temperaturi okoliša). Nakon miješanja napuniti ''pištolj'' za prskanje i prskati na udaljenosti od 40 - 60 cm od površine tlakom 2,5 - 3 bara, isključivo okomito na površinu. Preporučuje se površine prijeći s prajmerom prije nanošenja tekućeg pluta. Prajmer obavezno mora biti na vodenoj bazi. Tekuće pluto se nanosi u dva sloja, prvi sloj u debljini cca. 1,5 mm te drugi sloj nakon 24 sata u istoj debljini. Za nanošenje materijala potrebno je biti opremljen mixerom, zračnim kompresorom s minimalnim protokom 250 l/min i gravitacijskim ''pištoljem'' (tj. ''pištolj'' koji ima ugrađeni lijevak koji se napuni tekućim plutom). Umjesto lijevka, za dovod pluta do ''pištolja'', mogu se koristiti prikladne industrijske pumpe visokih performansi, tip pumpe: peristaltička ili vijčana (screw pump) – prikladno npr. za izrazito velike površine jer se time skraćuje ukupno vrijeme nanošenja. Dizna mora biti 5 – 8 mm. Vanjska temperatura prilikom nanošenja treba biti više od 50C, a manje od 350C. Ne treba nanositi ukoliko postoji rizik od smrzavanja, izravnog sunčevog zračenja, jakog vjetra ili kiše. Nema posebnih mjera predostrožnosti za rukovanje, proizvod nije agresivan niti otrovan. Ovakvi radovi kojima se vrši održavanje i popravak postojeće građevine, odnosno kojima se dodaje, obnavlja ili zamjenjuje dijelove zgrade koji su dio omotača grijanog ili hlađenog dijela zgrade spadaju u radove koji su regulirani Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 155/23) te se isti mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta (članak 3. Pravilnika). Iz odredbe članka 6. stavka 4. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima vidljivo je da investitor (u ovom slučaju tužiteljica) nije dužan prijaviti početak građenja za izvođenje radova iz članka 3. Pravilnika, a iz stavka 5. istoga članka vidljivo je da se stručni nadzor građenja ne provodi nad izvođenjem radova iz članka 3. Pravilnika. Za navedene radove može biti angažiran izvođač koji ispunjava uvjete sukladno Zakonu o gradnji (Narodne novine broj 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), odnosno Zakonu o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje (Narodne novine broj 78/15, 118/18, 110/19). S obzirom da se radi o jednostavnim radovima iz članka 3. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima, izvođač može biti svaka pravna osoba ili fizička osoba obrtnik, registrirana za obavljanje djelatnosti građenja, odnosno za izvođenje pojedinih radova koja ispunjava uvjete propisane Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje te posebnim propisima kojima se uređuje gradnja (dostatan dokaz je izvadak iz sudskog registra za pravne osobe, odnosno obrtnica za fizičku osobu obrtnika). Kontrolu navedenog može vršiti isključivo Državni inspektorat Republike Hrvatske – građevinska inspekcija. S obzirom da se za organizaciju radova mora zauzeti dio javne površine, investitor radova (tužiteljica) dužan je ishoditi Rješenje Grada Osijeka, Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, promet i mjesnu samoupravu, Odsjeka za promet, kojim bi se izdali uvjeti i dala suglasnost za korištenje javne površine za organizaciju radova. Navedenim Rješenjem bit će propisani svi uvjeti koji se moraju zadovoljiti što se tiče sigurnosti tijekom izvođenja radova dok se bude zauzimala površina na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u naravi nogostup i cesta u [adresa] ispred kućnog broja 43. Prilikom izvođenja radova neće se moći parkirati osobna vozila ispred kućnog broja 43 u [adresa], a investitor (tužiteljica) je dužan obavijestiti tuženu o ishođenju gore navedenog Rješenja Grada Osijeka i namjeri početka radova pisanim putem. Prilikom izvođenja radova investitor (tužiteljica) i izvođač dužni su se držati svih Zakonskih propisa koji uređuju pitanja zaštite na radu te posebice paziti na imovinu tužene u čijoj neposrednoj blizini će se radovi vršiti. Radove mogu izvoditi samo oni radnici koji su osposobljeni za rad na siguran način te imaju odgovarajuću obuku za izvođenje navedenih radova. To se posebno odnosi na rad s mobilnim kranom i rad na visini iz košare, a navedeni mobilni kran i košara moraju imati odgovarajuće ateste, tj. uvjerenja o ispitivanju i pregledu radne opreme. Kontrolu navedenog može vršiti isključivo Državni inspektorat Republike Hrvatske – inspekcija rada (zaštita na radu). Prilikom očevida napravljena je fotodokumentacija kuće tužene kao i njenog krovišta iznad kojeg bi se trebali izvršiti radovi na obnovi fasade. Krovište tužene je dvostrešno, ajantno krovište s dvije stolice, poletvano, pokriveno crijepom i s ugrađenim snjegobranima, bez zabatnog zida, oslonjeno na objekt tužiteljice. Limarija je izvedena od pocinčanog i dijelom bojanog lima, a fasada je uredna i bez ikakvih vidljivih oštećenja. Na dan očevida je utvrđeno kako je krov, stolarija i fasada tužene uredna i bez vidljivih oštećenja. Prilikom izvođenja radova koje planira tužiteljica bit će potrebno zaštiti objekt tužene od moguće štete koja se može dogoditi na njenoj imovini. Za radove koje tužiteljica planira izvoditi iznad krova tužene, obavezno se mora preko krova i uz samu fasadu postaviti građevinska PVC folija koja će štiti od prljavštine i tijekom nanošenja (špricanja) tekućeg pluta. Osim krova, potrebno je PVC folijom zaštititi i ostale dijelove objekta koji bi mogli biti izloženi tijekom špricanja tekućeg pluta. Kako bi se izvršila zaštita krova, djelatnici izvođača će morati pristupiti na krov tužene kako bi na siguran način mogli učvrstiti PVC foliju. Prilikom postavljanja folije treba izbjegavati stajanje na pojedinačne crijepove kako se isti ne bi oštetili. Moguće je koristiti daske na koje bi se okomito pričvrstile letvice koje bi ujedno i služile kao protuklizni element. Ukoliko ne izvrši zaštitu kako je gore navedeno, tužiteljica će morati o svom trošku očistiti ili zamijeniti oštećene dijelove na objektu tužene. Za radove koje tužiteljica planira izvesti na bočnom (sjevernom) zidu iz dvorišta tužene (slika 4.2-1. str. 14 ovog elaborata), bit će potrebno omogućiti pristup radnicima izvođača u dvorište tužene te prolaz za donos materijala i odnos viška materijala, smeća i šute od uklanjanja stare fasadne žbuke. Tijekom radova bit će potrebno zaštititi zidove, stolariju i ostale dijelove objekta tužene koji bi se tijekom radova mogli oštetiti. Za zaštitu bi bilo dovoljno postaviti PVC foliju kao i na krov, dok bi također trebalo postaviti i PVC foliju na tlo po prolazu koji bi radnici koristili za pristup mjestu rada te donos materijala i odnos građevinskog otpada. Nakon radova izvođač tužiteljice dužan je sve počistiti i dovesti u prvobitno stanje. Radovi se mogu vršiti samo u radne dane tijekom uobičajenog radnog vremena te poštujući privatnost tužene i ostalih stanara. S obzirom da je u ovom trenutku nemoguće pretpostaviti kada bi radovi mogli započeti te kakve će biti vremenske prilike (temperatura utječe na sušenje materijala), mogu pretpostaviti da bi za sve radove bilo potrebno 4 do 5 radnih dana.

18.1. Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, prihvaćen je u cijelosti jer je dan jasno, potpuno i sukladno pravilima znanosti, iskustva i struke, te njegova vjerodostojnost nijednom okolnošću nije dovedena u pitanje.

18.2. Saslušan na raspravi, vještak Tomislav Hannich, dipl.ing.građ. (Hannich d.o.o.) iskazao je kako u cijelosti ostaje kod svog pisanog nalaza i mišljenja od 10. rujna 2024. te nije imao ništa drugo za dodati. Prvotno je izašao na očevid početkom kolovoza, te kad je obavijestio da je došao obaviti očevid, ista je inzistirala da se navedeni očevid obavi uz prisustvo njezinih punomoćnica, te je tada vještak samo uspio uslikati par slika, međutim očevid je odredio za drugi datum, te je isti obavio početkom rujna a preostalih par slika iz kolovoza koje je uslikao je iskoristio u svom nalazu i mišljenju. Na daljnji upit zbog čega je tužiteljicu konzultirao na koji način će ista obavljati zahvate za sanaciju dotrajale fasade, vještak je odgovorio kako je to učinio samo iz razloga zbog dostupnosti opreme, budući da u Osijeku postoji mali broj dizalica, a njemu je poznato kako u Osijeku postoje svega 3-4 tvrtke koje posjeduju tu opremu. Nadalje, je iskazao kako mu je tužiteljica rekla da će dizalicu unajmiti za obavljanje tog posla od tvrtke Ravlić, međutim isti posebno ističe kako on u svom nalazu i mišljenju, a i svom naknadnom očitovanju na nalaz i mišljenje, nigdje nije rekao kako to mora biti navedena tvrtka, odnosno bilo koji drugi izvođač radova, već je samo dao svoj nalaz i mišljenje sukladno pravilima struke. Razlog za radove je naveo samo PVC foliju, budući da se prskanjem nanosi pluto, u odnosu na zahtjev tuženice da se koristio geotekstil da se isto ne bi moglo koristiti, budući da je ono od tekstilnog materijala, a isto se također ne koristi za to, već PVC folija, a iskazao je i kako geotekstil propušta vodu, dok tekstil ne. Nadalje, iskazao je kako uvijek postoji opasnost od mogućeg oštećenja, međutim to je samo zbog mogućih ljudskih grešaka na koje se ne može utjecati u obavljanju ovog posla. Ne postoji 100% zaštita krovišta pri obavljanju posla kojeg zahtjeva tužiteljica, a ovo je uobičajen način zaštite krovišta, dok se drugi načini niti ne koriste. Nikada ranije nije bio u doticaju s tužiteljicom, a niti poznaje stranke iz ovog postupka, dok na upit zašto je rekao da mu treba 5 minuta da bi obavio vještačenje, iskazao je kako je navedeno rekao da mu je trebalo kraće vrijeme kako bi mogao vidjet dio dotrajale fasade u njezinom dvorištu budući da isto nije mogao vidjeti izvana, a nije htio niti dekomodirati, te je zato to i rekao, međutim istaknuo je kako to svakako nije trajalo samo 5 minuta. Na poseban upit je li uzrok vlage i postavljeni lim, iskazao je kako je taj lim postavljen iznad malog dijela zida i na tom dijelu da je moguće da svakako on doprinosi tome, međutim ne može utvrditi koliko, a najveći dio zida je koji se odnosi ovaj postupak, treba se izvršiti zbog dotrajalosti fasade jer je ista vjerojatno postavljena kada je kuća i bila građena.

19. Tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti je osnovan.

20. Predmet spora je tuženičino trpljenje izvođenja radova skidanja dotrajalog sloja fasade, a kao susjedsko pravo tužiteljice i to iz razloga uporabe tuđe nekretnine radi izvođenja opisanih radova.

21. Radi utvrđenja spornih činjenica ovog postupka, na raspravi je saslušana tužiteljica koja je iskazala kako je ona vlasnica nekretnine na adresi [adresa], u naravi navedena nekretnina je poslovno stambeni objekt. Vlasnik navedene nekretnine je unazad 14 godina, te je u posjedu nekretnine zajedno s njezinom obitelji. Otkako su doselili na tu adresu zabatni zid njihove nekretnine u dijelu koji graniči sa nekretninom tužene, a koji je orijentiran prema sjeveru, je u dosta lošem stanju i najviše je izložen svim atmosferskim utjecajima, te je sada došao u kritično stanje gdje se mora žurno zaštiti njihov objekt s obzirom da kroz taj zid kvasi njihove stambene jedinice kata i potkrovlja. Osim toga, nastat će i problem uslijed odvajanja dijela zida odnosno fasade, te će doći do otpadanja na susjednu nekretninu i nastanka još veće štete kod njih, te nastanka na susjednoj nekretnini na adresi [adresa]. Jedini pristup tom zidu je s ulične strane s javne površine. Postoje dva načina pristupa, jedan je da se stavi skela na krov susjednog objekta, što je jeftinije i dugotrajnije rješenje, a drugi pristup je dizalicom koja bi bila na javnoj površini te bi se iz korpe te dizalice iznad susjednog krova ti radovi mogli obaviti, što je kraća varijanta i daleko skuplja. Oni osim što imaju moralnu obavezu zaštiti svoj objekt, imaju i zakonsku obavezu zaštiti svoj objekt i spriječiti nastajanje štete na susjednoj nekretnini. Na to ih obvezuju Zakon o obvezno pravnim odnosima i Zakon o održavanju objekata. Vlasnik objekta je dužan i obvezan održavati objekt. S obzirom da je vlasnik javne površine Grad Osijek, ona je od Grada Osijeka zatražila odobrenje za korištenja javne površine u svrhu organizacije gradilišta za te radove. Dobila je dozvolu odnosno rješenje za korištenje javne površine sa obveznom plaćanja korištenja iste. S obzirom da nema komunikacije s tuženicom poslala je pisanu obavijest i poštom i osobno je ubacila u poštanski sandučić. U toj obavijesti je obavijestila da će obaviti radove dizalicom iznad njezinog krova uz obavezu da će primijeniti sve mjere zaštite i da se obvezujemo eventualno nastalu štetu otkloniti o vlastitom trošku, te su ih zamolili da s te javne površine koju su zakupili uklone svoje automobile što nisu učinili. Prošle godine u 7 mjesecu je bio prvi pokušaj saniranja zida kad su dovezli dizalicu ali nisu bili maknuti automobili s javne površine, a krak dizalice je bio kratak jer se morala udaljiti na veću udaljenost. I ona i tuženica su zvali policiju. Ona je zvala policiju da se uklone automobili jer je imala pravovaljano rješenje grada i zakupljenu površinu u svrhu izvođenja radova. Ne zna zašto je tužena zvala policiju. Tom prilikom nije uspjela sanirati objekt jer su bili ometeni od strane tužene koja nije uklonila automobile s javne površine. Nakon toga je angažirala veliku dizalicu koja se može locirati na prometnicu, te su tom prilikom napravili kompletan elaborat za reguliranje prometa za zaustavljanje prometa na tom dijelu, predali su policiji na reviziju, policija je to odobrila i to odobrenje poslala gradu da može odobriti zatvaranje prometnice. To je sve bilo predviđeno za kolovoz 2023. godine. Opet je obavijestila tuženu, ponovno ishodila rješenje od Grada, dobila sve suglasnosti i odobrenja, organizirali početak radova, te ponovno automobili nisu bili maknuti. S obzirom da je dizalica bila odgovarajuća za takovu situaciju, organizirala je firme koje su ingerentne i ovlaštene za tu vrstu radova i certificirane za rad na visini i započeli su pripremne radnje, radnje zaštite susjednog krova. Tada se dogodio presedan na način da je iz dvorišta tužene jedna muška osoba se popela na krov kuće tužene i rukama se uhvatio za korpu dizalice što je životna ugroza. Naravno da su zbog toga obustavili radove. Radove koje mora obaviti na fasadi svoje nekretnine tužene se moraju obaviti jer su neophodno potrebni i smatra da to nitko ne može zabraniti. Stoga je podnijela ovu tužbu kod suda da bi te radove mogla izvršiti nesmetano od strane tužene i osoba u svezi s njom. Nakon toga je zvala policiju, a policiju je zvala i tužena, policija je dolazila, ali su njihove ovlasti ograničene. Tužena je odobrila tom čovjeku da može doći na njezin krov i popeti se na dizalicu te policija nije tu ništa mogla jer je on izašao sa privatnog posjeda. Traži od suda donošenje odluke da može neometano izvesti radove na saniranju fasade do nekretnine tužene. Smatra da je potrebno cijeli zid njezine nekretnine koja graniči sa nekretninom tužene sanirati kao i u onom dijelu koji je širi od njezinog objekta, te je u tom dijelu potreba pristup dvorišnog dijela s tim da se ona obvezuje primijeniti sve zaštitne mjere i sve dovesti u prvobitno stanje nakon izvršenih radova. Ona je s tuženom pokušala izvansudsku nagodbu koja je vrlo ružno i neugodno završila, te tu između njih završava svaka priča.

21.1. Na upit punomoćnice tuženice u kojem rješenju Grada Osijek stoji da se moraju ukloniti automobili, tužiteljica je odgovorila da je to navedeno u rješenju Grada Osijeka od 26. kolovoza 2023.

21.2. Na upit punomoćnice tuženice da li je i na koji način obavijestila tuženu o načinu izvođenja radova, tužiteljica je odgovorila da je tuženoj poslala obavijest preporučenom pošiljkom bez povratnice koja je vraćena neuručena i osobno joj je dostavila u poštanski sandučić. Tužiteljica je iskazala da je obavijest tuženoj poslala i za radove u 7. mjesecu i za radove u 8. mjesecu.

21.3. Punomoćnica tuženice postavlja pitanje tužiteljici da li je tražila suglasnost od tužene za izvođenje radova iznad krova kuće tužene, tužiteljica je odgovorila da nije jer ne prelazi gabarite postojećeg stanja objekta, niti među, niti u zračnom prostoru. Za dvorišni dio treba sudsku odluku. Dopisom koji je poslala tuženoj je obavijestila tuženu da će izvoditi radove na zaštiti zabatnog zida svog objekta. Radi se o jednom te istom zidu. Izjavljuje da je projekte koje je navodila dostavila u sudski spis.

21.4. Na upit punomoćnice tuženice da li je pokušaj sanacije prekinut zato što je izašla policija, tuženica je odgovorila da nije nego je prekinuta kada je čovjek izašao na krov i uhvatio se za korpu dizalice.

21.5. Na upit punomoćnice tuženice da li je obavijestila tuženu na koji način će izvršiti radove i kojim materijalom, tužiteljica je izjavila da nije jer to nije bitno. Zakonom je propisano način na koji se izvode radove i koje mjere se moraju poduzeti.

21.6. Na upit punomoćnice tuženice da li je zaštitila objekt tužene i na koji način, tužiteljica je odgovorila da jest, da su tek digli korpu dizalice i podnijeli najlonsku foliju sa namjerom da zaštitimo njezin krov. Na upit vezano za navode tužene, a u vezi ishođenja sredstava za energetsku obnovu zgrade, tužiteljica je navela da to nema nikakve veze sa predmetnom pravnom stvari. Na upit punomoćnice tuženice da li je podnijela zahtjev za energetsku obnovu izjavljuje da za ovo što je predmet spora odnosno za radove koji su predmet spora nije, a na upit punomoćnika tužene da li je za nešto drugo podnijela zahtjev za energetsku obnovu, izjavljuje da to nije predmet spora.

21.7. Na upit punomoćnice tužiteljice glede zahtjeva energetsku obnovu iz 2021. godine zašto je podnijela, tužiteljica je odgovorila da je taj zahtjev podnesen i realiziran za radove na krovu.

22. Saslušana na raspravi, tuženica je u svom iskazu navela kako je ona vlasnica nekretnine na adresi [adresa]. Naime, suprug i ona su bili suvlasnici u jednakim dijelovima na navedenoj nekretnini. Suprug je preminuo 2018. godine, te je ona otada samovlasnik nekretnine. Suprug i ona su nekretninu smo nekretninu kupili 1997. godine. Poznaje tužiteljicu koja je kasnije kupila susjednu nekretninu. U početku kada je tužiteljica doselila, su njihovi odnosi bili dobri, a kasnije su se ti odnosi poremetili, a vezano za ponašanje tužiteljice prema njihovom objektu. Njihove nekretnine su u nizu, s tim da je objekt tužiteljice viši od njezinog objekta. Što se tiče stanja zida nekretnine tužiteljice do njezine nekretnine, to stanje je isto 2011. godine kada je tužiteljica doselila i danas, a o tome posjeduju fotografije. Zid do dvorišta koji graniči njihove nekretnine je tužiteljica napravila ilegalno bez njihovog znanja u odsutnosti nje i njezinog supruga. U vezi navedenog, pozvali su građevinsku inspekciju te je bila inspektorica na licu mjesta, te su potom dobili rješenje da tužiteljica ima pravo na taj zid ali taj zid je visok pri čemu joj je zatvorila svjetlo i sunce i uništila kupatilo na njezinoj dvorišnoj zgradi. Taj zid je sagrađen otprilike prije 12 godina.

22.1. Na upit da li je pokretala bilo kakav sudski postupak u svezi navedenog, tuženica je navela da nije, s napomenom da joj je inspektorica rekla da ima pravo pokrenuti sudski postupak.

22.2. Na upit tuženici da li je dobila pisanu obavijest o namjeri izvođenja građevinskih radova na svojoj nekretnini do nekretnine, tuženica izjavljuje da je dobila samo pisanu obavijest koju je tužiteljica ubacila u poštanski sandučić. U toj obavijesti je pisalo da želi sanirati zabat. Nije bilo napisano kada će početi izvođenje radova. Što se tiče rješenja koja tužiteljica navodi da ih je ishodila od Grada Osijek, za izvođenje radova smatra da je Grad Osijek i nju kao vlasnika nekretnine obavijestiti o tome. Ona ništa nije dobila od Grada Osijek u vezi izvođenja radova na nekretnini tužiteljice do njezine nekretnine. 18. srpnja 2023. pozvonio joj je na vrata policajac i rekao joj da ju mora kazniti iz razloga što je automobil bio parkiran ispred njezine kuće, a to je bio automobil njezinog sina koji je došao iz Zagreba, a također je bio parkiran automobil njezine kćerke. Bila je iznenađena s navedenim, te je policajac otišao kod susjede i rekao da susjeda ima rješenje od Grada i da ona odmah ide u Grad. Zajedno sa kćeri je otišla u Grad u komunalno redarstvo, bio je prisutan gospodin T, te su tražili uvid u rješenje koje je izdato tužiteljici. Gospodin T je rekao da je rješenje izdao gospodin E koji je na godišnjem odmoru, te da joj ne može dati to rješenje jer ima puno rješenja, ali zna o kojem slučaju se radi. Potom je pismeno tražila od Grada da ih obavijesti zašto izdaje ta rješenja bez da je ona u to uključena. Susjeda koja je policajcu pokazala rješenje se odnosilo na 13. srpnja, a ovo se događalo 18. srpnja, te to rješenje više nije vrijedilo. Drugi dan je bila djelatnica iz Gradskog redarstva na licu mjesta, te joj je rekla da će o stanju stvari obavijestiti svoje nadređene. Tog 18. srpnja 2023. je bila mala dizalica, te tada nisu obavljeni radovi jer je došao policajac. Bili su u strahu jer nisu znali kada će se tužiteljica popeti na njihov krov. Bio je i događaj kada je na ulici bila tužiteljica s još jednim čovjekom koji joj je rekao da vidi toga tko će nju spriječiti da se popne na krov. Nakon toga, 26. kolovoza 2023. dolazi velika dizalica s gospodinom BI, a JI dolazi kao da je nadzorni organ. U međuvremenu je Grad Osijek ponovno izdao dozvolu za korištenje javne površine i to opet subota, nedjelja i ponedjeljak. Tada je rekla tužiteljici da ništa ne rade jer nema rješenje, a niti njezin potpis da može ići preko njezinog krova. Ona je uzela rješenje i mahala te rekla da ima rješenje od gradonačelnika. Bez obzira na to što je rekla tužiteljici da ne rade preko njezinog krova, stariji radnik se okrenuo i rekao da neće sudjelovati u tome, a mlađi radnik je ostao i sa gospodinom JI se popeo na krov njezine kuće dizalicom. Pozvala je policiju kao i prometnu jer ništa nije bilo zaštićeno u ulici. Njezin dugogodišnji prijatelj CI otišao je sa dvorišne strane da vidi da li je njezin krov u redu, s napomenom da ona ima novi krov star 8 godina i da se ne može zaštiti običnim najlonom, tada je ponovno gospodin JI otišao s tim radnikom na krov i rekao "špricaj, špricaj", te gurnuo FI CI dizalicom na zabat, tom prilikom se CI uopće nije držao rukama za dizalicu. Ona je nazvala svoju odvjetnicu, te je nazvala policiju i na intervenciju njezine odvjetnice došao je šef policije i radovi su prestali. Na lice mjesta je došla policija te su ju pitali što se događa, ona je rekla da nema povjerenja u tužiteljicu koja joj je napravila dosta štete, te želi uništiti njezin krov. Prilikom obavljanja radova, njezin krov se mora pravilno zaštiti da se ne ošteti sredstvom koji bi tužiteljica koristila za uređenje svog zabata. Sredstvo koje je tužiteljica mislila koristiti, imaju saznanje da se koristi za vlažnost u podrumima i na betonu te se ne može s ničim očistiti, osim kemijskog otapala. Potom su radovi stali, nije bilo novih dolazaka radi obavljanja radova, ali je bilo pokušaja nakon podnošenja tužbe sudu, dolazili su pojedinci i mahali rukama skupa sa tužiteljicom da će požuriti na sudu i da će angažirati neke važne ljude da se to napravi jer to ona mora napraviti bilo kako. Potom su uslijedili razgovori između njezinog (tuženičinog) i njezinog punomoćnika. Oni su imali prijedlog da radovi obave pod određenim uvjetima, da bude prisutan sudski vještak, odnosno da se krov snimi prije početka radova i poslije obavljanja radova, da se pravilno zaštiti odgovarajućom folijom, te kad se naprave ti radovi, a tražila je samo za zabat, da sudski vještak opet snimi da li ima kakve štete. Zid koji je tužiteljica ilegalno napravila nema odgovarajuće papire, te traži da se taj zid ukloni jer joj taj zid nanosi štetu i obezvrjeđuje njezinu nekretninu.

22.3. Na upit punomoćnice tužiteljice da li je ikada itko bio od strane tužiteljice na njezinom krovu fizički, tuženica je odgovorila da nije, jedino taj događaj s dizalicom. To je bilo iznad njezinog krova i to milimetar do krova o čemu posjeduje snimke.

22.4. Na upit punomoćnice tužiteljice zašto prijašnji put nije dozvolila radove te ostavila automobile ispred kuće, tužiteljica je odgovorila da nije bila obaviještena o izvođenju radova odstrane tužiteljice. Tuženica je navela da joj tužiteljica nikada nije pristupila kao osobi sa zamolbom da obavi radove i da se dogovore.

23. Člankom 100. stavkom 1., Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., 81/15. i 94/17. -dalje u tekstu: ZV) propisano je da su susjedska prava ovlasti koje radi uzajamno obzirnog izvršavanja prava vlasništva daju odredbe ovog ili drugog zakona vlasniku nekretnine, ovlašćujući ga da u svezi s izvršavanjem svojeg prava vlasništva zahtijeva od osobe koja je vlasnik druge nekretnine da ona u njegovu interesu trpi, propušta ili čini glede svoje nekretnine ono što je određeno zakonom, dok je stavkom 2. propisano da kad odredbe ovog Zakona naređuju vlasniku neko trpljenje, propuštanje ili činjenje radi uzajamno obzirnog izvršavanja prava vlasništva, tada su ovlašteni to od njega zahtijevati kao svoje pravo vlasnici drugih nekretnina koji za to imaju opravdani interes, te to ostvarivati u postupku pred sudom, ako nije predviđen drugi put zaštite. Jednako kao vlasnik, ovlašteni su to zahtijevati i oni koji nekretninu posjeduju na temelju prava izvedenog iz njegova, a stavkom 3. je propisano da susjedska prava je dopušteno izvršavati samo u mjeri i na način da se time što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba nešto trpjeti, propustiti ili činiti. Člankom 107. stavkom 1. ZV propisano je da vlasnik nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje, može privremeno uporabiti tužbe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i slično, ako se to na drugi način ne može izvesti, dok je stavkom 2. propisano da tko je uporabio tuđu nekretninu za potrebe iz stavka 1. ovog članka, dužan ju je čim prestane potreba za takvu uporabu dovesti u stanje u kojem se nalazila prije toga, a počinjenu štetu naknaditi po općim propisima o odgovornosti za štetu.

24. Radi razrješenja ove pravne stvari sud je utvrdio, a to prvenstveno temeljem nalaza i mišljenja vještaka, kako je fasada tužiteljice potamnila i promijenila boju, a zbog degradacije materijala protekom vremena te utjecaja vremenskih prilika, dok fasada na sjevernoj strani ima završi sloj zida samo od fasadne žbuke i boje koje očigledno nisu održavane duži niz godina, te prodora vlage u unutrašnjosti zgrade, te je stoga sanacija fasade koju tužiteljica želi izvesti opravdana i nužna. Navedeni zaključak je izveo sudski vještak, a kojemu je ovaj sud u potpunosti priklonio vjeru, budući da je isti dan stručno i detaljno. Stoga kako je ovaj sud utvrdio da je sanacija fasade na dijelu nekretnine tužiteljice opravdana i nužna, sud je utvrdio i kako tuženica izvođenje navedenih radova nije dopustila, a to prvenstveno jer smatra kako nije potrebna sanacija fasade tužiteljice, već je jedini razlog činjenica da se ista prijavila na energetsku obnovu obiteljskih kuća EnU-2/21, a i sama je izjavila kako su ranije bili prisilni pokušaji sanacije fasade, pa je i zbog toga trpjela opravdan strah za svoju nekretninu, odnosno mogućnosti nastanka štete na istoj.

24.1. Slijedom iznijetoga sud je utvrdio kako je opravdan razlog tužiteljice da se provede ovaj parnični postupak, te je potom bilo potrebno utvrditi način na koji će se navedeni radovi izvršavati time da se što manje ograničava, opterećuje ili na drugi način uznemirava onoga tko treba što trpjeti (ovdje tuženicu). Radi navedenog sud je izveo dokaz vještačenjem, koji je, u bitnom naveo, kako za izvođača radova može biti angažiran onaj koji ispunjava uvjete iz Zakona o gradnji, te da isti mogu izvoditi bez građevinske dozvole i glavnog projekta, pa investitor (tužiteljica) nije dužna prijaviti početak građenja za izvođenje radova, a to sve iz razloga jer se radi o radovima koji su regulirani Pravilnikom o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (Narodne novine broj 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22, 155/23). Nadalje, kako se za organizaciju radova mora zauzeti dio javne površine, investitor (tužiteljica) dužna je prije ishoditi rješenje Grada Osijeka, a radi suglasnosti za korištenje javne površine, kojim rješenjem će biti propisani uvjeti koji se moraju zadovoljiti što se tiče sigurnosti, a također prilikom izvođenja radova neće se moći parkirati osobna vozila ispred kućnog broja 43 u [adresa]. Stoga kako je tužiteljici nužno obaviti radove za korištenje vlastite nekretnine valjalo je, sukladno članku 107. stavku 1. ZV, odlučiti kao u točci I izreke ove presude.

25. Kako izreka odluke kojom se dopušta tužiteljici da se koristi tuđom nekretninom radi izvođenja radova mora sadržavati i vremenski određenu obvezu tuženika na trpljenje (tako i Županijski sud u Varaždinu u svojoj odluci broj Gž-1385/05-5 od 20. rujna 2005.) pa je tako vještak u svom nalazu i mišljenju naveo kako bi za sve radove bilo potrebno 4-5 radnih dana, te da vanjska temperatura prilikom nanošenja tekućeg pluta ne bi trebala biti manja od 5 stupnjeva, niti viša od 35. Stoga je sud točci II izreke ove presude odredio i vremenski određenu obvezu tuženika na trpljenje. Također kako je uvjet da se prilikom izvođenja radova zaštiti objekt tužene od moguće štete, te se obavezno mora preko krova i uz samu fasadu postaviti građevinska PVC folija koja će štititi od prljavštine i tijekom nanošenja (špricanja) tekućeg pluta, sud je također u opisanom dijelu točke II izreke ove presude odredio obvezu tužiteljice za provođenje mjera zaštite objekta tužene.

26. Kako se vlasnik nekretnine može za potrebe žbukanja svoje kuće privremeno koristiti i tuđim zemljištem radi izvođenja radova kada se to na drugi način ne može izvesti (tako u svojoj odluci i Vrhovni sud Republike Hrvatske u predmetu broj Rev- 33/93 od 26. prosinca 1993.), a što je u ovome postupku utvrđeno sud je donio odluku kao u točkama I. i II. izreke ove presude.

27. Kako se ne može vlasnika neke nekretnine obvezati da trpi uporabu svoje nekretnine radi obavljanja nužnih radova na nekretnini drugog vlasnika bez istovremenog obvezivanja tog drugog vlasnika na dovođenje upotrijebljene nekretnine u prvobitno stanje i naknadu eventualne štete (tako u svojoj odluci i Županijski sud u Zagrebu, broj Gž-678/04 od 14. lipnja 2005.) sud je odlučio kao u točci III. izreke ove presude.

28. Dakle, s obzirom na izloženo, a na temelju analize svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka (članak 8. ZPP), a posebice iskaza saslušanog vještaka, te tužiteljice i tuženice, te s obzirom na sve naprijed navedeno, to je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan u cijelosti.

29. U odnosu na navode tuženice kako nikada nije primila dopis tužiteljice, te da je tužiteljica i ranije pokušavala izvoditi radove, isti ovome sudu nisu od utjecaja za rješavanje ove pravne stvari, osim činjenice kako tuženica nije dopuštala izvođenje radova tužiteljice upotrebom nekretnine u vlasništvu tužene, a sve dok se navedeno ne utvrdi po pravilima struke (vještačenjem).

29.1. Također s obzirom na prigovor tužene kako se protivi sanaciji zida koji se nalazi iza kuće tužene, a koji nije legalno sagrađen valja istaknuti kako je zauzeto pravno shvaćanje kako vlasnik nekretnine koji nije ovlaštenik negativne služnosti na susjednoj nekretnini ne može zahtijevati uklanjanje građevina sagrađenih na toj susjednoj nekretnini stoga što su sagrađene bez građevne dozvole (tako u svojoj odluci Vrhovni sud broj Rev-353/83 od 13. srpnja 1983.).

29.2. U odnosu na prigovor tužene kako je stvarni razlog izvršavanja radova na fasadi činjenica da se tužiteljica prijavila na energetsku obnovu obiteljskih kuća valja istaknuti kako navedeno nije utvrđeno, a to stoga što kod dostavljenog popisa prijavitelja na javni poziv nije razvidno za koje radove je tužiteljica prijavila, a također je tužiteljica osobno na raspravi navela kako je zahtjev podnesen i realiziran za radove na krovu. Stoga je ovaj sud potrebu sanacije fasade kuće tužiteljice utvrđivao putem vještačenja po vještaku građevinske struke, a koji je dostavio ovome sudu nalaz i mišljenje iz kojega je vidljivo kako su navedeni radovi na nekretnini tužiteljice nužni za obaviti.

29.3. U odnosu na prigovor tužene kako je ista pretrpjela strah za svoju nekretninu ovaj sud navedeno nije ocjenjivao, budući da isto nije predmet ovog spora, već eventualno posebne parnice, pa stoga ovaj sud je utvrdio samo opravdanost obavljanja radova, uz napomenu kako je tužiteljica obvezna i zaštiti nekretninu tužene, istu vratiti u prvobitno stanje po obavljenim radovima, a također i naknaditi svaku eventualno prouzročenu štetu tuženici.

30. Budući da je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu pa joj sukladno članku 154. stavku 1. ZPP-a pripada naknada troška ovog postupka, a uzimajući u obzir vrijednost predmeta koju je naznačila tužiteljica u iznosu od 1.327,22 eura, istoj pripada pravo na trošak sastava tužbe u iznosu od 100,00 bodova sukladno Tbr.7. točki 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 137/23. - dalje u tekstu: Tarifa), trošak sastava podnesaka od 30.11.2023. (6.12.2023.) i 30.10.2024., za svaki po 100,00 bodova, sukladno Tbr.8. točki 1. Tarife, potom za sastave podnesaka od 4.1.2024., 26.4.2024. i 18.6.2024., za svaki od po 25,00 bodova, sukladno Tbr. 8. točki 4. Tarife, za zastupanje na ročištima od 20.2.2024., 25.4.2024. i 29.11.2024., za svako zastupanje od po 100,00 bodova, sukladno Tbr. 9. točki 1. Tarife, te zastupanju na ročištu za objavu presude od 50,00 bodova, sukladno Tbr. 9. točki 3. Tarife, što ukupno iznosi 725 bodova, odnosno 1.450,00 eura, kao i za trošak vještačenja iznos od 400,00 eura, te pristojbe na tužbu u iznosu od 26,55 eura i pristojbe na presudu u iznosu od 53,09 eura, što sveukupno iznosi 1.929,64 eura, sa zateznim kamatama tekućim od dana presuđenja, odnosno od 10. siječnja 2025. pa do isplate sukladno članku 29. stavku 1. i 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22. i 156/22.).

31. Slijedom navedenog, odlučeno je kao pod točkom IV. izreke ove presude.

32. Tuženica je u cijelosti izgubila u sporu, pa joj ne pripada pravo na naknadu troškova postupka, te je stoga zahtjev tuženice za naknadu troška postupka odbijen, kao neosnovan, te odlučeno kao pod točkom V. izreke ove presude.

33. S obzirom na naprijed izneseno, sud je donio odluku kao u izreci ove presude.

Osijek, 10. siječnja 2025.

Sudac

Marko Šimunić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ove presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (članak 335. stavak 8. ZPP). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (članak 335 stavak 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz članka 335. stavka 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (članak 335. stavak 11. ZPP). O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

1. Punomoćnici tužiteljice

2. Punomoćnici tuženice