REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula – Pola

Poslovni broj: Gž Zk-93/2024-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Biljani Pamić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice Republike Hrvatske OIB: 52634238587, zastupane po zakonskom zastupniku Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalna služba u Makarskoj, protiv protustranaka: ad 1/ HĆ. H, ad 2/ JĆ ud. J, ad. 3/FĆ. F, ad 4. ČĆ, ad 5/ OĆ ud. F, ad 6/ IĆ. Č iz O, ad 7/ DĆ. Č iz [adresa], ad 8/ I D OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], ad 9/ UĆ ud. H iz [adresa], ad 10/ PĆ iz [adresa], ad 11/ TĆ iz [adresa], ad 12/ KĆ iz [adresa], ad 13/ VĆ iz [adresa], ad 14/ ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad 15/ MĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], Akademika Ivana Zovke 10, Bosna i Hercegovina, radi pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, odlučujući o žalbi predlagateljice Republike Hrvatske, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, Stalne službe u Makarskoj, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj, Zemljišnoknjižnog odjela Makarska poslovni broj Z-2810/2021 od 24. ožujka 2023., 10. siječnja 2025.

r i j e š i o  j e

I.Prihvaća se žalba predlagateljice kao osnovana, ukida se rješenje Općinskog suda u Makarskoj, poslovni broj: Z-2810/2021 od 24. ožujka 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

II. Nalaže se brisanje zabilježbe odbijenog prigovora upisane pod poslovnim brojem Z-2810/2021 u zk. ul. [broj ZK uloška] u odnosu na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i brisanje zabilježbe žalbe upisane pod poslovnim brojem Z-23809/2021.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odlučeno je:

„I. Odbija se prigovor predlagateljice Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, kao neosnovan i potvrđuje rješenje ovog suda poslovni broj Z-4315/2020, RZ-97/20 od 10. svibnja 2021.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu upis zabilježbe odbijenog prigovora pod brojem Z-2810/2021 u zk. ul. br. [broj ZK uloška] u odnosu na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].“

2. Protiv navedenog rješenja pravovremenu i dopuštenu žalbu podnijela je predlagateljica bez navođenja zakonskih žalbenih razloga, ali čiji sadržaj žalbe ukazuje na žalbeni razlog pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava uz prijedlog da se žalbu usvoji i „ukine pobijano rješenje kao i rješenje prvostupanjskog suda Z-4315/2020, RZ-97/20, te udovolji predmetnom prijedlogu, odnosno predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, a ujedno naloži brisanje zabilježbe odbijenog predmetnog prigovora“. U žalbi, u bitnom, navodi da je pobijanim rješenjem sud odbio prigovor predlagateljice kao neosnovan i potvrdio rješenje suda poslovni broj Z-4315/2020, RZ-97/20 od 10. svibnja 2021. zaključujući da "nije razvidno da bi predlagateljica samom Uredbom stekla vlasništvo predmetne nekretnine". Ukazuje da je predlagateljica svojim prijedlogom zatražila otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oznake zemljišta vrt, površine 273 m2, zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na temelju isprava koje je dostavila uz prijedlog a o kojima ispravama (posjedovni list, povijest primjena, rješenje o nacionalizaciji, popis čestica), u pobijanoj odluci nema ni riječi. Ukazuje kako u ovoj fazi postupka sud opravdanost prijedloga utvrđuje na razini vjerojatnosti, dok će se u samom postupku utvrđivati uvjeti za upis, pa smatra da su priložene isprave bile dostatne da bi se donio zaključak o opravdanosti prijedloga.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet ove zemljišnoknjižne pravne stvari je prijedlog predlagateljice za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u odnosu na č. zem. [katastarska čestica], oznake zemljišta vrt, površine 273 m2 i ispravak upisa na način da se briše pravo vlasništva sa imena upisanih zemljišnoknjižnih vlasnika, uz uknjižbu prava vlasništva u korist predlagateljice. Navodi da je predlagateljica stekla vlasništvo predmetne nekretnine temeljem Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 40/92., dalje u tekstu: Uredba), da predmetna nekretnina zajedno sa drugim susjednim česticama čini kompleks podruštvovljenog zemljišta koje je dano na korištenje Narodnom odboru Općine Kragujevac i na kojem je izgrađeno "Dječje odmaralište Kragujevac", da je predmetna nekretnina pripojena č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te je kao posjednik upisan Hrvatski fond za privatizaciju temeljem citirane Uredbe. Predlagateljica navodi da je očito da je predmetna nekretnina omaškom ostala upisana kao vlasništvo fizičkih osoba- protustranaka jer je nesporno da protustranke od izgradnje odmarališta na predmetnom zemljištu više nisu imali bilo kakva apsolutna, a ni ograničena stvarna prava.

5. Zemljišnoknjižni sud je rješenjem posl.br. Z-4315/2020, RZ-97/20 od 10. svibnja 2021. odbio prijedlog predlagateljice zaključujući da predlagateljica nije učinila vjerojatnim da joj pripada predmetna nekretnina, odnosno da nije ostvaren uvjet sadržan u odredbi čl. 208. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne Novine“ broj: 63/19. i 128/22.-dalje ZZK) te da ne postoji opravdan razlog propisan odredbom članka 108. st. 2. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova.

6. Odlučujući o prigovoru predlagateljice protiv rješenja posl.br. Z-4315/2020, RZ- 97/20 od 10. svibnja 2021. prvostupanjski sud je isti odbio kao neosnovan i potvrdio je rješenje zemljišnoknjižnog suda zaključujući da je sudska savjetnica pravilno primijenila materijalno pravo kada je odbila prijedlog predlagateljice za pokretanje i provođenje pojedinačnog ispravnog postupka, jer iz Uredbe o zabrani raspolaganja i preuzimanja sredstava određenih pravnih osoba na teritoriju Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 40/1992.), na koju se predlagateljica poziva u svom prijedlogu, nije razvidno da bi predlagateljica samom Uredbom stekla vlasništvo predmetne nekretnine na kojoj su upisani suvlasnici-protustranke te da predlagateljica ovaj imovinski odnos treba riješiti kroz odgovarajući (parnični) postupak, u kojem će utvrditi pravo vlasništva predmetne nekretnine.

7. Ispitujući pobijano rješenje sukladno žalbenim navodima žaliteljice a i primjenom odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14., 70/19., 80/22. i 155/23.– dalje: ZPP) a koji Zakon se u zemljišnoknjižnim postupcima primjenjuje temeljem čl. 99. st. 2. ZZK, ovaj sud je utvrdio da u istom nije počinjena ni jedna bitna povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti. Međutim, u pravu je žaliteljica da je prvostupanjski sud prilikom donošenja pobijanog rješenja pogrešno i nepotpuno utvrdio činjenično stanje te je pogrešno primijenio materijalno pravo.

8. Prema odredbi čl. 208. st. 1. ZZK pojedinačni ispravni postupak je poseban zemljišnoknjižni postupak u kojem se ispravljaju zemljišnoknjižni upisi, a koji postupak se provodi kada za to postoji opravdan razlog. Prema stavku 3. tog članka opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka postoji kad je nekom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i zbog čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zemljišnoknjižne upise, a radi se o pravu koje prema odredbama tog Zakona može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa. Prema odredbi čl. 209. st. 4. ZZK predlagatelj je dužan prijedlogu priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka odnosno isprave kojima on dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišnoknjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

8.1. Gotovo identično propisuje i čl. 109. st. 4. Pravilnika o unutarnjem ustroju, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova - Zemljišnoknjižnog poslovnika (''Narodne novine'', broj 81/97., 109/02., 123/02., 153/02., 14/05., 60/10., 55/13., 63/19. i 128/22. - dalje: Pravilnik) prema kojem prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, tj. javne ili javnoovjerovljene isprave kojima se dokazuje osnovanost prijedloga (npr. isprave o prijenosu ili osnivanju knjižnih prava u korist podnositelja prijedloga koje ne ispunjavaju sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave, izvaci iz katastra zemljišta o posjedniku nekretnine, javno ovjerovljene izjave zemljišno-knjižnog vlasnika ili njegovih nasljednika kojima se potvrđuje pravo predlagatelja i sl.).

9. Dakle, cilj pojedinačnog ispravnog postupka je da se u zemljišnoknjižnom postupku glede kojeg se vodi postupak, zemljišnoknjižno stanje uskladi s faktičnim stanjem i isprave svi potrebni podaci u svim dijelovima zemljišne knjige. U prvom dijelu koji se odnosi na postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka sud odlučuje o tome postoji li opravdani razlog za vođenje pojedinačnog ispravnog postupka. Pojam opravdani razlog, kao pravni standard, treba tumačiti tako da on uvijek postoji kada je očito da postoji neslaganje zemljišnoknjižnog stanja sa stvarnim stanjem i da je podnositelj prijedloga nekom ispravom učinio vjerojatnim da mu pripada pravo koje nije u njegovu korist upisano u zemljišnoj knjizi, što predlagatelj treba dokazati.

10. U konkretnom slučaju predlagateljica je uz prijedlog kojim traži otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka za nekretninu č. zem. [katastarska čestica] upisanu u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] priložila povijest promjena na katastarskim česticama iz kojeg proizlazi da je čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 273 m2 od revizije katastra 1950-ih godina upisana u posjedovnom listu 315 na ime Gradski N.O. Kragujevac, Srbija te da se 1994. temeljem prijavnog lista Klasa: UP:I-932-07/94-01/10 čestica zemlje [katastarska čestica], površine 273 m2, poništava i pripaja čestici zemlje [katastarska čestica] (zgrada i dvorište, površine 6044 m2), koja se također upisuje u posjedovni list 315 na ime Gradski N.O. Kragujevac, Srbija, kao i da je 1999. (iskaz promjene 4/99), u posjedovnom listu broj 315 izvršena promjena posjednika po službenoj dužnosti, posjedovni list 315 na način da se umjesto Gradskog N.O. Kragujevac, Srbija, upisuje Hrvatski fond za privatizaciju, a takav upis je i danas. I iz povijesti promjena na katastarskim česticama za k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] proizlazi da je čestica zemlje [katastarska čestica] k. o [katastarska općina], površine 604 m2, od revizije katastra 1950-ih upisana u posjedovnom listu broj 315 Gradski N.O. Kragujevac, da je 1994. temeljem prijavnog lista Klasa: UP:I-932-07/94-01/10 između ostalih, i predmetna čestica zemlje [katastarska čestica] površine 273 m2, poništena i pripojena čestici 1941 koja se sa 604 m2 povećava na 6044 m2 i ostaje upisana u posjedovnom listu 315 u kojem se 1999. umjesto posjednika Gradskog N.O. Kragujevac, Srbija, upisuje Hrvatski fond za privatizaciju, a kakav upis je i danas. Osim toga, predlagateljica je priložila i rješenje Narodne Republike Hrvatske, Kotara Makarska, Narodnog odbora općine Ploče, Uprave prihoda, broj: 04-"N"-4152/1-59 od 2. prosinca 1959. iz kojeg je vidljivo da je čest. zem. [katastarska čestica] u površini od 273 m2, s kojom površinom je i danas upisana u zemljišnoj knjizi u istom zk. ulošku, oduzeta upravo "HĆ i družini", dakle osobi koja je i danas u vlastovnici prvi od upisanih suvlasnika i "drugim upisanim suvlasnicima", te je ista čestica zemlje, uz ostale navedene u citiranom rješenju, postala „društvena svojina“. Protivno stajalištu prvostupanjskog suda predlagateljica je uz prijedlog priložila isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja pojedinačnog

ispravnog

postupka.

11. Naime, ispravni postupak podijeljen je u dva dijela - postupak otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka i ispravni postupak u kojem se na odgovarajući način primjenjuju odredbe čl. 208. do 216. ZZK slijedom čega u prvom dijelu postupka odlučuje samo o tome da li postoji opravdani razlog za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, a ne raspravlja niti odlučuje o osnovanosti prijedloga.

12. Kako prvostupanjski sud priložene isprave predlagateljice nije vrijednosno cijenio, niti je s te osnove zaključio o osnovanosti prijedloga za otvaranje pojedinačnog ispravnog postupka, time činjenično stanje nije pravilno i potpuno utvrđeno, pa je valjalo ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, a temeljem čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi sa čl. 99. st. 2. ZZK.

13. U ponovnom postupku prvostupanjski sud će ponovno odlučiti o predmetnom prigovoru imajući u vidu okolnosti na koje mu je ukazano ovim rješenjem.

14. Kako je pobijano prvostupanjsko rješenje ukinuto, a njime je određena zabilježba odbijenog prigovora, valjalo je naložiti brisanje te zabilježbe, kao i brisanje zabilježbe žalbe s obzirom da je o žalbi odlučeno ovim rješenjem pa ista više ne proizvodi pravni učinak.

Pula - Pola, 10. siječnja 2025.

Sudac

Biljana Pamić