Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj Pr-437/2023-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Rijeci, po sucu toga suda Mariji Predovan Matoković, u pravnoj stvari tužitelja OĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Marini Franulović Ažman, odvjetnici iz Rijeke, protiv tuženika LUKA RIJEKA d.d. Rijeka, Riva 1, OIB: 92590920313, zastupanog po punomoćnici Aniti Vrkić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Anite Vrkić i Ive Vrkić iz Rijeke, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave, zaključene 2. prosinca 2024. u prisutnosti punomoćnice tužitelja i punomoćnice tuženika, objavljene 10. siječnja 2025.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku LUCI RIJEKA d.d. Rijeka, Riva 1, OIB: 92590920313, da tužitelju OĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 15.336,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, od 01. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, a od 01. siječnja 2024. pa do isplate po kamatnoj stopi iz članka 29. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne kamatne stope, odnosno kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja kamata teče na svaki pojedini mjesečni iznos, od dospijeća do isplate, kako slijedi:

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.05.2020. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.06.2020. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.07.2020. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.08.2020. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.09.2020. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.10.2020. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.11.2020. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.12.2020. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.01.2021. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.02.2021. pa do isplate

- na iznos od 336,00 eura počev od 01.03.2021. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.04.2021. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.05.2021. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.06.2021. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.07.2021. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.08.2021. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.09.2021. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.10.2021. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.11.2021. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.12.2021. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.01.2022. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.02.2022. pa do isplate

- na iznos od 336,00 eura počev od 01.03.2022. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.04.2022. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.05.2022. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.06.2022. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.07.2022. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.08.2022. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.09.2022. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.10.2022. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.11.2022. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.12.2022. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.01.2023. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.02.2023. pa do isplate

- na iznos od 336,00 eura počev od 01.03.2023. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.04.2023. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.05.2023. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.06.2023. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.07.2023. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.08.2023. pa do isplate,

- na iznos od 372,00 eura počev od 01.09.2023. pa do isplate,

- na iznos od 360,00 eura počev od 01.10.2023. pa do isplate,

u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi parnični trošak u iznosu od 4.275,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 10. siječnja 2025. pa do isplate, po kamatnoj stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

1. Dopušta se preinaka tužbenog zahtjeva učinjena podneskom od 11. listopada 2024.

2. Odbija se prijedlog tuženika za spajanjem ovog parničnog postupka s parničnim postupkom koji se vodi kod ovoga suda pod poslovnim brojem Pr-343/2023.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je nastradao 30. rujna 1991. radeći na poslovima postavljanja ispusnih otpadnih voda u Rijeci, a za nesreću da je odgovoran radnik tuženika. Tuženikova odgovornost za naknadu štete da je pravomoćno utvrđena u ovosudnom predmetu poslovni broj P-2291/96, u kojem postupku da mu je naknađena nematerijalna šteta proizašla iz predmetnog štetnog događaja. Kako je tužitelj nakon pretrpljene povrede ostao invalid više od 80%, to da je kod njega nastupila nesposobnost za rad, slijedom čega da je 4. travnja 2000. upućen u invalidsku mirovinu, a po konačnom zdravstvenom stanju i utvrđenom invaliditetu od 80% da su se razvile i posttraumatske bolesti, i to praktično potpuni gubitak vida na desno oko, te jako pogoršanje psihičkog stanja. Slijedom navedenog, tužitelj da nije u mogućnosti živjeti sam, te da ima stalnu potrebu za tuđom pomoći i njegom. Nadalje, u ovosudnim postupcima poslovni broj P-4219/97, P-4765/01, P-3030/06, Prs-572/09, P-600/12, Pn-590/15 i Pn-108/18, te jednom nepravomoćno okončanom spisu poslovni broj Pr-174/2020, dosuđena naknada štete s osnova tuđe pomoći i njege za razdoblje od 1994. do 31. ožujka 2020. i to u postupku poslovni broj P- 4219/97 za razdoblje od 1994. do 31. svibnja 2003., poslovni broj P-4765/01 za razdoblje od 1. lipnja 2003. do 31. siječnja 2005., poslovni broj P-3030/06 za razdoblje od 1. veljače 2005. do 31. svibnja 2009., poslovni broj Prs-572/09 za razdoblje od 1. lipnja 2009. do 31. kolovoza 2010., poslovni broj Pn-600/12 za razdoblje od 1. rujna 2010. do 30. studenoga 2012., poslovni broj Pn-590/15 za razdoblje od 1. prosinca 2012. do 30. rujna 2015., poslovni broj Pn-108/18 za razdoblje od 1. listopada 2015. do 28. veljače 2018., te poslovni broj Pr-174/2020 za razdoblje od 1. ožujka 2018. do 31. ožujka 2020. Nadalje navodi da u ovosudnom postupku poslovni broj P-3030/06 vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Darku Lediću i dr. Mirjani Vulin utvrđeno da je tužitelju potrebna stalna nestručna tuđa pomoć i njega u trajanju od dva sata dnevno, a koji nalaz i mišljenje vještaka je ovaj sud koristio i u daljnjim postupcima poslovni broj Prs-572/09, P-600/12, Pn- 590/15, Pn-108/18 i Pr-174/2020, te utvrdio da tužitelj ima potrebu za tuđom pomoći i njegom u trajanju od dva sata dnevno. Tužitelj i nakon 1. travnja 2020. trpi štetu koja se sastoji od potrebe za tuđom pomoć i njegom koju mu pružaju njegova vanbračna supruga ŽĆ i njegova kćer JĆ budući da mu se zdravstveno stanje znatno pogoršalo. Naime, tužitelj da vidi dvoslike, da ima oštećen očni živac na lijevom oku i mrenu zbog kojih bi mogao ostati slijep, a time i 100%-tni invalid u potpunosti ovisan o tuđoj pomoći. Mali mozak da mu odumire, zbog čega ima problema s ravnotežom pa često pada. Također, sve slabije da čuje na desno uho. Unazad dvije godine da mu je dijagnosticiran i dijabetes tipa 2 te da ima česte, jake i duge migrene koje traju i po nekoliko dana. Muče ga i vrtoglavice zbog kojih često da gubi ravnotežu te pada. Psihičko stanje tužitelja s vremenom da je sve lošije, da je bezvoljan, zaboravljiv, zamišljen te da se brzo umara. U svakodnevnim aktivnostima da mu pomaže izvanbračna supruga ŽĆ bez koje ni bi mogao sam. Kćer JĆ da je doktorica i često da posjećuje oca upravo zbog te negativne progresije zdravstvenog stanja. Uz redovite odlaske na preglede kod raznih specijalista, tužitelj da prima intravenoznu terapiju koju mu daje kćer radi jake glavobolje. Za vrijeme terapije, tužitelja da uvijek nadgleda kćer radi potvrde da se ne radi o moždanom udaru ili krvarenju u mozgu. Također, tužitelju da je nužna svakodnevna pomoć pri obavljanju osnovnih aktivnosti kao što su održavanje osobne higijene, kućanstva, okućnice i vrta, vožnje, kuhanja, peglanja, pranja ... Tužitelju se tuđa pomoć i njega pruža u dužem trajanju od 2 sata dnevno, a sukladno tužiteljevim povećanim potrebama, predlaže da se u ovom postupku ne koristi nalaz i mišljenje vještaka dr. Ledića i dr. Vulin, već da se odredi novo vještačenje zbog novih, pogoršanih okolnosti. Slijedom navedenog, tužitelj u ovome postupku potražuje naknadu štete po osnovi tuđe pomoći i njege i to za razdoblje od 1. travnja 2020. pa nadalje u iznosu od 15.000,00 eura, pa predlaže da sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti, uz naknadu parničnog troška.

1.1. Tužitelj je konačno precizirani tužbeni zahtjev postavio u podnesku od 11. listopada 2024. na način naveden u izreci presude, na način da je povisio isti.

1.2. Odredbom čl. 191. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08 – ispr., 57/11, 25/13, 89/14 – odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), propisano je da je preinaka tužbe promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći. Odredbom čl. 190. st. 1. ZPP-a propisano je da tužitelj može do zaključenja prethodnog postupka preinačiti tužbu. Stavkom 2. istog članka propisano je da iznimno od odredbe st. 1. ovog članka tužitelj može preinačiti tužbu do zaključenja glavne rasprave ako je bez svoje krivnje nije mogao preinačiti do zaključenja prethodnog postupka.

1.3. Prethodni postupak u ovoj pravnoj stvari zaključen je 12. srpnja 2024. Kako je tužba preinačena 11. listopada 2024., dakle nakon zaključenja prethodnog postupka, a temeljem Nalaza i mišljenja vještaka dr. Mirjane Vulin i prof.dr. Darka Ledića od 13. ožujka 2009., a čija je primjena u ovoj pravnoj stvari određena raspravnim rješenjem od 13. rujna 2024., takva preinaka dopuštena je sukladno čl. 190. st. 2. ZPP-a obzirom da na strani tužitelja nema krivnje. Slijedom navedenog, valjalo je riješiti kao u izreci.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Nadalje navodi da čini nespornim štetni događaj od 3. rujna 1991. u kojem je tužitelj pretrpio štetu stradavanjem na poslovima postavljanja ispusnih otpadnih voda. Također navodi da tužitelj potražuje predmetni iznos po osnovi naknade štete za tuđu pomoć i njegu i to za razdoblje od 1. travnja 2020. pa nadalje, a u tužbi da navodi da mu je potrebna pomoć u dužem trajanju od dva sata dnevno koliko mu je ranijim nalazima, na koje se poziva, utvrđeno. Tuženik, u odnosu na naprijed navedeno, ističe da, ukoliko se tužitelju i pruža pomoć duže od dva sata dnevno, za isto da ne može biti odgovoran tuženik. Naime, eventualna povećana potreba za tuđom pomoći i njegom može biti i jest posljedica starosti obzirom da tužitelj ove godine (2023.) navršava 65 godina starosti. Tužitelj, nadalje, da navodi da mu pomoć i njegu pružaju članovi užeg domaćinstava i to supruga, te kćer koja je doktorica. Dakle, radi se o osobama koje inače žive s tužiteljem u domaćinstvu te su „dužne“ pomagati člana obitelji, posebice ako se radi o starijem i bolesnom članu. Kćer koja je i doktorica ima i profesionalnu takvu dužnost. Slijedom navedenog, ne može postojati odgovornost tuženika za ikakvu isplatu na ime navedenog osnova. Opreza radi, tuženik ističe i prigovor zastare. Tuženik navodi i da je tužitelj pred ovim sudom protiv istog tuženika pokrenuo postupak radi isplate na ime naknade štete za izgubljenu zaradu temeljem istog štetnog događaja, a koji postupak se vodi pod poslovnim brojem Pr-343/2023. Radi ekonomičnosti postupka, predlaže se spojiti ovaj postupak sa navedenim postupkom. Slijedom naprijed navedenog i obrazloženog, predlaže da sud odbaci tužbu kao nedopuštenu, podredno da odbije tužitelja s tužbenim zahtjevom, uz naknadu tuženiku prouzročenog parničnog troška.

3. Radi pravilnog i potpunog utvrđenja činjeničnog stanja sud je u tijeku postupka proveo dokaz uvidom u cjelokupnu materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu, te je proveden dokaz saslušanjem svjedoka JĆ (stranica 107-108 spisa) i svjedoka ŽĆ (stranica 108-109 spisa), te tužitelja kao stranke (stranica 105-106 spisa).

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - odluka USRH, 84/08, 96/08 - odluka USRH, 123/08 – ispr., 57/11, 25/13, 89/14 – odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP), ovaj sud smatra tužbeni zahtjev osnovanim u cijelosti.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege koju tužitelj smatra da je pretrpio kao posljedicu ozljeđivanja na radu kod tuženika kao poslodavca 30. rujna 1991.

6. Među parničnim strankama nije sporan štetni događaj u kojem je tužitelj stradao kao radnik tuženika 30. rujna 1991., kao i da je tuženik odgovoran za predmetni štetni događaj, kao i za štetu koja je nastala kao posljedica istoga, a što je utvrđeno pravomoćnom presudom ovoga suda poslovni broj P-2291/96.

7. Također je nesporno da je pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P- 4219/97 (stranica 135-140 spisa) tužitelju dosuđena naknada imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege za razdoblje od 1994. do 31. svibnja 2003., nadalje pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P-4765/01 (stranica 145-154 spisa) za razdoblje od 1. lipnja 2003. do 31. siječnja 2005., pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P-3030/06 (stranica 161-166 spisa) za razdoblje od 1. veljače 2005. do 31. svibnja 2009., pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj Prs- 572/09 (stranica 173-178 spisa) za razdoblje od 1. lipnja 2009. do 31. kolovoza 2010., pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj P-600/12 (stranica 182-185 spisa) za razdoblje od 1. rujna 2010. do 30. studenoga 2012., pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj Pn-590/15-13 (stranica 186-191 spisa) za razdoblje od 1. prosinca 2012. do 30. rujna 2015., pravomoćnom presudom ovog suda poslovni broj Pn-108/2018-39 (stranica 192-198 spisa) za razdoblje od 1. listopada 2015. do 28. veljače 2018., te pravomoćnom presudom ovoga suda poslovni broj Pr-174/2020-24 (stranica 203-212 spisa) za razdoblje od 1. ožujka 2018. do 31. ožujka 2020.

8. Sporno je pripada li tužitelju naknada imovinske štete u vidu tuđe pomoći i njege i za utuženo razdoblje, tj. za razdoblje od 1. travnja 2020. do 30. rujna 2023., kao i visina iste.

9. Odredbom čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23 - dalje ZOO) propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja, dok je st. 2. propisano da ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegovog daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužan je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu za štetu.

10. Kako je tuženik odgovoran za nastanak štetnog događaja, posljedično tome odgovoran je i za naknadu štete s osnova tuđe pomoći i njege.

11. Ovdje se napominje kako je tužitelj u tužbi naveo da predlaže da se u ovoj pravnoj stvari ne koristi nalaz i mišljenje vještaka dr. Ledića i dr. Vulin obzirom da se tužitelju tuđa pomoć i njega pruža u dužem trajanju od dva sata dnevno, slijedom čega da se odredi novo vještačenje, da bi na ročištu za glavnu raspravu održanom 13. rujna 2024. (stranica 104-110 spisa), radi ekonomičnosti postupka, pristao na dva sata tuđe pomoći i njege, kako je to utvrđeno u nalazu i mišljenju dr. Mirjane Vulin i prof. dr. Darka Ledića od 13. ožujka 2009.

12. Uvidom u Nalaz i mišljenja vještaka neurokirurga prof.dr.sc. Darka Ledića, dr.med. od 13. ožujka 2009. (stranica 230-238 spisa) proizlazi da je od vremena posljednje procjene vještaka (u lipnju 2004.) došlo do pogoršanja stanja tužitelja, i to i tjelesnog (češći keratitisi, ulceracije konjuktivne i bulbusa, pogoršanje odnosno pojava učestalijih sinusitisa povezano s ovim i pogoršanje ORL statusa) i duševnog (pogoršanje posttraumatskog psihoorganskog sindroma), što uvjetuje povećanu potrebu za tuđom pomoći i njegom, slijedom čega je samo za tjelesne posljedice potrebno cca jedan sat dnevno svakodnevne njege i kućne terapije, dok je s druge strane, a po mišljenju psihijatra, potrebno najmanje jedan sat dnevno tuđe pomoći i brige radi tužiteljevog pogoršanog psihičkog stanja.

11.1. U konačnici, u zajedničkom Nalazu i mišljenju dr. Mirjane Vulin, psihijatra i prof.dr. Darka Ledića, neurokirurga od 13. ožujka 2009. (stranica 229 spisa) vještaci su se suglasili da je od prvog veljače 2005. pa nadalje tužitelju trajno potrebna pojačana tuđa pomoć i njega, i to u ukupnom trajanju od dva sata dnevno i to kao nestručna tuđa pomoć.

12. Ovdje se napominje da iako su predmetna vještačenja provedena u drugom predmetu ovoga suda (poslovni broj P-3030/2006), stranke su na ročištu za glavnu raspravu održanom 13. rujna 2024. (stranica 104-110 spisa) prihvatile njihovu primjenu i u ovom predmetu, zbog čega ovaj sud temelji svoje utvrđenje na istima.

13. Nadalje, iz suglasnih iskaza tužitelja kao stranke te svjedoka ŽĆ i JĆ proizlazi da su tužitelju u utuženom razdoblju tuđu pomoć i njegu besplatno pružale njegova izvanbračna supruga ŽĆ i kćer JĆ.

14. Tako iz iskaza tužitelja kao stranke (stranica 105-107 spisa) proizlazi da je 1991. doživio ozljedu na radu u vrijeme kada se radio kolektor za ispust otpadnih voda u more. Tada da se radilo s cijevima dužine 10 do 12 metara, težine tri tone, a iste da je kačio s jednim O. U jednom trenutku cijevi da su se zaljuljale, oni da su pali dolje, a tužitelj da je zadobio prijelom baze lubanje te da je bio klinički mrtav. Tri godine da su mu trebale da može sam otići do wc-a, desna strana lica da mu je bila oduzeta, da je vidio dvoslike, imao vrtoglavice i glavobolje, te da je krenuo na operacije. Desni mišić koji drži vilicu da su mu operirali, srećom, američki liječnici koji su se u to vrijeme nalazili u KBC-u Rijeka, a sama operacija da je trajala oko 12 sati. Zbog toga da mu je desno oko došlo u kut te da je tu i ostalo, a tužitelj da je vidio dvoslike. U Zagrebu su ga operirali kako bi mi nategli taj mišić oko oka, a profesor Ž da mu je ugradio zlatnu pločicu u kapak kako bi mi se to oko moglo zatvoriti, odnosno kako bi mogao treptati. Također je naveo da mu je u jednom trenutku oko e bilo jako crveno, na pregledu su mu rekli da mu se odvojila rožnica, a spasio ga je doktor J u Poliklinici Svjetlost jer da mu se radila rupa u oku. Gore da je otišao zato što su mu u Rijeci rekli da mu ne mogu pomoći. To da je bilo u ljeto, prije pet do šest godina, uz napomenu da nema osjećaj za vrijeme. Posljedice su takve da na desno oko ne vidi skoro ništa. Nadalje, na desno uho da slabije čuje, a kod jakih bolova da ima glavobolje. Mali mozak da mu odumire, a da ima problema i s ravnotežom i da se sada ustane i okrene, da bi pao na leđa. Dok je danas dolazio do sudnice tri puta da je morao stati na stubištu suda. Nadalje, da ima jako izražene glavobolje, pogotovo u proljeće, jesen, a i tijekom zime kada dolazi jugo i za vrijeme tih glavobolja da mu dolazi kćer, koja je liječnica, te mu intravenozno daje lijekove, a ljeti kada ima glavobolje da pije Apaurin. U zadnje vrijeme da je primijetio da i na drugo oko slabije vidi, vidno polje da je u redu, ali da mu je očni živac jako oštećen zbog kapi koje koristi već duže vrijeme, a radi se o kortikosteroidnim kapima. Problem je što se to ne može liječiti te mu se sada može dogoditi da očni živac pukne i da ostane slijep. Dijabetes sada nema, a život da mu se sveo na suđenja, presude i žalbene postupke, s time da mu mirovina iznosi 201,00 euro. Imam sreću da ima nevjenčanu suprugu ŽĆ i kćer, a razlog zašto je u [adresa] otišao živjeti je taj što mu je tamo sva mamina obitelj te da mu oni pomažu. Također je naveo da se griju na drva koja mu bratić spremi, a kad ŽĆ ide u Zagreb, jer tamo ima svojih obveza, da mu dođe kćer ili teta koja živi 10-tak km dalje ako mu treba što skuhati. Što se tiče psihe, da može reći da mu je kvalitetan život prošao. ŽĆ da živi s njim preko 10 godina i ona da sve vodi, od nabavke, kuhanja, a ako ga uhvati glavobolja tada samo leži i ne da mu se ni ustati, te da mu ona nosi hranu u krevet, a pomaže mu i kod osobne higijene. Bez nje da je gotov. Kći je liječnica, dolazi dva puta u tjednu, kako stigne zbog smjena u kojima radi. Uredno da se čuju, a ŽĆ je špijun i sve joj javlja. Tako kada sam dobio koronu nisam htio ići u bolnicu, no ŽĆ da je zvala kćer, a kćer Hitnu, te da je u bolnici sedam dana bio na kisiku. Ima sreću što se tiče tog okruženja s njih dvije. ŽĆ da mu pere robu i pegla jer da je teško funkcionirati s jednim okom, dok mu kćer intravenozno daje lijekove po potrebi, radi mu terapiju jer ona to zna. ŽĆ ide u Zagreb te odlazi svaka dva do tri mjeseca, dva do tri dana, zbog stana kojeg ima u Zagrebu. Kada ŽĆ ode u Zagreb, tada mu kćer dođe jedan dan, dok mu teta dođe ujutro i obavi što treba. On da se sam oblači i tušira, te sam odlazi na wc. Sam da može i hranu podgrijati. Gubi ravnotežu kod bilo kakvog naglog pokreta, a ako ne radi nagle pokrete, tada da mu se ne zavrti. Na kraju je naveo da je presudama dobivao razliku između mirovine koju sada dobiva i i plaća koje bi dobivao kao inženjer građevine, da nije bilo ove ozljede.

15. Suglasno navedenom, iskazivala je i svjedok ŽĆ, izvanbračna supruga tužitelja, koja je navela (stranica 108-109 spisa) da je 2011. došla iz Zagreba i da od tada živi s tužiteljem zbog brige oko njega. Kuha, pere, vodi brigu o kućanstvu, ide u kupovinu, radi i u vrtu tj. Okućnici, odnosno sve ono što je potrebno u domaćinstvu. Brine i oko tužitelja, kada ima glavobolje da mora leži u zatamnjenoj prostoriji da ima mir te da mu nosi jelo, a tužitelj nekada da nema volje jesti pa se mora više potruditi oko njega. Ne smije raditi nagle pokrete jer ako se npr. naglo okrene, tada da gubi ravnotežu i može pasti. Brine se i oko lijekova koje mu mora dati i s njegovom kćeri da se dogovara oko toga i dosta da je pita. Nekada tužitelj izgubi volju za sve, nekada se i zatvori u sebe, a ona mora izvlačiti iz njega što mu je. Također je navela da je stalno s tužiteljem, a kada ide u Zagreb, tada da dođe ili njegova kćer ili teta, koja je dobrog zdravlja i po koju ona ide, da budu s njim. One tada i da prespavaju kod tužitelja, a svjedok da im sve pripremi i skuha. Tužitelj da se počeo žaliti da navečer slabije vidi na lijevo oko. Na upit punomoćnice tužitelja kako tužitelju kćer pomaže svjedok je navela da da tužitelj nju dobro sluša, a rijetko hoće koga slušati. Ona da brine koje lijekove treba uzimati, no svjedok da mu ih daje. Ona donosi lijekove, slaže ih i svjedoku piše koji su lijekovi za glavobolju, koje su masti za oči i sl. Za glavobolje mu daje i intravenoznu terapiju. Ljeti mu za glavobolju daje lijekove za opuštanje, a u proljeće i jesen, kod promjene vremena da ima jače glavobolje, te tada da prima intravenoznu terapiju. Tužitelj sam da ide na wc i tušira se, no kako se teško saginje, svjedok da mu reže nokte. Na upit punomoćnika tuženika svjedok je navela da je u mirovini od studenoga 2023., a prije da je radila u ugostiteljstvu. Kada je došla kod tužitelja 2011., više da nigdje nije radila, da je bila nezaposlena, no tada da nije imala uvjete za mirovinu. Na daljnji upit koliko često tužitelj ima glavobolje odgovara da preko ljeta manje, a kod promjene vremena ima jače glavobolje i to u jesen, zimu i proljeće. On da se tada zatvori tri do četiri dana, nekada pet, a nekada i više. Kada ga dođe nešto pitati, da se dere da se makne, a svjedoku da je teško zbog njega. Dok spava obavezno mora biti zamračeno, a u podne obavezno da ide odrijemati. Dok je svjedok u dućanu, tužitelj da ostaje sam, hranu može podgrijati, zna i speći jaje, no svjedok da sve radi, a tužitelj da nije sretan kada nešto ne može. Zna otići u dućan ako baš nešto treba jer nije skroz nepokretan, no više da ide ona. Kod doktora da ide sam jer je doktor blizu i tada da vozi, no više da mu neće dati da vozi jer da se boji.

16. Svjedok JĆ, kćer tužitelja, u svom iskazu (stranica 107-108 spisa) je navela da u suštini i dalje perzistiraju glavobolje i vrtoglavice, koje da su sada jače. Nadalje, tužitelj da dima problema s vidom zbog propadanja očnog živca, sve slabije i slabije da vidi. Svjedok da mu dolazi pomoći dva puta tjedno, jednom preko tjedna, jednom vikendom, za glavobolje i vrtoglavice da mu daje intravensku terapiju, kada je potrebno, i da mu osigurava sve lijekove koji su mu potrebni. Što se tiče dijabetesa tipa 2 redovno, da kontroliraju taj šećer, nekada je normalan a nekada skače. Njegove oči da su poprilično veliki problem jer mu vid propada svakodnevno i to zbog oštećenja vidnog živca, a tu da nema pomoći i to može biti samo sve gore i gore. Također je naveo da brigu o tužitelju dijele ŽĆ i ona, no ako ŽĆ mora otići u Zagreb, onda da se organiziraju tako da svjedok dođe na duže vrijeme kod tužitelja ili kod tužitelja dolazi teta koja živi 10 km od tate i ŽĆ, te da se moraju unaprijed organizirati. ŽĆ da ide u Zagreb jer tamo ima stan i svoju obitelj, te da se i ona mora s vremena na vrijeme maknuti iz ove situacije, tj. odmoriti kao i svaki čovjek. S tužiteljem da živi već više od 10 godina. Tužitelj da živi u [adresa], no da nije sigurna da je to prava adresa obzirom da se naziv ulice često mijenja. Na upit punomoćnika tužitelja odgovara da je tužitelju oštećen očni živac na lijevom oku posljedica čega može biti potpuni gubitak vida na tom oku i 100%-tni invaliditet. Na desnom oku da ima oštećenu rožnicu, a na to oko da ne vidi ništa. Na daljnji upit kako ŽĆ pomaže tužitelju svjedok je navela da radi sve drugo što je potrebno da on bude čist i opran, i da mu pripremi za jesti, kao što bi se brinula i za dijete. Na upit punomoćnika tuženika može li tužitelj ostati sam odgovara da to ovisi o njegovom trenutnom zdravstvenom stanju te se nikada ne zna kada će ga uhvatiti vrtoglavica ili glavobolja. Svaki dan da je netko s njim.

17. Sud je prihvatio iskaze saslušanih svjedoka ŽĆ i JĆ kao vjerodostojne i nepristrane jer nije imao razloga sumnjati u njihovu istinitost budući da se radi o saznanjima svjedoka čiji su iskazi neposredni i osobni, međusobno suglasni i nisu u proturječnosti glede važnih činjenica.

18. Ovdje se napominje da okolnost što su tužitelju druge osobe besplatno pomagale pri otklanjanju posljedica štetnog događaja, po mišljenju ovoga suda, ne utječe na pravo tužitelja kao oštećenika da od odgovorne osobe traži naknadu štete.

18.1. Navedeno iz razloga što u ovom sporu između parničnih stranaka nije sporno da tužitelju tuđu pomoć i njegu pružaju ukućani i to zbog nemogućnosti tužitelja da samostalno obavlja životne aktivnosti (obavljanje osobne higijene, pripremanje hrane, kontrola pri uzimanju lijekova, i sl.), uslijed posljedica tjelesnih oštećenja (oštećenja vida), ali i uslijed njegovog lošeg psihičkog stanja (posttraumatski psihoorganski sindrom).

19. Prihvaćajući mišljenje vještaka o potrebi tuđe pomoći i njege, temeljem čl. 223. ZPP-a, cijeneći da tužitelju za jedan sat nestručne pomoći pripada pravo na naknadu u iznosu od 6,00 eura, slijedom čega sud tužitelju za one mjesece u godini koji imaju 30 dana unutar spornog razdoblja (travanj, lipanj, rujan i studeni) dosuđuje iznos od 360,00 eura mjesečno, za one mjesece u godini koji imaju 31 dana (siječanj, ožujak, svibanj, srpanj, kolovoz, listopad i prosinac) dosuđuje naknadu u iznosu od 372,00 eura mjesečno, dok za veljaču 2021., 2022. i 2023. koja je imala 28 dana naknadu u iznosu od 336,00 eura.

20. Vezano za prigovor zastare, kojeg tuženik ističe u odgovoru na tužbu, navodi se da tužitelj u ovoj pravnoj stvari potražuje naknadu štete na ime tuđe pomoći i njege za proteklo razdoblje, pri čemu je najstarije potraživanje tužitelja iz travnja 2020., s dospijećem plaćanja 1. svibnja 2020. okončano presudom ovoga suda poslovni broj Pr-174/2020-24 od 9. prosinca 2022., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž R-20/2023-3 od 23. svibnja 2023., a kojom mu je dosuđena imovinska šteta po osnovi tuđe pomoći i njege za razdoblje do travnja 2020., a tužba u ovom postupku podnesena je 31 ožujka 2023., pa od dana dospijeća najstarijeg potraživanja do dana podnošenja tužbe nije protekao trogodišnji zastarni rok za utužena sukcesivna potraživanja štete, sve sukladno odredbi čl. 230. st. 1. ZOO-a. Slijedom navedenog, dani prigovor sud cijeni neosnovanim.

21. Primjenom odredbe čl. 29. ZOO-a sud je tužitelju dosudio i zateznu kamatu na mjesečno utvrđene iznose naknade štete od dana kada je dospjela obveza tuženika na njeno plaćanje pa do isplate, na način naveden u izreci presude. Navedeno iz razloga što visina naknade za tuđu pomoć i njegu nije utvrđena prema cijenama na dan donošenja prvostupanjske presude, kako to tvrdi tuženik, već u nominalnom iznosu prema vremenu nastanka troškova (u vrijeme pružanja usluge) koji se njome naknađuju, a u ovom konkretnom slučaju kada tužitelj nije imao novčanih izdataka za tuđu pomoć i njegu jer mu je ista bila pružana od strane izvanbračne supruge i kćeri tj. po članovima obitelji, a u spisu nema podataka da je za tu pomoć naknadu plaćao trećoj osobi, slijedom čega tužitelju pripada pravo na naknadu u visini koju bi u vrijeme pružanja usluge bio platio da je osoba koja je pružala usluge tuđe pomoći tu naknadu zahtijevala: prema neto zaradi osobe koja bi bila pružala takvu uslugu u mjestu u kojem je tuđa pomoć i njega pružana.

22. Slijedom naprijed navedenog, valjalo je tužbeni zahtjev tužitelja usvojiti u cijelosti, te presuditi kao u izreci.

23. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi čl. 155. ZPP-a, imajući u vidu uspjeh tužitelja u sporu i opravdane troškove nastale sudjelovanjem kvalificiranog punomoćnika na strani istog, sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova na rad odvjetnika (dalje Tarifa).

24. Dosuđeni trošak sastoji se od troška sastava tužbe u iznosu od 500,00 eura (Tbr. 7. toč. 1. Tarife), sastava podnesaka od 3. srpnja i 11. listopada 2024. (500,00 eura x 2; Tbr. 8. t. 1. Tarife), zastupanja na ročištima 12. srpnja, 13. rujna i 2. prosinca 2024. (500,00 eura x 3; Tbr. 9. t. 1. Tarife), te troška zastupanja na ročištu za objavu (100,00 eura; Tbr. 9. t. 3. Tarife), što ukupno iznosi 3.100,00 eura, odnosno uvećano za trošak PDV-a po stopi od 25% (775,00) 3.875,00 eura. Tužitelju je valjalo u cijelosti priznati trošak sudskih pristojbi za tužbu u iznosu od 200,00 eura i presudu u iznosu od 200,00 eura, odnosno sveukupni parnični trošak u iznosu od 4.275,00 eura.

25. Imajući u vidu da je ovosudni parnični postupak koji se vodio između istih parničnih stranaka pod poslovnim brojem Pr-343/2023, a radi isplate naknade štete po osnovi izgubljene zarade, pravomoćno okončan 14. studenoga 2024., to je valjalo odbiti prijedlog tuženika za spajanjem ovog parničnog postupka s ovosudnim parničnim postupkom koji se vodio pod poslovnim brojem Pr-343/2023, slijedom čega je riješeno kao u izreci.

U Rijeci 10. siječnja 2025.

Sudac

Marija Predovan Matoković

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ovih odluka stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi ovome sudu u tri istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.