Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž R-524/2024-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vesni Žulj, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice IK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik MK, odvjetnik u [adresa], protiv tuženice Republika Hrvatska, Ministarstvo pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko građansko državno odvjetništvo u Z., radi isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-3003/2020-48 od 18. travnja 2024., dana 10. siječnja 2025.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba tuženice i potvrđuje presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr-3003/2020-48 od 18. travnja 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za nadoknadu troškova sastava žalbe.

Obrazloženje

1. Točkom I. izreke presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, poslovni broj Pr- 3003/2020-48 od 18. travnja 2024. naloženo je tuženici isplatiti tužiteljici na ime razlike plaće iznos od 393,21 eura bruto s pripadajućim zateznim kamatama na iznos od:

- 8,18 eura od 16. ožujka 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,58 eura od 16. listopada 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 30,84 eura od 16. prosinca 2014. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

32,18 eura od 16. siječnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 134,56 eura od 16. svibnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 99,85 eura od 16. lipnja 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 5,87 eura od 16. rujna 2015. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 32,20 eura od 16. veljače 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 19,32 eura od 16. kolovoza 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 24,59 eura od 16. listopada 2016. izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak, sve u roku od 15 dana. Točkom II. izreke navedene presude naloženo je tuženici da tužiteljici nadoknadi parnični trošak u iznosu od 948,40 eura sa pripadajućim zateznim kamatama, u roku od 15 dana.

2. Protiv navedene presude pravodobno se žali tuženica, zbog svih zakonom predviđenih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. točaka 1. do 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023. - dalje: ZPP) sa prijedlogom da sud preinači pobijanu presudu, podredno da ukine pobijanu presudu, da predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak te potražuje trošak sastava žalbe.

3. Tužiteljica je dostavila odgovor na žalbu u kojem osporava žalbene razloge tuženice, predlaže odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

4. Žalba tuženice je neosnovana.

5. Predmet ovog postupka jest zahtjev tužiteljice za isplatu iznosa od 393,21 eura na ime dodataka na plaću za prekovremeni rad u razdoblju od lipnja 2013. do rujna 2018. Sud prvog stupnja je utvrdio da:

- je tužiteljica državna službenica zaposlena u Ministarstvu pravosuđa, Odjel za osiguranje pravosudnih tijela, na radnom mjestu ovlaštene službene osobe, mlađi pravosudni policajac do rujna 2015. odnosno stariji pravosudni policajac od listopada 2015. pa nadalje;

- je tužiteljica u utuženom razdoblju radila u različitom obliku rada i to u smjeni, u turnusu, te u redovnom osmosatnom vremenu, na poslovima s posebnim uvjetima rada;

- da redovni mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i osam radnih sati dnevno bez uračunavanja više odnosno manje isplaćenih prekovremenih sati iz nekog prethodnog mjeseca i isplate po osnovki slobodnih dana;

- da iz dostavljene dokumentacije nije moguće utvrditi za koje je pojedine mjesece određeni broj prekovremenih sati plaćen, a odrađeni sati nisu iskazani u evidenciji radnog vremena;

- da nije tuženik nije dostavio dokumentaciju iz koje bi bilo razvidno da se tako više isplaćeni prekovremeni sati odnose na mjesečna potraživanja iz utuženog razdoblja i o kojim točno prekovremenim satima bi se radilo, te stoga nisu odbijani od izračuna potraživanja tužiteljice;

- da je osnovano potraživanje tužiteljice u iznosu od 392,72 eura.

6. Na ove utvrđene činjenice sud je prvog stupnja primijenio materijalno pravo iz odredbi članaka 41. i 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj: 89/2012. i 104/2013.), članka 38. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike („Narodne novine“, broj: 112/2017.), članka 92. stavka 3. Zakona o radu („Narodne novine“, broj: 93/2014., 127/2017., 98/2019., 151/2022.) te je odlučio kao u izreci prvostupanjske presude.

7. Ispitujući pobijanu presudu, kao i postupak koji je prethodio njezinu donošenju, sud drugog stupnja je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP, a na koju povredu određeno upiru žaliteljica u podnesenoj žalbi. Pobijana se presuda može ispitati, ima razloga o svim odlučnim činjenicama, a razlozi o odlučnim činjenicama nisu nejasni, niti međusobno proturječni. Jednako tako, nisu počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (članak 365. stavak 2. ZPP).

8. Kako se tužbenim zahtjevom zahtijeva iznos od 393,21 eura, radi se o sporu male vrijednosti u smislu članka 458. stavka 1. ZPP. Valja napomenuti da se predmetna prvostupanjska presuda može pobijati, na temelju odredbe članka 467. stavka 1. ZPP, samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP osim zbog povrede iz članka 354. stavka 2. točke 3. ZPP i zbog pogrešne primjene materijalnog prava, a ne i zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Dakle, iz citiranog zakonskog propisa jasno proizlazi da se presuda u sporovima male vrijednosti ne može pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja niti drugostupanjski sud može prvostupanjsku presudu ukinuti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pa broj prekovremenih sati i koji dan je tužitelj koristio slobodan dan kao i koliko prekovremenih sati rada mu je plaćeno je pitanje činjeničnog utvrđenja i kao takvi u ovom sporu ne mogu biti razmatrani povodom žalbe.

9. Slijedom navedenog, valjalo je, temeljem članka 368. stavka 1. ZPP, odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

10. Zahtjev tuženice za naknadu troška sastava žalbe nije osnovan jer sa žalbom nije uspjela, te je stoga valjalo, sukladno odredbama članka 154. stavka 1. i članka 166. stavka 1. ZPP, odlučiti kao pod točkom II. izreke ove presude.

U Zagrebu 10. siječnja 2025.

Sutkinja:

Vesna Žulj