REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Pn-157/19

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu VICI ROŠČIĆ, u pravnoj stvari tužitelja JM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po pun. Ivanu Čizmiću, odvj. u Sinju, protiv tuženika ad. 1., Županijske ceste Split d.o.o., Ruđera Boškovića 22, Split, OIB:44118999421, ad. 2., Općine Lećevica, Trg Ante Bužančića Tice, Lećevica, OIB:14292080724, zastupani po pun. Vinku Samardžiću, odvjetniku u Splitu i ad 3., Županijska uprava za ceste Split, Ruđera Boškovića 22, Split, OIB:65717231356, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika ad 1. Generali osiguranje d.d. Ulica grada Vukovara 284, Zagreb, OIB:10840749604, i na strani tuženika ad 3. Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, Podružnica Split, OIB:26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 10. siječnja 2025. u nazočnosti tužitelja, njegovog punomoćnika Peđa Bone, odvj. u Splitu i punomoćnika tuženika ad. 2. Marije Baban Bulat, odvj. u Splitu, objavljene istog dana,

p r e s u d i o  j e:

1. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"1.Nalaže se tuženicima da u roku od petnaest dana pod prijetnjom ovrhe solidarno plate tužitelju na ime naknade štete novčani iznos od 70.000 kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana 25.3.2016. pa sve do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita određenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za tri postotna poena.

2.Nalaže se tuženicima da kroz petnaest dana pod prijetnjom ovrhe plate tužitelju parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa sve do konačne isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotnih poena."

2. Dužan je tužitelj u roku 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od 2.819,68 eura.

Obrazloženje:

1.Tužitelj je 28.2.2019. podnio tužbu protiv tuženika ad 1. Županijske ceste Split d.o.o. i ad 2. Općine Lećevica, radi naknade štete.

2.U tužbi navodi kako je vlasnik vozila marke Hyundai Coufe, reg oz [registarska oznaka], broj šasije [broj šasije], 2007. godište, koje je stekao darovnim ugovorom iz 2014. od ŠM. Dana 25.3.2016. oko 14,40 sati tužitelj da je upravljao navedenim vozilom u mjestu Radošić, te da je bez svoje krivnje doživio prometnu nezgodu u kojoj je njegovo vozilo značajno oštećeno. Tužitelj da se kretao Županijskom cestom iz pravca zapada prema istoku, prometnicom koja se nalazi izvan naseljenog mjesta te nama prometnog znaka ograničenja brzine, pa bi ono iznosilo 90 km/h. Vrijeme da je bilo sunčano i bez naznake da bi postojali drugi uzroci koji bi otežavali promet na cesti, zbog kojih bi bilo potrebno smanjiti brzinu kretanja. Tužitelj da se kretao brzinom od 60 km/h kojom je ušao u oštri i nepregledni, prometno neoznačeni desni zavoj. Po ulasku u zavoj da je opazio kontejner za odlaganje otpada koji je stajao na trećini kolničkog traka kojim se kretao. Kako se nalazio na udaljenosti od oko 30 metara od kontejnera, da nije bilo moguće zaustaviti vozilo, te da je poduzeo jedinu moguću radnju zaobilaženja kontejnera, te djelomično prešao u suprotnu kolničku traku. Prelaskom u suprotnu kolničku traku, tužitelj da se sudario s kamenom koji je nekoliko metara dalje od kontejnera ležao na kolniku, te ga nije bilo moguće vidjeti od kontejnera. Kam da po svojoj poziciji i veličini vjerojatno služi za učvršćenje kontejnera, koji prema iskazima mještana nije prvi put završio na cesti. Udarcem u kamen sa prednjim desnim kotačem da se smotao prednji desni krajnik, kotač se prislonio na blatobran i počeo narezivati gumu, što se vidi po ostacima narezane gume na kolniku. Kamen da je prekinuo kontrolu kočenja, volan da je zablokirao u desnu stranu, a kamen da je dijagonalno sa prednje desne strane prema zadnjem lijevom kotaču, što se vidi po podnici, udario u zadnji lijevi auspuh koji je izbacio oko 5 cm izvan karoserije, a zatim da je sa unutarnje strane udario u zadnji lijevi kotač, gdje je probušio gumu i slomio kotač sa donjim dijelom prema vanjskom rubu, a gornji dio da je slomljen prema unutrašnjosti karoserije. Nakon sudara s kamenom, zbog oštećenja na sustavu kočenja i upravljanja, tužitelj da nije bio u mogućnosti dalje kontrolirati vozilo, koje se odsklizalo uz desni rub kolnika, te je nepodrezano granje oštetilo gornji dio zadnjeg desnog blatobrana, praksa vanjske strane, retrovizor i bočni dio vrata. Nakon 2 metra da je udarilo u drugi veći kamen koji se također nalazio na cesti i koji je vidljiv na policijskim fotografijama, te je odbacilo vozilo na maleni stupić koji je visio, pa je tako slomljen dio vilice, prednjeg branika i automobil je u cijelosti zablokirao. Nakon što se vozilo zaustavilo, tužitelju da je u pomoć pritrčao svjedok SM koji se nalazio u blizini mjesta nezgode. Uz njegovu pomoć tužitelj da je pomaknuo kontejner s ceste kako bi spriječio daljnje nezgode te je pritom utvrdio kako nije bio zakočen u trenutku kad se nalazio na cesti. Do štetnog događaja da je došlo krivnjom tuženika ad 1 i 2., a šteta na njegovom vozilu da iznosi 70.000,00 KN, koji iznos tužbom potražuje zajedno s kamatama od dana nastanka štetnog događaja.

3.Podneskom od 1.4.2019. tužitelj je proširio tužbu u odnosu na tuženika ad 3. Županijsku upravu za ceste.

4.Tuženik ad 1. usprotivio se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti. Ističe prigovor nedostatka pasivne legitimacije pozivom na odredbu članka 27. i 83. Zakona o cestama, te odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu u konkretnom slučaju da bi se prometna nezgoda dogodila na kolniku ceste oznake LC67020 za kojom upravlja Županijska uprava za ceste. Tuženik ad 1. da je društvo kapitala koje egzistira na tržištu i nije upravljač i nije upravljač predmetnom cestom, niti bilo kojom drugom cestom, pa stoga ni zakonom obvezan na naknadu štete korisniku javne ceste. Ukoliko se radilo o protupravnoj radnji, da je potrebno utvrditi počinitelja, a iz tužbenih navoda da je vidljivo kako se šteta nije mogla predvidjeti niti su se mogle poduzeti mjere za njeno sprječavanje. Ovi tuženik smatra kako je isključivi kriva za nastalu štetu vozač koji nije prilagodio brzinu kretanja uvjetima na cesti i stanju kolnika.

5.Tuženik ad 2. također se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti, također ističući prigovor promašene pasivne legitimacije budući iz navoda tužbe proizlazi da se utuženi događaj zbio na županijskom cesti i izvan naselja, pa jedinica lokalne samouprave ne može odgovarati za nastali štetni događaj.

6.Tuženik ad 3. također se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti, ističući prigovor zastare. I ovaj tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije. Predmetna cesta da je lokalna cesta kojom upravlja tuženik ad 3., ali da predstavlja i javnu cestu u Općini Lećevica, te njeno održavanje spada u komunalnu djelatnost, odnosno da održavanje javnih površina, u što spada i održavanje dijelova javnih cesta koje proizlaze kroz naselje, spada u komunalnu djelatnost, za što je nadležna tužena ad 2. Osporavaju se navodi tužbe da se nezgoda dogodila izvan naselja, na mjestu gdje je ograničenje brzine 90 km/h, budući iz zapisnika o očevidu proizlazi kako se radi o naselju, gdje je ograničenje brzine 50 km/h, te da na tom dijelu ceste postoji znak naseljenog mjesta C79. Tuženik ad 3. također ističe kako ne postoji solidarna odgovornost tuženika ad 2. i 3. u smislu odredbe članka 1107. ZOO-a. Ističe se prigovor isključive odgovornosti tužitelja za štetu iz istih razloga kao i tuženika ad 1. mjesto događaja da je pronađeno u izmijenjenom stanju, te da su u zapisniku o očevidu ne spominje navedeni kamen, a zbog tužitelja da je podnesen prekršajni nalog zbog neprilagođene brzine. Tužitelj se poziva i na vremenski period u kojem je isključena njegova odgovornost pozivom na stav koji je zauzeo i Županijski sud u Splitu u odluci

7.U postupku su izvedeni dokazi pregledom spisa Prekršajnog suda u Splitu Pp- 2872/16, potvrde o stanju brojača kilometara, stanice za tehnički pregled Kaštel Sućurac od 11.1.2016., ugovora o darovanju motornog vozila od 19.5.2014., izvida štete Jadranskog osiguranja od 30.3.2016. s priležećim fotografijama oštećenog vozila, izvješća Županijske ceste Split d.o.o., Nadcestarija Kaštela – Trogir od 19.3.2018., Ophodarskog dnevnika Županijske ceste Split od 25.3.2016., Ophodarskog dnevnika Županijske uprave za ceste Split od 16.3.2016. s prilozima, police osiguranja broj [broj police osiguranja] Croatia osiguranja d.d. 31.3.2015. s privitkom i Obračunom premija za javnu odgovornost prema trećim osobama te Uvjetima za osiguranje od izvanugovorne odgovornosti Croatia osiguranja d.d. važeće od 1.1.2016., zapisnika o očevidu PU Splitsko-dalmatinske Postaje Prometne policije broj 511-12-36-03-319/2016 od 25.3.2016., izvješća PU Zagrebačke sektora za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove od 10.9.2021., spisa PU Splitsko dalmatinske Postaje Prometne policije broj 511-12-36-03-319/2016, saslušanjem svjedokinje AM i tužitelja, te vještačenje po vještaku prometne struke Nevenu Kralju.

8.Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

9.U postupku je kao sporno trebalo raspraviti pitanje aktivne i pasivne legitimacija stranaka, dinamiku nastalog štetnog događaja, postojanja odgovornosti tuženika, te prigovora zastare istaknutog od strane tuženika ad. 3.

10. U postupku je utvrđeno slijedeće:

- kako je 25.3.2016. oko 14,40 sati u mjestu Radošić, na kolniku [adresa] kod kućnog broja 178 došlo do štetnog događaja u kojemu je sudjelovao tužitelj upravljajući vozilom OA HYUNDI reg ozn. [registarska oznaka] u vlasništvu ŠM

- kako su djelatnici prometne policije o štetnom događaju sastavili zapisnik o očevidu broj 511-12-36-03-319/2016 istog dana

- kako iz naprijed navedenog zapisnika proizlazi da su na vozilu kojim je upravljao tužitelj nastala oštećenja na stražnjem lijevom kotaču s osovinom , prednjem desnom blatobranu, desnim vratima, stražnjem desnom blatobranu i desnom ogledalu

- kako u policijskom izvješću stoji da je na mjestu štetnog događaja zatečen vozač i putnik iz vozila ČM, a mjesto događaja da je zatečeno u izmijenjenom stanju na način da je kontejner, po izjavi vozača u više navrata pomaknut iz završnog položaja i vozilo su uklonili s kolnika radi nesmetanog odvijanja prometa. Na kolniku su zatečeni tragovi struganja vozila, zemlje, sitnog kamenja, plastike i dosta starih zatečenih tragova zanašanja

-kako u policijskom izvješću stoji da je do štetnog događaja došlo u naselju, te u desnom zavoju koji je slabo pregledan

- kako su nakon izvršenog očevida djelatnici prometne policije izdali obvezni prekršajni nalog broj 000518835561 zbog počinjenog prekršaja iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, kažnjivo po čl. 51. st. 5. a u svezi čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

- kako prema izvješću Županijskih cesta d.o.o Split od 19.3.2019. na području triju cesta koje prolaze kroz mjesto Radošić (LC 67020, LC 67056 i LC 67057) od 15. i 16. 3.2016. u Ophodarskim dnevnicima nisu zabilježeni nikakvi nedostaci na cestama koji bi upućivali na mogući problem oko izazivanja predmetne prometne nezgode

- kako iz Ophodarskog dnevnika Županijskih cesta od 25.3.2016. proizlazi da je stanje lokalnih cesta uredno

- kako je po prigovoru tuženika na obvezni prekršajni nalog proveden žurni postupak pred Prekršajnim sudom u Splitu gdje je 21.3.2017. donesena pravomoćna presuda kojom je tužitelj proglašen krivim za nastali štetni događaj od 25.3.2016. iz razloga što nije prilagodio brzinu kretanja vozila osovinama i stanju ceste, tako da se vozilo može zaustaviti pred svakom zaprekom koja se u konkretnom slučaju mogla predvidjeti, uslijed čega je ulaskom u desni zavoj izgubio kontrolu nad vozilom i uznašanju istim sletio izvan zapadnog ruba kolnika te prednjim desnim kotačem udario u kameno-zemljanom uzvisinu, nakon čega je odbačen u smjeru istoka te se zaustavio na istočnoj kolničkoj traci, prednjim djelom okrenut u smjeru istoka, pa mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 KN

- kako su u prekršajnom postupku PpP-2872/16 saslušani svjedoci TM i OM, djelatnici Prometne policije i SM, mještanin Radošića, te je izveden dokaz vještačenjem o vještaku prometne struke Stanku Smodlaki

- kako je policijski službenik HM u prekršajnom postupku izjavio da je na očevid kao kriminalistički tehničar došao zajedno sa kolegom OM te da su zatekli vozilo „Hyundai“ koje da je bilo pomaknuto sa mjesta na kojem je bilo zaustavljeno nakon prometne nezgode, a radi nesmetanog odvijanja prometa jer da je tako izjavio vozač tog vozila. Oni da su zaista na kolniku i to na početku tragova zanašanja vozila „Hyundai“ zatekli jedan kamen međutim, očito da je bilo da je taj kamen tu naknadno stavljen jer da njega nisu mogli dovesti u svezu sa nastankom prometne nezgode ali da ga je isto ucrtao u skicu. Razlog što zna da taj kamen nije bio prethodno na cesti, da nije uzrok nezgode da je taj što nema nikakvih tragova na tom kamenu niti da bi mogao ostati u tom položaju da je vozač vozila „Hyundai“ udario u kamen. Taj kamen da bi tada bio na vanjskoj strani traga zanašanja, a da ne bi bio na samom tragu zanašanja. Kako tu nema prometnog znaka ograničenja brzine, a radi se o cesti izvan naselja, ograničenje brzine da je 90 km/h. Kontejner da nije ucrtao jer da je vozač izjavio da su ga micali pa da ga zato i nije mogao ucrtati. Kontejner da je označio sa slovom „B“ na skici mjesta prometne nezgode, a to da je mjesto gdje je zatekao kontejner kada je došao na očevid, ali da je taj kontejner bio na tom mjestu ranije i da nije mican, tada da bi prema tragovima zanašanja vozač vozila „Hyundai“ udario u kontejner tako da je sigurno da je i kontejner pomaknut. Osim toga da su mu kazali da su pomakli kontejner. Da je kontejner bio više prema sredini ceste tada da bi vozač „Hyundai“ direktno udario u taj kontejner. Vozač da je tvrdio da je taj kontejner više na cesti i da je tako zaista bilo tada bi došlo do udara vozila u kontejner, a što se u naravi nije dogodilo. Da je okrivljenik izbjegavao kamen odnosno kontejner tada da bi izletio s lijeve strane ceste, a ne bi tragovi zanašanja bili kao što su bili i kao što ih je on ucrtao u skicu te da se vozilo zanijelo udesno. Svjedok izjavljuje da kotači koju su ostavili tragove na cesti uz središnju crtu koja dijeli kolnički trak na dva prometna traka da su bili tragovi lijevih kotača vozila. Čestice otpalog pneumatika kojeg je ucrtao u skicu da su naknadno postavljeni na cesti. To da je zaključio po tome što nema relevantnih tragova na kolniku gdje bi došlo do narezivanja gume. Prema dinamici prometne nezgode na tom mjestu da nisu mogle biti čestice otpalog pneumatika. Sva oštećenja na automobilu da su nastala na suhozidu u koji je udarilo vozilo „Hyundai“. On da je ucrtao skicu, zavoj u mjerilu i u položaju kakav je u stvarnosti i on da nije zakrivljen drugačije nego kako je na skici. Na mjestu gdje je vozač „Hyundai“ kazao da se nalazi kontejner preglednost je takva da je on čak i da se kontejner nalazio na mjestu kao što on govori, misli ali nije siguran, da ga je vozač mogao uočiti jedno 50 m ranije. Tvrdi da do kontakta vozila sa kamenom nije došlo i da na vozilu nisu ostala oštećenja od udarca u kamen. Nakon udara u suhozid da je došlo do oštećenja prednjeg desnog kotača, a tu da su i nastale zaderotine na prednjem desnom kotaču. Kad se vozilo vratilo na kolnik nakon udara u suhozid cijela težina vozila da je pala na lijevu stranu i tako da su nastala oštećenja na lijevoj strani vozila.

- kako je policijski službenik OM saslušan u prekršajnom postupku izjavio da je na mjesto događaja sa kolegom HM došao po pozivu, a mjesto nezgode da su našli izmijenjeno na način da je vozač oštećenog vozila „Hyundai“ izjavio da je pomaknuo vozilo unatrag i da je kontejner mican sa mjesta gdje se nalazio, a u tom slučaju kada je izmijenjeno mjesto prometne nezgode da ne ucrtavaju ni položaj vozila kao ni u konkretnom slučaju kontejnera jer da je isti pomaknut. Kamen da je ucrtao u situacijskom planu jer koliko se sjeća nisu kazali da su kamen micali. U odnosu na skicu mjesta prometne nezgode gdje se točno nalazi kamen da više zna kolega HM koji je i crtao skicu prometne nezgode. Da se je kontejner nalazio na mjestu kao što je zatečeno kada su došli na uviđaj, a kamoli da se isti nalazio još više prema sredini ceste, nezgoda da se ne bi dogodila na takav način jer bi u tom slučaju vozač obilazeći kontejner završio izvan kolnika u lijevu stranu. Što se tiče samog kamena na njemu da nisu vidjeli nikakve tragove udara, a da je došlo do udara u kamen onda da bi on ostavio tragove struganja po kolniku. Prije par dana od ove nezgode tu da se dogodila jedna druga nezgoda i kamen da se nalazio na početku tragova zanašanja, po njegovom mišljenju, od tog drugog vozila jer da su to lijevi tragovi pneumatika vozila, a na tom mjestu bi se u naravi trebali nalaziti tragovi desnog pneumatika vozila koji u pravilu ne ostaju na cesti jer kod skretanja udesno težište vozila pada na lijevu stranu te se ocrtavaju tragovi lijevih pneumatika. Smatra da tragovi ucrtani na skici prometne nezgode nisu tragovi pneumatika vozila „Hyundai“. Što se tiče mjesta nezgode na tom mjestu da se radi o naseljenom jer da je iza i ispred mjesta nezgode postavljena tabla sa nazivom mjesta. Kako se radi o naseljenom mjestu, a nema prometnog znaka pa da je ograničenje brzine 50 km/h. Ovdje da se ne radi o nepropisnoj brzini već neprilagođenoj brzini i po njegovom mišljenju do nezgode da je došlo jer je vozač s brzinom koju nije prilagodio uvjetima na kolniku koje može predvidjeti, ušao u zavoj te izgubio kontrolu nad vozilom. Slikani su donji dijelovi podvozja vozila na kojima je vidljivo da su tragovi tj. oštećenja nastali od struganja grana, a ne kamena. Isto tako tragovi otpalog pneumatika nije logično da se nalaze na mjestu gdje su ucrtani, a zaista da su tu i bili već su se oni prema dinamici prometne nezgode trebali nalaziti na mjestu gdje je došlo do sraza i blokade kotača. Inače vozilo „Hyundai“ da je udarilo u stupiće sa desne strane ceste te naknadno i u kamen koji se nalazio izvan desne strane ceste. Navodi da ucrtani tragovi sa skice nisu tragovi vozila „Hyundai“. Svjedok i okrivljenik su suglasni na tragovi ucrtani u skicu u cijelosti ne pripadaju vozilu Hyundai. Okrivljenik izjavljuje da njegovi tragovi počinju 2-3 m iza kontejnera, dok svjedok izjavljuje da su tragovi vozila „Hyundai“ nastali tek kad je vozilo sišlo s kolnika i udarilo u kamenje i stupiće izvan kolnika. Svjedok i okrivljenik su suglasni nakon pregledanog video materijala kojeg je snimio okrivljenik da prije mjesta nezgode postavljen prometni znak zabrane prestanak ograničenja od 50 km/h, a da je prethodno postavljenja tabla na kojoj je označeno da prestaje mjesto „Trolokve“, a da se ispred mjesta nezgode ne nalazi tabla s imenom mjesta „Radošić“, a da se izvan cesta nalazi jedna kuća, koja je u naravi vikendica.

- kako je svjedok SM u prekeršajnom postupku izjavio da tužitelja poznaje kao mještanina njihovog mjesta, ali da se ne druže jer da je on se tu doselio iz Zagreba. Navedene prigode da je čuvao stoku u blizini i da je čuo udarac vozila te da je dotrčao i vidio gospodina ČM koji je udario u stupiće i kamen koji se nalazio s desne strane kolnika te da ga je pitao je li dobro na što je on kazao da je i oni da su zajedno se vratili te su vidjeli kontejner koji se nalazio na kolniku te zauzimao otprilike 1,5 m kolnika odmah iza oštrog zavoja. Tu da se nalazi i jedan kamen koji se nalazi s lijeve strane na kolničkom traku namijenjen za kretanje vozila iz suprotnog smjera. On da nije ništa micao ni kontejner ni kamen već da je bio čitavo vrijeme tu dok nije došla policija. Nije vidio da je itko micao kamen i kontejner. Samo da je vidio tragove otpale gume po kolniku i to da se nalazilo po cesti i on da je to tako zatekao. Na mjesto događaja da je došao veoma brzo, otprilike par minuta od kada je čuo udarac. Taj dan da je puhao veliki vjetar te da je moguće da je zbog toga kontejner bio na cesti, a moguće da je i da su ga divlje svinje pomakle, a on da se ne sjeća da je gosp. ČM zakočio kontejner. Mještani da su upozoravali da je taj kontejner na krivom mjestu ali da ga nitko nije micao, a on služi za bacanje otpada iz polja, a i mještani okolnih mjesta bacaju smeće u njega kada tu prolazevozilom. Par dana prije ovog događaja da se tu dogodila još jedna prometne nezgoda, a sada da je kontejner pomaknut na vidljivo mjesto. U kući koja se nalazi u blizini nitko da ne živi već ponekad da dođe jedan njegov susjed razračiti kuću, a kuća da je vlasništvo ljudi iz Splita koji dođu povremeno vikendom. Kuća da nema struje ni komunalija.

- kako iz službene zabilježke Policijske postaje Split od 25. ožujka 2016. proizlazi da je kontejner zatečen u samom ulasku u zavoj na južnoj kolničkoj traci Ulice Ante Kružića, prednjim lijevim kutom udaljen 1,40 m od središnje razdjelne crte. Na kontejneru da je bio zakočen stražnji desni kotač i nije bilo kontakta istog s vozilom „Hyundai“, a isti je bio napola napunjen s više vreća u kojima se nalazio teži otpad (beton, kamenje), te od strane vjetra koji je puhao zbog težine nije mogao biti izbačen iz kolnika, a udaljenost uočavanju istoga je na 60 metara.Za kamen dimenzije 25x15 cm za kojega je tužitelj naveo da se odmah iz kontejnera nalazio na kolniku i da ga je prednjim kotačem udario te nakon toga vozilom sletio izvan zapadnog ruba kolnika, na njemu da nisu zatečeni nikakvih tragovi udara niti trag kontakta gume, a isto tako da nije bilo tragova struganja na kolniku koji bi nastali prilikom udara ili naleta vozila na isti. Mjesto udara prednjeg desnog kotača u kamen da se nalazi 43 metra južnije, izvan zapadnog ruba kolnika te je tom prilikom došlo do struganja i kidanja gume na tanke komadiće od metalni dio karoserije, a isti su zatečeni razbacani prije mjestu udara kotača u smjeru sjevera koji počinju na udaljenosti od 28 metara i završavaju na udaljenosti od 40 metara na smjeru sjevera. Od mjesta udara prednjeg desnog kotača pa da zaustavljanja vozila u smjeru juga, na kolniku da nije bilo spornih tragova.

- kako u svom mišljenju datom za potrebe prekršajnog postupka, prometno- tehnički vještak Stanko Smodlaka dipl. ing. nalazi da je brzina kretanja vozila kojim je upravljao tužitelj prilikom štetnog događaja pred trag izlijetanja iznosila 68 km/h. Ako bi vozač pokušao zadržati vozilo na kolniku, odnosno na svom desnom kolničkom traku, on to može s obzirom na tehničke karakteristike kolnika. Nalazi da nema sraza vozila s kamenom koji se nalazi na kolniku kako je naveo vozač vozila te nema sraza vozila s kontejnerom. Ne može se izjasniti u kojoj je poziciji kontejner u odnosu na desni rub kolnika kada nailazi vozilo koje sudjeluje u prometnoj nesreći. Ako bi vozač izbjegavao udar u kontejner to bi morao učiniti pokretom upravljača ulijevo u cilju izbjegavanja naleta na kontejner ako se isti nalazi na njegovom desnom kolničkom traku. Tragovi iskazani na kolniku do mjesta izlijetanja vozila s kolnika nisu i ne mogu biti od predmetnog vozila, odnosno vozila koji sudjeluje u ovoj prometnoj nesreći. Ako bi se uzeli u obzir tragovi po kolniku, u tom slučaju bi se pred početak traga vozilo kretalo brzinom od oko 96 km/h što nije realno i tehnički održivo. U navedenom slučaju vozilo bi izletjelo uslijed djelovanja centrifugalne sile na obodni dio zavoja. Oštećenja na vozilu su u značajnoj mjeri na prednjem desnom dijelu (kotač, ovjes), a ona su nastala u srazu s prednjim dijelom vozila i površine izvan kolnika.

- kako je tužitelj saslušan u ovom postupku te navodi kako je vozi brzinom između 450do 50 km/h kada je u desnom nepreglednom zavoju uočio kontejner na cesti, te je u namjeri da ga zaobiđe produžio nekoliko metara ravno, dok mu se u prednjem desnom kotaču u mrtvom kutu izvan kontejnera pojavio kamen. S obzirom na kut preglednosti i brzinu kretanja vozila da nije imao dovoljno vremena za reagiranje na prepreku kočenjem ili otklonom volana. Kamen da je udari u unutarnji dio prednjeg desnog kotača, otrgao crijevo istog i ispod vozila s prednje strane dijagonalno do zadnjeg lijevog kotača, te udari u zadnji lijevi kotač s prednje unutarnje strane, te se odbio u zadnji lijevi lonac od auspuha a kotač je izvinut prema vanjskom djelu usmjerio vozilo k desnoj rubnoj strani ceste gdje nije imao kontrolu nad vozilom, dok je u trenutka udara na kamen prednji desni kotač narezivao gumu. Nakon toga neodražavano granje i stablo koje se nadvilo nad taj dio prometnice da su pritisnule vozilo sa gornje strane, a nakon 10ak metara da je udarilo na kamen uz rub ceste te odskočilo na metalni stupić koji je bio uz rub ceste. Nakon toga da je nazvao policijske djelatnike te da je na mjesto štetnog događaja došao susjed SM. S njim da je u vozilu bio sin ČM, a supruga AM da je došla nakon 5 do 6 minuti nakon poziva.

- kako je u ovom postupku saslušana i svjedokinja ĐM, životna partnerica tužitelja, koja nije bila neposredni očevidac predmetnog štetnog događaja. Navodi da je prilikom dolaska zatekla kontejner na cesti, koji se je i ranije tu znao naći, o čemu je vodila računa prilikom vožnje. Taj kontejner da je bio razlog usporavanja. Navodi kako je kontejner zatekla na zavoju s desne strane, ne može procijeniti od ruba ceste, a kamen nešto niže, više uz lijevi rub ceste prema sredini. Taj kamen da je bio visok cca 10 do 15 cm, a sa strane ceste da je sve zaraslo i da se loše vidi. Svjedokinja je navela kako nitko drugi nije bio u vozilu s tužiteljem. Vremenski uvjeti da su bili povoljni uz blagi vjetar. Mjesto za odlaganje kontejnera da nije određeno, da nema razloga da bude položen uz rub ceste, te da u mjestu Radošiću općenito ne postoje mjesta određena za smještaj kontejnera kao u Splitu npr.

- kako je sud u ovom postupku na prijedlog tužitelja izveo dokaz vještačenju prema vještaku prometne struke Nevenu Kralju dipl. ing. Ovaj vještak nalazi da se neposredno prije destabilizacije tužitelj kretao brzinom od oko 70 km/h, te da su isključeni tragovi zanošenja zabilježeni na skici policijskog zapisnika, koji ne pripadaju vozilu tužitelja. Nadalje, kamen zabilježen na skici na središnjoj crti nema nikakvih tragova udara u podvozje, tragova kotača, niti su zabilježeni tragovi struganja po kolničkoj površini, radi čega to nije analizirano u dinamici kretanja vozila kojem je upravljao tužitelj. Treći sporni dio ove nezgode kontejner, čiju je poziciju vještak cijenio prema iskazu tužitelja, prema kojemu je bio položen oko 1,4 metra od središnje crte u smjeru zapada, odnosno na polovici prometne trake kojom se iz pravca sjevera u pravcu juga u desnom zavoju kretalo vozilo tužitelja, ali je pomaknuto više puta do dolaska očevidne ekipe, također po kazivanju tužitelja, pa je takav položaj vještak i analizirao

- kako je vještak Neven Kralj dipl. ing. analizirao položaj kontejnera po iskazu tužitelja, te uzimajući u obzir brzinu kretanja vozila neposredno prije destabilizacije i mogućnost uočavanja u desnom zavoju oko 50 metara, za izmak težišta vozila tužitelja oko 2 metra u lijevo u cilju izbjegavanja naleta na kontejner, potreban je minimalan put od oko 42,6 metara, na kojem putu vozač vozila tužitelja može napraviti izmak težišta u cilju izbjegavanja kontejnera na tvom pravcu kretanja i u tom trenutku prelazi na njemu suprotni lijevi istočni prometni trak. Nakon prelaska na suprotni trak, prema mjestu izlijetanja dolazi do destabilizacije osobnog vozila nakon čega prema tragu kretanja izvan zapadnog ruba kolnika dolazi do napuštanja kolničke površine na udaljenosti od oko 78 metara od početne točke mjerenja u smjeru juga. Nakon izlijetanja ostvaren je kontakt prednjim i bočnim desnim dijelom sa suhim granjem, kamenom i metalnim stupom sa postoljem na udaljenosti od oko 92 metra od početne točke mjerenja u smjeru juga i oko 1,6 metara od zapadnog ruba kolnika u smjeru zapada. Dalje se osobno vozilo uz trag desnog blokirajućeg kotača giba do mjesta konačnog zaustavljanja na udaljenosti od 110 metara od početne točke mjerenja u smjeru juga i 1,2 metra od središnje crte u smjeru istoka. Vještak nalazi da se predmetni zavoj može proći bez destabilizacije sa brzinom od oko 74,41 km/h, odnosno dobrom tehnikom vožnje brzinom od 80 km/h. S obzirom da se vozilo tužitelja kretalo brzinom od oko 70 km/h, za zaključiti je da prekoračenje brzine gibanja nije uzrokovalo izlijetanje izvan zapadnog ruba kolnika, odnosno da se vozilo tužitelja nastavilo kretati istom brzinom po radijusu desnog zavoja i bez obilaženja kontejnera u svom pravcu kretanja, prošlo bi zavoj bez destabilizacije i izlijetanja. Vještak drži kako tehnički nije moguće utvrditi na kojem dijelu desnog zavoja nakon obilaženja kontejnera destabilizacije tužitelja i izlijetanja izvan zapadnog ruba kolnika - kako je Jadransko osiguranje izvršilo izvid štete na vozilu tužitelja 30.3.2016.

- kako je vještak Neven Kralj procijenio štetu na vozilu tužitelja kao totalnu u ukupnom iznosu 9.748,13 EUR

- kako je vozilo reg. oznake [registarska oznaka] marke Hyundai Coupe 2.7. GLS bilo u vlasništvu ŠM iz [adresa] na dan 25.3.2016.

- kako je tužitelj zaključio ŠM ugovor o darovanju predmetnog motornog vozila ovjeren kod javnog bilježnika Velimira Čerića broj Ov-4641/14 10.6.2014.

11.Odredbom čl. 1045. Zakona o obveznim odnosima (Narodne Novine br. 35/05, 41/08 i 125/11 ) propisano je da tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

12.Prema odredbi čl. 1046. ZOO –a propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta) sprječavanja njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

13.Prema odredbi čl. 26. Zakona o cestama (Narodne novine 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21) poslovi održavanja javnih cesta u smislu ovoga Zakona jesu:

– planiranje održavanja i mjera zaštite javnih cesta i prometa na njima,

– redovito i izvanredno održavanje javnih cesta,

– ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja javnih cesta,– stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,

– ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja javnih cesta,

– osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste,

– ophodnja.

(2) Radovi izvanrednog održavanja javnih cesta mogu se izvoditi samo na temelju glavnog ili izvedbenog projekta i propisa iz stavka 3. ovoga članka. (3) Popis poslova redovitog i izvanrednog održavanja, opseg pojedinih radova i rokove izvođenja tih radova, pravila i tehničke uvjete za izvođenje radova u ljetnom i zimskom razdoblju te pravila za ophodnju javnih cesta propisuje ministar.

14.Prema odredbi čl. 27. istog zakona pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava:

– sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže,

– javnu rasvjetu,

– zelene površine, drvorede i samostalno ukrasno grmlje,

– pothodnike i nathodnike u funkciji pješačkog prometa,

– biciklističke i pješačke staze izvan kolnika,

– tramvajske, odnosno željezničke pruge.

(2) Pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega.

(3) Slivnici uz javnu cestu te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji služe isključivo za odvodnju javnih cesta, održavaju se kao sastavni dio te javne ceste.

(4) Zamjenu i popravak slivnika, slivničkih rešetaka i poklopaca svih revizijskih okana na javnoj cesti, osim onih navedenih u stavku 3. ovoga članka, održavaju vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada.

(5) Poslove iz ovoga članka koje ne obavlja pravna osoba koja upravlja javnom cestom obavljaju nadležne jedinice lokalne samouprave i vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj isti pripada.

15.Prema odredbi čl. 2. Pravilnika o održavanju cesta (NN 90/14) upravitelji cesta u obvezi su osigurati da se ceste održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog značaja cestovnog prometa, te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled.

16.Prema odredbi čl. 7. istog Pravilnika upravitelj ceste dužan je osigurati prikupljanje podataka i pravovremeno obavješćivanje javnosti o stanju i prohodnosti cesta, o izvanrednim događajima na njima, kao i meteorološkim uvjetima koji su od značaja za sigurno odvijanje prometa.

17.Odredbom čl. 13. istog Pravilnika taksativno je navedeno što spada u poslove redovitog održavanja ceste, pa se tako navode nadzor i pregled cesta i objekata, čišćenje ceste, interventni radovi i zimska služba.

18.Prema odredbi čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 36/95, 109/95, 21/96, 70/97, 128/99, 57/2000, 129/2000, 59/2001, 82/2004, 110/2004, 178/2004, 38/2009, 79/2009, 153/2009, 49/2011, 84/2011, 90/2011, 144/2012, 56/2013, 94/2013, 153/2013, 147/2014, 36/2015, 68/2018) održavanja javnih cesta u naseljenom mjestu predstavlja komunalnu djelatnost.

19.Prema odredbi čl. 83. Zakona o cestama (NN 84/11) Županijska uprava za ceste u okviru svoje djelatnosti organizira, odnosno obavlja poslove održavanja iz čl. 26. ovoga Zakona županijskih i lokalnih cesta.

20.Prema odredbi čl. 92. st. 2. cit. Zakona o cestama sredstava za održavanja, rekonstrukciji i građenje lokalnih cesta prema mjerilima iz st. 1. ovoga članka na Županijske uprave za ceste raspoređuje ministar.

21.Cijeneću ukupno izvedene dokaze sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku ovaj sud smatra kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan iz razloga koje će naprijed obrazložiti.

22.Iz zapisnika o očevidu te nalaza i mišljenja vještaka prometne struke koji su vještačili u prekršajnom i predmetnom parničnom postupku proizlazi kako je do štetnog događaja došlo u naselju, u mjestu [adresa] (u [adresa]), na razrstajnoj cesti LC 67020, kojom upravlja tuženik ad. 3.

23.Prema naprijed citiranim odredbama čl. 26. i 27. Zakona o cestama, pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje, ne obavlja poslove čišćenja javnih cesta, osim čišćenja snijega. Stoga, održavanje predmetne dionice ceste spada u nadležnost tuženika ad. 2. kao jedinice lokalne samouprave. Nadalje, i prema odredbama, u vrijeme nastanka štetnog događaja važećeg Zakona o komunalnom gospodarstvu, u komunalnu djelatnost spada i održavanje javnih površina, u što spada i čišćenje javnih površina, odnosno javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kada se ti dijelovi ne održavaju kao javna cesta prema posebnom zakonu (čl. 3. st. 1. toč. 8. i st. 9. Zakona o komunalnom gospodarstvu, NN 26/03).

24.Kako je u konkretnom slučaju do predmetnog štetnog događaja došlo do na dijelu javne ceste koja prolazi kroz naselje, odnosno mjesto Radošić, općinu Lećevica što proizlazi iz zapisnika o očevidu te nalaza vještaka, a što nije niti sporno među strankama, to za štetu nastalu tužitelju ne odgovaraju tuženici ad. 1. i 3., već tuženik ad. 2. sukladno naprijed citiranoj odredbi čl. 27. st. 2. Zakona o cestama.

25.S obzirom da su svi tuženici osporili ne samo odgovornost za nastanak štete, već i sam štetni događaj kako ga opisuje tužitelj u tužbi tvrdeći kako kontejner kojega je tužitelj zaobilazio i kamen u koji je kako tvrdi udario vozilom, nisu nađeni na mjestu štetnog događaja onako kako ih tužitelj pozicionira, te tvrde da je za štetni događaj odgovoran isključivo tužitelj jer je postupao suprotno odredbi čl. 51. st. 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20) odnosno da nije brzinu kretanja vozila prilagodio osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti i dr. tako da se nije mogao pravodobno zaustaviti, uslijed čega je ulaskom u desni zavoj izgubio kontrolu nad vozilom i u zanašanju istim sletio izvan zapadnog ruba kolnika te prednjim desnim kotačem udario u kameno- zemljanu uzvisinu, nakon čega je odbačen u smjeru istoka, te se zaustavio na istočnoj kolničkoj traci, prednjim dijelom okrenut u smjeru istoka, sud je cijenio sve dokaze izvedene u postupku, posebno nalaze i mišljenje vještaka prometne struke te iskaze dvojice djelatnika policije koji su sačinili zapisnik o očevidu, te analizom svih dokaza zaključuje kako do štetnog događaja nije došlo na način kako ga tužitelj opisuje, odnosno da ne postoji odgovornost tuženika za štetu čiju naknadu tužitelj potražuje.

26.Svjedok HM, policijski djelatnik izvršio je očevid štetnog događaja u svojstvu kriminalističkog tehničara, te je na kolniku, na početku tragova zanašanja vozila kojim je upravljao tužitelj zatekao jedan kamen, no tvrdi kako je očito da je isti tu naknadno stavljen, jer ga se nije moglo dovesti u svezu s nastankom predmetnog štetnog događaja. Da kamen nije bio prethodno na cesti, odnosno da nije uzrok nastanka štete proizlazi iz činjenice što na njemu nema nikakvih tragova niti je mogao ostati u tom položaju da je tužitelj svojim vozilom na njega udario, već bi se nalazio na vanjskoj strani traga zanašanja, a ne na samom tragu zanašanja. Kontejner nije ucrtan na skici jer je tužitelj izjavio da su ga micali. Da je bio više prema sredini ceste, tužitelj bi svojim vozilom direktno udario u njega sva oštećenja na vozilu tužitelja da su nastala na suhozidu u koji je udario.

27.Svjedok OM, također djelatnik policije koji je zajedno s prethodnim svjedokom izvršio očevid i sastavio zapisnik o štetnom događaju, također navodi kako do štetnog događaja ne bi došlo kako ga opisuje tužitelj, da se kontejner nalazio na mjestu više prema sredini ceste, jer bi u tom slučaju obilazeći kontejner tužitelj završio izvan kolnika u lijevu stranu. Jednako tako, navodi kako na kamenu kojega tužitelj spominje nisu vidljivi tragovi udara, a da je došlo do udara u kamen, on bi ostavio tragove struganja po kolniku.

28.Vještak prometne struke Stanko Smodlaka, koji je vještačio u prekršajnom postupku, ne nalazi tragova oštećenja na kamenu koji se prema kazivanju tužitelja nalazio na kolniku, jer bi s obzirom na njegove dimenzije morali ostati tragovi pneumatika, što se nije dogodilo. Jednako nalazi i vještak prometne struke Neven Kralj koji je vještačio u predmetnom postupku, koji navodi da je južno za cca 43 metra od istog zatečeno mjesto udara prednjeg desnog kotača u kamen koji se nalazio izvan zapadnog ruba kolnika, te tom prilikom došlo do struganja i kidanja gume na tanke komadiće od metalni dio karoserije. Oba vještaka navode kako trgovi iskazani na kolniku do mjesta izlijetanja vozila s kolnika nisu i ne mogu biti od vozila tužitelja. Treći sporni moment jeste kontejner, koji je prema iskazu tužitelja u trenutku neposredno prije prelaska njegovog vozila na suprotni lijevi prometni trak bio položen oko 1,4 metra od središnje crte u smjeru zapada, odnosno na polovici prometne trake kojom se u zavoju kretalo njegovo vozilo, no ove tvrdnje tužitelja nisu potvrdili vještaci u svojim nalazima i mišljenjima, niti one imaju uporišta u zapisniku djelatnika policije. Tužitelj u svojim iskazima policiji, koji su ujedno i najvjerodostojniji iskazi, dati neposredno nakon štetnog događaja, navodi kako je kontejner pomaknut više puta do dolaska očevidne ekipe radi izbjegavanja mogućih drugih prometnih nezgoda, pa se s obzirom na tu činjenicu ne može utvrditi u kojoj je poziciji kontejner u odnosu na desni rub kolnika bio u trenutku nailaska vozila tužitelja. Vještak Neven Kralj analizirao je brzinu kretanja vozila tužitelja neposredno prije destabilizacije i položaj kontejnera po kazivanju tužitelja, u kojem slučaju bi mogućnost uočavanja iznosila oko 50 metara, za izmak težišta vozila tužitelja oko 2 metra u lijevo radi izbjegavanja naleta na kontejner, bio bi potreban put od oko 42,6 metara minimalno, na kojem putu bi tužitelj svojim vozilom mogao napraviti izmak težišta u cilju izbjegavanja kontejnera prelaskom na suprotni lijevi istočni prometni trak, a potom dolazi do destabilizacije vozila i izlijetanja. Međutim, za potvrdu ovog mišljenja koje se temelji na iskazu tužitelja nema relevantnih podataka u dokazima koje je sud izveo u postupku.

29.Naime, iz službene zabilješke policijskog službenika OM proizlazi da je kontejner zatečen u samom ulasku u zavoj na južnoj kolničkoj traci ulice Ante Kružića prednjim lijevim kutom udaljen 1,40 metara od središnje razdjelne crte, na istom je bio zakočen stražnji desni kotač, a isti je bio napola napunjen sa više vreća u kojima se nalazio teži otpad (beton, kamenje) te zbog težine nije mogao biti izbačen od strane vjetra koji je puhao na cesti. Nadalje, iz izvješća policijskog službenika OM od 13.5.2016. koje je sačinjeno u svezi pritužbe tužitelja na sadržaj očevidnog zapisnika, proizlazi kako je tužitelj izjavio da je kontejner bio vjerojatno zaglavljen kamenom koji je zatečen na kolniku, te da je isti (kamen) odbačen na kolnik pod naletom vjetra, no radi se o kamenu veće kilaže a površine su u gotovo istoj razini, čak je zemljana 2 do 3 centimetra niža od asfaltne. Sud u cijelosti prihvaća kao istinite, stručne i logične iskaze svjedoka policijskih djelatnika koji su sačinili očevidni zapisnik te dodatno u prekršajnom postupku kao svjedoci dali svoj iskaz, budući su sudski vještaci u svojim nalazima i mišljenjima u cijelosti potvrdili dinamiku nastalog štetnog događaja onako kako je opisana u očevidnom zapisniku, te nisu našli tragova sraza vozila tužitelja s kamenom koji se kako tvrdi nalazio na kolniku, nisu našli tragova sraza vozila s kontejnerom, nisu našli podataka temeljem kojeg bi se moglo precizno utvrditi u kojoj je poziciji bio kontejner u odnosu na desni rub kolnika u trenutku nailaska vozila tužitelja, a našli su da tragovi iskazani na kolniku do mjesta izlijetanja vozila s kolnika nisu i ne mogu biti od vozila tužitelja. Hipotetsko analiziranje mogućnosti nastanka štetnog događaja po kazivanju tužitelja ne može biti relevantno za odluku u predmetnoj pravnoj stvari kod činjenice da nije utvrđeno kako se kontejner nalazio na poziciji koju spominje tužitelj u iskazu i činjeničnim navodima tužbe, jer sama činjenica da je bio napunjen težim teretom, zakočen i u istoj, odnosno 2 do 3 centimetra nižoj razini od ceste, upućuje na zaključak da ga vjetar nije mogao otpuhnuti na prometni trak koji me tužitelj kretao, niti je vjerojatno s obzirom na njegovu težinu da bi to mogla učiniti životinja (divlja svinja) ili čovjek. Iz tog razloga sud cijeni subjektivni iskazivanje svjedokinje AM, životne partnerice tužitelja, koja nije neposredni očevidac predmetnog štetnog događaja, no tvrdi da je na predmetnoj poziciji izlijetanje kontejnera bilo učestalo. Kada bi to i bilo tako, radilo bi se o činjenici koja tužitelju nije nepoznata, pa bi brzinu kretanja na ovom dijelu ceste morao tim više prilagoditi uvjetima koji su mu poznati. Međutim, svjedokinja AM ima interesa za uspjeh tužitelja u postupku zbog čega njen iskaz sud cijeni subjektivnim, ista nema neposrednih saznanja o stanju ceste u vrijeme nastanka štetnog događaja, pa je s obzirom na sve ostale dokaze izvedene u postupku, njen iskaz irelevantan. Jednako tako, sud drži za ovaj postupak irelevantnim dio nalaza vještaka Nevena Kralja koji se odnosi na analizu štetnog događaja za slučaj da je kontejner bio položen oko 1,4 metra od središnje crte u smjeru zapada, jer se radi o mišljenju utemeljenom na tvrdnji tužitelja da se kontejner nalazio na toj poziciji, za što u spisu ne postoji niti jedan relevantni dokaz štoviše, sud je naprijed obrazložio zbog čega smatra uvjerljivim iskaze dvojice policijskih djelatnika koji su sačinili očevidno izvješće i zaključuje kako nema uporišta za dinamiku nastalog štetnog događaja kako ju pokazuje tužitelj.

30.Iz svega naprijed navedenog proizlazi da u vrijeme štetnog događaja na dijelu ceste kojom se tužitelj kretao nije bilo kontejnera niti kamena, da tragovi na kolniku nisu nastali od vozila tužitelja, da ne postoje drugi razlozi koji se odnose na održavanje i osobine ceste koji bi bili u uzročnoj vezi s nastalim štetnim događajem, odnosno da ne postoje svi potrebni elementi za odgovornost tuženika za štetu nastalu tužitelju (šteta, štetnik, uzročna veza, štetna radnja i protupravnost), radi čega je tužbeni zahtjev valjalo odbiti kao neutemeljen.

31.Rezultati raspravljanja upućuju na zaključak kako je do štetnog događaja, odnosno destabilizacije tužitelja prilikom vožnje na predmetnom dijelu ceste čije održavanje u nadležnosti tuženika ad. 2. temeljem naprijed citirane odredbe čl. 27. Zakona o cestama, došlo iz tehnički nepoznatih razloga, a ne zbog kontejnera kojega je izbjegavao i kamena na kojega je naletio upravljajući svojim vozilom propisanom brzinom kako tužitelj tvrdi.

32.Što se iskaza tužitelja i svjedoka J tiče, sud drži kako svjedok J nema neposrednih saznanja o nastanku štetnog događaja, jer je mjestu štetnog događaja pristupio s određenim vremenskim odmakom, a njegov iskaz u suprotnosti je s utvrđenjima očevidnog zapisnika, iskazima saslušanih policijskih djelatnika i nalazima sudskih vještaka. Što se pak iskaza tužitelja tiče, valjalo ga je cijeniti usporedbom s ostalim dokazima izvedenim u postupku te činjenicom da i sam zakonodavac izvođenje dokaza saslušanjem parničnim stranaka predviđa kao supsidijarno dokazno sredstvo zbog opravdane zainteresiranosti stranke za uspjeh u sporu.

33.Što se prigovora nedostatka aktivne legitimacije tiče, prema odredbi čl. 116. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 107/07, 146/03, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17), vlasništvo pokretne stvari stječe se predajom te stvari stjecatelju u samostalan posjed na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Stoga, predajom stvari u samostalan posjed upis promjene podataka o vlasništvu vozila nema konstitutivni učinak, jer je odredbom čl. 250. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22, 133/23) propisano da vlasnik, to jest osoba koja je već stekla pravo vlasništva, mora u propisanom roku prijaviti promjenu podataka koje se upisuju i u prometnu dozvolu, pa je prigovor nedostatka aktivne legitimacije valjalo cijeniti neutemeljenim.

34.Glede prigovora zastare tuženika ad. 3., sud isti drži utemeljenim pozivom na odredbu čl. 230. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., i 155/23.). Naime, štetni događaj opisan u tužbi zbio se 25.3.2016. a tužba protiv ovog tuženika podnesena je 1.4.2019. po proteku trogodišnjeg zastarnog roka, budući je u vrijeme nastanka štetnog događaja tužitelj znao za štetu i osobu koja je štetu učinila.

35.Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, a tuženiku ad. 2. obistinjen je trošak kako slijedi: za sastav odgovora na tužbu, za zastupanje na ročištu od 10.5.2019., 1.9.2021., 24.2.2022., 12.5.2022., 22.2.2023., 12.5.2023., 12.9.2023., 19.4.2024., 19.6.2024. i 10.10.2024. po 100 bodova, što ukupno iznosi 1100 bodova, odnosno 2.200,00 eura uvećan za PDV u iznosu od 550,00 eura i sudske pristojbe za odgovora na tužbu u iznosu od 69,68 eura, tako da parnični trošak ovog tuženika iznosi 2.819,68 eura.

U Splitu, 10. siječnja 2025.

S U D A C

Vica Roščić

PRAVNA POUKA: Protiv ove presude dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa presude.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužitelja

-pun tuženika

-u spis